Skripta Sa Zadacima Za Mikroekonomiju

SVEU ILI TE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET - ZAGREB
ZBIRKA ZADATAKA IZ MIKROEKONOMIJE
PREDGOVOR
Cilj ovog priru nika je olak ati razumijevanje mikroekonomske teorije uporabom ra unskih zadataka, grafi kih prikaza i poja njenja osnovnih pojmova i teorija. Ovaj je priru nik nastao kao kolekcija od 11 seminara koji se obra uju na predmetu Mikroekonomija u predava koj grupi prof.dr.J. ohinger. Ovaj priru nik nije zamjena za ud benik ve samo njegova dopuna jer se ispit sastoji od teoretskog i ra unskog dijela. Priru nik u prvom dijelu svakog poglavlja uz nekoliko teoretskih pitanja polako uvodi studentau analizu osnovnih mikroekonomskih teorija. Za razumijevanje je potrebno osnovno znanje infinitezimalnog ra una i analiti ke geometrije. Od studenata koji rade po ovom priru niku se o ekuje da ga na seminare redovito donose jer e se na taj na in pove ati efikasnost nastave (studenti ne e morati prepisivati projekcija ili plo e ve e vrijeme korisnije utro iti na slu anje, razumijevanje i diskusiju s asistentom i kolegama studentima).
T.H.
SADR AJ
SEMINAR 0 ................................ ................................ ................................ ................... 5 SEMINAR 1 ................................ ................................ ................................ ................... 8 Uvodna razmatranja o ponudi i potra nji ................................ ................................ ...................... 8 Elasti nost ................................ ................................ ................................ ................................ .. 11 SEMINAR 2 ................................ ................................ ................................ ................. 23 Pona anje potro a a ................................ ................................ ................................ ................... 23 SEMINAR 3 ................................ ................................ ................................ ................. 38 Izvo enje krivulje potra nje ................................ ................................ ................................ ........ 38 Individualna i tr i na potra nja ................................ ................................ ................................ ... 44 SEMINAR 4 ................................ ................................ ................................ ................. 45 Proizvodnja ................................ ................................ ................................ ................................ . 45 SEMINAR 5 ................................ ................................ ................................ ................. 50 Optimizacija alokacije inputa ................................ ................................ ................................ ...... 50 Funkcija tro kova ................................ ................................ ................................ ........................ 54 SEMINAR 6 ................................ ................................ ................................ ................. 58 Maksimizacija profita i konkurentska tr i ta ................................ ................................ ............... 58 Dr avne intervencije u tr i nu ravnote u ................................ ................................ .................... 61 Monopol ................................ ................................ ................................ ................................ ..... 70 Monopson ................................ ................................ ................................ ................................ .. 76 Monopolisti ka konkurencija ................................ ................................ ................................ ...... 79 SEMINAR 8 ................................ ................................ ................................ ................. 82 Diskriminacija cijena ................................ ................................ ................................ ................... 82 Oligopol ................................ ................................ ................................ ................................ ...... 88 Model dominantnog poduze a ................................ ................................ ................................ ... 98 SEMINAR 9 ................................ ................................ ................................ ............... 100 Teorija igara ................................ ................................ ................................ .............................. 100 SEMINAR 10 ................................ ................................ ................................ .............. 108 Op a ravnote a ................................ ................................ ................................ ......................... 108 SEMINAR 11 ................................ ................................ ................................ .............. 121 Eksternalije i javna dobra ................................ ................................ ................................ .......... 121 O ekivanja i nesigurnost ................................ ................................ ................................ ........... 124 GRAFOVI ................................ ................................ ................................ .................. 127 LITERATURA ................................ ................................ ................................ .............. 128
Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije
SEMINAR 0
Kratki podsjetnik osnova matemati ke analize Derivacije:
y yB y yA
f(x) B A
0 xA x xB x Funkcija f(x) presje ena je sekantom koja prolazi kroz 2 to ke. Jednad ba pravca koji prolazi dvjema to kama poznatih koordinata je y yB x xB . ! B yB yA x xA Razlika (diferencija) yB i yA je (y , a razlika xB i xA je (x , pa se prethodni izraz mo e zapisati ovako: (y A (y x x yA y! (x (x Dakle kvocijent diferencija predstavlja nagib (razlomak uz nezavisnu varijablu x) predstavlja nagib sekante, a isto tako i funkcije na segmentu od to ke A do to ke B. Pribli avanjem to ke B to ki A diferencije bi se smanjivale, a kada bi postale beskona no malene nazivali bismo ih diferencijama i ozna avali s dx i dy umjesto s (x i (y jer bi tada diferencije i diferencijali bili isti brojevi. Tada bi to ka B i to ka A postale ista to ka, a sekanta s bi postala tangenta t: y f(x) t yA A
xA
Sada je nagib pravca kvocijent diferencijala i nazivamo ga derivacijom funkcije u to ki A. Taj je nagib jednak nagibu funkcije u to ki A. Sada je jednad ba tangente dy dy A y! x yA x dx dx Izra unavanje derivacije funkcije:
Function y = f(x) Derivative Example

y =
I I
dY dX
y=C y=x y = kx y = kx y = kx
2
y =0 yI = 1 yI = k y =2kx y = nkx y
I = I n-1 I
y = 5; y = 0 y =5x; yI = 5 y= 5 x ; y =10x y = 2x ; y = 20x

I 10 I 9 2 I
y = ln x
1 x
df dX
y = f(x)+ g(x)
y=
dg dX
y = 10x-5 x ; I y = 10 10x
df dX
y = f(x)g(x) product rule
y =f(x)
dg dX
+ g(x)
y = (2x)(x ); I 3 3 3 y = 2 x + 6x = 8x
y = f(x)/g(x) quotient rule
dg df g x f x I dx dx y= g 2 x
y=
ln x
x 1 x ln x 1 1 ln x x ! 2 x x2
5x;
y =
y = g ( z ( x )) chain rule
y =
dg dz
dz dX
y = 10z, z = 3 I y = -50
Gradijent Gradijent je vektor prvih derivacija funkcije vi e varijabli. Za funkciju f(x,y) gradijent j e: fx f ! fy
Hesseova matrica H je drugi gradijent, odnosno matrica drugih derivacija: f xx H ! 2 f ! f yx f xy f yy
Ekstremi funkcija:

fx !0 fy f xx H ! 2 f ! f yx
f xy " 0 p min f yy 0 p max
Ekstremi funkcija s ograni enjem
SEMINAR 1 Uvodna razmatranja o ponudi i potra nji

1.1. Koje su osobine funkcije ponude? Ponuda je op enito rastu a funkcija cijena, a izvodi se iz grani nih tro kova tvrtke (MC). Linearna aproksimacija funkcije ponude je: (1) p = aq + b 1.2. Koje su osobine funkcije potra nje? Potra nja je op enito padaju a funkcija cijena, a izvodi se iz grani ne korisnosti (MU). Linearna aproksimacija funkcije potra nje je: (2) p = -cq + d 1.3. Za to se ponuda i potra nja ponekad izra avaju kao q= , a ponekad kao p= ? Ponuda i potra nja se mogu izraziti izrazom q= umjesto p= , jer je to zapravo logi nije, s obzirom na to da je koli ina funkcija cijene, a ne obratno. Me utim, prakti niji je izraz p= , jer je cijena na ordinati, a uobi ajeno je funkciju izraziti preko varijable koja se nalazi na ordinati.pa se tako lak e ucrtava graf. Za zamjenu osi na grafu parcijalne ravnote e nema nikakvog logi nog razloga. Takav na in crtanja grafa ima svoje za etke u pogre nom crtanju tih grafova na samom po etku razvoja parcijalne ravnote e ( iji su koncept u dana njem smislu razvili neoklasi ari). Stoga se i danas nezavisna varijabla, cijena, crta na ordinati, a zavisna varijabla, koli ina, na apscisi. 1.4. Kako glase ravnote na cijena i koli ina ako su ponuda i potra nja dane s (1) i (2), a gospodarstvo je autarki no1? Ravnote na cijena i koli ina se nalaze na sjeci tu ponude i potra nje. One se izra unavaju tako da se izjedna e ponuda i potra nja: aq b ! cq d (3) q e !
d b ac ad bc pe ! ac Oblik krivulja ponude i potra nje: zbog simplifikacije ra una, uzimaju se linearne aproksimacije krivulja ponuda i potra nje, iako empirijskim podacima bolje odgovaraju nelinearne ocjene (pa su tako i ponuda i potra nja u pravilu konveksne prema ishodi tu).
Gr .
koji je sam sebi dovoljan; zatvoreno gospodarstvo koje niti uvozi niti izvozi

P d S
pe D b 0 qe Q
Slika 1.1: Ponuda, potra nja i tr i na ravnote a.
1.5. Kako se odre uje potro nja i proizvodnja u otvorenoj privredi? Otvorena privreda (Slika 1.2) je realisti nija situacija, u kojoj je vrlo te ko mogu e da je autarki na cijena (cijena na zatvorenom tr i tu) jednaka cijeni na svjetskom tr i tu. Ta cijena mo e biti ve a (p1) ili manja (p2) od ravnote ne. Pri tim se cijenama javljaju vi kovi, odnosno manjkovi.
P d p1
p2 b 0 q 1 q3 q4 q2 Q
Slika 1.2: Otvorena privreda
Ako je cijena jednaka p1, tada e se na doma em tr i tu potra ivati koli ina q1 (uvrstiti cijenu p1 u potra nju), a proizvo a i e proizvoditi q2 (uvrstiti cijenu p1 u ponudu). Razliku q1 i q2 e proizvo a i izvoziti, jer je to tr i ni vi ak. Isto tako, ako je cijena jednaka p2, tada e se potra ivati koli ina q4, a proizvoditi q3, pa e na tr i tu biti manjak. Razlika (q4-q3) e se uvesti iz inozemstva. 1.9. Potra nja je dana s Qd = -2P+10, a ponuda Qs = P-1. Nacrtajte ponudu i potra nju, te na ite ravnote nu cijenu i koli inu. Pri cijeni P = 0 Qs e biti: Qs = -1 (tj. 0, jer su i P i Q uvijek ve e ili jednake 0), a Qd = 10. Pri koli ini Q = 0, rezervacijska e cijena biti 0 = -2P + 10, tj. P = 5 (to je odsje ak d ,a prethodnom grafu). Isto tako, P = 1 (odsje ak b iz grafa 1.2).

Izjedna iv i ponudu i potra nju dobili smo P = 3,67 i Q = 2,67.
P
5 3,67
1 0 2.67 10 Q
Slika 1.5. Grafi ko rje enje parcijalne ravnote e.
1.11. Potra nja za stanovima je dana s Qd = 100 5p. Koli ina se mjeri u tisu ama. p je cijena najma (renta) i mjeri se u stotinama kuna. Ponuda stanova je opisana s Qs = 50 + 5p. a) Koja cijena e se formirati na slobodnom tr i tu? Koliko e biti stanova? 100 5p = 50 + 5p 10p = 50 P = 5, tj. 500 kuna (cijena najma stana) Q = 100 55 = 75, tj. 75000 stanova b) Neka je ravnote a uspostavljena. Recimo da tada dr ava fiksira stanarinu na 900 kuna, jer eli pomo i graditeljskom lobiju. Ako pretpostavimo da se ponuda stanova pove ava 50 % novogradnjom, a 50 % adaptacijom starih i neiskori tenih stanova, koliko e se novih stanova sazidati nakon te mjere, ako graditelji ne razmi ljaju o tome ho e li ih potra nja pratiti ili ne? Pri cijeni od 500 kuna bila je uspostavljena ravnote a na 75 000 stanova. Ako bi cijena bila 900, ponuda bi izgledala ovako: Qs = 50+59 = 95, tj. 95 000 stanova. Kako je ravnote a bila uspostavljena na 75 000, trebalo bi stvoriti novih 20 000 stanova. Rekli smo kako je 50% novogradnja, dakle graditelji bi izgradili 10 000 stanova. Sada analizirajmo u inke. Potra nja pri p=9 (900 kuna) izgleda ovako: Qd = 100 45 = 55 (55 000 stanova), i pla at e ih po 900 kuna, ukupno: = 55 000900 = 49 500 000 kuna. Prije su stanodavci zara ivali: = 75 000500 = 37 500 000 kuna, dakle 12 milijuna manje. Me utim, ova je mjera uzrokovala veliku preraspodjelu dohotka, jer je samo 55 tisu a stanova popunjeno, a 40 tisu a je prazno ( to zna i da je samo 58% iznajmljiva a uspjelo plasirati svoje stanove), a osim toga ulo ilo se u 10 tisu a novih stanova. S druge strane, pla anjem vi e novca za manje stanova nezadovoljstvo raste i me u unajmljiva ima. Zato zaklju ujemo kako je ova Vladina mjera kriva i ne polu uje pozitivne u inke za ve inu socijalnih grupa. 3.3. Neka je potra nja za autocestom Zagreb-Rijeka P = 150 1.5Q, gdje se koli ina mjeri u tisu ama automobila. a) Nacrtajte krivulju potra nje za vo njom tom autocestom.
10

P 150
75
50
100 broj vozila (000)
Slika 3.2. Crtanje krivulje potra nje i pronala enje optimalne to ke b) Koliko bi vozila koristilo autocestu ako ne bi bilo cestarine? 100.000 c) Ako je cestarina 75 kuna, koliki je gubitak potro a evog probitka? Potro a ev probitak kada nema mostarine je: CS = (150100.000)/2 = 7.5 milijuna kuna. S cestarinom probitak je: CS' = (150-75)50/2 = 1.875.000 kuna Gubitak probitka je: CS = 7.500.000 1.875.000 = 5.625.000 3.5. Koji od sljede ih doga aja bi uzrokovao pomake po krivulji potra nje, a koji bi uzrokovali pomicanje krivulje potra nje? a) uklanjanje kvota na uvoz. Potra nja za doma im proizvodom e opasti, jer na tr i te dolazi supstitut. b) Porast dohotka gra ana. Krivulja potra nje se pomi e prema van, pri emu raste ravnote na cijena i koli ina. Pomak ovisi o elasti nosti. c) Smanjenje tro kova proizvodnje doma eg proizvoda, koji se na tr i te prenio u obliku ni ih cijena. Smanjenje tro kova uzrokuje pomicanje krivulje ponude prema van. Ravnote na koli ina e porasti, a cijena pasti.
Elasti nost
1.6. Kako se izra unava cjenovna elasti nost? Cjenovna elasti nost je omjer postotne promjene koli ine u odnosu na pripadnu postotnu promjenu cijen e. Postoji cjenovna elasti nost ponude i potra nje. Ovo je izraz za izra un obiju elasti nosti: (q
Eq, p !
p (q q (ako su ponuda i potra nja tabli no zadani) ! v (p q (p p
11

(q p dq q ! v (ako su ponuda i potra nja zadani funkcijom) q, p ! (p q dp p pri emu je q = q2-q1, i p = p2 p1.
Pri izra unu elasti nosti funkcija se mora preoblikovati u oblik q= , a umjesto q/ p ra una se derivacija funkcije q po varijabli p (dq/dp). Ako su potra nja i ponuda zadana tabli no, tada se jednostavno uvrste podaci iz tablice, bez potrebe za izra unom osnovne funkcije i derivacija.
1.7. Kakva elasti nost mo e biti? Pogledajte sljede i pravac:

savr eno elasti no elasti no jedini no neelasti no savr eno neelasti no jedini no elas ti no neelasti no elasti no elasti no savr eno elasti no
Pogledajte npr. graf funkcije potra nje p = 10 q:

P 10 C
Slika 1.3: Potra nja i elasti nost
S obzirom na to da je elasti nost postotna promjena, vrlo je va no gdje se nalazimo (kolika je polazi na cijena i koli ina, to su p i q u formuli). U to ki C koli ina je jednaka 0, a kako je koli ina u nazivniku, elasti nost u to ki C(0,10) je jednaka (savr eno elasti no). U to ki B cijena je jednaka 0, a koli ina 10, pa e elasti nost biti jednaka 0. U to ki A, gdje je p = q = 5, a dp/dq = -1, elasti nost je jednaka -1 (jedini na elasti nost potra nje). Dio potra nje izme u to aka A i C je elasti an, a dio od A do B je neelasti an. Sada pogledajmo npr. funkciju ponude p = 3q:
-1
B 10 Q
12

P C
A 0 1 2 Q
Slika 1.4: Ponuda i elasti nost
Mo emo dokazati da je elasti nost konstantna u svakoj to ki i jednaka 1 (to je uvijek slu aj kod linearne ponude koja prolazi kroz ishodi te). Cjenovna elasti nost potra nje nam govori za koliko se postotaka promijeni tra ena koli ina kada cijena poraste za 1%. Iako neki autori tvrde kako je elasti nost uvijek pozitivna, mi emo re i da je ona negativna u ovom slu aju, jer svaki porast cijena uzrokuje pad tra ene koli ine. Dakle, cjenovna elasti nost potra nje je uvijek broj manji ili jednak 0. Cjenovna elasti nost ponude se ra una na potpuno isti na in, samo to su dobivene vrijednosti pozitivne, a tuma enje glasi da porast cijene za 1% uzrokuje porast ponu ene koli ine za E%. 1.8. Kako se izra unava lu na cjenovna elasti nost? Lu na elasti nost potra nje i ponude se ra una kada su ponuda i potra nja zadane tabli no, a intervali izme u pojedinih vrijednosti su veliki. Tada se postotna promjena ne ra una u odnosu na polazi nu vrijednost, ve na prosjek vrijednosti po etne i kona ne vrijednosti cijene i koli ine:
Eq, p
(q q q2 p p 2 (q , pri emu je q = q2-q1, i p = p2 p1 ! 1 v ! 1 (p q1 q 2 ( p p1 p 2
Tuma enje je identi no kao u slu aju elasti nosti u to ki.
1.10. Proizvodom X se trguje na svjetskom tr i tu, a svjetska je cijena 9. Nema ograni enja trgovini. Ponuda i potra nja za dobrom X u maloj zemlji A su zadane tabli no: cijena ponuda potra nja 3 2 34 6 4 28 9 6 22 12 8 16 a) napi ite jednad bu ponude i potra nje Formula za izra unavanje jednad be pravca ako su poznate 2 to ke je: P P1 ! P2 P1 Q Q1 Q2 Q1
13

Odaberite bilo koje 2 to ke (recimo da je to ka 1 prvi redak, to ka 2 drugi. Redak, i recimo da prvo izra unavamo ponudu): P 3 ! 6 3 Q 2 42 P = 1.5Q Jednad ba ponude P 3 ! 6 3 Q 34 28 34 P = -0.5Q + 20 Jednad ba potra nje b) kolika je cjenovna elasti nost ponude pri cijeni P = 9? 9 2 E QS ,9 ! v ! 1 (pri cijeni 9 ponuda je 6. Cijene se mijenjaju po 3, a ponuda po 2 jedinice). 6 3 c) kolika je cjenovna elasti nost ponude pri cijeni P = 12?
EQS ,12 !
12 2 v ! 1 (pri cijeni 12 ponuda je 8. Cijene se mijenjaju po 3, a ponuda po 2 jedinice). 8 3
d) kolika je cjenovna elasti nost potra nje pri cijeni P = 9? 9 6 9 E QD , 9 ! v ! (pri cijeni 9 potra nja je 22. Cijene se mijenjaju po 3, a potra nja se smanjuje po 6 22 3 11 jedinica). e) kolika je cjenovna elasti nost potra nje pri cijeni P = 12? 12 6 E QD ,12 ! v ! 1.5 (pri cijeni 12 potra nja je 16. Cijene se mijenjaju po 3, a potra nja se smanjuje po 6 16 3 jedinica). f) Koliki e biti uvoz, odnosno izvoz? Svjetska cijena je 9. Tada se u zemlji proizvodi 6, a potra uje 22. Manjak se uvozi, dakle 16 jedinica (22-6). g) Ako dr ava zatvori granice, kolika e biti ravnote na cijena i koli ina? U tablici nije naveden takav slu aj, ali ako cijena nastavi rasti po 3 n.j., potra nja padati po 6, a ponuda rasti po 2 jedinice, tada e se S i D izjedna iti na P = 15 pri Q = 10. h) Kolika je lu na elasti nost potra nje kada cijena raste s 3 na 12 n.j. (nov anih jedinica)? 3 12 18 3 v ! ( zbroje se kona na i po etna cijena, 3+12, te kona na i po etna potra nja, E QD , 9 ! 34 16 9 5 34 i 16. Potra nja je u tom intervalu pala za 18, a cijena je porasla za 9.
3.1. Tvrtka A je zaklju ila kako je cjenovna elasti nost potra nje za njihovim ipovima -2, a za diskove -1. a.) Ako tvrtka odlu i pove ati cijene oba proizvoda za 10%, to e se dogoditi s njihovom prodajom? EP,Q = % Q / % P ipovi: -2 = % Q / 10% % Q = -20% Prodaja ipova e se smanjiti za 20%. Diskovi: -1 = % Q / 10% % Q = -10%
14

Prodaja diskova e se smanjiti za 10%. b.) Kolika je razlika u prihodima? TR = QP ipovi: TR = Q2P2 Q1P1 = 0.8Q11.1P1 Q1P1 = 0.88 Q1P1 - Q1P1 = -12% Diskovi: TR = Q2P2 Q1P1 = 0.9Q11.1P1 Q1P1 = 0.99 Q1P1 - Q1P1 = -1% 1.12. Neka je na nekom tr i tu u jednoj godini potro eno 5900 tona p enice. Cijena je iznosila 950 kuna po toni. Statisti ari su ustvrdili kako je cjenovna elasti nost ponude bila 0.3, a potra nje -0.1. Koriste i ove podatke izvedite linearne krivulje ponude i potra nje. Nakon toga nacrtajte te ponude i potra nje. Formula za elasti nost je: p dq (1) E q , p ! v q dp Pretpostavili smo da je ponuda i potra nja linearna, dakle ima sljede u op u formu: (2) q = ap + b Tada je (3)
dq !a dp
To uvrstimo u formulu za elasti nost:
E
(4)
q,p
! E
*
p* v a q* v q p*
*
a !
Konstante emo se rije iti pomo u formule za izvo enje pravca poznatog koeficijenat smjere i jedne njegove to ke: (5) q q * ! a ( p p * ) Ovaj izraz preuredimo i uvrstimo (4) u (5) te dobijemo: E* v q* q! p p* q* p* (6) E* v q* q! p q* 1 E* * p
U ovu formulu uvrstimo brojeve za ponudu E * ! 0.3, p * ! 950, q * ! 5900 i dobijemo: q ! 1.8632 p 4130 Nakon toga uvrstimo brojeve za potra nju E * ! 0.1, p * ! 950, q * ! 5900 i dobijemo: q ! 0.6211 p 6490 Graf:
15

17500 15000 12500 10000 7500 5000 2500 2000 4000 6000 8000
2. na in (pomo u integralnog ra una): Formula za elasti nost je:
E q, p !
p dq v q dp
950 dq v ! 0.3 5900 dp
Znamo da je E q s , 2 !
dq 5900 ! 0.3 v ! dp 950 dq ! 1.8632dp / q ! 1.8632 p C

Konstante emo se rije iti pomo u to ke koju imamo zadanu:
5900 ! 1.8632 v 950 C C ! 4130 Qs = 1,8632P+4130.

Sada emo isti postupak koristiti za izra unavanje potra nje:
E qs , 2 !
950 dq v ! 0.1 5900 dp 5900 dq ! 0.1 v ! 0.6211 950 dp
dq ! 0.6211dp / q ! 0.6211 p C 5900 ! 0.6211 v 950 C C = 6490 Qd = -0.6211P + 6490

1.13. Izvedite potra nju i ponudu za isti slu aj kao to je bio prethodni, ali uz pretpostavku konstantne elasti nosti funkcija ponude i potra nje. Nacrtajte te ponude i potra nje. U ovom se slu aju integriranje ne mo e izbje i. Prvo se mora izvesti funkcija potra nje i ponude, a nakon toga se uvr tavaju fiksne to ke kako bi se uklonila konstanta integracije:
16

E q, p ! 0 .3 ! p dq v q dp
p dq v q dp
dq dp ! 0.3 / q p
dq dp !0.3 q p
ln q ! ln p 0.3 ln C q ! Cp 0.3 Sada uvrstimo fiksnu to ku: 5900 ! C 950 0.3
C ! 754.284 Ponuda je kona no: q ! 754.284 p 0.3

Za potra nju ponovimo postupak, ali s drugom elasti no u: p dq E q, p ! v q dp
0. 1 !
p dq v q dp
dq dp ! 0.1 / q p
dq dp ! 0.1 q p
ln q ! ln p 0.1 ln C q ! Cp 0.1 q! C p 0 .1
5900 !
C 950 0.1 C ! 1171 .1820 q! 1171 .1820 p 0 .1
17

15000 12500 10000 7500 5000 2500
2000
4000
6000
8000
Lako se mo e uo iti kako je ravnote na to ka ista na oba grafa, samo su krivulje druga ije. 1.14. Kako bi izgledale ponuda i potra nja konstantne elasti nosti E* ako je ravnote na cijena P*, a koli ina Q*?
p dq v q dp p dq E* ! v q dp dq dp ! E* / q p dq * dp q !E p E q, p ! ln q ! ln p E ln C q ! Cp E q ! Cp E
* * *
q * ! C p * C! q*
E*
p
q*
* * E
q!
* * E
pE
U slu aju potra nje elasti nost je negativna pa se radi o racionalnoj funkciji iji je graf hiperbola. Ako se radi o ponudi, tada je elasti nost pozitivna, a graf ponude e biti izgledati ovako:
p E>1 E=1 E<1
18

1.15. Objasnite pojam, izra un i tuma enje cjenovne elasti nosti, kri ne elasti nosti i dohodovne elasti nosti potra nje na sljede oj funkciji: xD(px,py,I), gdje je px cijena proizvoda X, py cijena proizvoda Y, a I dohodak kojim raspola e potro a . Cjenovna je elasti nost postotna promjena potra ivane koli ine kao reakcija na 1%-tnu promjenu pripadne mu cijene. Formula za izra un:
E xD , p !
x
p x dx . Cjenovna elasti nost potra nje je op enito negativna. Iznimka je Giffenovo dobro kod v x dp x
kojega je cjenovna elasti nost pozitivna. Dohodovna je elasti nost postotna promjena potra ivane koli ine kao reakcija na 1%-tnu promjenu dohotka. Formula za izra un:
E xD ,I !
I dx . Dohodovna elasti nost mo e biti u sljede im intervalima: v x dI Inferirono dobro Normalno dobro 0 Nu no dobro 1 + Luksuzno dobro
-1
Dakle prema vrijednosti dohodovne elasti nosti dobra mo emo zaklju iti kakvo je to dobro: E x D , I 0 Inferiorno dobro (dobro ija se potro nja smanjuje porastom dohotka)
E x D ,I
1 Nu no normalno dobro (dobro ija se potro nja pove ava porastom dohotka, ali u manjoj
proporciji od porasta dohotka). E x D , I " 1 Luksuzno normalno dobro (porast potro nje ovog dohotka je ve i od porasta dohotka). Kri na je elasti nost postotna promjena potra ivane koli ine kao reakcija na 1%-tnu promjenu cijene drugog dobra. Formula za izra un:
E xD , p !
y
py x
dx . Vrijednost kri ne elasti nosti govori u kakvom su odnosu dobro x i dobro y: dp y
E xD , p
0 X i Y su komplementi
y y
E x D , p " 0 X i Y su supstituti
1.16. Neka je funkcija potra nje jednaka x p x , p y , I ! a) cjenovnu elasti nost potra nje za proizvodom x.
p 1.1 I 0.3 y p 1 .5 x
. Izra unajte:
E x, p x !
1.5 p 2.8 I 0.3 px y v ! 1.5 . Funkcija je cjenovno elasti na na cijeloj domeni (ima konstantnu 2.8 0.3 2 .5 py I px
p 1 .5 x
elasti nost). b) kri nu elasti nost potra nje (elasti nost u ovisnosti o cijeni proizvoda Y).
E x, p Y !
py p 2.8 I 0.3 y p 1.5 x
1.1 p 0.1 I 0.3 y p 1 .5 x
! 1.1 Proizvodi X i Y su sna ni supstituti.
19

c) dohodovnu elasti nost potra nje.
E x, p Y !
0.3 p 2.8 I 0.7 I y v ! 0.3 Proizvod x je normalno nu no dobro. 2 p y .8 I 0 .3 p 1.5 x p 1.5 x
3.4. Koji od sljede ih kombinacija dobara su komplementi, a koji supstituti? a) Teniska loptica i teniski reket: komplementi b) Odrezak i jastog. Hrana mo e biti i supstitut i komplement. Supstituti su kada se nalaze posebno na jelovniku. Me utim, ako se poslu e zajedno, tada su komplementi. c) Put avionom i put vlakom na istoj relaciji. Dva na ina transporta izme u 2 iste destinacije su supstituti. d) Jaja i unka. Kako se esto slu e zajedno, predstavljaju komplemente. Me utim, ako od jaja radite npr. pala inke, tada su supstituti. 1.17. to je to Engelova krivulja? Kako se izvodi? Engelova krivulja je krivulja koja pokazuje kako se potra ivana koli ina mijenja promjenom dohotka. Crta se u koordinatnom sustavu koji je jednak sustavu u kojem se crta parcijalna ravnote a (ponuda i potra nja) samo to je na ordinati dohodak umjesto cijene. Dok se prilikom crtanja potra nje sve varijable dr e konstantnima (osim cijene tog proizvoda), u ovom je slu aju varijabla dohodak, a sve su ostale varijable I2 Engelova je krivulja pri cijeni px = 1 i py = 1 fiksirane. Npr. za potra nju oblika x M p x , p y , I ! px py
jednaka x ! I 2 . Graf je:
1.18. Grafi ki izvedite cjenovnu elasti nost sljede e potra nje!
20
Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije px
Postupak je sljede i: treba povu i tangentu na krivulju i povu i okomicu i horizontalu kroz to ku C. Sjeci te okomice s osi x ozna ite s A, a sjeci te tangente s istom osi ozna ite s B:
px
E!
p x (x AC AB AB . Kako je o ito da je AB du a od 0 A , razlomak je manji od 1, pa je ! ! x (p x 0 A AC 0 A
potra nja u to ki C neelasti na.
1.19. Grafi ki izvedite cjenovnu elasti nost sljede e ponude!
px
Treba povu i tangentu na krivulju i povu i okomicu i horizontalu kroz to ku C. Sjeci te okomice s osi x ozna ite s A, a sjeci te tangente s istom osi ozna ite s B:
21
Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije px
0 B
E!
p x (x AC AB AB . AB je kra a od 0 A pa je razlomak ve i od 1 te je ponuda u to ki C ! ! x (p x 0 A AC 0 A
elasti na.
1.20. Grafi ki izvedite dohodovnu elasti nost iz sljede e Engelove krivulje!
Ova je Engelova krivulja pravac, pa je postupak ne to druga iji jer je tangenta na pravac jednaka tom pravcu:
No i te visine kroz to ku C ozna imo s A. Tada je elasti nost:
I (x AC 0 A ! ! 1 . Dohodovna je elasti nost ove Engelove krivulje jedini na. Radi se o normalnom x (I 0 A AC dobru. E!
22
SEMINAR 2 Pona anje potro a a

2.1. Neka je bud etski pravac dan s: pxx + pyy = I, odnosno y !
Y I/py
px I x py py
I/px
Slika 2.1. Bud etski prostor
a) u kojem e se smjeru rotirati pravac bud eta ako cijena proizvoda y poraste?
Y I/py I/py' B2 B1
I/p x
Slika 2.2. Porast cijene dobra na ordinati (B1 = bud et 1, itd.)
b) to e se dogoditi ako dohodak poraste?

