Professional Documents
Culture Documents
598.2(497.11)(035)
,
Ptice Srbije i podruja od
meunarodnog znaaja /
Dragan Simi, Slobodan Puzovi;
[ilustracije Zbigniew Sroga ; foto-
grafje ptica Maciej Szymanski,
Jyrki Mkel ; fotografje podruja
Slobodan Puzovi, Goran Sekuli,
Sran Belij]. - Beograd : Liga za
ornitoloku akciju Srbije, 2008
(Beograd : Publikum). - 48 str. :
ilustr. ; 21 cm
Tira 3.000.
ISBN 978-86-911303-0-5
1. , []
[]
a) - -
COBISS.SR-ID 147743500
UVOD
Pri susretu sa pticama, mnogi pronalaze vie zadovoljstva ukoliko mogu da prepoznaju o ko-
jim se vrstama radi. A u Srbiji je do sada zabeleeno oko 360 vrsta. Odakle krenuti, da li je uop-
te mogue sve ih zapamtiti i prepoznati?
Kada pokuate da po prvi put prepoznate ptice, verovatno ete se vie zbuniti nego u tome us-
peti. To nije razlog za zabrinutost, svaki posmatra je proao kroz to iskustvo. Brzo ete nauiti
da prepoznajete ee vrste, a potom i one sa kojima se ree sreete.
Veina moe da prepozna makar nekoliko vrsta. Odreivanje vrste moe biti sasvim jedno-
stavno, npr., crno-bela ptica srednje veliine i dugog repa je svraka. Da biste prepoznali ma
koju vrstu, potrebno je slediti nekoliko osnovnih saveta ime poveavate mogunost da tano
odredite vrstu koju ugledate.
Identifkacija
Procenite veliinu ptice. esto je od pomoi kada je poredite sa drugim vrstama koje dobro po-
znajete, posebno ako i njih posmatrate u blizini one koju ne poznajete.
Da li ptica lii na neku vrstu koju ve poznajete? Kakav je va prvi utisak? Kljun i noge su poseb-
no vani pri odreivanju vrste. Oblik kljuna ukazuje na nain ishrane i pomae vam da pticu
smestite u neku grupu vrsta. Duina i boja nogu, kao i postojanje ili odsustvo plovnih koica
meu prstima su takoe bitni detalji.
Naravno, i obojenost ptice je veoma vana za tano odreivanje vrste. Zato treba da zabelei-
te to vie detalja moete. Obratite panju na boju gornjeg dela tela (lea i krila), donjeg dela
tela (grudi i trbuha), te glave i repa. Takoe zabeleite svaku povrinu koja bojom odudara od
osnove. Da li ptica ima neku upadljivu oznaku, recimo prugu iznad oka, preko grudi ili krila? Na
primer, plava mrlja na krilu ukazuje na sojku, dok e mala ptica crvenog lica sa utim poljem
na krilu biti eljugar. Mladi nekih vrsta se bojom perja razlikuju od odraslih, a i mnogi odrasli
menjaju obojenost tokom sezone gneenja i izvan nje.
Vano je da nauite i na kakvim se mestima pojedine vrste viaju i mogu oekivati. Neke vrste,
poput obinog kosa ili zebe, su iroko rasprostranjene i sreu se po razliitim stanitima. Dru-
ge vrste ptica trae vrlo odreena stanita i samo se na takvim mestima mogu videti. Otuda je
vano da nauite kakve ptice moete oekivati na kojim stanitima ne oekujte surog orla u
svom dvoritu ili velikog detlia usred itnog polja.
Etika
Postoje pravila kako se treba vladati da se pticama ne bi naudilo. Budite uzdrani i paljivi pri-
likom posmatranja, ne pravite buku, izbegavajte nagle pokrete. Ako je ptica jednom uzletela
uplaena vaim nailaskom, ne prilazite joj ponovo. Drite odstojanje kada ste u blizini gnez-
da, mesta na kojima se ptice okupljaju da provedu no ili na kojima se hrane. Gnezda treba
prijavljivati iskljuivo strunjacima. Trudite se da za sobom ne ostavljate vidljive tragove i ne
oteujete stanite. Na izletu se sluite postojeim stazama, izbegavajte nepotrebno utaba-
vanje novih.
