Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
11Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Keith Jenkins - Promisljanje historije

Keith Jenkins - Promisljanje historije

Ratings: (0)|Views: 529 |Likes:
Published by Luka Pejić
Jenkinsova je knjiga klasično djelo, jedno od onih koje profesionalni povjesničari i studenti povijesti nikako ne bi smjeli zaobići. S pozornošću će je čitati i svi oni koji promišljaju o ljudskoj prošlosti u današnjem globalnom svijetu. Od svoje pojave 1991. godine pojavila se u brojnim izdanjima i u prijevodima.
Jenkinsova je knjiga klasično djelo, jedno od onih koje profesionalni povjesničari i studenti povijesti nikako ne bi smjeli zaobići. S pozornošću će je čitati i svi oni koji promišljaju o ljudskoj prošlosti u današnjem globalnom svijetu. Od svoje pojave 1991. godine pojavila se u brojnim izdanjima i u prijevodima.

More info:

Published by: Luka Pejić on Jul 21, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/25/2014

pdf

text

original

 
Keith Jenkins: Promišljanje historije
Srednja Europa, Zagreb 2008.
SadržajUvod....................................................................,1. Što je historija ..................................................,
O teoriji.............................................................O praksi.............................................................O definiciji historije...:.......................................,
2. O nekim pitanjima i nekim odgovorima...........,
O istini.............................................................,O činjenicama i interpretaciji..............................O pristranosti ....................:...............................,O empatiji ........................................................,O primarnim i sekundarnim izvorima;O izvorima i dokazima.......................................,O binarnim konceptima: o kauzalnosti, itd.........,Historija: znanost ili umjetnost?.........................,Zaključak..........................................................
3. Bavljenje historijom u postmodernom svijetu...
1
 
Uvod
Ova je knjiga prvenstveno namijenjena studentima koji započinju proučavatipitanje "što je povijest/historija?". Napisana je podjednako kao uvod (doslovce, jer jena sljedećim stranicama moguće zateći neka pitanja koja se dosad nisu susretala) ikao polemika. U onome što slijedi izlažem vlastito shvaćanje historije, ne da biste gaprihvatili, već više da se njime kritički pozabavite. Cilj cijele ove knjige jest pomoći urazvoju vašeg vlastitog samosvjesnog (refleksivnog) gledišta o povijesti... kako bisteimali kontrolu nad svojim vlastitim diskursom. (Kroz cijelu knjigu koristim termin
diskurs
(npr. "imati kontrolu nad vlastitim diskursom", "histotijski diskurs") na takavnačin da povezuje razmišljanja ljudi o povijesti s interesima i moći. Tako, imatikontrolu nad vlastitim diskursom znači imati moć nad onim što vi želite da historijabude, umjesto da prihvaćate ono što drugi kažu da ona jest; sukladno, toopunomoćuje vas, a ne njih. Na sličan način uporaba fraze "historijski diskurs" značida ne promatrate historiju kao predmet ili disciplinu (školski termini), nego kao "poljesila". Razumijevanje histotije kao ptedmeta ili discipline sugerira da učimo nešto što je uvijek i već prisutno na neki prirodan ili očigledan način, na što mi reagiramonedužno, objektivno i nezainteresirano. Shvaćanje historije kao polja u kojem djelujuodredene sile pokazuje da je zapravo vidimo kao razlite načine na kojizainteresirane strane za sebe organiziraju prošlost, načine koji uvijek dolazeodnekud i u neku svrhu te koji vas žele povući sa sobom u svojem smjeru. To je"polje sile" jer se ova usmjerenja unutar njega medusobno takmiče (za njih se moravoditi borba). To polje naizmjence uključuje i isključuje, centrira i marginalizirapoglede na prošlost na naćine i u stupnjevima koji prelamaju moć onih koji ihpromiču. Stoga, korištenje termina "diskurs" pokazuje kako znamo da historija nikadanije svoja, da se o njoj nikada ne priča ili čita (artikulira, izražava, raspravlja)nedužno, već da uvijek nastaje za nekoga. Ovaj se tekst temelji na pretpostavci daova spoznaja može opunomočiti one koji to znaju, a to je dobro.)Oboje - uvod i polemika - čine mi se u ovom trenutku neophodnima. Iako natržištu već postoje takvi uvodni tekstovi, popularni priručnici kao što su
What IsHistory? 
Edwarda Carra,
The Practice of History 
Geoffreya Eltona i
The Nature of History 
Arthura Marwicka, oni još uvijek, usprkos povremenim revizijama, nose sasobom balast svojih formativnih godina (1950-e i 1960-e) u toj mjeri da su sada
2
 