Y I2 /py I1 /py B1 B2
I1/px
Slika 2.3. Porast dohotka
I2/px
23
c) u kojem e se smjeru rotirati pravac bud eta ako cijena proizvoda x padne?
Y I/py
B1
B2
I/px1 I/px2
Slika 2.4. Pad cijene proizvoda na ordinati
1. Potro a kupuje deterd ent za pranje rublja Faks i omek iva Ornel u obli njem Konzumu. Za pranje rublja mo e izdvojiti najvi e 200 kuna mjese no. Cijena Ornela po litri je 20 kuna, a cijena Faksa je 40 kuna za pakiranje od 3 litre deterd enta. Formirajte bud etsko ograni enje ako su ovo jedina raspolo iva pakiranja proizvoda. a) Nacrtajte ovo bud etsko ograni enje.
F 5
0
F 5 4 3 2 1 0
10
b) Konzum napravi akciju 2 Ornela +1 gratis . Nacrtajte novo bud etsko ograni enje.
2 3
5 6
8 9 11 12
14 15 O
c) Konzum zaklju i kako je ova akcija nedovoljno profitabilna te radi novu akciju: uz 2 pakovanja Faksa poklanjaju 1 Ornel. Nacrtajte novi bud et.
24
F 5 4 3 2 1 0 F
7 6 5 4 3 2 1
2 3 4 5 6 7 8 9 10
d) Konzum sada uvodi dvije akcije: Ornel 2+1 i Faks 2+1. Nacrtajte bud etsko ograni enje.
2 3
5 6
8 9 11 12
14 15 O
e) Konzum prekida sve akcije i u dnevnim novinama objavi nagradnu igru. Promatrani potro a dobiva kupon za 2 faksa.
F 7 6 5 4 3 2 1 0
10
f) Konzum vjernom kupcu po alje 40 kuna bonova i 2 kupona za 1+1 faks gratis . Kako izgleda novi bud et?
25
F 8 7 6 5 4 3 2 1 0
10 12
2.2. Funkcija korisnosti pri potro nji dvaju dobara X i Y je dana funkcijom u = x y , pri emu su sklonosti potro nji jednog i drugog dobra jednake, i u zbroju su jednake 1. a.) Popunite donju tablicu (zadane su podebljane vrijednosti, ostalo vi trebate izra unati) za 3 krivulje indiferencije, za razine korisnosti u1 = 2, u2= 4 i u3 = 8 utila. Protuma ite na primjerima 2 proizvoljne to ke. U=2 U=4 U=8 x y x y x y 0.5 8 1 16 2 32 1 4 2 8 4 16 2 2 4 4 8 8 4 1 8 2 16 4 8 0.5 16 1 32 2 Prvo trebamo zaklju iti kakav je oblik funkcije korisnosti. Ona glasi u = x0.5y0.5 tj. u x, y ! xy . Zatim odabiremo vrijednosti x-a i pronalazimo vrijednosti y-a da u bude jednak tra enoj vrijednosti. Neka je proizvoljna to ka jednaka (2,2). U toj to ki se ostvaruje korisnost u = 2. Ako potro a eli zadr ati istu razinu korisnosti, a mora otpustiti jedan proizvod x, tada taj proizvod mo e nadoknaditi samo s 2 proizvoda y, pa e konzumirati (1,4). Isto tako, ako mora otpustiti jedan proizvod y, morat e ga nadoknaditi s 2 proizvoda x kako bi ostao na istoj razini korisnosti , te e se na i u to ki (4,1). b) Kolika je korisnost ako potro a kupuje sljede e ko are dobara: (zadane su podebljane vrijednosti) x y U 2 3 2.45 1 9 3 10 0 0 c) nacrtajte ovu funkciju korisnosti u trodimenzionalnom sustavu.
26

Y U
A B
X,Y,
Slika 2.5. Funkcija korisnosti i krivulje indiferencije (2D presjeci)
Dakle ovako izgledaju grafovi korisnosti u ovisnosti o jednoj varijabli (u ovom slu aju: u y !
x y , ili
u x ! y!
y x ), te krivulje indiferencije, izvedene za konstantne vrijednosti korisnosti (npr.
1 2 , y ! ,... .). Iz toga se izvede graf funkcije korisnosti u 3d sustavu. x x

10 7.5 5 2.5 2.5 0 10 5 7.5 10
0 10
7.5 5 2.5 0 0 2.5 5 7.5 10
7.5 5 2.5 0 0 2.5 5 7.5 10
Slika 2.6. Funkcija korisnosti i krivulje indiferencije (3D presjeci)
2.3. Ivana kupuje hranu (H) i odje u (O). Njezina krivulja korisnosti je U = HO. a) Nacrtajte krivulje indiferencije za U = 12 i U = 24. Jesu li konveksne? Treba raspisati tablicu vrijednosti (ako elite izbje i crtanje analizom dinamike funkcije, za koje je potrebno znati osnove infinitezimalnoga ra una). U = 12 H O 1 12 1.5 8 2 6 3 4 4 3 6 2 8 1.5 U = 24 H O 1 24 2 12 3 8 4 6 6 4 8 3 12 2
27

12 1 24 1
H
Slika 2.7. Konstrukcija krivulje indiferencije na temelju tabli nih vrijednosti
Na ovom je grafu ucrtan samo skup to aka za U = 12. Lako je uo iti da emo povezivanjem tih to aka dobiti konveksnu krivulju indiferencije. Matemati ki na in za dokazivanje konveksnosti je sljede i: HO ! 12
O!
12 H
12 dO ! 2 dH H 2 d O 24 ! dH 2 H 3
Druga derivacije funkcije mora biti ve a od nule da bi funkcija bila konveksna. Kako su O i H koli ine, radi se o nenegativnim brojevima. Dakle 24/H3 je nu no pozitivno za sve koli ine hrane ve e od nule, pa je i krivulja indiferencije konveksna. b) Ako je dohodak jednak 12, hrana ko ta 1, a odje a 3$, na ite i nacrtajte bud etsku krivulju.
O 12
6 4
12 H
Slika 2.8. To ka optimalne potro nje
1H + 3O = 12 1 O! H 4 3 c)Na ite optimalnu ko aru! Optimalna ko ara se nalazi tamo gdje je MRSHO = pH/pO. MRS je apsolutna vrijednost derivacije krivulje indiferencije u to ki:
28

12 = HO 12 O! H dO 12 ! 2 dH H To se izjedna i s nagibom pravca (ako ostavimo minus ispred derivacije) ili s odnosom cijena (ako uzmemo apsolutnu vrijednost derivacije).
1 12 ! 2 3 H H 2 ! 36
H !6 12 O! !2 6
Dobili smo rje enje koje se moglo vidjeti i iz grafi kog prikaza. d) Kolika je MRS u to ki gdje se maksimizira korisnost?
MRS HO !
12 12 1 ! ! H 2 62 3
2.4. a)Ako je bud et jednak 50, cijena dobra x 10, a cijena dobra y 5 n.j., te ako je funkcija korisnosti jednaka u = xy, na ite kombinaciju dobara koja maksimizira korisnost. Treba rije iti sustav max u(x,y) = xy, uz ograni enje 10x + 5y = 50. To se mo e napraviti supstitucijom: 5y = 50 10x, y= 10 2x u(x) = x(10 2x)=10x 2x2 u'(x) = 10 4x = 0 (nu ni uvjet za ekstrem funkcije) x = 2.5 , y = 5, u = 12.5
Y 10
E(2.5,5)
2.5
Slika 2.9. Optimizacija korisnosti uz bud etsko ograni enje
b) to predstavlja PCC? Kako se konstruira? PCC je cjenovna krivulja ekspanzije. Ako su jedna cijena i dohodak konstantni, a druga se cijena mijenja, krivulja PCC povezuje optimalne ko are dobara koje nastaju rotiranjem bud eta.
29

Y
PCC
X
Slika 2.10. Krivulja cjenovne ekspanzije
c) Ako cijena proizvoda x padne na 5, na ite optimalnu ko aru, nacrtajte novi graf, i ozna ite PCC krivulju. 5x + 5y = 50 y = 10 x u = x(10-x) = 10x x2 U' = 10 2x = 0 x = 5, y = 5, u = 25
Y 10
5 E1 E2 PCC
2.5
Slika 2.11. Crtanje krivulje PCC
d) to predstavlja ICC? Kako se konstruira? ICC je dohodovna krivulja ekspanzije. Ako su cijene konstantne, a dohodak se mijenja, krivulja ICC nastaje spajanjem optimalnih ko ara koje nastaju pomicanjem bud etske krivulje (koje je u ovom slu aju paralelno ). px, py = const., I = var.
Y
ICC
X
Slika 2.12. Krivulja dohodovne ekspanzije
30

e) Ako dohodak poraste na 75, a cijene ostanu kao u zadatku b), nacrtajte graf, na ite optimalnu ko aru i nacrtajte ICC krivulju. Funkcija korisnosti ostaje ista, samo se ograni enje mijenja: u = xy uz ograni enje 5x + 5y = 75 ograni enje zapravo mo emo napisati: y = 15 - x u = x ( 15 x) = 15x x2 u' = 15 2x = 0 x = 7.5, y = 7.5, u = 56.25
Y 15 ICC 10 7.5 5 E1 5 7.5 10 15 X E2
Slika 2.13. Krivulja dohodovne ekspanzije
2.5. Objasnite efekt dohotka i efekt supstitucije na jednom grafu, ako cijena dobra X opadne.
Y
2.5
Slika 2.14. Efekt dohotka i efekt supstitucije
Iscrtkana strjelica pokazuje efekt dohotka (jer pokazuje pomak od 2 parale bud etske crte), a puna lne strelica pokazuje efekt supstitucije (kretanje po krivulji indiferencije). 2.6. a) potro a tro i novac na hamburgere i pivo. Hamburgere voli, ali ne pije alkohol. Konstruiraj krivulje indiferencije:
pivo I1 I2 I3
hamburgeri
Slika 2.15. Krivulje indiferencije: indiferentnost prema jednom dobru
b) potro a u je svejedno pije li sok od jabuke ili sok od naran e. Nacrtajte krivulje indiferencije:
31

sok od jabuke
I1
I2
I3
sok od naran e
Slika 2.16. Krivulje indiferencije: savr eni supstituti
(krivulje indiferencije su ravne paralelne crte kada su proizvodi savr eni supstituti) c) Potro a kupuje cipele. Naravno, kupit e lijevu cipelu samo ako dobije i desnu, i obratno. Nacrtajte krivulje indiferencije.
Lijeva cipela I1 I2 I3
Desna cipela
Slika 2.17. Krivulje indiferencije: savr eni komplementi
2.8. Putar i margarin su savr eni supstituti za Marka. a.) Nacrtajte krivulje indiferencije koje opisuju Markove preferencije. (odgovor u zadatku 2.6 b) b) Jesu li krivulje indiferencije konveksne? Nisu, ve su ravne crte, jer se radi o savr enim supstitutima gdje je grani na stopa supstitucije konstantna na svakoj razini i jednaka je 1. c) Ako putar ko ta 2, a margarin 1, te Marko posjeduje 20 nov anih jedinica (n.j.), koju e ko aru odabrati?
M 20 15 10 I1 I2 I3
10 15 20
Slika 2.19. Kutno rje enje pri potro nji
Podebljana linija predstavlja bud etski pravac M + 2P = 20. Kao to se vidi s ove slike, najvi u krivulju indiferencije Marko dose e kada kupuje samo margarin, jer tada mo e kupiti 20 margar S istim pak ina. bud etom mo e kupiti tek 10 maslaca, a pa e Marko uz dane preferencije naravno izabrati margarin. Dakle optimalna ko ara je (0,20)
32
d) Nacrtajte Engelovu krivulju za ovaj slu aj (pod c):
Dohodak
Engelova krivulja
0
Slika 2.20. Engelova krivulja
Margarin
Dohodak 0
Engelova krivulja
Putar
Marko sav novac tro i na margarin. Stoga svaki porast dohotka prelazi u konzumaciju toga dobra, pa je Engelova krivulja simetrala 1. kvadranta. e) Ako margarin poskupi na 2 n.j., koju e ko aru odabrati? Bud etski se pravac poklapa s jednom krivuljom indiferencije (jednad ba bud etskog pravca je 2M + 2P = 20). To zna i da je Marku potpuno svejedno koju e kombinaciju putra i margarina tro iti, jer e se uvijek na i na istoj razini korisnosti. Dakle mogu e kombinacije su: (0,10), (1, 9), (2,8), (3,7), (4,6), (5,5), (6, 4), (7, 3), (8, 2), (9, 1) i (10, 0).
M 20 15 10 I1 I2 I3
10 15 20
Slika 2.21. Vi e optimalnih potro a evih ko ara (preklapanje bud eta i k. indiferencije)
2.9. Sok od naran e i sok od jabuke su savr eni supstituti. Nacrtajte pripadnu krivulju ICC. Neka se sok od naran e nalazi na apscisi. Izgled ovih krivulja ovisi o bud etu. Prvo, krivulje indiferencije kod savr enih supstituta su paralelne, a MRS = 1 na svakoj razini (tj. derivacija dpJ /dpN = -1), tj. polo ene su pod 45. Ako su cijene dobara jednake (u ovom slu aju bi to bilo pN = pJ), tada bud etski pravac izgleda ovako: p I I ! pJ J pN N J ! N N . Kako su pN i pJ jednake, nagib pravca je -1, dakle bud etska crta se pJ pJ poklapa s krivuljom indiferencije (tamna crta na grafu je sada istovremeno i najvi a krivulja indiferencije i bud etska crta i krivulja ICC). Uglavnom, ne mo e se povu i jedna jedinstvena krivulja ICC kada su cijene jednake, a proizvodi savr eni supstituti.
33

J
ICC N
Slika 2.22. Specijalni slu aj ICC-a: Dohodovni prostor ekspanzije
Ako je pN > pJ, tada pravac bud eta ima strmiji nagib, pa se najvi e krivulje dose u na osi ordinata (kutno rje enje, kupuje se samo sok od jabuke). U tom je slu aju ICC na osi y (odnosno J u ovom zadatku).
J ICC
B N
Slika 2.23. Dohodovna krivulja ekspanzije kod kutnih rje enja (ordinata)
Ako je pN < pJ, tada pravac bud eta ima bla i nagib, pa se najvi e krivulje dose u na osi apscisa (kutno rje enje, kupuje se samo sok od naran e). U tom je slu aju ICC na osi x (odnosno N u ovom zadatku).
J
ICC
Slika 2.24. Dohodovna krivulja ekspanzije kod kutnih rje enja (apscisa)
2.10. Lijeva i desna cipela su savr eni komplementi. Na ite PCC i ICC za ta dva dobra.
34

J
ICC
I2 I1 B1 B2
N
Slika 2.25. Dohodovna krivulja ekspanzije kod savr enih komplemenata
Kakve god bile cijene lijeve i desne cipele, uvijek e se optimalna ko ara nalaziti na sredini, bez obzira na nagib bud eta.
J
PCC
I2 I1 B1 B2
N
Slika 2.26. Istovjetnost krivulja PCC i ICC kod savr enih komplemenata
Ista stvar vrijedi i za PCC, kao to se vidi iz crte a (podebljane linije su bud etske crte). Dakle, kod savr enih supstituta PCC i ICC su jednake. 2.11. Ivan i Marko tro e 1000$ godi nje na alkoholna i bezalkoholna pi a, pri emu Marko preferira bezalkoholna, a Ivan alkoholna pi a. a.) Nacrtajte po dvije krivulje indiferencije za Marka i Ivana.
Alkoholna p.
I2 I1 M2 M1 Bezalk. p.
Slika 2.27. Krivulje indiferencije za razli ite ukuse
35

Obja njenje: Marko preferira bezalkoholna pi a, pa su njegove krivulje indiferencije vi e nagnute prema konzumaciju istih. Ivan preferira alkoholna, pa su njegove krivulje indiferencije nagnute na tu stranu. To zna i daje MRSBA Marka ve i od Ivanovog na svakoj razini potro nje. b) Ako iste cijene vrijede za oba kupca, ho e li i njihove ko are i MRS biti jednaki? Ako su cijene iste, a oba imaju isti dohodak, tada se obojica suo avaju s bud etskim pravcem: pAA + pBB = 1000. Optimalno zadovoljstvo se posti e kada je MRSBA = pB/pA. To zna i da obojica moraju imati MRS jednak odnosu cijena pB/pA, pa su im MRS jednaki: p I M MRS BA ! MRS BA ! B pA Me utim, kako im se razlikuje funkcija korisnosti, oni e svoje optimalne ko are pronalaziti u razli itim to kama: C i D.
Alkoholna p
C I1 D M1 Bezalk.p.
Slika 2.28. Utjecaj razli itih preferencija na odabir ko are
2.14. Marta ima dohodak od 200$ kojeg tro i na meso i krumpir. a) Meso ko ta 4$, a krumpir 2$ po kilogramu. Nacrtajte njezinu krivulju bud eta. 4M + 2K = 200 Odnosno M = 50 0.5K
Meso 50 Nagib = -0.5
100 Krumpir
Slika 2.31. Crtanje bud etske crte pomo u cijena i bud eta
b) Ako je njezina funkcija korisnosti jednaka u(M, K) = 2M + K, u kakvom su odnosu meso i krumpir (za Martu)? Koju kombinaciju e Marta odabrati. Nagib bud etskog pravca je konstantan i jednak -0.5, to zna i da ako Marta po eli na tr i tu zamijeniti 1kg krumpira, za njega e dobiti kg mesa. Zato ka emo da je grani na stopa tr i ne supstitucije , MRMS, jednaka 0.5, jer se po tom pravili mo e razmjenjivati na tr i tu. Istovremeno znamo da je korisnost dana s u=2M + K. Za neku konstantnu korisnost u krivulja indiferencije e izgledati ovako: 2M = u K u K M ! 2 2
36

Iz toga se vidi da bi potro a 1kg krumpira mijenjao za kg mesa, te bi pritom ostao na istoj razini korisnosti u . Taj se nagib zove grani na stopa supstitucije, MRS, i to je subjektivni pogled na vrednovanje dobara, za razliku od objektivnog, tr i nog, koji vrijedi za sve sudionike. Kako su MRMS i MRS jednaki 0.5 na bilo kojoj razini potro nje, zaklju ujemo kako je Marti svejedno koju e ko aru odabrati. c) du an ima posebnu ponudu: ako se kupi 20kg krumpira, 10 kg se dobije besplatno. To vrijedi samo za prvih 10kg. Nacrtajte novi bud et.
Meso 50
I1
-0.5
I2
20 30
100 110 Krumpir
Slika 2.32. Utjecaj akcijske prodaje na bud etsku crtu
d) koju e sada kombinaciju Marta odabrati? Kako se krivulje indiferencije poklapaju s nagibom od 0.5, tako e postojati 2 krivulje indiferencije: ni a, I1, i vi a, I2. Naravno, potro a maksimizira svoju korisnost uz dani bud et, pa e odabrati onaj dio bud eta koji donosi korisnost I2. Stoga e Marta jednu od ko ara u intervalu (30, 40) do (110, 0). e) Iznenada je cijena krumpira porasla na 4$ po kilogramu. Du an prekida akciju. Kako sada izgleda Martina bud etska krivulja, i koju ko aru odabire?
Meso 50
25
I1
-1
I2
50
Slika 2.33. Kutno rje enje pri optimizaciji potro nje
100 Krumpir
37
SEMINAR 3 Izvo enje krivulje potra nje

3.1. Grafi ki izvedite Walrasovu i Hicksovu funkciju potra nje kada je X1 normalno dobro.
x2
A C
C x1A x1
x1B
x1
x2
x1H
C x1A x1
W x1
x1B
x1
Ukupni je efekt promjene cijena dobra 1 jednak razlici izme u x1A i x1B . Efekt dohotka je udaljenost izme u
x1C i x1B . Efekt supstitucije je udaljenost izme u x1A i x1C . Efekt supstitucije uvijek se sastoji u pove anoj
kupovini jeftinijeg dobra. Ako je efekt dohotka istog predznaka kao i efekt supstitucije (Hicksova funkcija potra nje sadr i isti efekt supstitucije), tada je promatrano dobro normalno, kao to je ovdje slu aj. Dakle pad cijene dobra uzrokovao je porast potro nje uslijed oba efekta.
38

3.2. Grafi ki izvedite Walrasovu i Hicksovu funkciju potra nje kada je X1 inferiorno dobro.
x2
B A C x1
C x1A x1B x1
x2
H W x1 x1 C x1A x1B x1
x1
Ukupni je efekt promjene cijena dobra 1 jednak razlici izme u x1A i x1B . Efekt dohotka je udaljenost izme u
x1C i x1B . Efekt supstitucije je udaljenost izme u x1A i x1C . Efekt supstitucije uvijek se sastoji u pove anoj
kupovini jeftinijeg dobra. Ako efekt dohotka ide u suprotnom smjeru od efekta supstitucije ali je manjeg , intenziteta od efekta supstitucije (Hicksova funkcija potra nje sadr i isti efekt supstitucije), tada je promatrano dobro inferiorno, jer iako padom cijene raste potro nja toga dobra, efekt dohotka umanjuje taj porast.
39

3.3. Grafi ki izvedite Walrasovu i Hicksovu funkciju potra nje kada je X1 Giffenovo dobro. x2
B A C x1
C x1B x1A x1
x2
W x1 C x1B x1A x1
x1H
x1
Ukupni je efekt promjene cijena dobra 1 jednak razlici izme u x1A i x1B . Efekt dohotka je udaljenost izme u x1C i x1B . Efekt supstitucije je udaljenost izme u x1A i x1C . Efekt supstitucije uvijek se sastoji u pove anoj kupovini jeftinijeg dobra. Ako efekt dohotka ide u suprotnom smjeru od efekta supstitucije (Hicksova funkcija potra nje sadr i isti efekt supstitucije) i ja eg je intenziteta od efekta supstitucije tada pad cijene dobra uzrokuje pad potra ivane koli ine, odnosno Walrasova je krivulja potra nje rastu a, dok je Hicksova krivulja nepromjenjiva i za inferiorno i za nor malno i za Giffenovo dobro. Drugim rije ima, porast potra ivane koli ine uslijed efekta supstitucije je nadvladan padom uslijed efekta dohotka.
3.4. Ako je A to ka ravnote e potro a a. Ako padne cijena proizvoda X 1, a potro a odlu i ostati na istoj krivulji indiferencije, tada je nova optimalna to ka to ka B. Na kojem e dijelu nove bud etske crte biti to ka C (to ka u kojoj potro a tro i cijeli dohodak maksimiziraju i korisnost) ako je dobro Giffenovo, normalno ili inferiorno.
40

x2 BG BI A C x1A
C x1
BN
x1
Ako je dobro normalno, tada e potro a maksimizirati korisnost desno od to ke C. Ako je dobro inferiorno, tada e se potro a nalaziti desno od to ke A i lijevo od to ke B, a ako je dobro Giffenovo, tada e nova potro a eva ravnote a biti lijevo od to ke C.
3.5. Kako se izvodi potra nja iz krivulje cjenovne ekspanzije?