Oprema
Dvogled je najvaniji deo opreme i omoguava da se ptice vide bolje i sa vie detalja a da ih pri
tom ne poplaite. Za model ire namene preporuujemo slabija uveanja, 7x ili 8x. Ako dodat-
nu teinu ne smatrate optereenjem, snanija uveanja (10x) su bolji izbor za posmatranja iz
zaklona ili za prostrane otvorene terene.
Knjiica koju drite u rukama je va prvi prirunik ili klju za odreivanje vrsta ptica. Ipak,
kako budete upoznavali one obine i este vrste vaeg kraja, javie se potreba za prirunikom
koji prikazuje sve vrste koje moete susresti. Klju za ptice je neto bez ega neete moi. Pre-
poruujemo knjige ilustrovane crteima u boji (a ne fotografjama), kod kojih se uz ilustraciju
nalazi kratak tekst o bitnim odlikama vrste i viebojna mapa rasprostranjenosti u Evropi.
Kada pokuavate da odredite neku vrstu sa kojom nemate iskustva, vano je da to vie detalja
zapiete a ne da se oslonite na pamenje. U protivnom ete esto otkriti da ste zaboravili neki
znaajan detalj, ili ete biti ubeeni da ste videli i ono to niste! Preporuujemo da zasebnu
terensku belenicu posvetite svojim opaanjima ptica.
Vie informacija potraite na internet strani http://www.ptica.org/pocetak/index.htm
`
PTICE VODENIH STANITA
obini galeb
leti
zimi
mladi
odrasli
mali
gnjurac
zimi
leti
ubasti
gnjurac
labud grbac
gluvara
zimi
mladi
liska
gluvara
barska kokica
krda
odrasli
leti
bela roda
veliki ronac
.
Obini galeb Larus ridibundus
Najbrojniji od manjih galebova. U sezoni gneenja glava okoladne boje; zimi pobeli. U svim
izdanjima poznaje se po veoj beloj povri na vrhovima krila. Uz retkog crnoglavog galeba
(nije prikazan), jedini galeb koji se kod nas i gnezdi, po ostrvcima bara i jezera, ribnjaka i ta-
lonika. Zadrava se po veim rekama, muljevitim i ljunkovitim sprudovima, njivama; tipian
gradski galeb, esto se hrani na deponijama. Stanarica. 35-39 cm.
Bela roda Ciconia ciconia
Izuzev crnih letnih pera, potpuno bela; crvenog kljuna i nogu. Gnezdi se pre svega po naselji-
ma, na graevinama i dalekovodima, povremeno na drveu i slami. Zbog unitavanja stanita,
brojnost joj polako opada. Selica. 90-110 cm. S2
Mali gnjurac Tachybaptus rufcollis
Najmanji i najbrojniji od naih gnjuraca; leti riih obraza i prednje strane vrata, te sa upadlji-
vom utom valom; zimi se poznaje po vertikalno odseenom svetlom podrepku. Trai stajae
vode, najbrojniji po movarama i barama, ribnjacima i akumulacijama; gnezdi se i na veim,
zaraslim kanalima. Stanarica, zimi rei. 25-29 cm.
ubasti gnjurac Podiceps cristatus
Najvei od naih gnjuraca; leti prepoznatljive dvostruke ube; zimi se poznaje po dranju, be-
lini vrata, ali i uglastom temenu usled, tada znatno manje ube. Trai stajae vode, najbrojniji
na velikim jezerima, vetakim akumulacijama i ribnjacima. Stanarica, zimi rei. 45-51 cm.
Veliki ronac Mergus merganser
Mujak je bela patka zelene glave i crnih lea; enka preteno siva, belih grudi i rie glave.
