You are on page 1of 7

UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE ODSJEK:CESTOVNI SAOBRAAJ

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTROTEHNIKE TEMA: POSEBNE IZVEDBE ELEKTRINIH BROJILA

PREDMETNI NASTAVNIK: Prof. dr Izudin Kapetanovi Sarajevo, juni 2007.

STUDENT: Kozi Anida

UVOD
Tema ovog seminarskog rada je posebne izvedbe elektrinih brojila. Prije nego to ponemo govoriti o posebnim izvedbama elektrinih brojila, potrebno je objasniti ta su to brojila, o kakvim se to ureajima ustvari radi. Tarifna brojila izvedena su tako da prilikom mjerenja energije uzimaju u obzir razliite znaajne okolnosti kao npr. razdoblje dana, dan u sedmici itd., kada se uzima struja ( tzv. vremenska tarifa ), visinu optereenja ( tzv. uinska tarifa ), smjer toka energije, itd.. Mnogobrojne mogunosti izvoenja brojila prouzrokovale su da se tarifna politika prodaje energije razvila i unaprijedila u velikom opsegu. Brojila mogu biti jednotarifna i vietarifna. Vietarifna brojila mogu se izvesti sa dva, tri ili etiri tarifna poloaja, pa se nazivaju dvotarifna, trotarifna odnosno etverotarifna. Jednotarifna brojila imaju ugraen jednotarifni brojanik, tj. brojanik sa jednim brojaem. Vietarifno brojilo izvodi se sa vietarifnim brojanikom koji ima vie nizova znamenaka za itanje stanja, tj. vie brojaa. Ti nizovi znamenaka nazivaju se tarifni poloaji ili, jednostavno tarife za koje se upotrebljavaju razliite oznake ( npr. prva i druga, vea i manja, visoka, srednja i niska tarifa, idt. ).

POSEBNE IZVEDBE ELEKTRINIH BROJILA

Ova brojila slue za primjenu vrne tarife, tj. za pokazivanje pretika djelatne energije kada optereenje ( snaga ) premai odreenu dogovorenu vrijednost. Ta brojila mogu biti vrna i suptrakcijska, ve po tome da li imaju samo broja za pretiak energije ili osim njega broja za ukupnu potronju. Uz vrno brojilo moe se, a u nekim dravama mora se postaviti posebno brojilo za pokazivanje ukupne energije. Tarifna politika prodaje energije kod primjene brojila ustvari se i svodi na to, da se do dogovorenog vrnog optereenja plaa manji paualni iznos ili jedinina cijena za potroak koji je pokazao skupni broja, a kad optereenje premai vrno, uraunava se za pretiak velika dodatna jedinina cijena, kako bi se potroa stimulirao da dri optereenje ispod ugovorene granice. Ta se brojila po pravilu izvode za mjerenje djelatne energije, ali ih neke tvornice izvode i za prividnu energiju uz ogranienje podruja faktora snage. Potronja elektrine energije nije stalna tokom dana. U pojedinim dijelovima dana distributivni sistem je preoptereen, a u drugim dijelovima podoptereen. Radi toga tarifna politika stimulira potroae na ravnomjernu potronju energije. Cijene energije nie su vrijeme slabijeg optereenja i obratno. Da bi brojilo moglo registrirati potronju i u jednoj i u drugoj tarifi posebno potrebno je da ima dva brojanika. Kod elektromehanikih brojila brojanici se ukljuuju i iskljuuju posebnim tzv. uklopnim satom ili impulsima koji se alju mreom ( mreno tonfrekventivno upravljanje MTU ). Elektronika brojila posjeduju vlastiti elektronski uklopni sat. Tarifnom politikom se potroai nastoje odvratiti i od prekoraenja instalirane granine snage, tj. od izrazito poveane potronje u nekim kraim vremenskim intervalima. Stoga se
3