U zadacima 3.1, 3.2 i 3.3 PCC krivulja spaja to ke A i B. Stoga zaklju ujemo kako je funkcija potra nje koja
se dobiva iz PCC krivulje Walrasova krivulja potra nje, a njezin je izvod ob ja njen u spomenutim zadacima. x2 PCC B
C x1A x1B x1
x1
x2
W x1
x1A x1B
x1 41

3.6. Kako se izvodi Engelova krivulja iz krivulje dohodovne ekspanzije?
x2
B A x1A x1B
I
x1
x1A x1B
x1
3.7. Izvedite Walrasove funkcije potra nje za dobra X i Y ako je funkcija korisnosti jednaka u x , y ! x E y 1E , cijene proizvoda na tr i tu su p i p , a osoba raspola e dohotkom I. x y Walrasova (Marshallova) se funkcija potra nje dobiva maksimizacijom korisnosti uz ograni enje dano dohotkom. max u x , y ! x E y 1E s.t. px x py y ! I u ! P f I
1
px Ex E 1 y 1E ! P E E 1 E x y py
Iz prvog retka slijedi: Ex E 1 y 1E (1) P ! px To uvrstimo u drugi redak:
42
1 E x E y E
(2)
Ex E 1 y 1E py px
1 px E A ovo u ograni enje: p y yE py y ! I px px E 1
x!
p y yE
(3) p y yE p y y p y yE ! I E 1
y!
1 I E py
Ako I, px i py vi e ne smatramo konstantama tada iznos dobara y postaje funkcija: I E 1 koju zovemo Marshallovom ili Walrasovom funkcijom potra nje. y M px , py , I !
py
Kada uvrstimo (3) u (2) dobijemo Marshallovu funkciju potra nje za dobrom x: IE (4) x M p x , p y , I !
px
Dostignuta razina korisnosti je:
IE I E 1 u ! vp x , p y , I ! p p x y Kako su varijable x i y zamijenjene cijenama i dohotkom (o kojim koli ine indirektno ovise) ova se funkcija korisnosti naziva indirektnom funkcijom korisnosti i ozna ava se s v.
E
1E
3.8. Izvedite Hicksovu funkciju potra nje ako je funkcija korisnosti u x, y ! x E y 1E , eljena razina korisnosti u , a funkcija izdataka E x, y ! p x x p y y .
max E x, y ! p x x p y y s.t. x E y 1E ! u
E ! P f u
1
px Ex E 1 y 1E p ! P E E 1 y E x y Iz prvog retka slijedi: px (1) P ! E 1 1E Ex y To uvrstimo u drugi redak: p p y ! E 1x 1E E x E y E 1 Ex y (2) p y yE x! 1 px E A ovo u ograni enje:
43

p y yE 1E !u p E y x1 1 (3) p y yE p y y p y yE ! I E p E 1 y ! u x pE y Ako u , px i py vi e ne smatramo konstantama tada iznos dobara y postaje funkcija: p E 1 koju zovemo Hicksovom funkcijom potra nje. y p x , p y , u ! u x pE y Kada uvrstimo (3) u (2) dobijemo Hicksovu funkciju potra nje za dobrom x:
H E E E
p yE (4) x p x , p y , u ! u p E x1 Dohodak potreban za ostvarenje ove optimalne kupovine je:

H
1E
p yE E p x , p y , u ! p x u p E x1 p py E p x , p y , u ! u x E 1 E
E
1E
p E 1 p y u x p E y
1E
Individualna i tr i na potra nja

3.9. Promatra se tr i te e era u nekoj dr avi. Doma a krivulja potra nje je QDD = 900 45P. Potra nja za izvozom p enice (potra nja iz inozemstva) je QDF = 1800 120P. Nacrtajte individualne i tr i ne krivulje potra nje.
P 20
B 15
C 0 225 900 1800

Slika 3.1. Zbrajanje krivulja potra nje
D 2700 Q
Kod konkurentnih se dobara potra nje zbrajaju horizontalno, a kod javnih dobara vertikalno.
44
SEMINAR 4 Proizvodnja
4.1. Neka proizvo a stolaca proizvodi u kratkom roku kada je oprema fiksna. Proizvo a zna da ako broj zaposlenih radnika raste od 1 do 7, broj proizvedenih stolaca izgleda ovako: 10, 17, 22, 25, 26, 25, 23. a) Izra unajte grani ni i prosje ni proizvod rada za ovu proizvodnu funkciju. APL=Q/L, MPL = Q/ L. Za ovu proizvodnu funkciju imamo: L 0 1 2 3 4 5 6 7 Q 0 10 17 22 25 26 25 23 APL 10 8,5 7,33 6,25 5,2 4,17 3,29 MPL 10 7 5 3 1 -1 -2
b) Ilustrira li ova funkcija opadaju e prinose rada? Da, jer je svaki idu i grani ni proizvod sve manji i manji. c) Objasnite to bi moglo uzrokovati negativan MPL? To se mo e dogoditi zbog gu ve, jer kako je oprema fiksna, svi radnici koristili istu opremu i nakon odre enog broja radnika po eli bi si smetati dok prolaze. 4.2.Popunite praznine u donjoj tablici: Q 0 1 2 3 4 5 6 TP 0 150 400 600 760 910 900 MP 150 250 200 160 150 -10 AP 150 200 200 190 182 150
4.3. Grani ni proizvod rada u proizvodnji ipova je 50 ipova na sat. Grani na stopa tehni ke supstitucije sati rada satima rada stroja (kapitala) je . Kolika je grani na produktivnost kapitala? Ako je f funkcija proizvodnje koja ovisi o radu i kapitalu, tada imamo: xf xf MPL ! , MPK ! xK xL
xf MPL xK | MRTS ! xL ! xf MPK xL xK Ovdje nam je dan grani ni proizvod rada i MRTS. Za odre ivanje grani nog proizvoda rada i grani ne stope tehni ke supstitucije, uvrstite vrijednosti u formulu:
45

50 1 ! , ili MPK 4 MPK = 200 ipova na sat.
4.4. Da li sljede e funkcije prikazuju rastu i, konstantni ili opadaju i prinos na opseg proizvodnje? to se doga a sa grani nom proizvodnosti svakog pojedinog faktora kako se taj faktor pove ava, a ostali ostaju nepromijenjeni. a) q ! 3L 2 K (konstantni prinosi na opseg)
1
b) q ! (2 L 2 K ) 2 (opadaju i prinosi na opseg) c) q ! 3LK 2 (rastu i prinosi na opseg i po faktoru K, konstantni po faktoru L) d) q ! L K (konstantni prinosi na opseg, opadaju i po faktorima)
1 1 2 1 2
e) q ! 4L2 +4K (opadaju i prinosi na opseg)
Svi se zadaci rje avaju metodom provjere homogenosti funkcije. Ako se prou avaju prinosi na opseg, tada je ovo postupak rje avanja: (za funkciju f(x,y)) f P x, Py ! PE f x, y Postupak: umjesto x i y u funkciju se uvr tava x i y. se izlu i, a eksponent na koji je potencirana je stupanj homogenosti . Ako je >1, prinosi su rastu i, za =1 konstantni, a za <1 opadaju i. Kod prinosa po faktoru proizvodnje pove ava se samo jedan faktor, npr. x: f P x, y ! PE f x , y Postupak: umjesto x i y u funkciju se uvr tava x i y. se izlu i, a eksponent na koji je potencirana je stupanj homogenosti . Ako je >1, prinosi su rastu i, za =1 konstantni, a za <1 opadaju i. 4.5. Proizvodna funkcija za osobna ra unala tvrtke Epsilon d.o.o. definirana je ovom funkcijom: q ! 10 K 0,5 L0 ,5 , gdje je q broj ra unala proizvedenih po danu, K broj sati rada strojeva i L input rada. Proizvodna funkcija njihovog konkurenta, tvrtke Theta, je q ! 10 K 0 ,6 L0, 4 . a) Upotrijebe li obje tvrtke jednake koli ine rada i kapitala, koja e od njih posti i ve u razinu proizvodnje? K = L, pa se zbrajanjem potencija u oba slu aja dobije 1, i proizvodnja je ista. b) Pretpostavite da je kapital ograni en na 9 sati rada stroja, a ponuda rada neograni ena. Koja tvrtka ostvaruje vi i grani ni proizvod rada? Objasnite. U funkciju se umjesto K uvrsti 9, a umjesto L se uvrsti L. U prvom se slu aju dobije = 0.5, a drugom = 0.4. Zna i, ve u MPL ima HG spot. 4.6. Neka je proizvodna funkcija jednaka 100K0.8L0.2. a) Po ev i s K = 4 i L = 49, poka ite da su i MPL i MPK opadaju i. Prou avanjem homogenosti funkcije lako je uo iti da su MP opadaju i. Sada emo to dokazati i empirijski: Rad je fiksan: K ! 4 Q ! 100 v 4 0.8 49 0.2 ! 660
K ! 5 Q ! 100 v 5 0.8 49 0.2 ! 789 MPK ! 129 K ! 6 Q ! 100 v 6 0.8 49 0.2 ! 913 MPK ! 124 K ! 7 Q ! 100 v 7 0.8 49 0.2 ! 1033 MPK ! 120
Kapital je fiksan:
46
Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije L ! 49 Q ! 100 v 4 0.8 49 0.2 ! 660.22 L ! 50 Q ! 100 v 4 0.8 50 0.2 ! 662.89 MPL ! 2.67 L ! 51 Q ! 100 v 4 0.8 510.2 ! 665.52 MPL ! 2.63 L ! 52 Q ! 100 v 4 0.8 52 0.2 ! 668.11 MPL ! 2.59
Uo ljivo je da MP u oba slu aja opada b) Kakvi su prinosi na opseg? Rastu i, konstantni ili opadaju i? U funkciju se uvrsti K i L :
Q K , L ! 100P K
0 .8
PL 0.2
! 100 P0.8 K 0.8 P0.2 L0.2 ! P Q K , L E ! 1
Prinosi na opseg su konstantni jer je stupanj homogenosti jednak 1. 4.7. Koja je veza izme u grani ne stope tehni ke supstitucije (MRTS) i nagiba izokvante? Izokvanta pokazuje koji je trade off izme u inputa u proizvodnji odre ene koli ine outputa. Izokvante su konveksne ako su prinosi po faktoru opadaju i (MP opada). MRTS govori koliko se inputa na osi Y mo emo odre i ako kori tenje inputa na osi X pove amo za jedan, tj. to je apsolutna vrijednost derivacije izokvante. Ako je izokvanta linearna, inputi su savr eni supstituti, a ako je L oblika, inputi su savr eni komplementi.
Input 1 Input 1 Input 1
Q1 Q2 Q3
Q1
Q2
Q3
Q1 Q2 Q3
Input 2 Savr eni supstituti

Slika 4.1. Oblik izokvanti ovisno o odnosu faktora
Input 2 Savr eni komplementi
Input 2 Opadaju i prinosi po faktoru
4.8. Grani ni proizvod rada je ve i od prosje nog pri danoj razini zaposlenosti. Raste li prosje ni proizvod, ili opada? Ako je MPL ve i od APL, to zna i da je svaka dodatna jedinica rada produktivnija od prosjeka prethodnih. Dakle, dodavanjem zadnje jedinice, ukupni se prosjek pove ava. Stoga, ako je MP ve i od AP, AP raste. Ako je MP manji od AP, zadnja jedinica kvari prosjek. AP je u maksimumu kada je produktivnost zadnje jedinice jednaka prosjeku prethodnih jedinica., tj. MP = AP.
47

TP A TP I B
L,K AP, MP
AP L,K MP
Slika 4.2. Graf funkcija proizvodnje u ovisnosti o jednom faktoru
Poja njenje: Kada je TP u to ki I1 (infleksija ili pregib), MP dose e maksimum. Kada je zraka iz ishodi ta tangenta na TP (to ka A), AP dose e maksimum. Kada je tangenta na TP vodoravna, TP dose e maksimum (to ka B), a MP = 0. U to ki I1 MP dose e minimum. AP ne mo e biti negativan. 4.10. Voditelj politi ke kampanje mora odlu iti ho e li ogla avati na televiziji, ili slati pisma potencijalnim glasa ima. Opi ite proizvodnu funkcija glasova bira a. Koliko je informacija o ovoj funkciji potrebno (kao npr. oblik krivulja izokvanti) da bi voditelj mogao odabrati strategiju? Proizvod ove funkcije su glasovi. Inputi su televizijsko ogla avanje i direktna po ta. Potrebno je znati kako je ta dva inputa mogu e supstituirati. Ako su inputi savr eni supstituti, rezultiraju e izokvante su ravne crte, a voditelj e koristiti ili samo jedan, ili samo drugi input, ovisno o njihovoj cijeni (kutno rje enje). Ako inputi nisu savr eni supstituti, izokvante e biti konveksne. Voditelj kampanje e onda koristiti kombinaciju oba inputa. 4.11. Tvrtka u proizvodnji ipova koristi inpute koji su savr eni supstituti u dugom roku. Kolika je grani na stopa tehni ke supstitucije? Grani na stopa tehni ke supstitucije (MRTS) je apsolutna vrijednost nagiba izokvante. Ako su inputi savr eni supstituti, izokvante e biti linearne, ali za izra unavanje nagiba izokvante, a stoga i MRTS, moramo znati stopu po kojoj se jedan input zamjenjuje drugim. 4.12. to je funkcija proizvodnje? Koja je razlika izme u funkcije proizvodnje u dugom roku i funkcije proizvodnje u kratkom roku?
48

Proizvodna funkcija nam govori kako se inputi pretvaraju u proizvode. Promatra se proizvodnja 1 proizvoda 1 tvrtke iz nekoliko inputa (Radna snaga, kapital, materijal). U kratkom roku jedan ili vi e faktora su nepromjenjivi. U dugom roku svi su faktori promjenjivi. 4.13. Za to se u kratkom roku pove anjem kori tenja inputa rada, grani na produktivnost rada prvo pove ava, a nakon toga smanjuje? Zato jer u po etku dodavanjem radnika dolazi do specijalizacije u odjelima u kojima su najproduktivniji, pa je svaki radnik br i u svom podru ju. Nakon nekog vremena taj se efekt gubi te dolazi do zagu enja i gu ve na radnom mjestu, pa MPL po inje opadati, te mo e biti ak i negativan. 4.14. Za to je istovremeno mogu e da su prinosi na opseg konstantni, a po faktoru opadaju i? Prinosi po faktoru proizvodnje se promatraju prilikom rasta kori tenja jednoga faktora, dok se ostali dr e konstantnima. Po zakonu opadaju ih prinosa, prinosi po faktoru su opadaju i. Me utim, ako svi faktori rastu proporcionalno, output mo e rasti po konstantnoj, opadaju oj ili rastu oj stopi, ak i ako su prinosi po faktoru opadaju i. To je dobro opisano Cobb-Douglasovom funkcijom proizvodnje. Primjer: Gnojidba zemlje. Ako dodajete 1ha zemlje po 100 kg umjetnog gnojiva, dodatni prinos e svaki puta biti sve manji. Me utim, ako svaki puta dodate 100 kg gnojiva i 1 ha zemlje, svaki puta e se koli ina proizvodnje pove ati po konstantnoj stopi (uz pretpostavku da je zemlja iste kvalitete). 4.15. Vi ste poslodavac koji tra i zaposlenika za slobodno radno mjesto na proizvodnoj liniji. Da li Vas vi e zanima prosje na produktivnost rada ili grani na produktivnost rada posljednje zaposlene osobe? Ukoliko zamijetite da je Va a prosje na proizvodnost po ela opadati trebate li zaposliti jo zaposlenika? to ova situacija govori o grani noj produktivnost posljednjeg zaposlenika kojeg ste zaposlili? Prilikom zapo ljavanja morate gledati MPL posljednjeg radnika. U to ki gdje je prosje ni proizvod jednak grani nom proizvodu, dodavanje dodatne jedinice inputa e uzrokovati pad prosje nog proizvoda, me utim zapo ljavanje treba nastaviti sve dok ukupni proizvod raste. 4.16. Koja je razlika izme u funkcije proizvodnje i izokvante? Funkcija proizvodnje na apscisi ima input, a na ordinati output. Izokvanta ima i na apscisi i na ordinati inpute, a udaljenost od ishodi ta predstavlja output. 4.17. Suo eni sa stalnim mijenjanjem uvjeta, za to bi neka tvrtka dr ala bilo koji faktor fiksnim? to odre uje je li faktor fiksan ili nije? Svi su faktori fiksni u vrlo kratkom roku. Svi su faktori varijabilni u dugom roku. Dakle, u kratkom roku je barem jedan faktor fiksan. Fiksni faktori u kratkom roku su posljedica odluka u injenih u prethodnom dugom roku. 4.18. Mo e li jedna funkcija proizvodnje davati opadaju e, konstantne i rastu e prinose na opseg? Mo e: U po etku, dodatna jedinica svakog faktora daje rastu e prinose zbog specijalizacije. Nakon to se iscrpi mogu nost za specijalizaciju, prinosi su konstantni (udvostru enje svih outputa daje dvostruko ve i iznos proizvoda). Nakon nekog vremena, porast inputa po istoj stopi uzrokuje po rast outputa po manjoj stopi (opadaju i prinosi na opseg), a to se mo e dogoditi zbog krize managementa (npr. prelazak iz malog u srednje ili iz srednjeg u veliko poduze e). RAZMISLITE O SLJEDE IM PITANJIMA! 4.19. Mo e li izokvanta rasti? Objasnite! 4.20. Objasnite pojam grani na stopa tehni ke supstitucije (MRTS) . to zna i MRTS=4? 4.21. Objasnite za to se grani na stopa tehni ke supstitucije smanjuje pove anjem supstitucije kapitala radom? 4.22. Dajte primjer za proizvodni proces za koji kratki rok predstavlja period od jednog dana ili jednog tjedna, a dugi rok predstavlja period du i od tjedan dana.
49
SEMINAR 5 Optimizacija alokacije inputa

5.1. Tro ak sata rada u tvornici stolaca jednak je 22 KN, a tro ak sata rada stroja 110 KN po satu. Jedan je stolac mogu e proizvesti pomo u 4 sata rada stroja ili radnika, a mogu e ih je i kombinirati. Ako tvrtka trenutno koristi 3 h ljudskog rada na 1 h rada stroja, minimizira li ona tro kove? Bilo koja kombinacija je mogu a upu uje na to da je izokvanta ravna crta. Zna i, izokvanta izgleda ovako: K + L = 4, tj. K = 4 l (nagib izokvante je konstantan i jednak -1). Izokoste e imati nagib odre en cijenom sata rada stroja i cijenom radnog sata radnika. Ako je L na apscisi, a K na ordinati, nagib izokoste e biti w/r (gdje je w nadnica, odnosno cijena rada, a r renta, odnosno cijena kapitala). Dobije se 22/110 = -0.2 (minus jer je izokosta negativno nagnuta: TC(Q) = 22L + 110 K) Nagib izokvante je ve i od nagiba izokoste:
K 4
1 0.8 0
izokosta 2 A
Slika 5.1. Kutno rje enje pri optimizaciji proizvodnje
Zna i, odabire se kutno rje enje, pa bi tvrtka trebala koristiti samo 4 sata rada radne snage (to ka A). Me utim, tvrtka koristi 3 sata L i 4 sata K, pa istu razinu proizvodnje (jer su na istoj izokvanti, koja u cijelosti prikazuje 1 konstantnu razinu proizvodnje) mogu ostvariti uz vi u krivulju izokoste (tj. uz ve e tro kove). Ti tro kovi po stolcu iznose: 1101 + 223 = 176 To zna i da bi tvrtka trebala potpuno ugasiti strojeve i prije i na manualni rad. Tada bi tro kovi iznosili 422 = 88. 5.2. Pretpostavimo da do e do krize u nekom gospodarstvu, i da cijene rada padnu za 50 %, te se o ekuje da e na toj razini ostati du e vrijeme. Poka ite grafi ki kako promjena u relativnim cijenama rada i kapitala utje e na krivulju ekspanzije poduze a. Krivulja ekspanzije poduze a nastaje spajanjem dirali t izokvanti i izokosti. Prije pada pla a, krivulja ekspanzije je E1. Nakon to w padnu, izokosta se rotira u pozitivnom smjeru, pa je sa istim tro kom mogu e dosegnuti vi u krivulju izokvante. Nova krivulja E2 je nagnuta prema inputu koji je pojeftinio.
50

K E1
E2
IQ1 IK1 0
IQ2 IK2 L
Slika 5.2. Promjena ravnote e uslijed promjene cijene jednog faktora
5.3. Proizvodna je funkcija jednaka Q = 2KL, a tvrtka tro i 100 jedinica rada i 120 jedinica kapitala. a) Koliki je grani ni proizvod rada u toj to ki? xQ MPL ! ! 2 K ! 240 xL b) Koliki je grani ni proizvod kapitala u toj to ki? xQ ! 2 L ! 200 MPK ! xK c) Na ite grani nu stopu tehni ke supstitucije u toj to ki. MPL 240 ! ! 1.2 MRTS LK ! MPK 200 d) Tvrtka pri zadanoj kombinaciji inputa proizvodi optimalno. Ako je nadnica w = 6, kolika je renta r? U to ki optimuma odnos cijena inputa mora biti jednak grani noj stopi tehni ke supstitucije.
MRTS KL !
w r
6 ! 1.2 r ! 5 r
e) Koliki je tro ak proizvodnje u zadanom slu aju? C ! wL rK ! 6 v 100 5 v 120 ! 1200 f) Nacrtajte izra unatu izokostu, izokvantu i optimalnu to ku.
K 240
120 IQ K = 240 - 1.2L 0 100 200 L
Slika 5.3. Optimizacija proizvodnje 1
51

5.4. Funkcija proizvodnje je Q ! 4KL0.5 , a kapital je na ordinati. Nadnica je w = 4, a renta r = 1. a) Napi ite jednad bu izokvante za koli inu proizvodnje Q = 4. 4 ! 4 KL0.5
KL0.5 ! 1
K!
1 L
b) Napi ite jednad bu izokvante za koli inu proizvodnje Q = 8. 8 ! 4 KL0.5

KL0.5 ! 2 K! 2 L
c) Ako tvrtka ima na raspolaganju 48 n.j., na ite optimalnu kombinaciju inputa i maksimalnu proizvodnju. Izokosta je: C = wL + rK, dakle 48 = 4L + K Tada imamo: max Q (K,L) = 4KL0.5 uz ograni enje 48 = 4L + K (iz ovoga dobijemo K = 48 4L) Uvrstimo ograni enje u funkciju umjesto K: Q = 4(48 4L)L0.5 = 192L0.5 16L1.5 Nu ni uvjet: Q' = 24L-0.5 -6L0.5 = 0 6L-0.5(4 L) = 0 Iz toga se dobiju stacionarne to ke: L1 = 0 (zanimljiva su samo pozitivna rje enja) L2 = 4 Dovoljni uvjet je: Q'' = -12L-1.5 -3L-0.5 Q''(0) = 0 (sedlasta to ka ovdje se ne nalazi ni minimum ni maksimum) Q''(4) = -3 (ovdje se nalazi maksimum) K = 48 44 = 32 Maksimalna koli ina proizvodnje je Q ! 4 v 32 v 4 ! 256 Rje enje je: Max (4,32,256)
K 48
32 K!
64 L
K = 48 4L 0 4 12 L
Slika 5.4. Optimizacija proizvodnje 2
52

5.5. Proizvodna funkcija glasi Q = 100KL. Ako je cijena kapitala 120$, a cijena rada 30$, koliki su minimalni tro kovi proizvodnje 1000 jedinica outputa? Do rje enja se mo e do i na 2 na ina, preko ekonomske teorije i metodom dobivanja vezanih e kstrema pomo u uvr tavanja. 1.na in: MRTS !
MPL w Ovo je uvjet za minimizaciju tro kova proizvodnje. ! MPK r MPL je derivacija funkcije proizvodnje po radu, a MPK po kapitalu. xQ ! 100 K MPL ! xL xQ MPK ! ! 100 L xK 100 K 30 ! L ! 4K 100 L 120 To se uvrsti u funkciju proizvodnje: 1000 ! 100 v K v 4 K K ! 1.58
L ! 4 K ! 6.32 Ukupni su tro kovi jednaki: TC ! wL rK TC ! 30 v 1.58 120 v 6.32 ! 379 .47
2. na in je pomo u sljede e optimizacije:
min TC ! 30 L 120 K uz ograni enje 100 KL ! 1000

Uvrsti se u po etnu funkciju
K !
100 : L
min TC ! 30 L 120 v TC ! 30 L 1200 L 1200 dTC ! 30 2 ! 0 dL L 30 L2 ! 1200
10 L
L2 ! 40 L } 6.32 100 } 1.58 K! L

Iz nu nih se uvjeta dobiju stacionarne to ke, a uvr tavanjem u dovoljni uvjet (minori Hesseove matrice) dobije se da je u tim to kama doista minimum tro kova i oni iznose: TC ! 30 v 1.58 120 v 6.32 ! 379.47
53
Funkcija tro kova

5.6. Nacrtajte tipi nu funkciju tro kova, i ozna ite kriti ne to ke. Funkcija tro kova se najbolje aproksimira polinomom 3. stupnja:
C I A B
Slika 5.5. Graf funkcije tro kova s kriti nim to kama
5.7. Kako se grafi ki dobije to ka u kojoj su prosje ni tro kovi minimalni? Minimum prosje nih tro kova se dobije tako da se povu e zraka iz ishodi ta koja je tangenta na TC. To ka B je to ka dodira, i u toj su to ki AC minimalni. 5.8. Kako se grafi ki dobije to ka u kojoj su prosje ni varijabilni tro kovi minimalni? Povu e se pravac iz to ke d koji je tangenta na TC. To ka A je to ka dirali ta, i u njoj su AVC minimalni. 5.9. Pretpostavimo da su grani ni tro kovi neke tvrtke konstantni i jednaki 1000$ po jedinici proizvodnje. Fiksni su tro kovi jednaki 10 000$. a) Koliki su prosje ni varijabilni i prosje ni ukupni tro kovi? TC = 1000Q + 10000 AC = 1000Q/Q + 10000= 1000 + 10000/Q VC = 1000Q AVC = 1000Q/Q = 1000 b) Ako tvrtka eli minimizirati AC, bi li proizvodila malo ili puno? Tvrtka bi trebala proizvoditi to ve i output zbog toga to je funkcija prosje nih tro kova (AC) opadaju a i aproksimativno se pribli ava 1000 (a kre e od 11 000 kada je Q = 1). 5.12. Kratkoro na funkcija tro kova neke tvrtke je dana s C = 190 + 53Q, gdje je C ukupni tro ak, a Q koli ina proizvodnje. a) Koliki su fiksni tro kovi? FC = C(0) = 190. b) Ako tvrtka proizvodi 10 proizvoda, koliki su prosje ni varijabilni tro kovi? Varijabilni su tro kovi VC = 53Q = 5310 = 530 c) Koliki su prosje ni varijabilni tro kovi? AVC = 53Q/Q = 53 d) Koliki su prosje ni fiksni tro kovi? AFC = 190/Q = 190/10 = 19 e.) Neka tvrtka posudi novac kako bi pove ala kapacitete. Fiksni se tro kovi popnu za 5, a varijabilni padnu za 4,5 jedinica. U jednad bu se uklju uje i kamatnjak. Svaki jedini ni porast kamatne stope pove ava ukupne tro kove za 3 n.j. Napi ite novu jednad bu tro kova.
54

C = (190 + 5) + (53 4,5)Q + 3I 6.5. Grafi ki prika ite krivulju TC, AVC, FC, AVC, MC i AC.
TC
D VC A
B FC
Q,x
C MC
AC D AVC
A AFC Q,x
Slika 6.1. Izvod AC, AVC, MC, FC, AFC i VC iz funkcije TC
Promatrajte ova 2 grafa usporedno: U to ki A je to ka infleksije TC i MC su ovdje minimalni. U to ki B su AVC minimalni (jer je zraka iz ishodi ta na tangenta na VC u to ki B, odnosno zraka iz d na TC), i od ove to ke nadalje MC predstavlja kratkoro nu krivulju ponude. U to ki D su AC minimalni (jer je D to ka gdje je zraka iz ishodi ta tangenta na TC), a od to ke D nadalje MC predstavlja dugoro nu krivulju ponude. Iz prvog grafa mo ete vidjeti da va i identitet TC = FC + VC. Kada podijelite taj izraz s Q, dobijete da je AC = AFC + AVC. Taj se identitet mo e uo iti vertikalnim zbrajanjem krivulja na drugom grafu.
55

5.10. Ako tvrtka pla a fran izu u konstantnom iznosu, bez obzira na to koliko proizvede, kako e se to odraziti na fiksne, grani ne i prosje ne tro kove? TC = VC + FC. U ovom slu aju se fiksnim tro kovima pridru uje i tro ak fran ize, FF, koji tako er ne ovisi o koli ini. Stoga, FF nema utjecaja na MC i AVC, ali mijenja AFC (AFC = FC/Q + FF/Q). 5.11. Ako dr ava nametne porez po jedinici proizvedene robe, kako e to utjecati na FC, MC i AC? Neka je t porezni koeficijent (1 + %poreza/100). AVC porastu za t ,jer sada imamo porast od tQ, a ne samo Q. Tako er porastu i MC. Naravno, ako su VC pove ani, mijenjaju se i TC. 5.13 Ovo je funkcija ukupnih tro kova: TC(Q) = 3x3 - 5x2 + 4x + 8. Izra unajte: a) Varijabilne tro kove Varijabilni tro kovi su ukupni tro kovi bez konstante (fiksni tro kovi) VC(Q) = 3x3 - 5x2 + 4x b) Grani ni tro kovi Grani ni su tro kovi derivacija ukupnih tro kova ili varijabilnih tro kova: MC(Q) = 9x2 - 10x + 4 c) Fiksni tro kovi Fiksni tro kovi su konstanta funkcije ukupnih tro kova FC = 8 d) Prosje ni tro kovi Kada podijelite funkciju ukupnih tro kova s koli inom (u ovom slu aju x, ali ponekad mo e biti i q), dobijete AC: AC(Q) = 3x2 - 5x + 4 + 8/x e) Prosje ni varijabilni tro kovi Podijelite varijabilne tro kove koli inom (ili jednostavno uzmite prosje ne tro kove bez dijela koji ima x u nazivniku): AVC(Q) = 3x2 - 5x + 4 f) Prosje ni fiksni tro kovi Podijelite fiksne tro kove koli inom (kod funkcije AC to je dio koji ima x u nazivniku): AFC(Q) = 8/x 5.14.* Analiti ki izvedite funkciju tro kova ako su grani ni tro kovi minimalni pri razini proizvodnje x = k, i iznose MCmin = j, te ako su fiksni tro kovi FC = d. Pretpostavka je da je funkcija tro kova polinom 3. stupnja, te da konstantno raste kako raste koli ina proizvodnje. Polinom 3. stupnja op enito izgleda ovako (koli ina mo e biti x ili q): (1) TC x ! ax 3 bx 2 cx d Ovu krivulju treba prilagoditi potrebama ekonomske analize tro kova. To emo posti i na ovaj na in: d ! FC u 0 (2) a"0 Fiksni tro kovi su ve i ili jednaki 0, a funkcija je rastu a (to osigurava a koji je pozitivan). Znamo i da je u to ki I to ka infleksije funkcije, u kojoj su grani ni tro kovi minimalni. Tako er je zadano da su MC minimalni pri razini proizvodnje x = k. Iz 2. se derivacije dobiva to ka infleksije:
TC I x ! 3ax 2 2bx c
(3) TC II x ! 6ax 2b ! 0
b ! k b ! 3ak 3a Sada emo supstituirati b s dobivenim izrazom (i u grani nim i u ukupnim tro kovima): x!
56