Karakteristian profl glave sa malom ubom i duim kljunom. Retka gnezdarica Uvca i moda
jo koje planinske akumulacije, te Peruca i, nizvodno, itavog toka Drine; zimi ire rasprostra-
njen, ali veoma malobrojan. 57-69 cm
Labud grbac Cygnus olor
Jedini labud koji se kod nas i gnezdi, od 1980-ih, a nakon due pauze. Od drugih labudova se
razlikuje po crvenom kljunu sa crnom grbicom na njemu (otuda ime). Redak; bare, jezera, rib-
njaci, akumulacije, vei kanali; gnezdi se po Vojvodini i povremeno uz Savu i Dunav, sa june
strane. Zimi se koncentrie po veim vodama (reke, ribnjaci, akumulacije), posebno u Nego-
tinskoj krajini. Stanarica. 152 cm.
Barska kokica Gallinula chloropus
Omanja barska ptica; poznaje se po crveno-utom kljunu i beloj povri ispod repa, kojim ka-
rakteristino trza dok pliva. Ne okuplja se u jata. Zarasla nizijska i brdska vodena stanita. Se-
lica, iako neke zimuju kod nas. 27-31 cm.
Liska Fulica atra
Barska koka crne glave u kontrastu sa belim kljunom i lisom na elu. Zarasla nizijska, ali i
brdska vodena stanita. Zimi se okuplja u velika jata, koja pri uzletanju umno tre po vodi.
Na zimovanju posebno brojna na Dunavu, akumulacijama i nezaleenim ribnjacima. Stana-
rica. 36-42 cm.
Gluvara Anas platyrhynchos
Najea i najkrupnija plovka, mujak zelene glave i karakteristinih kovrdica na repu; enka
utog vrha kljuna i belog repa. Rasprostranjena irom zemlje u gotovo svim tipovima vlanih
stanita, najbrojnija u dolinama. Brojnost u Srbiji u postepenom padu. Stanarica. 55-62 cm.
Krda Anas crecca
Mala plovka, prepoznatljiva po ukastoj povri ispod repa (po oblanom vremenu, oboje-
nost glave nije upadljiva); u letu pokazuje upadljiva zelena ogledala na krilima. Povremeno
se u malom broju gnezdi u Potisju i Potamiju; zimi redovna, iroko rasprostranjena i poneg-
de brojna. 34-38 cm.
`
PTICE VODENIH STANITA
veliki vranac
egrtua
iljkan
ubasta patka
zvidara
rioglava patka
plovka
kaikara
patka dupljaica
mala bela aplja
obina igra
sinji galeb
mladi
odrasli
+
Sinji galeb Larus cachinnans
Najei od krupnijih galebova, ima ute noge i veliku, jarkocrvenu pegu na utom kljunu.
Kako krupni galebovi punu polnu zrelost i karakteristino sivo-belo perje stiu sa etiri godine
starosti, otuda se viaju brojne mlade ptice u smedjem izdanju. Iako je brojan i via se tokom
itave godine, kod nas se ne gnezdi. Zadrava se po veim rekama, muljevitim sprudovima,
njivama, ljudskim naseljima; esto se hrani na deponijama. Stanarica. 52-58 cm.
Mala bela aplja Egretta garzetta
Manja od dve bele aplje naih krajeva; uvek crnog kljuna i utih prstiju. Gnezdi se zajedno sa
drugim apljama po barama i ribnjacima Vojvodine, Negotinskoj krajini i povremeno na KiM.
Selica. 53-58 cm.
Obina igra Sterna hirundo
Odlikuju je crveni kljun, crna kapa, tamni vrhovi belih krila, ravast rep i lastolik let. Gnezdi se
kolonijalno uz reke, po ribnjacima, ljunkarama kao i na talonicima farmi i fabrika. U Srbiji
brojnost varira u zavisnosti od uslova gneenja i ishrane. Selica. 34-37 cm.