izvode posebna tzv. vrna brojila koja registruju samo potronju nastalu pri prekoraenju granine snage. Pokazivanje potronje energije iznad graninog optereenja moe se postii stvaranjem konstantnog zakretnog protumomenta koji odgovara vrijednosti granine snage, ako je aktivni moment manji od ovog protumomenta brojilo se ne obre, i da se u diferencijalnom prigonu ili u samom brojaniku provede smanjenje brzine vrtnje nezavisno o veliini snage. Konstantni zakretni protumomenat moe se postii mehanikim putem, elektrikim putem i pomou histereze. Kod vrnih brojila s mehanikim protumomentom rotor brojila moe rotirati samo ako je njegov pogonski moment nadjaao protumomenat ekscentrino smjetene opruge, kada izdanci prilikom svakog okretanja rotora naiu etiri puta na zapreku koju im postavlja oprugom nategnuta zastavica. Rotor se vrti nejednoliko, srednja kutna brzina odgovara razlici zakretnog momenta rotora i pruge. Napetost opruge, tj. dogovoreno optereenje moe se podeavati izvana izvijaem preko stonika i elnika. Vrna brojila izvode se i sa signalnim kontaktom koji kratkotrajno ukljui aruljicu prilikom svakog prekoraenja dogovorene snage. Takve vrste brojila izvode se za jednofaznu i trofaznu struju, a veinom se primjenjuju kod manjih potroaa. Tanost im nije velika jer ne moe postojati stroga proporcionalnost izmeu zakretnog protumomenta i zakretnog ugla opruge. Vrna brojila sa elektrinim protumomentom se rijetko primjenjuju. Rotor jednofaznog brojila izveden je sa dva diska, na jedan djeluje pogonski sistem obinog jednofaznog brojila, a na drugi pogonski sistem, pogonski moment koji zavisi od vrijednosti napona a koji djeluje u suprotnom smjeru. Veliina tog protumomenta moe se podesiti pomou regulacijskog djelila napona. Ta brojila moraju imati napravu za spreavanje proturegistriranja, jer bi inae rotor rotirao u negativnom smislu, ako optereenje padne ispod dogovorenog. Vrna brojila sa histereznim protumomentom se vrlo rijetko primjenjuju.

Da bi se stimulirala jednolina potronja upotrebljavaju se i brojila sa pokazivaem maksimuma koja registriraju najvei utroak energije u 15,30 ili 60 minutnom intervalu. Dok su brojila potronje energije namijenjena malim potroaima energije ( npr. za kuanstvo, obrtnike, poljoprivrednike i male industrije ), skuplja maksimalna brojila namijenjena su velikim potroaima. Tarifna politika prodaje energije povezana je sa nastojanjem, da djeluje na potroae za to jednolinijom raspodjelom svojih potreba koritenja energije kao i da ih u odreenoj dobi dana ( npr. naveer ) ak ogranii na to manju vrijednost. Vremenski dvotarifne ili vietarifna brojila djeluju na potroaa da to vie nastoji podmiriti svoje potrebe tokom dana kad je energija jeftinija, tj. kada odgovara proizvoau, ali ne pruaju mogunost kontrole jednolinosti optereenja. Proizvoai brojila proizveli su zbog toga naprave s zadatkom da mjere, a katkad i da registruju srednju snagu. Takve se naprave najee proizvode tako da pokazuju maksimalnu vrijednost srednje snage u razdoblju od jednog do drugog itanja stanja. Na temelju toga maksimalnog srednjeg optereenja, koji se naziva maksimalna pokazna snaga, zaraunava se osim djelatne, prividne energije i osnovni doprinos za obraunsku snagu. Osnovni zadatak tih maksimalnih naprava i brojila je da omogue takav nain zaraunavanja potroka koji je prilagoen trokovima proizvodnje te koji treba stimulirati potroaa da svoje potrebe raspodijeli to jednolinije, est ak i u vrijeme manje tarife. Brojilo sa pokazivaem maksimuma ima ugraenu dodatnu napravu koja pokazuje maksimalnu pokaznu snagu. Mali elnik na osovini rotora obinog brojila pokree za vrijeme perioda registriranja. Nakon zavrenog perioda registriranja koje moe iznositi 10, 15, 20, 30 ili 60 minuta vremenski element prekine kroz tzv. vrijeme iskljuenja, koje iznosi desetak sekundi, kratkim spajanjem namota releja njegovo djelovanje. Vee optereenje prouzrokovat e bre okretanje rotora, pa e se prenosnik, odnosno kazaljke pokazivaa maksimuma u istom periodu registriranja pomaknuti dalje, a njegov poloaj bit e mjera za srednju vrijednost tog veeg optereenja za vrijeme drugog perioda registriranja. Ako je srednje optereenje u slijedeem periodu registriranja manje nego u prethodnom,
5