(4)
TC x ! ax 3 3akx 2 cx d TC I x ! MC x ! 3ax 2 6 akx c
Na taj smo na in natjerali funkciju da ima to ku infleksije u to ki proizvodnje k. Nakon toga je potrebno posti i da su grani ni tro kovi uvijek ve i ili jednaki 0. Kako su MC parabola U oblika ( to je o ito iz jednad be MC, jer je vode i lan 3a > 0), mo emo re i da je MC = TC'(x) 0. To zna i da ako su MC = 0, to e biti u slu aju kada je diskriminanta (D) funkcije jednaka 0. MC e pri svakoj razini proizvodnje biti ve i od 0 ako je D<0 (rje enja su kompleksna). Op enita formula za diskriminantu je: D = b2 4ac za funkciju ax2 + bx + c. U na em slu aju e diskriminanta glasiti (na temelju MC iz (4)): D ! 36a 2 k 2 12ac e 0 c u 3ak 2 Ako je c = 3ak2, tada su grani ni tro kovi u minimumu jednaki 0. Ako je c > 3ak2, tada su minimalni MC ve i od 0 i neka su jednaki j. Tada je c = 3ak2 + j (j je zapravo nadopuna do 0), za j 0. Kada je j = 0, imamo prvi slu aj (minMC =0), a kada je j > 0, minMC > 0. Funkcija MC tada izgleda ovako: (5) TC I x ! MC x ! 3ax 2 6 akx 3ak 2 j (uvrsti se u (4)). Uvr tavanjem u ukupne tro kove dobije se: TC x ! ax 3 3akx 2 3ak 2 j x d
(6) a, k " 0
j, d u 0
k: koli ina proizvodnje pri kojoj su MC minimalni. j: iznos minimalnih MC d: fiksni tro kovi Na ovaj na in oblikovana funkcija ukupnih tro kova je prilago ena stvarnim podacima.
57
SEMINAR 6 Maksimizacija profita i konkurentska tr i ta

6.1. Ako je prodajna cijena na tr i tu konstantna, a grani ni tro kovi prvo opadaju, a nakon toga po inju rasti, odgovorite na sljede a pitanja: a) Utje e li promjena cijene na optimalnu koli inu proizvodnje? Utje e, jer vrijedi sljede e: = TR TC ' = 0 (uvjet maksimizacije dobiti) ' = TR' TC' = 0 MR = MC Me utim, kako je cijena konstantna, a TR = PQ, tada je TR' = MR = P, pa tada vrijedi, kao i uvijek u savr enoj konkurenciji, da je uvjet maksimizacije profita sljede i: P = MC Kako se u ovoj jednad bi promijenila cijena, tada se mijenja i rje enje te jednad be, odnosno optimalna koli ina proizvodnje. b) to se doga a ako fiksni tro kovi porastu? Kako fiksni tro kovi ne utje u na grani ne tro kove (MC je derivacija od TC, a deriviranjem se gubi konstanta, odnosno FC), tada se ne mijenja optimalna razina proizvodnje. Me utim, kako se profiti ra unaju kao razlika ukupnih prihoda i ukupnih tro kova, a fiksni su tro kovi sastavni dio ukupnih tro kova, t ako e porast fiksnih tro kova uzrokovati pad dobiti, ali pri nepromijenjenoj razini proizvodnje. Ako se pak FC toliko pove aju da tvrtka prije e u zonu gubitka, tada optimalna koli ina u dugom roku postaje jednaka 0 jer je tada bolje ne proizvoditi. c) kako se iz poznate cijene i ukupnih tro kova mo e izvesti kratkoro na, odnosno dugoro na krivulja ponude? FC je tro ak pri Q = 0. VC = TC-FC. MC je razlika izme u trenutnog ukupnog tro ka i ukupnog tro ka prethodne jedinice proizvodnje (isto se tako ra una i iz VC). AVC = VC/Q. Dugoro na krivulja ponude: MC iznad AC Kratkoro na krivulja ponude: MC iznad AVC 6.2. Tvrtka proizvodi satove pri tro kovima TC = 100 + Q2. a) Koliki su grani ni i fiksni tro kovi? FC = 100, MC = C' = 2Q b) Ako je cijena satova 60, koliko biste satova trebali proizvesti da maksimizirate profit? Znamo da je MR = P. Optimalna proizvodnja je u to ki gdje su MC = MR = P (u savr enoj konkurenciji). Prema tome imamo: 2Q = 60 Q = 30. c) Koliki e biti profiti? = TR TC = PQ (100-Q2) = 6030 - (100 + 900) = 800 d) Pri kojoj e se minimalnoj cijeni proizvoditi pozitivan output? U kratkom roku tvrtka proizvodi ako su joj varijabilni tro kovi manji od prihoda. Kratkoro na krivulja ponude je krivulja MC iznad sjeci ta s AVC. Dugoro na krivulja ponude je MC iznad sjeci ta s AC (jer u dugom roku moramo pokrivati i fiksne tro kove). U ovom slu aju su AVC = Q2/Q = Q, a MC = 2Q. Kada je MC > AVC? 2Q>Q
58

Zna i, MC su ve i od AVC na svakoj razini, pa e proizvo a proizvoditi pri svakoj razini cijena za P>0. 6.3. Zadana je funkcija ukupnih tro kova TC (q) = 50 + 4q + 2q2, te cijena P = 20. a) Kolika je optimalna razina proizvodnje pri kojoj je dobit najve a (ili gubitak najmanji). To e se ostvariti tamo gdje je zadovoljen uvjet MC = MR: (1) MC = MR (2) MR = P = 20 dTC ! 4q 4 ! 20 q ! 4 (3) MC = dq Pri proizvodnji od q=4 dobit bi trebala biti maksimalna. To treba provjeriti uvr tavanjem ove koli ine u funkciju dobiti (q): (4)
4 q ! TR q TC q ! pq 50 4q 2 q 2
4 (4) ! 20 v 4 50 4 v 4 2 v 4 2 ! 18 Dakle, ostvaruje se gubitak ak i pri najboljem odnosu proizvodnje i potro nje. Zato treba prestati proizvoditi jer je poduze e neefikasno:
C R TC = 50 + 4q + 2q
2
TR=20q
4
Slika 6.2. Grafi ko rje enje maskimizacije profita
Vidljivo je da su tro kovi cijelo vrijeme iznad krivulje ukupnih prihoda. U to ki gdje su im nagibi isti, tamo su me usobno najmanje udaljeni, pa je ovdje gubitak U KRATKOM ROKU najmanji (jer u kratkom roku pri prestanku proizvodnje moramo snositi fiksne tro kove TC (0) = 50, a kako je to znatno vi e od gubitka (4)=18, odlu ujemo se ipak proizvoditi). U DUGOM roku emo iza i iz industrije, te e nam tada dobit, naravno, biti jednaka 0, a to je puno bolje od prija njih -18.
Funkcija dobiti (odnosno gubitka u ovom slu aju), vrlo se jasno mo e vidjeti: to je razlika izme u TR i TC. Optimizacija se mo e dobiti na ovaj na in: (5) 4 q ! 20q 50 4q 2q 2 ! 2q 2 16 q 50 d4 (6) ! 4 q 16 ! 0 q ! 4
dq
Sada jednostavno uo iti da je za q=5 gubitak jo ve i (jer je razlika izme u TC i TR jo ve a, odnosno tro kovi nakon q=4 rastu br e od prihoda koji rastu po konstantnoj stopi).
59

b)Kako bi se ovu tvrtku moglo iz gubita a pretvoriti u tvrtku koja proizvodi s pozitivnom nulom (nulti profiti)? Tako da se fiksni tro kovi smanje za iznos gubitka (18). To je mogu e u dugom roku. 6.4. Zadana je funkcija tro kova neke tvrtke : TC x !
x3 3.5 x 2 10 x 10 . Proizvod X se mo e prodati 3
po cijeni od 40 kuna po komadu. a) Na ite optimalnu koli inu proizvodnje (koli ina koja maksimizira dobit). I. na in MC = MR P MC x ! x 2 7 x 10
40 ! x 2 7 x 10 x 2 7 x 30 ! 0 X1 = 10, x2 = -3 (negativno rje enje nema smisla)

II. na in Funkcija dobiti je: x3 D x ! 40 x 3.5 x 2 10 x 10 3 40 x 2 7 x 10 ! 0 Dalje je isto kao kod metode I. b) Koliko iznosi maksimalna dobit? D(10) = 4010 1000/3 +3.5 100 -10 10 -10 = 306.67 KN c) Pomo u grafa funkcija ukupnih tro kova i ukupnih prihoda poka ite gdje se formira ova dobit.
TC, TR 400 TC 93.3 TR
10 0
10
Slika 6.4. Grafi ka optimizacija proizvodnje
Pri proizvodnji od 10 jedinica razlika izme u ukupnih prihoda i ukupnih tro kova je najve a, pa se ostvaruje najve a dobit.
60
Dr avne intervencije u tr i nu ravnote u

6.10. Promatra se tr i te p enicom: a) Potra nja je dana s QD = 28 2P, a ponuda QS = 4 + 4P (koli ina je u milijardama bu ela). Kolika je ravnote na cijena i koli ina? 28-2P = 4+4P P=4 Q = 4 + 4P = 20 (20 milijardi bu ela). b) Dr ava odlu i smanjiti proizvodnju p enice za 25%. To e u initi tako da ratarima plati p enicu koju nisu, a mogli su proizvesti, i to u p enici koju imaju u skladi tima od prethodnih poticaja proizvodnji. Koliko e farmeri proizvesti? Po kojoj cijeni? Koliko e to stajati dr avu? Ako se proizvodnja od 20 milijardi umanji za 25%, ratari e proizvoditi 15 milijardi. % milijuna e im dati dr ava. Po cijeni od 4$ to iznosi 20 milijardi dolara. Ukupna e koli ina na tr i tu ostati ista, pa e i cijena ostati ista. c) Da dr ava nije dala p enicu ratarima, morala bi ju uni titi ili spremiti u skladi ta. Dobivaju li porezni obveznici? Koji se problemi mogu pojaviti? Porezni obveznici dobivaju jer dr ava ne mora snositi tro kove skladi tenja p enice. Dobivaju i proizvo a i jer ne moraju ulagati u proizvodnju tih 5 milijardi bu ela. Potro a ima je sve na istom. Ukupno se mo e re i da je svima bolje. Me utim, ova politika je provediva sve dok dr ava ima na zalihama p enice. Nakon to se iscrpe zalihe, cijene p enice e porasti, pa e nestati i u inka ove mjere. 6.11. Ponuda na nekom tr i tu je P = 1 + Q. Potra nja je P = 9 Q. a) kolika je ravnote na cijena i koli ina? 1+Q=9-Q Q=4 P=1+4=5 b) Svjetska je cijena 3. Koliki je uvoz, CS i PS? Pri cijeni od 3 proizvodilo bi se (uvrsti se u ponudu): 3 = 1 + Q, Q=2. Potra ivalo bi se: 3 = 9 Q, Q = 6. Vi ak potra nje bi se namirio iz uvoza (6 2 = 4). CS = (9-3)6/2 = 18 (to kasti trokut) PS = (3-1)2/2 = 2 (kockasti trokut) TS = CS + PS = 20 (oba trokuta)
61

Q 9
S D 3
1 0 2 6 9 Q
Slika 6.8. Analiza parcijalne ravnote e u otvorenoj ekonomiji
c) Ako dr ava uvede carinu od 1 n.j., kolika bi bila cijena, PS, CS, dobit dr ave i mrtvi teret (DWL)? Cijena bi porasla na 4. Tada bi se potra ivalo: 4 = 9 Q, Q = 5. Nudilo bi se: 4 = 1 + Q, Q = 3. Razlika bi se uvozila (5 -3=2) CS=(9-4)5/2 = 12.5 PS = (4-1)3/2 = 4.5 TS = CS + PS = 17 Dr ava bi zara ivala na uvozu. Uvoz je 2, a carina 1. Dakle, ukupni bi prihod bio 21=2. Na grafu je taj prihod prikazan rafiranim pravokutnikom. Sivi trokuti su DWL: 1 + 1 = 1
Px 9
Sx
5 4 3
Dx
1 0 2 3 4 5 6 9 X
Slika 6.9. Analiza u inaka uvozne carine
d) Ako bi dr ava uvela prohibitivnu carinu u postotnom iznosu, kolika bi ona bila, koliki bi bio CS, PS, TS, DWL i prihod dr ave?
62

Potpuna obustava uvoza je pri cijeni od 5. Kako je svjetska cijena jednaka 3, ovo e biti porez: 3(1+t/100) = 5 t = 67% (jer je 3 + 67% = 5) Dr ava ne bi ostvarivala prihode, jer uvoza ne bi bilo. CS i PS bi bili jednaki onima u autarkiji (zatvoreno gospodarstvo). Mrtvi bi teret bio cijeli veliki trokut s vrhom u to ki E. CS = (9-5)4/2 = 8 PS = (5-1)4/2 = 8 TS = 16 DWL = (6-2)2/2 = 4.
Px 9
Sx
Dx
1 0 2 3 4 5 6 9 X
Slika 6.10. Analiza u inaka prohibi tivne uvozne carine
e) Ako dr ava uvede uvoznu kvotu u iznosu od 2 jedinice, kolika bi bila cijena, PS, CS, dobit dr ave i mrtvi teret (DWL)? Kvote lome krivulju ponude na svjetskoj razini cijena, po kojima ulazi roba iz inozemstva. Kada se popuni kvota, daljnju ponudu opet ini doma a ponuda (nova ponuda je podebljana na grafu). Gubitak za dru tvo je sivi trokut, a rafirani paralelogram je uvoznikova renta. Ako dr ava prodaje kvote, tada taj dio pripada dr avi. CS=(9-4)5/2 = 12.5 PS = (4-1)3/2 = 4.5 TS = CS + PS = 17 Posjednik kvote bi zara ivao na uvozu (ako dr ava prodaje te kvote, to je prihod uvoznika. Ako ih ne prodaje, to je uvozni ka renta). Uvoz je 2 (jer je kvota 2), pa e uvozni ka renta ( rafirani paralelogram) biti jednaka: (4-3)*(5-3) = 2. Sivi trokut je DWL: 2 1 = 1
63

Px 9 Sx Sx'
5 4 3
Dx
1 0
Slika 6.11. Analiza u inaka uvozne kvote
6.12. Neka su ponuda i potra nja iste kao i u prethodnom zadatku: ponuda na nekom tr i tu je P = 1 + Q, a potra nja P = 9 Q. Svjetska je cijena 7. a) Koliki je izvoz, te koliko je ukupno blagostanje?
Px 9 Sx
Dx 1 0 2 4 6 9 X
Slika 6.12. Ukupni probitak kod izvoza
Izvoz = XS XD = 6 2 = 4 Blagostanje je sivo obojano: TS = (7-1)6/2 + (9 7)2/2 = 20 b) Kako bi za titila doma e potro a e, dr ava uvede izvoznu kvotu od 2 jedinice. Kako e se to odraziti na parcijalnu ravnote u? Kod izvozne kvote ponuda se lomi i pomi e ulijevo. Kada je izvoz samo 2, formira se cijena od 6 n.j. Izvoznikova renta je rafirani paralelogram (21 = 2), a mrtvi teret DWL = 21/2 = 1.
64

Px 9 SX SX'
7 6 5 E
DX 1 0 2 3 4 5 6 9 X
Slika 6.13 Analiza u inaka izvozne kvote
c) Neka dr ava uvede izvoznu carinu od 1 n.j. Koliki je profit dr ave, mrtvi teret, i nova cijena?
Px 9 Sx
7 6 5 E
Dx 1 0 2 3 4 5 6 9 X
Slika 6.14. Analiza u inaka izvozne carine
Kako bi ostali na razini svjetske cijene nakon carinjenja, izvoznici moraju cijenu spustiti na 6, pa e vani prodavati po 7. Takvo smanjenje uzrokuje porast prihoda dr ave za rafirani pravokutnik: T = (5-3)1 = 2 Mrtvi teret e biti: DWL = 211/2 = 1 d) Dr ava razmatra uvo enje izvozne subvencije u iznosu od 1 n.j. Koliko e to ko tati, i kako izgleda nova ravnote a? rafirani pravokutnik predstavlja iznos subvencije koju dr ava pla a, dakle koli ina izvoza 1n.j.: S = 6 Cijena je za izvoznika prividno 8, jer na 7n.j. koje dobije prodajom, dr ava mu da jo 1 n.j. Sivi trokuti predstavljaju mrtvi teret: lijevi trokut samo predstavlja preraspodjelu, dok je desni isti gubitak. Ukupni gubitak iznosi : DWL = 211/2 = 1.
65

Px 9 8 7 6 5 E Sx
Dx 1 0 1 2 4 6 7 9 X
Slika 6.15. Analiza u inaka izvozne subvencije
e) Koliki bi bio tro ak kada bi dr ava pla ala proizvodnu subvenciju s obzirom na to da se izvozne subvencije smatraju dumpingom te su stoga neprihvatljive?
Px 9 Sx 8 7 6 5 E
Dx 1 0 1 2 4 6 7 9 X
Slika 6.16. Analiza u inaka proizvodne subvencije
Proizvodna subvencija je skuplja ( rafirani pravokutnik), jer se proizvo a ima subvencionira i prodaja na doma em tr i tu. Na taj na in se i mrtvi teret pove ava (sivi dio): S = 71 = 7 DWL = 11 + 211/2 = 2 6.13.* Neka je potra nja jednaka P = -cQ + d, a ponuda P = aQ + b. a) na ite autarki nu cijenu i koli inu
- cQ d ! aQ b Q* ! d b , ac ad bc P* ! ac
b) Ako dr ava nametne postotni porez u iznosu t prona ite ravnote nu cijenu i koli inu.
66
Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije P ! aQ b P t ! cQ d 1 aQ b ! Qt !

cQ d 1 t
d b t 1 a t c 1 ad bc Pt ! a t c 1
c) Koliki je iznos prikupljenog poreza? Koliko pla aju potro a i, a koliki proizvo a i? Koliki je udio potro a evog, a koliki proizvo a evog poreznog tereta?
T ! PtQtt
Iznos poreza: ?d b1 t Aad bc t T! ?a 1 t c A2
1 T C ! P t t P * Q t T
S *
? !? P
P Q
t
Porezni teret potro a a i proizvo a a: ad bc ad bc d b t 1 TC ! 1 1 a t c t a c a t c 1
ad bc ad bc d b t 1 TS ! a c a t c a t c 1 1
Udio potro a eve incidence u ukupnim porezima: ad bc ad bc d b t 1 1 1 a t c t a c a t c C c T 1 ! ! ?d b1 t Aad bc t ac T 2 ?a1 t cA Udio proizvo a eve incidence u ukupnim porezima: ad bc 1 ad bc d b t a c a t c a t c 1 S 1 T a ! ! ?d b1 t Aad bc t T ac
?a 1 t c A2
d) koja porezna stopa maksimizira porezne prihode dr ave? Koliko iznose maksimalni porezni prihodi?
dT !0 dt b b c + a d t 2a b c + ad t d - b 1 + t dT !a + c + at 2 a + c + at 3 dt
Optimalna porezna stopa:
H L H LL LH L LL HH H H H HL H
+
b c + ad d - b 1 + t a+ c+at 2
67
Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije t* !

- a b - b c + ad + c d
ab+2bc+ ad
Maksimalni porezni prihod:
Tmax ! T * ! t
b- d 2 4 a+ c
6.5. Neko tr i te je opisano ovim jednad bama: PD = 17 0.5QD (potra nja) PS = 2 QS (ponuda). a) Na ite ravnote nu cijenu i koli inu te potro a ev i proizvo a ev probitak. 17 0.5Q = 2 + Q Q = 10 P = 12 CS = (17 12)10/2 = 25 PS = (12 2)10/2 = 50 TS = CS + PS = 75 b) Dr ava se odlu i nametnuti tro arinu u iznosu od 6 nov anih jedinica. Kolika je cijena koju pla a potro a , koliko dobiva proizvo a i koliko zara uje dr ava? Koliki je potro a ev i proizvo a ev probitak, a koliki je mrtvi teret? 17 0.5Q = 2 + Q + 6 Q=6 PC = 14 PP = 8 T = 66 = 36 CS = 36/2 = 9 PS = 66/2 = 18 TS = T + CS + PS = 9 + 18 + 36 = 63 DWL = 75 63 = 12 c) Koliki dio poreza snosi potro a , a koliki proizvo a ? Kako je cijena prije bila 12, a sada je 14, dok proizvo a dobiva tek 8, o ito je da 2 kune tro arine snosi potro a , a 4 kune proizvo a . TC = 26 = 12 TP = 46 = 24 d) Nacrtajte ovu novu tr i nu ravnote u
68

P 17 14 12 8 2 0 D 6 10 34 Q S
e) Koliki je iznos tro arine koji maksimizira dr avne prihode? 17 0.5Q = 2 + Q + t Qt = 10 2t/3 T = Qtt T = (10 2t/3)t = 10t 2t2/3 T' = 10 -4t/3 = 0 t = 7.5 Qt = 5 T = 37.5 U prethodnom je zadatku izra unato kako je udio koji pla a potro a , odnosno proizvo a , jednak sljede em: 1/(1 + 0.5) = 2/3 (proizvo a ) 0.5/(1 + 0.5) = 1/3 (potro a ) Stoga bi potro a i platili 12.5, a proizvo a i 25.
69
Seminar 7 Monopol
7.1. Monopolist proizvodi u to ki A, gdje su mu MC>MR. to treba u initi? Koliki je profit u to ki optimuma?
P
MC PM AC A PC MR QM QA D Q
Slika 7.1. Optimalna i suboptimalna proizvodnja monopolist a
Ravnote a se posti e u to ki gdje su MC jednaki MR, pri koli ini QM. Ta se koli ina mo e prodati po PM, a tvrtku ta koli ina stoji PC po komadu (Tamo gdje okomica sije e AC). Profit ini iscrtkani kvadrat: = (PM PC)QM Ako su MC ve i od MR, tvrtka se mo e nalaziti u npr. to ki A. Prostor odre ene sjeci tem MR i MC, to kom A, sjeci tem MR s apscisom i QA je gubitak. Tvrtka mora smanjiti proizvodnju ako eli profitirati. 7.2. Kako se ra una mar a, a kako razlika u cijeni kod monopolista? Mar a je postotak zarade u odnosu na nabavnu vrijednost. Jedini na nabavna vrije dnost je zapravo AC, pa se mar a ra una ovako: = (P-AC)100/AC Razlika u cijeni (RUC) je udio zarade u prodajnoj cijeni: RUC = (P-AC)100/P Npr. ako se proizvod prodaje po 200 kuna, a nabavna je cijena 150 kuna, tada je mar a: (200 150)/150 = 33%, a RUC (200 150)/200 = 25%. 7.3. Kako mar a ovisi o elasti nosti ponude? (1)Potra nja je dana s: P = -aQ + b Nagib krivulje potra nje je zapravo derivacija potra nje: (2) P ' !
dP ! a dQ
(3) TR = PQ = (-aQ + b)Q (4) TR' = MR = -2aQ + b Sada razdvojimo MR na 2 dijela: (5) MR = -aQ aQ +b Supstituiramo zadnja dva lana s P (iz (1)): (6) MR = -aQ + P Nagib a je zapravo derivacija potra nje (iz (2)) dP v Q P ali kako mi nemamo infinitezimalno male promjene, umjesto d emo staviti . (7) MR ! dQ
70

(P pri emu je nagib krivulje potra nje negativan, pa se grani ni prihod stalno smanjuje (Q kako raste koli ina. Q v (P 1 (9) MR ! P P v ! P 1 P v (Q Ed Kako vrijedi MC = MR, u formulu za mar u umjesto MC uvrstimo MR: 1 P P 1 ED ! 11 1 ! 1 (10) MR ! P ED ED MC P MC 1 ! P! (11) 1 P ED 1 ED
(8) MR ! P Q v 7.4. Za to se ta mjera koristi kao mjera snage monopolista? to je ve a razlika izme u MC i P, monopolist vi e zara uje. Ta je razlika ve a to je elasti nost potra nje manja. Zna i, ako je potra nja vrlo elasti na, monopolist e zara ivati malo. Ako je Ed = , tada je D = MR, pa monopolist nema profita. 7.5. Za to ne postoji tr i na krivulja ponude kod monopola? Zato jer ponuda ovisi o kretanjima potra nje.
P
MC S
MR
MR' D
D' Q
Slika 7.2. Izvo enje dugoro ne krivulje ponude kod monopola
Sa slike se vidi da se proizvodnja mijenja kako se mijenja potra nja. Spajanjem to aka u kojima se tro i i proizvodi dobije se ponuda. 7.6. Mo e li tvrtka imati monopolisti ku mo ak i ako nije jedina na tr i tu? Mo e, jer dok god je ED < , postoji monopolisti ka mar a (profite je mogu e ostvariti), a to zna i da tr i te nije savr eno konkurentno. 7.7. Koji su izvori monopolisti ke mo i? To su zapreke ulasku u industriju: a.) isklju iva prava (licence, patenti, copyright) i b.) ekonomije obujma (prirodni monopoli), to je npr. transport elektri ne energije, industrija aluminija, itd. 7.8. Koji faktori utje u na veli inu monopolisti ke mo i? Elasti nost tr i ne potra nje ( to je manja, ve a je mo ), broj tvrtki ( to ih je vi e, ve a je elasti nost jer si tvrtke konkuriraju, a njihovi si proizvodi me usobno predstavljaju supstitute. Otprije se zna da postojanje supstituta pove ava elasti nost potra nje) te kako druge tvrtke reagiraju na podizanje cijena
71