doista postali stari ljubimci. Oni su takoder, u odre$enom smislu (kao i noviji prinosiovom žanru poput knjige
The Pursuit of History 
Johna Tosha) veoma "engleski"tekstovi. To je obilježje imalo ponešto nesretne posljedice jer je pomoglo u izoliranjuhistorije od nekih širih i sigurno produktivnijih intelektualnih usmjerenja koja su se unovije vrijeme pojavila u srodnim diskursima. Primjerice, i filozofija i književnost su seozbiljno pozabavile s pitanjem što je priroda njihove vlastite prirode.Stoga bi se moglo prilično utemeljeno ustvrditi da historija, u odnosu na tesusjedne diskurse, teorijski zaostaje. Ta tvrdnja možda zahtijeva trenutnoobjašnjenje kako bi se sprijećili neki nesporazumi.Odete li u znanstvenu knjižaru i pregledate police koje sadrže filozofsketekstove, pronaći ćete golem broj djela koja se bave upravo problemom utemeljenja iogranićenja onoga što se može spoznati i doznati "filozofski": tekstovi o ontologiji(teoriji bitka), epistemologiji (teoriji spoznaje) i metodologiji; tekstovi o skepticizmu, jeziku i značenju, o vrstama analize - idealističkoj, materijalističkoj, realističkoj,fenomenološkoj - i tako dalje. Ako potom odšećete do polica s književnošću, pronaćićete posebni odjeljak o književnoj teoriji (uz odjeljak o književnoj kritici). Ovdje senalaze tekstovi o marksističkim i feminističkim čitanjima, o frojdovskim i post-frojdovskim analizama; o dekonstrukciji, kritkoj teoriji, teoriji recepcije iintertekstualnosti; o poetici, naratologiji, retorici, alegoriji i tako dalje. Zatim produžiteu kutak namijenjen historiji. Gotovo je sigurno da ovdje neće biti posebnog odjeljkanamijenjena teoriji historije (čak i sama fraza zvuči čudno i nespretno - prikladnanefamilijarnost). Pronaći ćete jedino, diskretno ugurane među gusto zbijene redovehistoriografskih djela, prije spomenutog Eltona i ostale, a ako imate sreće, možda islučajan primjerak (sada pripitomljenog) Geyla ili Blocha ili Collingwooda ili, ako ste još sretnije ruke, "novije" autore poput Haydena Whitea ili Foucaulta. Drugimriječima, prelazeći tih nekoliko metara knjižarskog poda, kročit ćete kroz generacijski jaz; od teorijski bogatih i recentnih tekstova do djela o prirodi historije koja suproizvedena prije dvadeset ili trideset godina ili, .u slaju Blocha i njegovihsuvremenika, u 1930-im i 1940-im godinama.No, time se igledno ne namjerava reći kako ne postoje izvanrednosofisticirani i recentniji tekstovi o historiji i "teoriji historije" (pa tako, Callinicos iliOakeshott; pa različiti postmodernistički radovi; pa razvoj na podrućju intelektualne ikulturne historije). Time se takoder ne želi reći kako se ovaj nedostatak interesa zateoriju historije, te njegove posljedice, nisu redovito zamjećivali. Davno je Gareth
3

Activity (11)

You've already reviewed this. Edit your review.
aristofan1 added this note
w
1 thousand reads
1 hundred reads
Redzep Škrijelj liked this
Redzep Škrijelj liked this
sladjanko70 liked this
Elvir Selimovic liked this
Ana Stojanović liked this
kimba4 liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->