prijenosnik nee dohvatiti kazaljku, pa e ona ostati na prijanjem poloaju. Ako je srednje optereenje u jednom od slijedeih perioda registriranja vee, prijenosnik e kazaljku, poto je dohvati, pomicati naprijed do nekog novog poloaja koje predstavlja vee srednje optereenje. ita prilikom itanja stanja brojila pomou tzv. elementa za vraanje na nulu, tj. naprave koja je montirana na pokazivau maksimuma i koja se moe plombirati, vraa kazaljke na poetni poloaj. Nakon toga se ponavlja proces mjerenja. Kazaljka e dakle pokazati maksimalnu srednju snagu koja je postojala izmeu dva itanja. Mnoga preduzea proizvode jednotarifna brojila koja pokazuju koliko je puta bila prekoraena dogovorena vrijednost srednje snage u periodu izmeu dva itanja. Taj broja omoguuje da se ugovorom odredi jedinina cijena za prekoraenje dogovorene srednje snage zavisno o broju ili uestalosti prekoraenja. Takvo brojilo moe u odreenom opsegu nadomjestiti registracijsko maksimalno brojilo, jer su esto mjerodavni samo podaci o prekoraenju odreene snage, a nije potrebno provoditi skupu obradu podataka. Maksimalna brojila izvode se i tako da se vraanje na nulu moe provoditi i elektrikim putem ( npr. primjenom mjesene ploice na sklopnom satu ili iskoritavanjem centralnog daljinskog upravljanja ). Dakako da ta brojila moraju imati ugraen kumulativni broja maksimuma. Neke vrste brojila imaju ugraen signalni kontakt koji slui za davanje zvunog ili optikog signala u sluaju da srednja snaga poprimi ili premai udeenu vrijednost. Signalni kontakt moe posluiti i za isklapanje sklopnika koji kod prevelikog optereenja iskljuuje pojedina dopunska troila ( npr. grijanje prostorije, vode i sl. kod velikih potroaa). Signalni kontakt se izvodi tako da ga moe potroa po volji namjestiti bez deplombiranja zatitnih plombi.

ZAKLJUAK
Elektrina energija je proizvod koji ima drutvenu, uporabnu i prometnu vrijednost, pa se moe smatrati robom koja se prodaje. Kalkulaciju njezine prodajne cijene treba provoditi analogno kao kod svake druge robe. Prodava te robe ne moe postaviti osobe koje e u trenutku njezine potronje nadzirati njezinu prodaju. Zbog toga se prodaja te robe obavlja automatizirano. S obzirom na to da potronja energije nije stalna tokom dana tarifna politika stimulira potroae na ravnomjernu potronju, jer u pojedinim dijelovima dana distributivni sistem je preoptereen, a u drugim dijelovima podoptereen. Tarifnom politikom se potroai nastoje odvratiti i od prekoraenja instalirane granine snage, tj. od izrazito poveane potronje u nekim kraim vremenskim intervalima. Zbog toga se izvode posebna brojila koja registriraju samo potronju nastalu pri prekoraenju granine snage.

You might also like