7.9. Kako promjene potra nje utje u na monopolisti ku mo ? Ako je potra nja P = -aQ + b, tada je TR = (PQ) = (-aQ + b)Q = -aQ2 + bQ. Iz toga slijedi da su MR = -2aQ + b. Kod monopola vrijedi da su MC = MR. Dobivena koli ina se uvrsti u potra nju i dobije se cijena koju potro a i pla aju. to je nagib krivulje potra nje ve i, ve a je i monopolisti ka mo . 7.10. Funkcija prosje nog prihoda monopolista je P = 100 0.01Q, a tro kovi su C = 50Q + 30000. a.) koja je razina cijena i proizvodnje i koliki su profiti? AR je zapravo krivulja potra nje. TR = PQ = 100Q 0.01Q2. Dakle, MR = 100 0.02Q. MC = C' = 50. MR = MC 100 0.02Q = 50 Q = 2500 P = 100 0.012500 = 75 = PQ TC = 752500 30 000 -502500 = 32500
P 100
75 62 50 MR D
AC MC
2500 5000
10000 Q
Slika 7.3. Profit monopoliste s konstantno opadaj u im AC
Iscrtkani pravokutnik predstavlja profit. 7.11. Grani ni tro ak je 10, fiksni su tro kovi 0, a ovo je tablica prosje nih prihoda: AR 27 24 21 18 15 12 9 6 3 0 Q 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 a) Izvedite jednad bu krivulje potra nje i nacrtajte potra nju i krivulju grani nog prihoda. AR je zapravo P, tj. krivulja potra nje. Uzmemo bilo koje 2 to ke, npr. (2,24) i (4,21). Formula za krivulju potra nje ako imamo 2 to ke je: P P P P ! 2 1 Q Q1 1 Q2 Q1
21 24 Q 2 42 P ! 1.5Q 27 P 24 ! TP ! 1.5Q 27 ! 1.5Q 2 27Q Q MR ! 3Q 27
Potra nja
72
P 27
MR
18
Slika 7.4. Crtanje krivulje potra nje i krivulje grani nog prihoda iz tabli nih podataka
b) na ite optimalnu cijenu i koli inu, te profit monopoliste. MR = MC 27 3Q = 10 3Q = 17 Q = 5.67 P = 27 1.55.67 = 18.5 TR = 18.55.67 = 104.83 Kada su MC konstantni, a FC = 0, tada vrijedi AC = MC = PQ MCQ = 104.83 56.7 = 48.17 c) kakva bi cijena bila u konkurenciji? U savr enoj konkurenciji krivulja MC iznad sjeci ta s krivuljom AVC u kratkom roku predstavlja ponudu. Ravnote a se uspostavlja na sjeci tu ponude i potra nje, odnosno AR = MC (P = MC = MR) 10 ! 1.5Q 27
Q ! 11.33 P ! 10 Cijena je 10 jer su MC = 10. Ova je koli ina znatno ve a od one kod monopola.
d) to bi bilo kada bi monopolist bio prisiljen proizvoditi po P = 10.
P 27 P 27
18.5
10 MR D
10 MR D
5,67 9 Prije fiksiranja cijena

Slika 7.5. Otimanje profita monopoliste
18 Q
5,67 9 11,33 Nakon fiksiranja cijena
18
73

Ako je cijena jednaka 10, monopolist e izgubiti sav profit i proizvodit e kao u savr enoj konkurenciji. Pitanje je samo ho e li ostati u industriji. Rje enje bi bilo smanjivanje grani nih tro kova (na taj bi se na in otvorio prostor profita izme u P i AC). 7.12. U jednom mjestu postoji 10 ku anstava koja potra uju elektri nu energiju potra njom Q = 50 P svaki. Proizvo a je elektrana iji su ukupni tro kovi 500 + Q. a) Kolika je optimalna proizvodnja za monopolistu, kolika je cijena i koliko svako ku anstvo kupuje struje? Prvo treba izvesti tr i nu krivulju potra nje. Individualne krivulje potra nje se zbrajaju horizontalno:
P 50
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
Slika 7.6. Zbrajanje vi e identi nih krivulja potra nje za konkurentnim dobrom
Pri cijeni 0 tra i se 500 jedinica (10 ku anstava50/1) gdje je 1 nagib individualne krivulje potra nje. Tada je tr i na krivulja potra nje jednaka P = 50 (50/500)Q = P = 50 0.1Q MC = TC' = 1 TR = 50Q 0.1Q2 MR = 50 0.2Q MR = MC 50 0.2Q = 1 2Q = 490 Q = 245 Q po ku anstvu = Q/10 = 24.5 P = 50 24.5 = 25.5 = 24525.5 500 245 = 5502.5
P 50 25.5 3.04 1 MR 245 250 490 AC=500/Q+1 MC = 1 D 500 Q
Slika 7.7. Postojanje prostora profita izme u AC i P
74

b) Ako se dr ava umije a sa eljom da onemogu i mrtvi teret, kolika bi morala biti cijena i koli ina? Mrtvi teret nastaje zbog smanjenja nu ene koli ine ( to je dio koji nitko ne dobiva, odnosno pad ukupnog blagostanja u usporedbi sa savr enom konkurencijom). Mrtvi teret ne postoji u savr enoj konkurenciji, gdje vrijedi P = MC. Dakle, ako dr ava eli minimizirati DWL (mrtvi teret), cijena se mora postaviti na razinu P = MC: MC = 1 = P 1 = 50 0.1Q Q = 490 Profit monopoliste: = 4901 500 490 = -500 (monopolist ostvaruje gubitke) Potro a ev vi ak je: CS = (50-1)490/2 =12005
P
50
2,02 1
AC=500/Q+1 MC = 1
250 490
500 Q
Slika 7.8. Fiksiranje cijena na savr eno konkurentnoj razini (gubici monopoliste)
U savr enoj konkurenciji cijena je jednaka 1, a koli ina 490. Monopolist ostvaruje gubitke (iscrtkani pravokutnik) jer je cijena konstantno ispod AC, ali nema trokuta DWL (mrtvi teret). c) Ako regulatori ne ele upropastiti elektranu, na koju e razinu postaviti cijenu? Kod monopola se razina profita gleda kao razlika izme u cijene i prosje nog tro ka pomno ena s koli inom: = TR TC = PQ ACQ = Q(P-AC). Zna i, profiti e biti jednaki 0 (najmanji profit koji nije negativan) kada je cijena jednaka prosje nom tro ku: AC = P 50 1 ! 50 0.1Q Q
0.1Q 2 49Q 500 ! 0 Dobiju se 2 rje enja, Q = 10.4 i Q = 479.6 Kako su pri koli ini Q = 10.4 MC opadaju i, taj dio zanemarujemo (jer taj dio ne mo e predstavljati ponudu, ve samo dio iznad AVC), pa je rje enje Q = 479.6 Uvr tavaju i u potra nju dobije se da je P = 2.04 Pri toj cijeni = 0, a DWL je trokut koji razlika izme u ove cijene i cijene u s.k. te razlika izme u ove koli ine i koli ine u s.k: DWL = (2.04 1)(490 479.6)/2 = 5.4 Koliki je potro a ev vi ak? CS = (50 2.04)479.6/2 = 11500, odnosno 1150$ po ku anstvu.
75

P
50
2,04 1
AC=500/Q+1 MC = 1
479.6 490
500 Q
Slika 7.9. prvo rje enje pr oblema: nulti profit monopoliste uz mali mrtvi teret
Kada je D = S, prostora profita vi e nema jer je cijena jednaka prosje nom tro ku. Monopolistu je oduzet sav profit, ali ne stvara gubitke. Me utim, postoji mali DWL (sivi trokut). Napomena: U ovom zadatku to ka u kojoj su prihodi monopoliste jednaki 0 i to ka savr ene konkurencije nisu jednaki jer MC nisu jednaki AC, a to je zato to su FC>0. d) Koliki bi morao biti pau al koji bi pokrivao fiksni tro ak elektrane, a da se cijena odr i na razini pri kojoj DWL ne postoji? FC = 500 Po ku anstvu: 500/10 = 50 Prije smo izra unali da je CS = 12005 u s.k. To je po ku anstvu 1200,50. Ako se od toga oduzme 50 n.j. pau ala, jo uvijek ostane 1150,50 po ku anstvu, to je bolje od slu aja kada postoji DWL (zadata pod c.)) k
Monopson
7.13. Kako monopsonist odre uje koliko proizvoda kupiti, i koliki mu je profit (usporedi sa savr enom konkurencijom). Ho e li kupiti vi e ili manje od konkurentnog kupca? Kod monopsona postoji 1 kupac i vi e ponu a a.
P
MC P* Pc Pm
AC = S
D = MRP
Qm
Slika 7.10. Monopson
Qc
76

P* je cijena koju bi monopolist mogao platiti, a Pm je cijena koju stvarno pla a proizvo a u. Razliku trpa sebi u d ep. U savr enoj konkurenciji (s.k.) koli ina je ve a, a proizvo a i dobivaju vi e (dakle, odgovor na pitanje je: monopsonist kupuje manje i pla a manje). Ravnote a se u monopsonu ostvaruje na sjeci tu krivulja MRP (grani na vrijednost, odnosno potra nja monopoliste) i MC (grani ni izdatak ili tro ak, ponekad se ozna ava s ME). Tamo gdje okomica sije e AC, formira se cijena koju monopsonist pla a. MC je promjena u ukupnim izdacima kako se mijenja koli ina proizvoda Q. Kod tvrtke koja kupuje inpute koje kupuju i druge tvrtke, ME = MV (i u monopolu i u s.k.). Kod monopsonista je, me utim, MC iznad AC. 7.14. Nacrtajte grafove parcijalne ravnote e za savr eno konkurentno tr i te inputa i tr i te proizvoda:
P S
S D
D Q Savr eno konkurentno tr i te initelja

Slika 7.11. Savr eno konkurentna tr i ta
Q Savr eno konkurentno tr i te proizvoda
7.15. to je monopsonisti ka mo ? Mo e li tvrtka imati monopsonisti ku mo ak i kad nije jedina na tr i tu? Monopsonisti ka mo je mogu nost kupca da kontrolira tr i te faktora. Ako postoji malo kupaca, oni e tako er imati ne to monopsonisti ke mo i, ali manje nego kada su sami. 7.16. Koji su izvori monopsonisti ke mo i? Oni ovise o kupovnoj strani tr i ta: a) elasti nost ponude ( to je manja, ve a je mo ) b) broj kupaca c) kako kupci sura uju 7.17. Koji su dru tveni tro kovi monopsona? Ako bi se dobit monopsonista podijelila proizvo a ima, bi li se ti tro kovi mogli eliminirati? U s.k. potro a ev vi ak je rafirani trokut. Proizvo a ev vi ak je sve izme u ponude i cijene u s.k. Kod monopsona monopsonist proizvo a ima oduzme sivi pravokutnik. Sada je potro a ev (koji je u ovom slu aju monopsonistov) vi ak sastavljen od rafiranog pravokutnika i rafiranog trokuta. Me utim, sivi trokut FEH je gubitak za monopsonista, tako da ovakva optimizacija ima smisla samo ako je sivi trokut manji od sivog pravokutnika. Mrtvi teret (DWL), odnosno gubitak za cijelo dru tvo, je sivi trokut i bijeli trokut ispod njega. Ako se profit (zbroj sivog i rafiranog pravokutnika) podijeli proizvo a ima, dru tveni gubitak e i dalje ostati isti, samo e se preraspodjela promijeniti.
77

P
MC E
AC = S
D = MRP
Qm
Qc
Slika 7.12. Tro kovi monopsona
7.18. Grani ni prihod dodatnog proizvoda monopsonista je 600 2Q. Ukupni izdaci su TE = Q2. a) kolika je cijena koju pla a monopsonist? Kolika je koli ina koju kupuje? Nacrtajte graf! S =AC = Q MC = 2Q D = MRP = P = 600 2Q MC = MRP (iz toga dobijemo koli inu koju m. kupuje) 600 2Q = 2Q Q = 150 Koli ina se uvrsti u ponudu, AC, kako bi se dobila cijena: P = Q = 150
P 600 2Q 300 200 150 H D = M RP Q
150
200
300 Q
Slika 7.13. Analiza monopsona na primjeru
b) koliki profit ostvaruje monopsonist? = QMRP(Q) QAC(Q) = 300150 150150 = 22500 c) Kolika bi bila cijena i koli ina u s.k.? S=D Ili MRP = AC 600 2Q = Q Q = 200 P = Q = 200 d) koliki je ukupni probitak u s.k.? TS = 600200/2 = 60000
78

DWL = (300-150)(200-150)/2 = 3750 e) Koliki je ukupni CS u slu aju monopsona? CS kod monopsoniste je trokut iznad profita + profit: CS = (600-300)150/2 + 22500 = 45000 f) Ako dr ava odlu i poni titi tetni utjecaj monopsona i natjera monopsonista da svoju dobit podijeli prodava ima, ho e li se poni titi tetni utjecaj monopsona? Ne e, jer DWL je mogu e ukloniti tek pove anjem koli ina.
Monopolisti ka konkurencija
7.19. Proizvo a koji je jedini na tr i tu ima potra nju P = - x +21 i tro kove TC = x 3 6x2 + 13x + 9. Nema nikakvih prepreka ulasku novih proizvo a a na ovo tr i t e. a) Koliko e proizvoditi ovaj proizvo a ako se pona a kao monopolist? Treba vidjeti postoji li na tr i tu mogu nost zarade profita. Ako postoji, novi e u i na tr i te. TC ! x 3 6 x 2 13 x 9 MC ! 3 x 2 12 x 13 P ! x 21 MR ! 2 x 21 MR ! MC x* ! 4 P ! 17 4 ! 39 b) Ako postoji mogu nost za proizvodnu diferencijacij u, ho e li na ovo tr i te do i jo proizvo a a? Profit je pozitivan i za o ekivati je da e na njega dolaziti novi sudionici. c) U dugom roku na tr i te ulaze novi proizvo a i koji nude sli ne proizvode i potra nja pada na p = -x +10. Ho e li ovaj proizvo a opstati? Koliko e proizvoditi?
MC ! 3 x 2 12 x 13 P ! x 10 MR ! 2 x 10 MR ! MC x* ! 3 P!7 4!0 Proizvo a e imati nulte profite, proizvodit e 3 proizvoda, a cijena e drasti no pasti. Vi e ne e biti poticaja za ulazak novih poduze a.
d) Grafi ki prika ite ravnote u ovog poduze a u kratkom i dugom roku.
79
e*) Koliki je gubitak blagostanja zbog uspostavljanja monopolisti ki, a ne savr eno konkurentne ravnote e? MC ! 3 x 2 12 x 13
P ! x 10 P ! MC x * ! 3.37
3.37 3.37
DWL !
2 (10 x)dx (3x 12 x 13)dx ! 0.58 3 3
7.20. Proizvo a ima potra nju P = - 3x +23 i tro kove TC = x 3/3 4x2 + 20x + 9. Nema nikakvih prepreka ulasku novih proizvo a a na ovo tr i te. Ako postoji mogu nost za proizvodnu diferencijaciju, ho e li na ovo tr i te do i jo proizvo a a? MC ! x 2 8 x 20 P ! 3 x 23 MR ! MC 3 x 23 ! x 2 8 x 20 x* ! 3 p ! 14 AC ! 1 2 9 x 4 x 20 x 3 AC 3 ! 14 4 ! 0
Ovo je tr i te ve zasi eno jer je u optimalnom slu aju profit 0. St oga nema poticaja novim proizvo a ima da ulaze na ovo tr i te.
80
7.21. Kod dugoro ne ravnote e u monopolisti koj konkurenciji kada je potra nja tangenta na AC, optimiziraju li se profiti?
AR ! AC
dAR dAC ! (1) dQ dQ
d TR d TC ! dQ Q dQ Q dTC dTR Q TC Q TR dQ dQ ! Q2 Q2 (2) vQ
dTR dTC Q AR ! Q AC (3) dQ dQ

Iz (1) uvrsti u (3): dTC dTR Q AC Q AC ! dQ dQ dTC dTR Q vQ Q! dQ dQ MR ! dTR dQ MC ! dTC dQ (4)
MR ! MC (5) Potonji izraz je uvjet maksimizacije profita.
81
SEMINAR 8 Diskriminacija cijena

8.1. Objasnite grafi ki diskriminaciju cijena 1. stupnja, te ozna ite koje dijelove proizvo a uzima od potro a a. Svaki proizvod se licitira dok se ne dobije najve a mogu a cijena. Na taj na in se pokupi sav potro a ev vi ak:
P
MC
MR
D = AR Q
Slika 8.1. Diskriminacija cijena 1. stupnja Povr inu A eksploatira svaki monopolist, dok se povr inu B mo e eksploatirati samo kod diskriminacije cijena 1. stupnja. 8.2. Objasnite grafi ki diskriminaciju cijena 2. stupnja, te ozna ite profite za 3 razli ite prodane koli ine.
AC MC MR D = AR Q
Slika 8.2. Diskriminacija cijena 2. stupnja
Kada su MC i AC konstantno opadaju i (kao kod prirodnog monopola), tada tvrtke daju razli ite popuste za razli ite koli ine roba. Na taj na in eksploatiraju dio povr ine B, ali ne u cijelosti. To je slu aj kod kupovine na veliko. Na slici: za prvu koli inu, zarada je kockasto rafirani pravokutnik, za drugu sivi, a za tre i iscrtkani pravokutnik. 8.3. Objasnite grafi ki diskriminaciju cijena 3. stupnja pomo u 2 grafikona. Na razli itim tr i tima tvrtka optimizira za svako tr i te posebno:
82

P P
MC MR2 D2 = AR2 Q
MR
D = AR Q
Slika 8.3. Diskriminacija cijena 3. stupnja
Na svakom se tr i tu oblikuje zasebna cijena i koli ina, a tro kovi su jednaki na oba tr i ta. 8.4. Diskriminacija cijena je mogu a ako se kupci mogu razvrstati na taj na in ta je arbitra a nemogu a. a) Zahtjev avio kompanija da se provede najmanje 1 subota izvan ku e za karte koje su jeftinije. Na taj se na in odvajaju biznismeni, jer oni putuju u jednom danu. Poznato je da je potra nja tvrtki manje elasti na od potra nje pojedinca, pa se na taj na in eksploatira ta razlika. b.) dostavljanje cementa kupcima kao obavezna stavka prilikom kupovine cementa . Na taj se na in kupci razvrstavaju geografski. Transportni tro kovi se obra unavaju ak i ako samo preuzmete robu. c.) prodavanje miksera s kuponima koji daju 10$ ako se po alju proizvo a u. Razdvajaju se kupci koji su cjenovno osjetljiviji od onih koji su manje cjenovno osjetljivi. d.) kratka akcija papirnatih ru nika Razdvajaju se oni kojima je elasti nost potra nje manja od onih kojima je elasti nost potra nje ve a. Oni kojima je E ve a e kupiti ve e zalihe (to je intertemporalna diskriminacija). e.) plasti na operacija Doktor mo e naga ati kakvo je imovno stanje pacijenta i zara unati cijenu plasti ne operacije razli ito za razli ite pacijente. f) luksuzni dodaci automobilima se prodaju uz znatno ve u mar u od osnovne opreme. Oni koji su skloni luksuzu manje su cjenovno osjetljivi, pa mogu platiti znatno ve u cijenu. 8.5. Aukcijska ku a prodaje srebrne lice, komad po komad. Potra nja za tim licama je dana s P = 400 0.5Q. Proizvodnja svake dodatne lice iznosi 100 kuna (MC = 100), a fiksni tro kovi su FC = 5000. a) Koliko bi zaradio ovaj proizvo a ako je sam na tr i tu i pona a se kao obi ni monopolist U tom bi slu aju tvrtka bila klasi ni monopolist: MC = MR MR = 400 Q 400 Q = 100 Q = 300
83

P = 400 150 = 250 = 300250 300100 5000 = 40 000
b) Aukcijska je ku a ipak odlu ila uprili iti aukciju prodaju i jednu po jednu licu ponu a u koji najvi e ponudi metodom nizozemske aukcije (po ev i od ve e cijene i primi u i se rezervacijskoj cijeni svakog kupca). Kupci ne znaju koliko se lica prodaje. Koliki su profiti prodava a? Prosje ni prihod, odnosno potra nja, postaje grani ni prihod, jer svatko ima vlastitu cijenu: MC = AR 400 - 0.5Q = 100 Q = 600 Cijena je varijabilna, za svaku jedinicu druga ija. Zato se prihod ne mo e ra unati kao pravokutnik ve kao povr ina izme u potra nje i grani nog tro ka, umanjena za iznos fiksnog tro ka. = (400 100)600/2 5000 = 85 000
c) Prodava nakon nekog vremena shvati da je aukcijska prodaja prezahtjevna za odr avanje te odlu i davati razli ite iznose rabata na razli ite iznose kupovine: do 150 komada zara unavao bi jednu cijenu, od 150 do 300 drugu, a od 300 do 450 komada tre u cijenu. Koje bi to bile prodajne cijene i koliki bi bio ukupni profit?
84
Za koli inu x = 150: P = 400 0.5150 = 325 Za koli inu x = 300: P = 400 0.5300 = 250 Za koli inu x = 450: P = 400 0.5450 = 175 TR = 150325 + (300 150)250 + (450 300)175 = 112 500 Ukupni tro kovi (za svih 450 proizvedenih komada) TC = 100x + 5000 = 100450 + 5000 = 40 000 = 112 500 40 000 = 72 500 Profit je manji nego kod monopolisti ke diskriminacije 1. stupnja (aukcija), ali je ve i nego u obi nom monopolu. 8.5. BMW proizvodi bilo koju koli inu automobila po MC = 15 na svakoj razini proizvodnje. Fiksni su tro kovi jednaki 20 000. Koliko bi se trebalo prodavati u Europi, a koliko u SAD-u, ako su potra nje dane jednad bama: QE = 18 000 400PE QU = 5 500 100 PU a) Koliko e se komada prodavati na svakom tr i tu i uz koju cijenu? Prvo se izrazi potra nja u obliku P= . Na svakom se tr i tu izra una MR i izjedna i s MC. Tamo e se maksimizirati dobit:
85
Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije QE 400 Q PU ! 55 E 100 PE ! 45

2 QE 400 Q2 TRU ! 55QU U 100 Q MRE ! 45 E ! 15 200 Q MRU ! 55 U ! 15 50 QE ! 6000
TR E ! 45Q E
QU ! 2000 6000 2000 ! 30, PU ! 55 ! 35 400 100 6000 4 E ! 6000 v 30 v 20000 15 v 6000 ! 75000 8000 2000 4 U ! 2000 v 35 v 20000 15 v 2000 ! 35000 8000 PE ! 45
(fiksni se tro kovi raspore uju s obzirom na koli inu proizvodnje. Zato se od profita u Europi oduzima 6000/8000*20000, tj. 75% od fiksnih tro kova. Analogno vrijedi i za ameri ke profite). Ukupna zarada BMW-a je 110000.
P
55
45 35 30
15 MRU DU MRE DE
0
2000 2750 000 5500 9000 18000 Q
Slika 8.4. Diskriminacija cijena proi zvo a a automobila
Profit na europskom tr i tu je jednak crvenom to kastom pravokutniku umanjenom za ukupne fiksne tro kove (jer na grafu nemamo graf prosje nih tro kova, ve samo MC, u kojem nisu sadr ani FC. Da su FC = 0, tada bi AC bili jednaki MC). Profit na ameri kom tr i tu je jednak povr ini sivog pravokutnika umanjenoj za FC.
86

b) Ako se nametne 1 cijena: Q = QE + QU Potra nje se zbrajaju vodoravno za konkurentna dobra. Kada potra nje nemaju istu rezervacijsku cijenu, tada se dobije prelomljena krivulja potra nje (pogledajte sljede u sliku). Kada je cijena izme u 45 i 55, na Europskom tr i tu nema potra nje, pa je ukupna potra nja jednaka ameri koj, tj. P = 55 Q/100. Kada cijena padne na 45, potro a i po inju potra ivati BMW automobile i na europskom tr i tu (zapravo im cijena padne tik ispod 45). Kada uvrstimo cijenu 45 u ameri ku potra nju dobijemo koli inu pri kojoj se uklju uje i Europa u potra nju: 45 = 55 Q/100 Q = 1000 To ka A je dakle A(1000, 45), i od te to ke nadalje potra nju ine i Europa i SAD. To ku B emo dobiti pri cijeni P = 0. Pri toj cijeni u SAD-u se potra uje 5500, a u Europi 18000 komada, zajedno 23500. To ka B je: B(23500,0). Provla enjem pravca kroz te dvije to ke dobit emo ukupnu potra nju: 0 45 P 45 ! X 1000 23500 1000 Dobije se: P = 47 Q/500 Sada mo emo re i da je potra nja: Q Q ?0,1000 AP ! 55 100 Q ? Q 1000 ,23500 AP ! 47 500 Gornji crveni pravac je potra nja, a donji je MR. Pretpostavimo da je proizvodnja u domeni druge funkcije potra nje (Q>1000). Kao vje bu rije ite slu aj ako se pretpostavi da je proizvodnja manja od 1000. MR = (PQ)' = (47-Q2/500)' = 47 Q/250 47 Q/250 = 15 Q = 8000 P = 31 Na svakom tr i tu se kupuje:
31 ! 45
QE Q E ! 5600 400 Q 31 ! 55 U QE ! 2400 100 5600 4 E ! 5600 v 31 v 20000 15 v 5600 ! 75600 8000 2400 4 U ! 2400 v 31 v 20000 15 v 2400 ! 32400 8000
Ukupna zarada BMW-a je 108000, a prodali su jednaki broj automobila. Dobit od cjenovne diskriminacije je za 2000 ve a.
87

P
55
47 45
A(1000,45)
31
15
DU
0 1000 2400 5500 5600 8000
MRT
DE
DT
B(23500,0)
11750
18000
23500 Q
Slika 8.5. Objedinjavanja 2 razli ita tr i ta i time uzrokovani gubici profita
Profit na europskom tr i tu je jednak iscrtkanom pravokutniku umanjenom za 70% (zato jer 5600 automobila prodanih u Europi ini 70% BMW-ove proizvodnje od 8000) ukupnih fiksnih tro kova (jer na grafu nemamo graf prosje nih tro kova, ve samo MC, u kojim nisu sadr ani FC. Da su FC = 0, tada bi AC bili jednaki MC). Profit na ameri kom tr i tu je jednak povr ini kockastog pravokutnika umanjenoj za ostatak FC.
Oligopol
8.6.* Potra nja za nekim proizvodom je P = -aQ + b. Na tr i tu postoje 2 tvrtke koje imaju identi ne tro kove: MC = c, FC = 0. a) na ite koli inu, cijenu i profit u savr enoj konkurenciji. P ! MC
aQ b ! c
Qsk !
bc a P sk ! c bc bc vc vc ! 0 a a
4 sk ! P v Q MC v Q 4 sk !
b) Kolika je koli ina, cijena i profit ako na tr i tu postoji samo jedna od tih tvrtki, i postavi se kao monopolist? MR ! MC
TR ! P v Q ! aQ 2 bQ MR ! 2aQ b 2aQ b ! c
88
Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Qm ! bc 2a bc bc P m ! a b ! 2a 2 bc bc bc b c 2 4m ! v vc ! 2a 2 2a 4a
c) Ako tvrtke ne sura uju, a igraju koli inama, na ite reakcijske krivulje, ravnote ne koli ine, cijenu i profite. Radi se o Cournotovoj ravnote i. P ! a (Q1 Q 2 ) b
4 1 ! aQ12 aQ1Q2 bQ1 cQ1 x4 1 ! 2 aQ1 aQ 2 b c ! 0 xQ1 bc 1 Q1 ! Q 2 reakcijska krivulja tvrtke 1 2 2a 1 bc analogno, ovo je reakcijska krivulja tvrtke 2 Q2 ! Q1 2 2a 1 1 bc bc Q1 ! Q1 2 2 2a 2a bc Q1 ! 3a bc Q2 ! 3a 2b c Q ! Q1 Q2 ! 3a b c b ! b 2c P m ! 2 a 3a 3 2 2b c b 2c 2b c 2b c 4c ! v vc ! Ovo je profit industrije. Profit jedne tvrtke je pola ovog 3a 3 3a 9a iznosa, odnosno 256. Graf: to ka A predstavlja ravnote u u Cournotovom modelu duopola.
89
Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Q2 bc a
bc 2a bc 3a bc 4a
A B
0
bc bc 4 a 3a bc 2a bc a
Q1
Slika 8.6. Cournotove reakcijske krivulje
d) Ako se prva tvrtka postavi kao vo a, koliki e biti profit, cijena te koli ina koju e proizvoditi? Tvrtka 1 zna reakcijsku krivulju tvrtke 2, te ju uvr tava u svoju funkciju profita.
bc 1 4 1 ! aQ 12 aQ 1 Q1 bQ 1 cQ 1 2a 2 a bc Q1 4 1 ! Q12 2 2 x4 1 bc ! aQ 1 !0 xQ1 2

bc 1 ! Q sk 2a 2 1 bc bc bc 1 Q2 ! v ! ! Q sk 2 2a 2a 4a 4 3 3b c Q ! Qsk ! 4 4a b 3c 3b c P ! a v b ! 4a 4 Q1 ! 41 ! 42 !
b c 2
8a
b c 2
16 a
e) Neka tvrtke osnuju kartel. Na ite ravnote nu cijenu i koli inu. Optimizacija je ista kao i u monopolu, samo to svaka tvrtka proizvodi pola monopolisti ke koli ine. Cijena je kao u monopolu, a svaki zara uje pola monopolisti kog profita:
90
Q k ,1 !
bc bc , Q k ,2 ! 4a 4a bc bc bc P k ! a b ! 2a 2 2a
4 k ,1
b c bc bc bc ! v vc ! 2a 2 2a 8a b c 2

8a
4 k ,2 !
f) Ako se tvrtka 2 odlu i varati u kartelu, i optimizirati u skladu s poznatom koli inom koju tvrtka 1 proizvodi, na ite P, Q i profit. bc 1 Q2 ! Q1
2 2a bc Q1 ! 4a 1 b c b c 3b c ! Q2 ! 2 4a 2a 8a
2
b c 3b c 5b c ! Q! 4a 8a 8a 3b 5c P! 8 2 9b c 41 ! 64 a 2 6b c 42 ! 64 a 2 15b c 4! 64 a
Gubitak profita industrije zbog varanja: 4 !
b c 2
4a
15b c b c ! 64 a 64 a
2
8.7. U industriji su 2 tvrtke. Potra nja je 10 Q, gdje je Q = Q1 + Q2. Funkcije tro kova su C1(Q1) = 4 + 2Q1 i C2(Q2) = 3 + 3Q2. a) Ako je na tr i tu prisutna samo tvrtka 1, kolika bi bila proizvodnja i profit? P = 10 Q TR = PQ = (10 Q)Q = 10Q Q2 MR = 10 2Q MC1 = 2 MR = MC1 10 2Q = 2 Q=4 P = 10 4 = 6 = 64 (4 + 24) = 12 b) Ako na tr i tu postoji samo tvrtka 2, koliki bi bio profit, koli ina i cijena? MC1 = 3 MR = MC1 10 2Q = 3
91

Q = 3.5 P = 10 3.5 = 6.5 = 6.53.5 (3 + 33.5) = 9.25 c) Ako tvrtke ne sura uju, gdje e biti ravnote a? (Cournot). Na ite koli ine, profit i grafi ko rje enje. Q2)Q1 4 2Q1 1 = PQ C1 = (10 Q1 2 Q1Q2 - 4 1 = -Q1 + 8Q1 Reakcijska krivulja: x4 1 1 ! 2Q1 8 Q2 ! 0 Q1 ! 4 Q 2 2 xQ1 = PQ2 C2 = (10 Q1 Q2)Q2 3 3Q2 2 2 Q1Q2 - 3 2 = -Q2 + 7Q2 Reakcijska krivulja: x4 2 1 ! 2Q 2 7 Q1 ! 0 Q2 ! 3.5 Q1 2 xQ 2 Ravnote a: (uvrsti se jedna r.k. u drugu):
1 1 Q1 ! 4 3.5 Q1 2 2 Q1 ! 3 1 Q2 ! 3.5 v 3 ! 2 2 Q!5

P = 10 5 = 5 1 = 53 (4 + 23) = 5 2 = 52 (3 + 32) = 1 =6
Q2 8
3.5 2
0 3 4 7 Q1
Slika 8.7. Cournotove reakcijske krivulje kod nejednakih tro kova tvrtki
d) Koliko e tvrtka 1 biti spremna platiti za kupnju tvrtke 2 ako suradnja nije dozvoljena, ali preuzimanje jest? To je razlika u profitima u monopolu i oligopolu. Smatra se da se vrijednost tvrtke procjenjuje kao desetogodi nji iznos profita (jedna od pretpostavki). Dakle, tu razliku treba pomno iti s 10. Profiti u monopolu kada je tvrtka 1 jedina na tr i tu su bili 12 (izra unati pod a), a sada ostvaruje 5. Razlika je 7, koja pomno ena s 10 daje 70.
92

Tre a bi tvrtka bila spremna platiti tek godi nje profite pomno ene s 10, a to je 110 = 10, jer tre a tvrtka ne bi mogla uspostaviti monopol. e) Ako tvrtka dobro poznaje tr i te, postavit e se kao voditelj (Stackelbergov vo a). Tada e u svoju funkciju profita uvrstiti reakciju tvrtke 2.
1 1
= -Q12 + 8Q1 Q1Q2 - 4
1 = -Q12 + 8Q1 Q1 3.5 Q1 - 4 2
1 4 1 ! Q12 4.5Q1 4 2 x4 1 ! Q1 4.5 ! 0 Q1 ! 4.5 xQ1 1 Q2 ! 3.5 4.5 ! 1.25 2 P ! 10 4.5 1.25 ! 4.25
4 1 ! 4.25 v 4.5 ( 4 2) ! 6.125 4 2 ! 4.25 v 1.25 (3 3 v 1.25) ! 1.4375
U dugom roku e istisnuti drugu firmu, pa ju ne treba ni kupiti. 8.8. Monopolist proizvodi pri AC = MC = 5. Potra nja je Q = 53 P a) Prona ite cijenu i koli inu koja maksimizira dobit monopoliste. MR = MC Ili Max = PQ C(Q) = (53 Q)Q 5Q = 48Q Q2 d4 ! 48 2Q ! 0 Q ! 24 dQ
24 ! 53 P P ! 29 4 ! 29 v 24 5 v 24 ! 576
b) Na tr i te ulazi druga tvrtka. Neka je Q1 proizvod prve, a Q2 proizvod druge tvrtke. Obje tvrtke imaju iste tro kove. Iska ite funkciju profita. Q1 + Q2 = 53 P C(Q1) 1 = PQ1 C(Q2) 2 = PQ2 Q2)Q1 5Q1 = 53Q1 Q12 Q1Q2 5Q1 = 48Q1 Q1Q2 Q12 1 = (53 Q1 Q2)Q2 5Q2 = 53Q2 Q22 Q1Q2 5Q2 = 48Q2 Q1Q2 Q22 2 = (53 Q1 c) Reakcijske krivulje: d4 1 1 ! 48 2Q1 Q2 ! 0 Q1 ! 24 Q2
dQ1
d4 2 1 ! 48 2Q2 Q1 ! 0 Q2 ! 24 Q1 2 dQ2
93
d) Koja je Cournotova ravnote a? Na ite cijene, koli ine i profite.
1 1 1 Q1 ! 24 24 Q1 ! 12 Q1 4 2 2 Q1 ! 16 Q2 ! 24 1 v 16 ! 16 2
Q ! 32 P ! 53 32 ! 21
1
= 2 = 2116 516 = 256 = 256 + 256 = 512
e) Ako postoji n proizvo a a, na i ravnote u:
P ! 53 Qi 4 i ! PQi C Qi 4 i ! 53Qi Q1Qi ... Qi2 ... Q n Qi 5Qi x4 i ! 53 Q1 ... 2Qi ... Qn 5 ! 0 xQi Reakcijska krivulja svakog poduze a: 1 Qi ! 24 Q1 ... Qi 1 Qi 1 Qn 2 Kako su tro kovi isti, Q1 = Q2 = = Qn, pa se dobije:
i !1
94
Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Qi ! 24 48 n 1 Q ! nQi Qi ! P ! 53 n v 48 n 1 1 n 1 Qi 2
Ukupni su profiti jednaki: 4 T ! PQ C (Q ) ! P v ( NQi ) 5 v ( nQi )
48 48 n 5n 48 v n v 4 T ! 53 n 1 n 1 n 1 48n 48n n 4 T ! 48 v n 1 ! 2304 n 1 2 n 1

U savr enoj konkurenciji je broj igra a beskona an, pa se prodaje lim 48 v
npg
n ! 48 komada. Tada je n 1
cijena jednaka P = 53 48 = 5. 8.9. Na tr i tu postoje 2 tvrtke s istim tro kovima gdje su AC = MC = 5, i suo avaju se s potra njom P = 53 Q. a.) to se doga a ako jedan od njih zna reakcijsku krivulju drugoga? (neka je tvrtka 1 Stackelbergov vo a, zna i da donosi odluke prije tvrtke 2). Na ite reakcijske krivulje svake tvrtke. Tvrtka 1 maksimizira svoj profit poznavaju i reakciju drugoga: max 1 = PQ1 C(Q1) uz ograni enje: Q2 = 24 Q1/2 (reakcija tvrtke 2) (Reakciju smo dobili na ovaj na in: 2 =PQ2 5Q2 =(53 Q2 Q1) Q2 5Q2 =48Q2 Q22 Q1Q2 ) Sada se uvrsti reakcija u profit: max 1 = (53 Q1 Q2) Q1 5Q1 = (53 Q1 24 +Q1/2) Q1 5Q1 Q12/2 5Q1 = 24Q1 Q12/2 1 =29Q1 x4 1 ! 24 Q1 ! 0 Q1 ! 24 xQ1
Q2 ! 24
24 ! 12 2
Q ! 36 P ! 53 36 ! 17
Profit 1. firme: C1 = 1724 524 = 288 1 = PQ1 Profit 2. firme: C2 = 1712 512 = 144 2 = PQ2 Profit industrije: = 144 + 288 = 432 b) Koliko e svaka od njih proizvoditi, i po kojoj cijeni, ako svaki od njih vjeruje da je Stackelbergov vo a? Tada e svaki od njih proizvoditi po 24 jedinice, pa e cijena biti P = 53 24 24 = 5, a to je jednako MC. To zna i da se dosegla razina proizvodnje u savr enoj konkurenciji.
95

To ka ravnote e ne postoji, jer ju je nemogu e dose i ako obojica ele biti Stackelbergov vo a. 8.10. 2 tvrtke proizvode 2 ista proizvoda i jedine su na tr i tu. Njihovi su tro kovi C1 = 30Q1 i C2 = 30Q2 (Q1 i Q2 su koli ine proizvoda koje proizvode). Potra nja je P = 150 Q, Q = Q1 + Q2. a) na ite Cournot ravnote u. 30Q1 =(150 Q1 Q2) Q1 30Q2 = 150Q1 Q12 Q1Q2 30Q1 1 =PQ1 Q12 Q1Q2 1 = 120Q1 Reakcijske krivulje: x4 1 1 ! 120 2Q1 Q 2 ! 0 Q1 ! 60 Q 2 2 xQ1
x4 2 1 ! 120 2Q 2 Q1 ! 0 Q2 ! 60 Q1 2 xQ 2 Ravnote a: 1 1 1 Q1 ! 60 60 Q1 ! 30 Q1 4 2 2 Q1 ! 40 Q2 ! 60 Q ! 80 P ! 150 80 ! 70 Profit 1. firme: C1 = 7040 3040 = 1600 1 = PQ1

Profit 2. firme: C2 = 7040 3040 = 1600 2 = PQ2 Ukupni profit (profit industrije) je 3200. b) Neka tvrtke osnuju kartel. Kolika e biti proizvodnja, cijena i profit? P = 150 Q = PQ 30Q, gdje je Q zbroj koli ina Q1 i Q2. To je zajedni ki profit. U kartelu tvrtke ine 1 monopol. = 150Q Q2 30Q = 120Q - Q2 d4 ! 120 2Q ! 0
1 v 40 ! 40 2
dQ Q ! 60
P ! 150 60 ! 90 4 ! 90 v 60 3060 ! 3600

Kako su im profitne funkcije iste, svaki zara uje 1800. c) Ako je na tr i tu samo proizvo a 1. kakva bi bila situacija? Rje enje bi bilo isto kao u prethodnom slu aju, samo bi prvi zadr ao sve. d) Ako se firme dogovore kao u kartelu, ali jedna firma vara, kolika e biti proizvodnja, profit i cijena? Ve smo izra unali da je dogovorena koli ina u kartelu 60, to zna i 30 komada po tvrtki. Drugi to uvr tava u svoju reakcijsku krivulju (izra unate kod Cournot-ravnote e): Q2 = 60 Q1/2 = 60 30/2 = 45 Q = 30 + 45 = 75 P = 150 75 = 75 30Q1 1 = PQ1 30Q2 2 = PQ2
96

1 2
= 7030-3030 = 1350 = 7545-3045 = 2025
e) Koliko je tvrtka 2 u tom slu aju ukrala od tvrtke 1, i koliko je profitirala? Da je sporazum odr an, u kartelu bi svaki zara ivao 1800 (izra unato pod c). U ovom slu aju zara uje 1350, to zna i da gubi 450. Druga tvrtka zara uje 2025 umjesto 1800, to zna i 225 vi e. Ako se pogleda zajedno, tada industrija gubi 225 (jer 1. gubi 450, a 2. dobiva samo 225, pa je razlika 225). Kupcima je bolje jer se proizvodi vi e uz ni u cijenu. 8.11. Na tr i tu postoje dvije tvrtke koje simultano povla e poteze, te prodaju diferencirane proizvode 1 i 2 koji su bliski supstituti, te igraju cijenama. Potra nja za proizvodom tvrtke 1 je dana s q1 = 12 3p1 + 2p2, a za tvrtku 2 s q2 = 15 4p2 + 3p1. Ukupni tro kovi su: TC1 = 6q1 + 10 i TC2 = 4q2 + 8. a) O kojem se modelu duopola radi? Ovo je Bertrandov model duopola. b) Na ite Bertrandovu ravnote u. Prvo moramo na i profitne funkcije za svaku tvrtku: TC1 1 = p1q1 3p1 + 2p2) 10 = -3p12 + 2p1p2 + 30p1 12p2 -82 1 = p1(12 3p1 + 2p2) - 6(12 x4 1 ! 6 p1 2 p 2 30 ! 0 xP1 Reakcijska krivulja tvrtke 1: p p1 ! 2 5 ! 0 3 = p2q2 TC2 = p2(15 4p2 + 3p1) - 4(15 4p2 + 3p1) 8 = -4p22 + 3p1p2 + 31p2 12p1 -68 x4 2 ! 8 p1 3 p 2 31 ! 0 xP2 Reakcijska krivulja tvrtke 2: 3p p 2 ! 1 3.875 ! 0 8
2 2
Rje avanjem sustava jednad bi dobije se:
1 3p p1 ! 1 3.875 5 3 8 p1 6.292 p1 ! 8 p1 ! 7.19 p2 ! 3 v 7.19 3.875 ! 6.57 8
Uvr tavanjem u funkcije profita dobije se: 2 1 = -37.19 + 27.196.57 + 307.19 126.57 -82 = -5.75 2 2 = -46.57 + 36.577.19 + 316.57 127.19 -68 = 8.61 c) Nacrtajte reakcijske krivulje i to ku ravnote e ozna ite s A.
97

P2
R1 6.57
R2
3.875
7.19
P1
Slika 8.8. Bertrandova ravnote a
Model dominantnog poduze a

8.12. Na tr i tu nekog proizvoda postoji ukupna potra nja p u = 12 x. zajedni ki grani ni tro ak pratitelj je MC = x-2. Grani ni tro ak dominantnog poduze a je MCM = 3x-3. a) Kako glasi potra nja dominantnog poduze a? Potra nja dominantnog poduze a se dobiva vodoravnim oduzimanjem zajedni kog grani nog tro ka pratitelj od tr i ne potra nje. Da bi se krivulje mogle oduzimati vodoravno, prvo se moraju iskazati inverzno. Pritom se sve nov ane vrijednosti (tro kovi, cijene, itd.) trebaju ozna avati simbolom P: p ! x 2 x 7MC ! p 2 p ! 12 x x u ! 12 p x M ! xu x 7MC ! 12 p p 2 ! 10 2 p p M ! 5 0.5 x b) Koliko e proizvoditi dominantno poduze e? Dominantno poduze e se pona a kao monopolist na svom dijelu potra nje, dakle proizvodi tamo gdje je MR = MC: MR ! 5 x MC M ! 3x 3 5 x ! 3x 3 x* ! 2 c) Po kojoj e cijeni prodavati svoje proizvode? p* ! 5 0.5 v 2 ! 4 d) koliko e proizvoditi pratitelji? Pratitelji se pona aju kao savr ena konkurentna poduze a i preuzimaju cijenu dominantnog poduze a, stoga e svoju koli inu proizvodnje odrediti na na in da je P* = MC:
98

P!4 7MC ! x 2 4! x2 x* ! 6 e) Nacrtajte ovu tr i nu situaciju.
99
SEMINAR 9
Teorija igara
9.1. Na tr i tu su 2 tvrtke, A i B. Svaka tvrtka mo e proizvoditi visokokvalitetnu robu (H) i niskokvalitetnu robu (L). Profiti su navedeni u isplatnoj tablici: B H H A L 30 30 60 40 20 50 20 L 35
a) to e se dogoditi ako se tvrtke vode maximin strategijom (strategija niskog rizika)? Na in na koji se gleda u tom slu aju je ovaj: svaka tvrtka pogleda koja je opcija najgora ako odaberu H ili L. Tada odaberu bolju od tih opcija. Na in na koji to promatra tvrtka A je: Ako odabere H, tada mo e dobiti ili 30 ili 50, ovisno o tome kako e odigrati B. Skepti na tvrtka A ra una kako e ispasti varijanta koja je po nju lo ija, pa ra una sa 30 (to je min). Ako odabere L, tada su mogu nosti 40 i 20. Na isti na in ra una da e dobiti samo 20 (tako er min). Nakon toga odabire koja joj je od tih opcija bolja, i zaklju uje da joj je bolje odlu iti se za H, jer e tada i u najgorem slu aju dobiti za 10 vi e (to je max). Zato se i zove maximin strategijom: najve i od svih minimuma. Tvrtka B zaklju uje kako joj je najgora opcija kod H 30, a kod L 20. Zato odabire H, jer joj on u najgorem slu aju donosi za 10 vi e od najgoreg slu aja L. Ako se obojica povode za maximin strategijom ( klasi ni management ), tada e obojica proizvoditi visokokvalitetne proizvode (30,30). B H H A L 30 30 60 40 20 50 20 L 35
b) Obje tvrtke ele maksimizirati profite, ali A ima prednost u planiranju. Koje je rje enje? A zna da ako odabere H, B e uzeti L jer je 35 bolje od 30. To zna i da bi A zara ivala 50. Ako odabere L, B e odabrati H jer je 60>20. Tada bi A zara ivala 40. A se zato odlu uje za H jer je 50>40. B H H A L 30 30 60 40 20 50 20 L 35
c) Ako B ima prednost u planiranju, koje je rje enje? B zna da ako odabere opciju H, A e odabrati L jer joj je 40>30, i tada e B zara ivati 60. Ako B odabere L, tada e se A odlu iti za H jer 50>20. Tada bi B zara ivala 35. Kako je 60 bolje od 35, B e se odlu iti za opciju H koja mu donosi 60.
100

B H H A L 30 30 60 40 20 50 20 L 35
d) Ako elite prednost, to e vas ko tati, jer morate zaposliti ve i tim. Razmotrite igru u 2 faze: u 1. fazi se odlu uje koliko e se novca ulo iti u ubrzavanje planiranja, a u 2. fazi odlu uju koji e se proizvod proizvoditi. Koja e tvrtka potro iti vi e na ubrzavanje planiranja? Koliko e potro iti? Ho e li 2. tvrtka i ta potro iti na ubrzavanje planiranja? Objasnite. Ako je A prva, pod b.) smo izra unali da bi njezin profit bio 50. Ako je B prvi (izra unato pod c.)), tada bi A imala 40, zna i za 10 manje. Zaklju ujemo kako bi A bila spremna potro iti do 10 n.j. na ubrzavanje planiranja, jer joj se vi e od toga ne isplati (50 40 = 10). Ako je B prva, B e zaraditi 60 (pod c)). Ako je A prva, B e zaraditi 35, dakle bit e spremna ulo iti do 25 kako bi bila prva (60 35 = 25). Nakon to A shvati da B ula e vi e, odlu it e da ne e ni ta ulagati jer se B isplati ulo iti do 25, a A do 10 (naime, za to bi ulagala kad e ju B tako i onako pobijediti jer vi e ula e). Ako tvrtka B shvati da e A ekati s ulaganjem, potro it e tek toliko da obeshrabri A da ula e u istra ivanje i razvoj. Zna i, ulo it e tek ne to malo vi e od 10 (koliko je A spremna ulagati). Na taj na in e B biti prva na potezu i ostvarit e se rje enje (40, 60), s tim da se 60 mora umanjiti za iznos ulaganja. 9.2. Na tr i tu okolade nalaze se dvije tvrtke. Mogu proizvoditi visokokvalitetnu i niskokvalitetnu okoladu. Dana je isplatna tablica: 2 L L 1 H -30 -20 800 100 50 900 50 H 600
a) Na ite Nashovu ravnote u. Nashova je ravnote a ona ravnote a koju nitko nije voljan promijeniti. Ako 2 izabere H, 1 e odabrati L i nitko ne e htjeti promijeniti rezultat. (jer je 900>50, a 600>-30) Ako 2 izabere L, 1 e odabrati H, pa ni taj ishod nitko ne e htjeti promijeniti (jer je 800>50, a 100>-20) Zaklju ujemo kako postoje 2 Nashove ravnote e: 2 L L 1 H -30 -20 800 100 50 900 50 H 600
b) Ako su direktori konzervativni i vode se maximin strategijom, koju e opciju odabrati? Ovako odlu uje tvrtka 1: Ako 1 odabere L, najgora je opcija -20. Ako 1 odabere H, najgora opcija e biti 50. Zna i, 1 se odlu uje za ve u od najgorih opcija, a to je 50 (odabrat e H)
101

Tvrtka 2: Ako 2 odabere L, najgora opcija je -30. Ako 2 odabere H, najgora je opcija 50. Po maximin strategiji tvrtka 2 se odlu uje za opciju 50 jer je 50>-30. Obje se tvrtke odlu uju za opciju H: 2 L H -30 600 L -20 900 1 800 50 H 100 50 c) Koliki je suradni ki profit? Suradni ki se profit ra una tako da se zbroje profiti obje tvrtke unutar jedne opcije: 2 L H -50 1500 L 1 900 100 H Vidi se da je najbolja suradni ka opcija kada 1 proizvodi L, a 2 H. Zna i ovako bi izgledao suradni ki ishod: 2 L L 1 H -30 -20 800 100 50 900 50 H 600
d) Koja tvrtka vi e profitira od suradnje? Koliko e ta tvrtka biti spremna platiti drugoj da je uvjeri u suradnju? Tvrtka 1 ovom opcijom dobiva 900-100 = 800. Tvrtka 2 gubi (uspore uju i se sa svojom najboljom opcijom) 800 600 = 200. Zna i tvrtka 1 e trebati nadoknaditi tvrtki 2 barem tih izgubljenih 200. Ako tvrtka 2 sazna kolika je razlika u profitima 1. tvrtke, tada e poku ati izvu i to vi e mo e od tvrtke 2 (do najvi e 800, kolika je zarada tvrtke 1 ako se odabere opcija (H, L), a ne (L, H)). 9.3. Dvije velike TV ku e se natje u u gledanosti 2 najja a termina: 20-21h i 21-22h. Svaka bira ho e li bolju emisiju staviti u prvi ili u drugi termin. Kombinacija odluka vodi do sljede ih podataka o gledanosti: TV2 1. 1. TV1 2. 18 18 23 4 16 23 16 2. 20
a) koja je Nashova ravnote a? U rje enju (18, 18) za TV2 e biti bolje ako se prebaci na 2. termin s boljom emisijom (20>18), a isto vrijedi i za TV1. Rje enje (23,20) je situacija koju nitko ne eli mijenjati (20>18, 23>16). Dakle, to je jedna Nashova
102

ravnote a. Rje enje (4,23) ne odgovara TV1, pa se eli prebaciti na prvi termin. Rje enje (16,16) ne odgovara ni TV 1 ni TV 2. Dakle, postoji samo jedna Nashova ravnote a. TV2 1. 1. TV1 2. 18 18 23 4 16 23 16 2. 20
b) Ako se igra i boje rizika, koja bi bila njihova strategija? Radi se o maximin strategiji: TV1: Najgora opcija ako odabere 1. termin je 18, a najgora opcija ako odabere 2. termin je 4. Zato odabire prvi termin jer je tamo najmanja opcija za 14 ve a od najmanje opcije 2. termina. TV2: Najgora opcija u prvom terminu je 18, a u drugom 16. Postaja odabire opciju 1 jer je profit najslabije opcije za 2 ve i. Zaklju ak: oboje stavljaju bolju emisiju u prvi termin: TV2 1. 1. TV1 2. 18 18 23 4 16 23 16 2. 20
c) postoji li dominantna strategija bilo koje tvrtke u ovoj situaciji? TV1:Opcija 1 daje ve e rezultate od opcije 2 ma to god drugi igra odabrao (18>4, 23>16), stoga TV1 ima dominantnu strategiju u opciji 1. TV2: Opcija 1 je bolja od opcije 2 ako TV1 odabere 2 (23>16), ali ako TV1 odabere 1, tada je opcija 1 lo ija od opcije 2 (18<20). Dakle, TV2 nema dominantnu strategiju. d) Neka se urednici dogovore oko rasporeda: TV1 obe a da e emisiju staviti u prvi termin. Je li to kredibilno? Koje bi onda bilo rje enje? Jest, jer je opcija 1 za TV1 dominantna strategija, i TV1 ju odabire u svakom slu aju. Tada TV2 odabire 2. termin, i na u se u Nashovoj ravnote i: TV2 1. 1. TV1 2. 18 18 23 4 16 23 16 2. 20
Napomena: Ako postoje 2 Nashove ravnote e, tada nema dominantne strategije, i obratno, ako postoji dominantna strategija, mo e postojati samo 1 Nashova ravnote a. 9.4. Razmatra se duopol u proizvodnji homogenog dobra, gdje obje tvrtke imaju MC = 0. Potra nja je P = 30 Q, a Q = Q1 + Q2. Konkurent tako er poznaje ove podatke.
103

a) Kako bi izgledala isplatna tablica ako su koli ine vi ekratnici broja 5? Profit tvrtke 1 je jednak: 1 = PQ MCQ1 = (30 Q1 Q2)Q1 Profit tvrtke 2 je jednak: 2 = PQ MCQ2 = (30 Q1 Q2)Q2 Tvrtka 2 10 15 20 200 225 200 0 0 0 150 150 100 75 50 25 100 75 0 100 50 0 50 0 0 75 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 5 10 Tvrtka 1 15 20 25 30 0 0 0 125 0 200 0 225 0 200 0 125 0 0 0 0 100 150 150 100 0
5 125 100 75 50 25 0 0
25 125 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
30 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
b) Ako obje odlu uju istovremeno, do kojeg e rje enja do i? Nesuradni ka simultana ravnote a je Cournotova ravnote a. Igraju i koli inama, igra i e se na i u to ki koja predstavlja Cournotovu ravnote u. Treba izra unati reakcijske krivulje, a potom na i ravnote nu to ku: Q1 Q2)Q1 1 = PQ MCQ1 = (30 x4 1 ! 30 2Q1 Q2 Q1 ! 15 0.5Q2 xQ1 Q1 Q2)Q2 2 = PQ MCQ2 = (30 x4 1 ! 30 2Q 2 Q1 Q 2 ! 15 0.5Q1 xQ1 Q1 = 10, Q2 = 10, P = 30 10 10 = 10 1 = 1010 = 100 2 = 1010 = 100 Odabrat e ovo rje enje: Tvrtka 2 0 5 10 15 20 25 30 0 125 200 225 200 125 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 100 150 150 100 0 0 5 125 100 75 50 25 0 0 0 75 100 75 0 0 0 10 200 150 100 50 0 0 0 0 50 50 0 0 0 0 Tvrtka 1 15 225 150 75 0 0 0 0 0 25 0 0 0 0 0 20 200 100 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 25 125 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 30 0 0 0 0 0 0 0
104

To je rje enje tako er i Nashova ravnote a, jer je 100 bolje od 75 i 75 za igra a 2, a isto tako i za igra a 1. c) Ako tvrtka 1 mora objaviti svoj output prije konkurenta, koliko e proizvoditi i kolika e po va oj pretpostavci biti konkurentova proizvodnja? Je li to prednost ili mana (objaviti output prvi)? Ako ete oglasiti odmah, odabrat ete Q1 = 15, jer e u tom slu aju konkurent odabrati 7.5. To je Stackelbergova ravnote a.
1
= PQ MCQ1 = (30 Q1 Q2)Q1 = 30 Q1 15 0.5Q1 Q1 ! 15Q1 0.5Q12
d4 1 ! 15 Q1 ! 0 Q1 ! 15 dQ1 Q2 ! 15 0.5 v 15 ! 7.5 1 = 157.5 = 112.5 2 = 7.57.5 = 56.25

9.5. Zadana je sljede a otplatna tablica igra a A i B koji biraju izme u opcije 1 i 2: B 1. 2. 40 50 1. 100 70 A 90 100 2. 80 60 a) Koji e biti rezultat igre? Prvo moramo potra iti dominantne strategije, jer one olak avaju cijelu analizu. A ima dominantnu strategiju u opciji 1, jer je 100>80, a 70>60. B ima dominantnu strategiju u opciji 2, jer je 50>40, a 100>90. Dakle, A odabire 1, a B odabire 2. B 1. 1. A 2. 40 100 90 80 60 70 100 2. 50
b) Koji bi rezultat bio u suradni koj ravnote i? U suradni koj se ravnote i zbrajaju profiti: B 1. 1. A 2. 140 170 120 160 2.
Najbolja je opcija A2,B1: B 1. 1. A 2. 40 100 90 80 60 70 100 2. 50
105
c) Na ite Nashovu ravnote u! Nashova ravnote a je opcija koju nitko ne eli promijeniti. To je rje enje 70,50: B 1. 1. A 2. 40 100 90 80 60 70 100 2. 50
d) Koje bi bilo rje enje kada bi igra 1 bio prvi? Kako oba igra a imaju dominantne strategije, rje enje ne bi ovisilo o tome tko igra prvi, ve bi rje enje bilo isto kao pod a.) 9.6. Igra A i igra B imaju 3 opcije, a ishodi su zadani u isplatnoj tablici: B 1 2 3 3 2 2 1 3 2 1 5 9 8 A 2 1 2 5 4 2 5 3 1 4 3 a) Postoji li dominantna strategija igra a A i B? Ne postoji niti jedna opcija koja daje najbolja rje enja ma to god drugi igra odigrao. b) Koja je Nashova ravnote a? Od svih 9 opcija pravila Nashove ravnote e su zadovoljena samo ako oboje odaberu 1. opciju: Ako A odabere 1, B e odabrati 1. Ako B odabere 1, A e odabrati 1. To zna i da tu ravnote u nitko nije spreman mijenjati. B 2 3 1 3 A 5 2 1 4 3 1 4 2 2 3 2 9 5 5 2 1 8
3 2
Iako postoje opcije koje bi bile bolje za obojicu, jedino se iz kombinacije (3,3) nitko ne e htjeti maknuti. Zato e u dugom roku igra zavr iti u Nashovoj ravnote i. c) Ako igra i sura uju, koju e igru odabrati?
106

1 6 1 A 6 2 5 3 Prema ovim podacima, zajedno e odabrati ovo rje enje: B 1 2 3 3 2 2 1 3 2 1 5 9 8 A 2 1 2 5 4 2 5 3 1 4 3 Pri emu e se profit raspodijeliti ovisno o tome tko je bolji pregovara (ukupni profit je 13). 9.7. Zadana je sljede a isplatna tablica: B 1 2 3 2 7 6 1 3 7 5 A 8 4 9 2 2 1 2 a) Koja je dominantna strategija? Za tvrtku A opcija 1 je bolja od svakog rezultata opcije 2. B nema dominantnu strategiju. b) Koja je Nashova ravnote a? Kada B odabere 2, A odabire 1, i kada A odabere a, B odabere 2, i nitko ne eli promijeniti tu odluku. To je Nashova ravnote a. B 2 3 A 1 2 2 2 8 4 7 1 9 7 6 2 6 8 11 13 4 B 2 3 3
3 5
107
SEMINAR 10 Op a ravnote a
10.1. to je krivulja proizvodnih mogu nosti (PPF)? Krivulja proizvodnih mogu nosti je zadnja granica iznad koje proizvodnja, uz dane fiksne koli ine rada i kapitala, nije u stanju i i. Oblik i nagib krivulje proizvodnih mogu nosti ovisi o prinosima u proizvodnji. Nagib PPF-a je dan s grani nom stopom transformacije, MRT, koja je jednaka omjeru grani nih tro kova u proizvodnji tih dobara.. 10.2. Izvedite PPF krivulju kod opadaju ih prinosa. Krivulja proizvodnih mogu nosti kod opadaju ih prinosa po faktoru se izvodi na sljede i na in: Nacrtajmo funkciju proizvodnje za dobro X (ili za Y) ako se mijenja K (ili L), dok drugi faktor ostaje fiksnim (funkcija ima opadaju e prinose po faktoru). Pogledajte sliku 10.1. Sada zamijenimo osi (slika 10.2), pa pomno imo kapital odnosno rad s njegovom cijenom (nadnica w ili renta, r). Na ovaj smo na in dobili funkciju tro kova (slika 10.3). Kada deriviramo funkciju tro kova, dobijemo funkciju grani nih tro kova, koja zapravo predstavlja ponudu poduze a (slika 10.4)
X, Y X0, Y0 K,L K ,L
* *
K ,L
K,L
0 X,Y
Slika 10.2. Rastu i grani ni utro ak faktora
Slika 10.1. Funkcija proizvodnje kod opadaju ih prinosa
108

C=Kr, C=Lw K r, * Lw
*
Sx=MCx, Sy=MCy
0 X,Y
Slika 10.3. Funkcija tro kova
X 0, Y0
0
Slika 10.4. Rastu i grani ni tro kovi
X,Y
(Analogija vrijedi za sve kombinacije: X mo ete zamijeniti s Y, r s w, a K s L) Ovako definiramo nagib krivulje PPF (na taj na in PPF sadr i ponude oba dobra, pa se mo e re i da PPF predstavlja ponudu u op oj ravnote i). MC X S (*) MRT ! ! x. MC Y Sy Pogledajte to ku A: Kada se proizvodi samo Y, X je 0, a MCx je 0 kada je X jednako 0 (pogledajte graf). NA taj je na in MRT = : ( ) lim
MC X 0 ! ! 0, x p 0 MC MC Y Y a to zna i da je tangenta na PPFu to ki A vodoravna

Da smo u to ki B, proizvodilo bi se samo X, pa bi Y bio 0. Tada je MCY jednak 0, pa je MRT = : MC X MC X lim ! !g x p 0 MC 0 Y Dakle, tangenta na PPF u to ki B je okomita. U bilo kojoj drugoj to ki, grani ni tro kovi su pozitivni realni brojevi, pa je MRT tako er pozitivni realni broj (naravno, kod crtanja se dodaje predznak -). Pogledajte to ku C.
Y Y0 A C
Slika 10.5. PPF kod rastu ih MC, odnosno opadaju ih prinosa
10.3. Nacrtajte PPF krivulju koja reflektira konstantne prinose po faktoru.
B X
0
109

Ako su prinosi po faktoru konstantni, proizvodna funkcija je ravna crta (slika 1). Kada transformiramo funkciju proizvodnje u funkciju tro kova, opet se dobije ravna crta (slika 2). Derivacija pravca je konstanta, pa su grani ni tro kovi paralelni s apscisom (slika 3), odnosno konstantni su na svakoj razini proizvodnje. Ako su MCx i MCy konstantni, tada je i njihov odnos, odnosno MRT, konstantan, pa je PPF ravna crta (slika 4).
X,Y X0,Y0 Kr,Lw K r,L w
* *
K ,L
K,L
X 0,Y0 X,Y
Slika 10.6. Funkcija proizvodnje kod konstantnih prinosa
Slika 10.7. Funkcija tro kova kod konstantnih grani nih prinosa
Sx=MCx, Sy=MCy,
Y Y0
MCx, MCy
0
Slika 10.8. Konstantni grani ni tro kovi
X,Y
X0
Slika 10.9. PPF kod konstantnih MC, odnosno konstantnih prinosa
(Analogija vrijedi za sve kombinacije: X mo ete zamijeniti s Y, r s w, a K s L) 10.4. Na isti na in obradite slu aj kada prinosi po faktoru rastu. Tre i je slu aj kada su prinosi po faktoru rastu i. Opet izvedemo funkciju tro kova iz funkcije proizvodnje (koja nam treba zato jer pomo u nje utvr ujemo kakvi su prinosi) (slike 10.10 i 10.11). Naravno, o ito je kako tro kovi u tom slu aju rastu sve manjim intenzitetom kako raste proizvodnja (slika 10.12). Kada se proizvodi samo proizvod Y, MCy je 0, pa je MRT beskona an. Kada se proizvodi samo X, MCx je 0, pa je MRT tako er 0 (pogledajte (*)). Kada se proizvodi i X i Y, MRT je neki realni broj. Iz tih se zaklju aka mo e izvesti PPF krivulja (slika 10.13):
110

X,Y X0,Y0 Kr,Lw K r,L w
* *
K*,L*
K,L
X 0,Y0 X,Y
Slika 10.10. Funkcija proizvodnje kod rast u ih prinosa
Slika 10.11. Funkcija tro kova kod opadaju ih grani nih tro kova
Sx=MCx, Sy=MCy
Y Y0
0
Slika 10.12. Opadaju i grani ni tro kovi
X,Y
X0,
Slika 10.13. PPF kod opadaju ih MC, odnosno rastu ih prinosa
10.5. Konstrukcijom krivulje proizvodnih mogu nosti pokrivena je ponuda dvaju dobara. Analogno tome, izvedite potra nu stranu u op oj ravnote i . Potra nja se izvodi iz opadaju e grani ne korisnosti. Ako imamo funkciju korisnosti u(x,y), tada je grani na korisnost jednaka:
xu xx xu MU y ! xy Iz toga slijedi: xu ! MU x xx MU x ! xu ! MU y xy
MU x xx ! MU y xy
xy MU X ! xx MU Y
111

Zadnji izraz predstavlja krivulju indiferencije (jer je to derivacija y-a po x-u, a to je upravo sustav u kojem crtamo PPF i krivulje indiferencije). Zna i, potra nja za dobrima X i Y je sadr ana u krivulji indiferencije. 10.6. Prika ite uporabom PPF krivulje i krivulja indiferencije op u ravnote u u gospodarstvu koje proizvodi i tro i samo X i Y, te koje posjeduje samo rad i kapital. Sada pogledajmo to se doga a kada nacrtamo PPF i krivulju indiferencije na isti graf (uzeli smo PPF za opadaju e prinose po faktoru):
Y
MA 0
Slika 10.14. Op a ravnote a u autarkiji
IA X
Dobije se to ka optimuma u to ki A. Optimalna potro nja i proizvodnja se formiraju na dirali tu najvi e krivulje indiferencije i PPF krivulje u to ki A. Ako ovakvu PPF krivulju aproksimiramo elipsom oblika:
x2 y2 2 ! 1 , gdje x0 i y0 predstavljaju maksimalne koli ine proizvoda x i y koje je mogu e proizvesti uz dane 2 x0 y 0
resurse, te ako uzmemo da je funkcija korisnosti jednaka u ( x, y) ! x E y 1E , tada se matemati ki mo e do i do rje enja maksimizacijom funkcije korisnosti uz ograni enje dano PPF krivuljom: Max u ( x, y ) ! x E y 1E Uz ograni enje:
x2 y2 2 !1 2 x0 y 0 Rje enje se dobije uporabom Lagrangeova multiplikatora i vektora prvih derivacija (gradijenta): u ( x , y ) ! Pf 1 (1) 2x x2 Ex y 0 ! P E E 2y (1 E ) x y y2 0 Varijable su x, y i , a jednad be su prvi redak ovog uvjeta, drugi redak uvjeta te ograni enje (elipsa). Iz sustava 3 jednad be s 3 nepoznanice dobiju se stacionarne to ke: x ! x0 E
E 1 1E
y ! y0 1 E
112

Zna i, proizvodnja i potro nja u autarkiji ovisi o sklonosti prema odre enom proizvodu ( , 1- ) te o njegovoj maksimalnoj proizvodnji. Nagib krivulje indiferencije i nagib PPF-a u to ki A nam govori kako se formira cijena tih dvaju dobara (zapravo samo njihov odnos). U autarkiji je krivulja proizvodnih mogu nosti (PPF) i krivulja potro nih mogu nosti (CPF) jedna te ista krivulja, jer se ne mo emo maknuti od one proizvodnje koju sami ostvarujemo, s obzirom na to da su granice zatvorene. 10.7. Neka se granice otvore, i trgovina postane slobodna. Prika ite efekte grafi ki.
Y
P1
C1 IF MA 0
Slika 10.15. Op a ravnote a u otvorenoj ekonomiji
IA MF X
Otvaraju se granice i trguje se po svjetskim cijenama. Njihov je odnos px/py. ( im postoji razlika u odnosu svjetskih i doma ih cijena, isplativo je trgovati.) Taj odnos cijena predstavlja nagib pravca cijena u slobodnoj trgovini, MF . Tro i se C1, a proizvodi P1. Izvozi se crvena iscrtkana linija , a uvozi plava iscrtkana linija. Dose e se zelena krivulja indiferencije, IF. 10.8. Kako carine, kvote i subvencije djeluju na gospodarstvo? Carine i subvencije mijenjaju odnose cijena, a to negativno utje e na uvoz i izvoz. Ako se carini samo uvoz ili samo izvoz, oba ta slu aja smanjuju i uvoz i izvoz, a time se smanjuje zadovoljstvo gra ana, pa se pada na ni u krivulju indiferencije. Odnos cijena nakon uvo enja carine je izme u autarki nog odnosa cijena i odnosa cijena u otvorenom gospodarstvu. to je carinski teret ve i, to je gospodarstvo bli e autarki nom, a razina korisnosti je sve ni a. 10.9.* Ako dr ava odlu i uvesti uvoznu carinu na X, ili izvoznu carinu na Y (poka ite da to ima isti efekt!), nacrtajte novu ravnote u. Dr ava odlu i nametnuti carinu na uvoz X-a ( pa e nova cijena biti px(1+t), to e re i da X poskupljuje) ili na izvoz Y-a (pa e nova cijena biti py/(1+t), jer izvozno dobro pojeftinjuje). Odnos cijena je u oba slu aja px(1+t)/py, dakle pravac nagiba izme u MF i MA. Znamo da e se nova to ka potro nje nalaziti na jednom pravcu. To je ICC pravac, pravac konstantne ekspanzije potro nje ili dohodovne ekspanzije (plavo). ICC se konstruira tako da se kroz to ku C', gdje je pravac nagiba px(1+t)/py (M T ) tangencijalan na po etnu krivulju indiferencije, provu e zraka iz ishodi ta.
113
P1 M T
A C ICC C1 MA 0 IA
IF
MF
Slika 10.16. Konstrukcija ICC krivulje za dobivanje op e ravnote e pri trg. ograni enjima
Y P C
2 1
M P
2 T
A C C
2
C I
T 1
IF M X
F
IA
M
A
M T
Slika 10.17. Prividna op a ravnote a kod trgovinskih ograni enja
Crveni pravac cijena M T je najvi i pravac nagiba px(1+t)/py koji PPF mo e dosegnuti. U to ki P2 proizvodnja e biti optimalna po tim cijenama. Proizvodi se vi e X-a. Istovremeno se dose e I T i prividno bi potro nja bila u C 2. Prividno zato jer bi to impliciralo promjenu svjetskih cijena. No mi uvozimo PO STARIM CIJENAMA na koje napla ujemo carinu doma i prihod od razlike u cijeni odlazi U NA PRORA UN, a ne ide u inozemne ruke. Financiranjem javnih dobara i usluga dr ava vra a taj novac gospodarstvu, on nije izgubljen. Zna i, nalazit emo se negdje izme u I T i IF
114
P1 MT C 2 P2 A C
C2 I
T
C1 IF IA MFT MF X
MA
M T
Slika 10.18. Konstrukcija za dobivanje stvarne op e ravnote e
Zato emo novu proizvodnju P2 vrednovati po svjetskim cijenama po kojima roba dolazi u zemlju. To je zeleni pravac MFT. Smanjivanje efikasnosti je sada o ito, jer taj pravac sije e PPF.
Y
P1 M T P2 A C C 2 C2 I T IA 0 MA MT MT MFT MF X C1 IT IF
Slika 10.19. Stvarna op a ravnote a kod trgovinskih ograni enja
Na sjeci tu ICC i MFT dobivamo do sada skrivenu, ali stvarnu to ku potro nje, C2. Kroz nju treba provu i pravac cijena s carinom, MT (ljubi asto), kako bismo mogli konstruirati IT (jer je u toj to ki, kao i na bilo kojoj to ki pravca ICC, pravac nagiba px/(1+t)py tangenta na krivulju indiferencije). Sada e se proizvoditi P2, a tro iti C2. Izvozit e se manje Y-a, i uvoziti manje X-a.
115

10.10.* Neka se dr ava umjesto carinjenja odlu i uvesti subvencije na izvoz. Prika ite efekte grafi ki.
Y
P2 P1 A
M T
C 2 C1 C MA C2 IA
IF
MF X
0
Slika 10.20. Op a ravnote a kod izvozne subvencije
Kod izvozne se subvencije poticajnim sredstvima jo vi e pobolj avaju uvjeti razmjene, kako bi izvoz rastao. Trokut razmjene se pove a, me utim, kako je u svijetu i dalje prisutna cijena kao i prije, proizvodnja koja se optimizira u skladu s doma im poticajima se valorizira kroz svjetsku cijenu. Tamo gdje taj bud etski pravac sije e novu ICC krivulju nalazi se to ka C2, to ka potro nje. Kroz nju se povu e bud et s nagibom cijena sa subvencijama, kako bi se mogla konstruirati krivulja indiferencije. 10.11.* Kako je izvozna subvencija zabranjena od strane WTO-a, dr ava uvede proizvodnu subvenciju. Prika ite novu op u ravnote u. Kako se subvencionira cijela proizvodnja, a ne samo izvoz, ne dolazi do efekta supstitucije, pa zelena krivulja indiferencije koja prolazi kroz P2 sije e po etnu ICC u C2, a ne u C''2. Na taj na in se dose e vi a razina korisnosti. Kod proizvodne subvencije trokut razmjene je manji nego kod izvozne subvencije.
P2 P1 A
M T
C 2 C2 C1 MA 0
Slika 10.21. Op a ravnote a od proizvodne subvencije
C 2 IA
IF MF X
10.12. Koja je razlika izme u op e i parcijalne ravnote e?
116

Parcijalna ravnote a promatra 1 tr i te, zanemaruju i utjecaj ostalih tr i ta. Op a ravnote a analizira utjecaj povezanih tr i ta. Pritom su cijene dane relativno, za razliku od parcijalne ravnote e gdje su dane apsolutno. 10.13. to je MRT? MC X MRT XY ! MC Y MRT je nagib PPF krivulje. MRT je nagib koji pokazuje kako se jedno dobro mo e transformirati u drugo dobro preusmjeravaju i inpute iz proizvodnje jednoga u proizvodnju drugog dobra. Isto tako, ukupni tro ak svih inputa je jednak jer dr ava posjeduje fiksnu koli inu kapitala i rada. 10.14. Za to dobra nisu efikasno raspore ena me u potro a ima kao je MRT MRS? MC X p { X . Pareto optimalna realokacija se posti e kada je MCX = pX, i Tamo gdje je MRT MRS vrijedi MC Y pY MCY = pY. Tada je i njihov omjer jednak. Ako to nije tako, realokacija nije optimalna. 10.15. Mo e li PPF biti nekonkavna? Ako prinosi nisu opadaju i, granica proizvodnih mogu nosti ne mora biti konkavna. 10.16. Pretpostavite da su zlato (Z) i srebro (S) supstituti, jer oboje koristimo kao sredstva obrane od inflacije. Pretpostavimo, tako er, da je ponuda oba dobra u kratkom roku fiksna (QZ=75 i QS=300), a da se potra nja za njima definira sljede im jednad bama: PZ=975-QZ+0.5PS i PS=600-QS+0.5PZ a) Koje su ravnote ne cijene zlata i srebra? U kratkom je roku koli ina zlata fiksna (QZ=75). U formuli zamijenimo QZ s tom koli inom zlata: PZ=975-75+0.5PS U kratkom roku koli ina srebra je fiksna i iznosi 300. Zamijenimo QS u jednad bi s tim iznosom: PS=600-300+0.5PZ Kako sada imamo dvije jednad be s dvije nepoznanice, mo emo ih rije iti metodom supstitucije. PS=600-300+(0.5)(900-0,5PS)=1000 USD Sada cijenu srebra umetnite u jednad bu cijene zlata: PZ=975-75+(0.5)(100)=1400 USD b) Pretpostavite da je novo otkri e zlata udvostru ilo njegovu ponudu na 150 jedinica. Kako e to otkri e djelovati na cijene zlata i srebra? Kada se koli ina zlata pove a za 75 jedinica, sa 75 na 150, moramo ponovno rije iti na sustav jednad bi: PZ=975-150+0.5PS, ili PZ=825+(0.5)(300+0.5PZ)=1300 USD Cijena srebra je: PS=600-300+(0.5)(1300)=950 USD 10.17. Zemlja A i zemlja B proizvode vino i sir. Zemlja A ima na raspolaganju 800 jedinica rada, dok zemlja B ima 600 jedinica rada. Prije razmjene zemlja A je tro ila i proizvodila 40 kilograma sira i 8 litara vina, a zemlja B je tro ila 30 kilograma sira i 10 litara vina. Zemlja A Zemlja B jedinice rada po kilogramu sira 10 10
117

jedinice rada po litri vina 50 30
a) Koja zemlja ima komparativnu prednost u proizvodnji kojeg dobra? Za proizvodnju dodatne litre vina zemlja A treba 50 jedinica rada i mora, zbog toga, proizvoditi pet kilograma sira manje. Oportunitetni tro ak litre vina je pet kilograma sira. Za zemlju B oportunitetni tro ak litre vina je tri kilograma sira. Kako zemlja B ima manju oportunitetni tro ak ona bi trebala proizvoditi vino, a zemlja A bi trebala proizvoditi sir. b) Definirajte krivulju proizvodnih mogu nosti svake zemlje (grafi ki i u obliku funkcije). To ku proizvodnje prije razmjene ozna ite sa PT, a to ku proizvodnje nakon razmjene ozna ite sa P). Za zemlju A je proizvodna granica odre ena sa 10S + 50V = 800 ili S = 80 5W. Za zemlju B proizvodna granica dana je sljede im izrazom: 10C + 30W= 600, ili C = 60 - 3W. Nagib krivulje proizvodnih mogu nosti za zemlju A je -5 to je cijena vina podijeljena s cijenom sira. U zemlji B taj je nagib -3. Dakle, u zemlji A cijena vina je 5, a u zemlji B cijena vina je 3. Nakon razmjene cijena e se na i negdje u sredini. To ka proizvodnje nakon razmjene nalazi se na krivulji zajedni ke granice proizvodne mogu nosti iji je nagib jednak omjeru svjetskih cijena(npr. -4). Zemlja A e proizvoditi samo sir (80), a zemlja B e proizvoditi samo vino (20). Svaka od zemalja tako mo e tro iti koli inu dobra koja le i izvan granica njenih proizvodnih mogu nosti. DA su se krivo specijalizirali, bili bi u to ki E 2 (A: 16 vina, B: 60 sira).
Sir 80 60 A 140 B 80 60 B E1 E2 A Sir
16
20
Vino
16 20
36
Vino
Slika 10.22. Pojedina ne PPF krivulje
Slika 10.23. Svjetska PPF krivulja
c) Doka ite da su obje zemlje profitirale od razmjene. Obje zemlje su profitirale od razmjene jer sada mogu tro iti vi e dobara (i sira i vina, sir: 80>(40+30), vino: 20>(10+8)) nego su to mogle prije razmjene. 10.18. Zadana je sljede a PPF krivulja za zemlju koja proizvodi 2 dobra:
118

Y Y0
0
Slika 10.24. Konkavna PPF krivulja
X0
a) Ako se pove a proizvodnost u proizvodnji dobra X, nacrtajte pomak:

Y Y0
X0' X
Slika 10.25. Pomak PPF krivulje kod pove anja proizvodnosti dobra X
b) Ako se smanji proizvodnost u proizvodnji dobra Y, nacrtajte pomak:

Y Y0 Y0 '
X0
Slika 10.26. Pomak PPF krivulje kod pada proizvodnosti dobra Y
119
c) Ako faktori proizvodnje pojeftine, prika ite promjene.

Y Y0 ' Y0
X0
X0' X
Slika 10.27. Pomak PPF krivulje uslijed pojeftinjenja proizvodnih faktora
10.19. Koja je razlika izme u CPF (granica potro nih mogu nosti) i PPF krivulje? U autarkiji te su dvije krivulje identi ne, jer mo emo tro iti koliko i proizvodimo. U otvorenoj pak ekonomiji proizvodimo unutar ili na PPF-u, proizvodimo u to ki P gdje je nagib tangente na PPF (MRT) jednak odnosu svjetskih cijena proizvod . Ta tangenta nam govori koje sve kombinacije proizvod mo emo kupiti na svjetskom tr i tu ako proizvodimo u P (CPF). Kao to se vidi sa slike, u otvorenoj je ekonomiji puno vi e mogu nosti (naran aste povr ine).
Y CPF PPF Y0 P
X0
Slika 10.28. Razlika izme u PPF i CPF krivulje
120
SEMINAR 11 Eksternalije i javna dobra

11.1. to od sljede eg predstavlja eksternalije? a) Politika smanjenog izvoza kave u Brazilu. to se doga a u SAD-u? Smanjena ponuda pove ava cijenu, a to uzrokuje pove anu potra nju za supstitutima, npr. ajem. Zbog pove ane potra nje i cijena aja raste. b) jumbo plakat dekoncentrira motorista na autocesti, te do ivi prometnu nesre u. Plakat je stvorio negativnu eksternaliju, jer nitko ne pokriva time uzrokovane tro kove. 11.2. Za to pristup javnom dobru stvara neefikasni u inak? Zato jer je MC pojedinca manji od MC dru tva. Pojedinac se zato zadr ava i koristi to dobro stvaraju i gu vu, koja umanjuje korist ostalima. 11.3. Javna dobra su nekonkurentna i neisklju iva. Objasni. Ako su dobra nekonkurentna, to zna i da je MC uklju ivanja dodatnog potro a a u njegovu potro nju jednak 0 (iako MC u proizvodnji dodatne jedinice dobra ne mora biti jednak 0). Primjer: Svjetionik koliko god brodova pro lo pored svjetionika, to ne pove ava tro ak svjetionika, iako je MC razli it od 0 (svjetionik tro i energiju protokom vremena). 11.4. Za to ishod medijanskog glasa a ponekad ne mora biti efikasan? Medijanski glasa ima srednje preferencije: pola glasa a eli ve i, a pola manji prora un od medijanskog (po teoremu Kennetha Arrowa: teorija javnog izbora). Me utim, svi se glasovi mjere jednako, iako bi se, po pravilu pravednosti, trebalo vagati glasove prema volji potro a a da plate odre eno javno dobro. Zato bi trebalo na i neki trade off izme u jednakosti i pravednosti. 11.5. Objasnite tr i te softwarea: Programi bi trebali biti besplatni jer bi bili dostupni svima, pa bi to potaknulo inovativnost mladih programera, a to bi ubrzalo razvoj . U proizvodnji softwarea fiksni su tro kovi veliki, a grani ni minimalni, gotovo jednaki 0. Zato je software dobro s neisklju ivom i nekonkurentnom potro njom (kao javno dobro). Upra zbog toga postoje autorska vo prava. Kada ih ne bi bilo, nitko ne bi mogao pokriti fiksne tro kove, i uru io bi se cijeli sustav proizvodnje programa. 11.6. Koja je razlika izme u grani ne privatne koristi (MPB, Marginal Private Benefit) i grani ne dru tvene koristi (MSB, Marginal Social Benefit)? Grani na privatna korist sadr ava koristi potro a a pri potro nji nekoga dobra samo onog pojedinca koji se promatra. Grani na dru tvena korist u sebi sadr i sve koristi od te potro nje (bile one pozitivne ili negativne) u cijeloj zajednici. Ako je MPB razli ito od MSB. Tada postoje eksternalije. Ako je MSB>MPB, tada su eksternalije pozitivne, jer osim koristi za pojedinca, postoje i neke druge koristi koje on ne konzumira. Ako su MSB<MPB, tada su eksternalije negativne, jer unato koristi koju ostvaruje pojedinac, postoje tro kovi na teret dru tva koji u kona nici umanjuju to blagostanje. To je, npr. neka industrija koja zaga uje vodu. Iako proizvodnja donosi korist industrijalcu, zaga enje vode se mora sanirati, a to ko ta, a osim toga naru ena je kvaliteta okoli a, pa to umanjuje zadovoljstvo ljudi iz okolice, itd.
121

11.7. Koja je razlika izme u grani nog privatnog tro ka (MPC, Marginal Private Cost) i grani nog dru tvenog tro ka (MSC, Marginal Social Cost)? MPC uklju uju samo tro kove koje snosi proizvo a pri proizvodnji nekog dobra. MSC su tro kovi koje snosi dru tvo zbog proizvodnje toga dobra (ovdje su uklju eni MPC i svi ostali eventualni tro kovi). Ako su MSC>MPC, tada su prisutne negativne eksternalije, a ako su MSC<MPC, prisutne su pozitivne eksternalije (obratno od slu aja sa MPB i MSB). 11.8. Kako se mo e na i dru tveno/privatno optimalna koli ina i cijena proizvodnje/ potro nje? Optimizacije su iste kao i prije (MC se izjedna avaju se s potra njom, koja je izra ena preko cijene). Optimalne koli ine i cijene se dobivaju iz sljede ih jednakosti: Za dru tveno optimalnu cijenu i koli inu: Za privatno optimalnu cijenu i koli inu: MSB = MC P = MSC P = MPC MPB = MC
11.9. P elar ivi pored vo njaka. Vo aru p ele opra uju stabla (svaka ko nica 1 hektar). Vo ar ne pla a tu uslugu. Ko nica, me utim, nema dovoljno, pa vo ar pla a umjetno opra ivanje 10$ po hektaru. P elarevi su MC = 10 + 2Q, gdje je Q broj ko nica. Svaka ko nica donosi p elaru 20$ u medu. a.) Koliko e ko nica p elar dr ati? P elar izjedna ava cijenu na tr i tu sa svojim grani nim tro kovima, kao u savr enoj konkurenciji: P = MR = MC 20 = 10 + 2Q Q=5 b) Je li to ekonomski efikasan broj ko nica? Ako je ko nica premalo, farmer pla a za opra ivanje. Stoga bi farmer bio spreman platiti 10 $ za svaku dodatnu ko nicu. Grani na dru tvena korist (MSB) je sada 30 (P=20 + 10 za opra ivanje). Dru tveno efikasna broj ko nica je: MSB = MC 30 = 10 + 2Q Q = 10 Zna i, p elarev privatni izbor od 5 ko nica nije dru tveno efikasan (ali privatno jest). c) Koje bi promjene dovele do postizanja dru tvene efikasnosti? Najradikalnija bi promjena bilo udru ivanje vo areva i p elareva biznisa. Tako bi se INTERNALIZIRALI (uklju ili) eksterni u inci. Ako se ne bi ujedinili, tada bi vo ar i p elar trebali sklopiti ugovor o opra ivanju. 11.10. Potra nja za ribom je dana sljede om jednad bom: P = 0.50 0.0064Q Grani ni dru tveni tro ak (Marginal Social Cost): MSC = -5.645 + 0.6509Q. Grani ni privatni tro ak (Marginal Private Cost): MPC = -0.357 + 0.0573Q a) Na ite dru tveno efikasan ulov ribe. P = MSC 0.50 0.0064Q = -5.645 + 0.6509Q Q = 9.35 P = 0.44
122

b) Koliki je optimalan ulov ribe ako se gleda samo sa strane ribara? Koliki je u tom slu aju grani ni dru tveni tro ak? Koliki je grani ni privatni tro ak? Oni ne gledaju eksterne u inke, ve samo svoju korist: P = MPC 0.50 0.0064Q = -0.357 + 0.0573Q Q = 13.45 (a pri dru tveno efikasnom ulovu bio je tek 9.35) P = 0.41 MSC (13.45) = 3.11 MPC = P = 0.41 (ni i od dru tvenog tro ka: MSC = 3.11) To zna i da su prisutne negativne eksternalije (eksterne disekonomije). 11.11. Dane su potra nje individualaca za nekim dobrom: P1 = 100 -0.5Q1, P2 = 200 Q2, i P3 = 300 2Q3. a) Ako je dobro konkurentno, na ite krivulju potra nje (grafi ki): Prvo ih treba nacrtati samostalno. Kod konkurentnog se dobra potra nje zbrajaju horizontalno. Dobije se prelomljena krivulja potra nje jer se na razli itim razinama cijene uklju uju razli iti kupci.
P
300
200
100
150
200
350
550
Slika 11.1. Zbrajanje potra nji kod konkurentnog dobra
Krene se crtati od one koja ima najve u rezervacijsku cijenu, a zatim se nastavi lijepiti ih po veli ini rezervacijske cijene. Zato smo krenuli od 300-2Q, nastavili s 200-Q i zavr ili sa 100-0.5Q. Koli ine se dobiju tako da se koli ina pri P = 0 pribraja (kod P = 300 2Q to je 150, kod P = 200 Q dobijemo Q = 200, kao i kod P = 100 0.5Q). Translacija se ne dobiva povla enjem paralela! b) Ako je dobro javno, na ite krivulju potra nje (grafi ki): Prvo ih treba nacrtati samostalno. Kod javnog se dobra potra nje zbrajaju vertikalno. Dobije se prelomljena krivulja potra nje jer se na razli itim razinama proizvodnje uklju uju razli iti potro a i.
123

P
600
300
200
100
150
200
Slika 11.2. Zbrajanje potra nji kod javnog dobra
Ovdje se kre e od proizvodnje. Zbraja se kao u prethodnom slu aju, samo vertikalno.
O ekivanja i nesigurnost
11.12. Kako glasi op eniti izraz za izra unavanje o ekivane vrijednosti? E(X) = P1X1 + P2X2 + + PnXn Gdje je X vrijednost ishoda (objektivna, stvarna vrijednost ishoda), a P vjerojatnost da se P dogodi. Suma svih vjerojatnosti mora biti 1. 11.13. Kako glasi op eniti izraz za izra unavanje o ekivane korisnosti? E(U) = P1U1 + P2U2 + + PnUn Gdje je U korisnost ishoda (subjektivna vrijednost ishoda), a P vjerojatnost da se P dogodi. Suma svih vjerojatnosti mora biti 1.
124
11.14. Zadana je sljede a tablica ishoda: # P X slu aj Vjerojatnost Vrijednost ishoda ishoda 1 2 3 4 0.1 0.2 0.4 0.3 200 100 120 150
UA Korisnost ishoda za osobu A 430 50 80 160
UB Korisnost ishoda za osobu B 150 120 130 140
UC Korisnost ishoda za osobu C 200 100 120 150
a) Kolika je o ekivana vrijednost ishoda? E(X) = 0.1200 + 0.2100 + 0.4120 + 0.3150 = 133 KN b) Kolika je o ekivana korisnost ishoda za osobu A? E(U) = 0.1430 + 0.250 + 0.480 + 0.3160 = 133 KN c) Kolika je o ekivana korisnost ishoda za osobu B? E(U) = 0.1150 + 0.2120 + 0.4130 + 0.3140 = 133 KN d) Kolika je o ekivana korisnost ishoda za osobu C? E(U) = 0.1200 + 0.2100 + 0.4120 + 0.3150 = 133 KN e) Tko je neutralan prema riziku? Prema riziku je neutralna osoba C, jer svakom ishodu pridru uje korisnost koja je proporcionalna njegovoj vrijednosti. Neutralnost prema riziku se o ituje o linearnom X-U dijagramu:
U 200 150 120 100
100 120 150
200
Slika 11.3. Subjekt neutralan prema riziku
f) Tko je sklon riziku? Riziku je nesklona osoba A, jer rje e, ali vrjednije ishode precjenjuje, a slabije, ali e e ishode podcjenjuje. Na X-U dijagramu riziku sklonog pojedinca dobije se konveksna krivulja me uzavisnosti.
125

U 430
160 80 50
100 120 150

Slika 11.4. Subjekt sklon riziku
200
g) Tko je nesklon riziku? Riziku je nesklona osoba B, jer pridaje ve u vrijednost e ima, ali manje vrijednim ishodima, dok rijetkim, ali vrjednijim ishodima ne pridaje toliko subjektivnu vrijednost. Na grafu se nesklonost prema riziku o ituje u konkavnoj X-U krivulji
U 150 140 130 120
100 120 150

Slika 11.5. Subjekt nesklon riziku
200
11.15. Prosje na prometna nesre a uzrokuje 5000 kuna tete. Vjerojatnost da se nesre a dogodi u jednoj godini po automobilu je jednaka 20%. Marko je spreman platiti 1000 kuna godi nje osiguranje, Iva 1500, a Ante 800 kuna. Kakva je njihova sklonost prema riziku? O ekivani tro ak prometne nesre e je: C = 5000 20% = 1000 Kako je Marko spreman platiti ba taj rizik, on je neutralan prema riziku. Iva je nesklona riziku, jer je spremna platiti vi e od toga, dok je Ante sklon riziku jer ne eli platiti vi e od 800 kuna.
126
GRAFOVI
Slika 1.1: Ponuda, potra nja i tr i na ravnote a. ................................ ................................ ................................ ................................ ....................... 9 Slika 1.2: Otvorena privreda ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ .................... 9 Slika 1.3: Potra nja i elasti nost................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ............. 12 Slika 1.4: Ponuda i elasti nost................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ................ 13 Slika 1.5. Grafi ko rje enje parcijalne ravnote e. ................................ ................................ ................................ ................................ .................... 10 Slika 2.1. Bud etski prostor ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ................... 23 Slika 2.2. Porast cijene dobra na ordinati ................................ ................................ ................................ ................................ ............................... 23 Slika 2.3. Porast dohotka ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ....................... 23 Slika 2.4. Pad cijene proizvoda na ordinati ................................ ................................ ................................ ................................ ............................. 24 Slika 2.5. Funkcija korisnosti i krivulje indiferencije (2D presjeci)................................ ................................ ................................ ............................. 27 Slika 2.6. Funkcija korisnosti i krivulje indiferencije (3D presjeci)................................ ................................ ................................ ............................. 27 Slika 2.7. Konstrukcija krivulje indiferencije na temelju tabli nih vrijednosti ................................ ................................ ................................ ............ 28 Slika 2.8. To ka optimalne potro nje ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ..... 28 Slika 2.9. Optimizacija korisnosti uz bud etsko ograni enje................................ ................................ ................................ ................................ ..... 29 Slika 2.10. Krivulja cjenovne ekspanzije................................ ................................ ................................ ................................ ................................ .. 30 Slika 2.11. Crtanje krivulje PCC ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ .............. 30 Slika 2.12. Krivulja dohodovne ekspanzije ................................ ................................ ................................ ................................ .............................. 30 Slika 2.13. Krivulja dohodovne ekspanzije ................................ ................................ ................................ ................................ .............................. 31 Slika 2.14. Efekt dohotka i efekt supstitucije................................ ................................ ................................ ................................ ........................... 31 Slika 2.15. Krivulje indiferencije: indiferentnost prema jednom dobru................................ ................................ ................................ ..................... 31 Slika 2.16. Krivulje indiferencije: savr eni supstituti ................................ ................................ ................................ ................................ ................ 32 Slika 2.17. Krivulje indiferencije: savr eni komplementi ................................ ................................ ................................ ................................ .......... 32 Slika 2.18. Bud et i konzumacija 2 dobra................................ ................................ ................................ ....................... Error! Bookmark not defined. Slika 2.19. Kutno rje enje pri potro nji................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ... 32 Slika 2.20. Engelova krivulja ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ .................. 33 Slika 2.21. Vi e optimalnih potro a evih ko ara (preklapanje bud eta i k. indiferencije)................................ ................................ ........................... 33 Slika 2.22. Specijalni slu aj ICC-a: Dohodovni prostor ekspanzije ................................ ................................ ................................ ............................. 34 Slika 2.23. Dohodovna krivulja ekspanzije kod kutnih rje enja (ordinata)................................ ................................ ................................ ................. 34 Slika 2.24. Dohodovna krivulja ekspanzije kod kutnih rje enja (apscisa)................................ ................................ ................................ ................... 34 Slika 2.25. Dohodovna krivulja ekspanzije kod savr enih komplemenata................................ ................................ ................................ ................. 35 Slika 2.26. Istovjetnost krivulja PCC i ICC kod savr enih komplemenata ................................ ................................ ................................ ................... 35 Slika 2.27. Krivulje indiferencije za razli ite ukuse................................ ................................ ................................ ................................ ................... 35 Slika 2.28. Utjecaj razli itih preferencija na odabir ko are................................ ................................ ................................ ................................ ....... 36 Slika 2.29. Utjecaj promjene bud eta na optimalnu ko aru ................................ ................................ ............................ Error! Bookmark not defined. Slika 2.30. Utjecaj promjene cijena na odabir ko are ................................ ................................ ................................ ..... Error! Bookmark not defined. Slika 2.31. Crtanje bud etske crte pomo u cijena i bud eta ................................ ................................ ................................ ................................ .... 36 Slika 2.32. Utjecaj akcijske prodaje na bud etsku crtu................................ ................................ ................................ ................................ ............. 37 Slika 2.33. Kutno rje enje pri optimizaciji potro nje................................ ................................ ................................ ................................ ................ 37 Slika 3.1. Zbrajanje krivulja potra nje................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ..... 44 Slika 3.2. Crtanje krivulje potra nje i pronala enje optimalne to ke ................................ ................................ ................................ ........................ 11 Slika 4.1. Oblik izokvanti ovisno o odnosu faktora................................ ................................ ................................ ................................ ................... 47 Slika 4.2. Graf funkcija proizvodnje u ovisnosti o jednom faktoru................................ ................................ ................................ ............................ 48 Slika 5.1. Kutno rje enje pri optimizaciji proizvodnje ................................ ................................ ................................ ................................ .............. 50 Slika 5.2. Promjena ravnote e uslijed promjene cijene jednog faktora................................ ................................ ................................ ..................... 51 Slika 5.3. Optimizacija proizvodnje 1................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ...... 51 Slika 5.4. Optimizacija proizvodnje 2................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ...... 52 Slika 5.5. Graf funkcije tro kova s kriti nim to kama................................ ................................ ................................ ................................ ............... 54 Slika 6.1. Izvod AC, AVC, MC, FC, AFC i VC iz funkcije TC................................ ................................ ................................ ................................ .......... 55 Slika 6.2. Grafi ko rje enje maskimizacije profita................................ ................................ ................................ ................................ .................... 59 Slika 6.3. Grafi ko rje enje maksimizacije profita (bez fiksnih tro kova)................................ ................................ .......... Error! Bookmark not defined. Slika 6.4. Grafi ka optimizacija proizvodnje................................ ................................ ................................ ................................ ............................ 60 Slika 6.5. Vi kovi u otvorenoj ekonomiji ................................ ................................ ................................ ........................ Error! Bookmark not defined. Slika 6.6. Odabir pravog instrumenta: carine, subvencije, slobodna trgovina ................................ ................................ .. Error! Bookmark not defined. Slika 6.7. Neprohibitivna uvozna carina................................ ................................ ................................ ......................... Error! Bookmark not defined. Slika 6.8. Analiza parcijalne ravnote e u otvorenoj ekonomiji ................................ ................................ ................................ ................................ . 62 Slika 6.9. Analiza u inaka uvozne carine................................ ................................ ................................ ................................ ................................ . 62 Slika 6.10. Analiza u inaka prohibitivne uvozne carine................................ ................................ ................................ ................................ ............ 63 Slika 6.11. Analiza u inaka uvozne kvote................................ ................................ ................................ ................................ ................................ 64 Slika 6.12. Ukupni probitak kod izvoza ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ... 64 Slika 6.13 Analiza u inaka izvozne kvote ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ 65 Slika 6.14. Analiza u inaka izvozne carine................................ ................................ ................................ ................................ ............................... 65 Slika 6.15. Analiza u inaka izvozne subvencije................................ ................................ ................................ ................................ ........................ 66 Slika 6.16. Analiza u inaka proizvodne subvencije ................................ ................................ ................................ ................................ .................. 66 Slika 7.1. Optimalna i suboptimalna proizvodnja monopoliste ................................ ................................ ................................ ................................ 70 Slika 7.2. Izvo enje dugoro ne krivulje ponude kod monopola ................................ ................................ ................................ ............................... 71
127

Slika 7.3. Profit monopoliste s konstantno opadaju im AC................................ ................................ ................................ ................................ ...... 72 Slika 7.4. Crtanje krivulje potra nje i krivulje grani nog prihoda iz tabli nih podataka................................ ................................ .............................. 73 Slika 7.5. Otimanje profita monopoliste ................................ ................................ ................................ ................................ .............................. 73 Slika 7.6. Zbrajanje vi e identi nih krivulja potra nje za konkurentnim dobrom................................ ................................ ................................ ....... 74 Slika 7.7. Postojanje prostora profita izme u AC i P ................................ ................................ ................................ ................................ ................ 74 Slika 7.8. Fiksiranje cijena na savr eno konkurentnoj razini (gubici monopoliste)................................ ................................ ................................ ..... 75 Slika 7.9. prvo rje enje problema: nulti profit monopoliste uz mali mrtvi teret ................................ ................................ ................................ ........ 76 Slika 7.10. Monopson................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ............................ 76 Slika 7.11. Savr eno konkurentna tr i ta ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ 77 Slika 7.12. Tro kovi monopsona ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ............ 78 Slika 7.13. Analiza monopsona na primjeru................................ ................................ ................................ ................................ ............................ 78 Slika 8.1. Diskriminacija cijena 1. stupnja ................................ ................................ ................................ ................................ ............................... 82 Slika 8.2. Diskriminacija cijena 2. stupnja ................................ ................................ ................................ ................................ ............................... 82 Slika 8.3. Diskriminacija cijena 3. stupnja ................................ ................................ ................................ ................................ ............................... 83 Slika 8.4. Diskriminacija cijena proizvo a a automobila................................ ................................ ................................ ................................ .......... 86 Slika 8.5. Objedinjavanja 2 razli ita tr i ta i time uzrokovani gubici profita ................................ ................................ ................................ .............. 88 Slika 8.6. Cournotove reakcijske krivulje ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ 90 Slika 8.7. Cournotove reakcijske krivulje kod nejednakih tro kova tvrtki ................................ ................................ ................................ .................. 92 Slika 8.8. Bertrandova ravnote a ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ........... 98 Slika 10.1. Funkcija proizvodnje kod opadaju ih prinosa................................ ................................ ................................ ................................ ....... 108 Slika 10.2. Rastu i grani ni utro ak faktora ................................ ................................ ................................ ................................ .......................... 108 Slika 10.3. Funkcija tro kova................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ................ 109 Slika 10.5. PPF kod rastu ih MC, odnosno opadaju ih prinosa................................ ................................ ................................ ............................... 109 Slika 10.6. Funkcija proizvodnje kod konstantnih prinosa................................ ................................ ................................ ................................ ...... 110 Slika 10.7. Funkcija tro kova kod konstantnih grani nih prinosa................................ ................................ ................................ ............................ 110 Slika 10.8. Konstantni grani ni tro kovi ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ 110 Slika 10.9. PPF kod konstantnih MC, odnosno konstantnih prinosa ................................ ................................ ................................ ....................... 110 Slika 10.10. Funkcija proizvodnje kod rastu ih prinosa................................ ................................ ................................ ................................ .......... 111 Slika 10.11. Funkcija tro kova kod opadaju ih grani nih tro kova ................................ ................................ ................................ ......................... 111 Slika 10.12. Opadaju i grani ni tro kovi ................................ ................................ ................................ ................................ ............................... 111 Slika 10.13. PPF kod opadaju ih MC, odnosno rastu ih prinosa ................................ ................................ ................................ ............................. 111 Slika 10.14. Op a ravnote a u autarkiji................................ ................................ ................................ ................................ ................................ . 112 Slika 10.15. Op a ravnote a u otvorenoj ekonomiji ................................ ................................ ................................ ................................ .............. 113 Slika 10.16. Konstrukcija ICC krivulje za dobivanje op e ravnote e pri trg. ograni enjima................................ ................................ ....................... 114 Slika 10.17. Prividna op a ravnote a kod trgovinskih ograni enja................................ ................................ ................................ .......................... 114 Slika 10.18. Konstrukcija za dobivanje stvarne op e ravnote e................................ ................................ ................................ .............................. 115 Slika 10.19. Stvarna op a ravnote a kod trgovinskih ograni enja ................................ ................................ ................................ .......................... 115 Slika 10.20. Op a ravnote a kod izvozne subvencije ................................ ................................ ................................ ................................ ............. 116 Slika 10.21. Op a ravnote a od proizvodne subvencije ................................ ................................ ................................ ................................ ......... 116 Slika 10.22. Pojedina ne PPF krivulje Slika 10.23. Svjetska PPF krivulja ................................ ................................ .......... 118 Slika 10.24. Konkavna PPF krivulja ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ....... 119 Slika 10.25. Pomak PPF krivulje kod pove anja proizvodnosti dobra X................................ ................................ ................................ ................... 119 Slika 10.26. Pomak PPF krivulje kod pada proizvodnosti dobra Y ................................ ................................ ................................ .......................... 119 Slika 10.27. Pomak PPF krivulje uslijed pojeftinjenja proizvodnih faktora................................ ................................ ................................ ............... 120 Slika 10.28. Razlika izme u PPF i CPF krivulje ................................ ................................ ................................ ................................ ....................... 120 Slika 11.1. Zbrajanje potra nji kod konkurentnog dobra ................................ ................................ ................................ ................................ ....... 123 Slika 11.2. Zbrajanje potra nji kod javnog dobra................................ ................................ ................................ ................................ ................... 124 Slika 11.3. Subjekt neutralan prema riziku................................ ................................ ................................ ................................ ............................ 125 Slika 11.4. Subjekt sklon riziku ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ............. 126 Slika 11.5. Subjekt nesklon riziku ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ......... 126
LITERATURA
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Babi , M., Babi , A. (2000). Me unarodna ekonomija 5. izdanje. Masmedia Zagreb 2000:. Besanko, D., Brutigam, R.R.: Microeconomics, New York 2002 Brown, K., Jepsen, L.: Microeconomics Test Bank, New York 2002 th Davis, G.B., Rothwell, G.S., Suslow, V.Y.: Microeconomics Instructor's Manual 3 Edition, Prentice Hall, New Jersey 1995 Ghent, L.S.: Microeconomic Theory Study Guide, Thomson South-Western, Mason 2005 J. H. Hamilton, V.Y.Suslow: Microeconomics Instructor's Manual 6 th Edition, Prentice Hall, New Jersey 2005 Jurkovi , P.(2002). Javne financije. Zagreb: Masmedia Koutsoyannis, A., Moderna mikroekonomika, 2. izdanje, MATE, Zagreb, 1996 Krugman, P.R., Obstfeld M. (2000). International Economics.
10. Krugman,P.R., Helpmann, E. (1989). Trade policy and market structure. MIT Press, Cambridge, MA, London. 11. Pindyck, R.S., Rubinfeld, D.L.: Microeconomics 6th Edition, Prentice Hall 2005 12. Wetzstein, M.E.: Microeconomic Theory , Thomson South-Western, Mason 2005
128
129

Skripta Sa Zadacima Za Mikroekonomiju

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripta Sa Zadacima Za Mikroekonomiju

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEU ILI TE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET - ZAGREB

ZBIRKA ZADATAKA IZ MIKROEKONOMIJE

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

y = 5; y = 0 y =5x; yI = 5 y= 5 x ; y =10x y = 2x ; y = 20x

y = f(x)g(x) product rule

y = f(x)/g(x) quotient rule

Hesseova matrica H je drugi gradijent, odnosno matrica drugih derivacija: f xx H ! 2 f ! f yx f xy f yy

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

f xy " 0 p min f yy 0 p max

Ekstremi funkcija s ograni enjem

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

SEMINAR 1 Uvodna razmatranja o ponudi i potra nji

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

Slika 1.1: Ponuda, potra nja i tr i na ravnote a.

Slika 1.2: Otvorena privreda

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

Slika 1.5. Grafi ko rje enje parcijalne ravnote e.

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

100 broj vozila (000)

p (q q (ako su ponuda i potra nja tabli no zadani) ! v (p q (p p

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

1.7. Kakva elasti nost mo e biti? Pogledajte sljede i pravac:

Pogledajte npr. graf funkcije potra nje p = 10 q:

Slika 1.3: Potra nja i elasti nost

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

Slika 1.4: Ponuda i elasti nost

(q q  q2 p  p 2 (q , pri emu je q = q2-q1, i p = p2 p1 ! 1 v ! 1 (p q1  q 2 ( p p1  p 2

Tuma enje je identi no kao u slu aju elasti nosti u to ki.

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

12 2 v ! 1 (pri cijeni 12 ponuda je 8. Cijene se mijenjaju po 3, a ponuda po 2 jedinice). 8 3

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

To uvrstimo u formulu za elasti nost:

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

2. na in (pomo u integralnog ra una): Formula za elasti nost je:

dq 5900 ! 0.3 v ! dp 950 dq ! 1.8632dp / q ! 1.8632 p  C

5900 ! 1.8632 v 950  C C ! 4130 Qs = 1,8632P+4130.

950 dq v ! 0.1 5900 dp 5900 dq ! 0.1 v ! 0.6211 950 dp

dq ! 0.6211dp / q !   0.6211 p  C 5900 !   0.6211 v 950  C C = 6490 Qd = -0.6211P + 6490

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

ln q ! ln p 0.3  ln C q ! Cp 0.3 Sada uvrstimo fiksnu to ku: 5900 ! C 950 0.3

C ! 754.284 Ponuda je kona no: q ! 754.284 p 0.3

C 950 0.1 C ! 1171 .1820 q! 1171 .1820 p 0 .1

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

dx . Vrijednost kri ne elasti nosti govori u kakvom su odnosu dobro x i dobro y: dp y

py p 2.8 I 0.3 y p 1.5 x

1.1 p 0.1 I 0.3 y p 1 .5 x

! 1.1 Proizvodi X i Y su sna ni supstituti.

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

0.3 p 2.8 I 0.7 I y v ! 0.3 Proizvod x je normalno nu no dobro. 2 p y .8 I 0 .3 p 1.5 x p 1.5 x

jednaka x ! I 2 . Graf je:

1.18. Grafi ki izvedite cjenovnu elasti nost sljede e potra nje!

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije px

p x (x AC AB AB . Kako je o ito da je AB du a od 0 A , razlomak je manji od 1, pa je ! ! x (p x 0 A AC 0 A

potra nja u to ki C neelasti na.

1.19. Grafi ki izvedite cjenovnu elasti nost sljede e ponude!

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije px

p x (x AC AB AB . AB je kra a od 0 A pa je razlomak ve i od 1 te je ponuda u to ki C ! ! x (p x 0 A AC 0 A

1.20. Grafi ki izvedite dohodovnu elasti nost iz sljede e Engelove krivulje!

No i te visine kroz to ku C ozna imo s A. Tada je elasti nost:

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije

SEMINAR 2 Pona anje potro a a

Slika 2.2. Porast cijene dobra na ordinati (B1 = bud et 1, itd.)

(q q q2 p p 2 (q , pri emu je q = q2-q1, i p = p2 p1 ! 1 v ! 1 (p q1 q 2 ( p p1 p 2

dq 5900 ! 0.3 v ! dp 950 dq ! 1.8632dp / q ! 1.8632 p C

5900 ! 1.8632 v 950 C C ! 4130 Qs = 1,8632P+4130.

950 dq v ! 0.1 5900 dp 5900 dq ! 0.1 v ! 0.6211 950 dp

dq ! 0.6211dp / q ! 0.6211 p C 5900 ! 0.6211 v 950 C C = 6490 Qd = -0.6211P + 6490

ln q ! ln p 0.3 ln C q ! Cp 0.3 Sada uvrstimo fiksnu to ku: 5900 ! C 950 0.3

0.3 p 2.8 I 0.7 I y v ! 0.3 Proizvod x je normalno nu no dobro. 2 p y .8 I 0 .3 p 1.5 x p 1.5 x

1 px E A ovo u ograni enje: p y yE py y ! I px px E 1

max E x, y ! p x x p y y s.t. x E y 1E ! u

p yE (4) x p x , p y , u ! u p E x1 Dohodak potreban za ostvarenje ove optimalne kupovine je:

min TC ! 30 L 120 K uz ograni enje 100 KL ! 1000

min TC ! 30 L 120 v TC ! 30 L 1200 L 1200 dTC ! 30 2 ! 0 dL L 30 L2 ! 1200