Veliki vranac Phalacrocorax carbo
Znatno krupniji od malog vranca; svetlih obraza, u prolee belih butina (leti, kod mladih su i
grudi i trbuh beli). Gnezdi se uz vee reke i stajae vode, uglavnom u Vojvodini, ali i po brdsko-
planinskim krajevima (Vlasina). Stanarica. 84-89 cm.
egrtua Anas strepera
Neugledna plovka, mujak preteno siv sa crnom trticom, enka smea sa sivom glavom; u
letu, oba pola pokazuju uoljiva bela ogledala na krilima. Retka stanarica; gnezdi se u Potisju
i na jo par lokaliteta; malobrojna i zimi. 48-54 cm. S3
iljkan Anas acuta
Plovka najdueg vrata i repa, mujak prepoznatljiv i po kontrastnoj obojenosti. Povremeno se
u malom broju gnezdi po vojvoanskim slatinama sa barama; uglavnom se via od februara
do aprila na veim rekama i stajaim vodama. 53-70 cm. S3
ubasta patka Aythya fuligula
uba se esto ne vidi; mujak se poznaje po kontrastu belih bokova sa crnim telom, enka po
bledoj povri pri osnovi kljuna. Retka gnezdarica severa Bake, Negotinske krajine i Vlasinskog
jezera. Zimi ire rasprostranjena i brojnija, posebno na donjem toku Dunava. 41-45 cm. S3
Zvidara Anas penelope
Mujak rie glave i utog ela se ne moe zameniti ni za koju drugu plovku; enka smea, pla-
vog kljuna i svetle pruge du boka. Glasa se karakteristinim zvidukom. Ne gnezdi se kod nas,
a zimi se redovno sree, uglavnom na veim rekama i stajaim vodama. 43-48 cm.
Patka dupljaica Bucephala clangula
Karakteristine obojenosti i siluete sa predimenzioniranom glavom, ne moe se zameniti ni
za koju drugu vrstu. Na obrazima bele pege, kao i ogledala na krilima. Redovna zimi i na seobi,
posebno brojna na Dunavu. 40-48 cm.
Rioglava patka Aythya ferina
Mujak rie glave i svetlih lea se ne moe pomeati ni sa kojom drugom patkom; a enka se
poznaje po plavom pojasu na kljunu (poput mujaka). Ribnjaci i akumulacije sa pojasom ve-
getacije uz obalu, te nezarasle bare i jezera. Redovna gnezdarica Vojvodine, retka gnezdarica
centralne Srbije i KiM. Zimi, nakon gluvare, najbrojnija patka naih voda. 44-48 cm. S2
Plovka kaikara Anas clypeata
Predimenzionirani kljun nije uvek dovoljno upadljiv. Za odreivanje vrste je kod mujaka pre-
sudan izrazit kontrast zelene glave, belih grudi i riih bokova; kod enke kljun. Retka gnez-
darica Vojvodine; i na zimovanju retka i malobrojna (najbrojnija na prolenoj seobi u aprilu).
47-53 cm. S3
'
PTICE VODENIH STANITA
siva aplja
velika carska ljuka
barska ljuka
polojka
alar sljepi
bregunica
barska strnadica
trstenjak cvrkuti
vodomar
vodenkos
gak
a
Bregunica Riparia riparia
Omanja lasta; odozgo jednolino smea, odozdo smee grudi razdvajaju belo grlo i trbuh.
Otvoreni tereni uz vode strmih obala i lesni odseci u kojima kopa brojne rupe u kojima se gnez-
di u kolonijama. Selica. 12-13 cm. S3
Siva aplja Ardea cinerea
Naa najrasprostranjenija i najvea aplja, svetlosiva, skoro belog vrata, u letu vidljivog kon-
trasta sa crnim letnim perima. Gnezdi se i u brdskim krajevima, ali najbrojnija je u Vojvodini.
Stanarica. 90-100 cm.
Polojka Tringa hypoleucos
U mirovanju se poznaje po belom useku izmeu tamnog krila i vrata, te navikom podizanja
repa; u letu se poznaje po trzavom zavretku zamaha krilima. Nastanjuje blatne, ali i ljunko-
vite obale reka i potoka; ree se via u malim grupama (po 2-3 ptice), nikada u veim jatima.
Selica, iako poneka prezimi. 18-20 cm. S3
alar slepi Charadrius dubius
Mala ptica peanih ili ljunkovitih obala na kojima se teko opaa. Prepoznaje se po tamnom
okovratniku i utom onom prstenu, te karakteristinom trku. Gnezdi se na podlozi, tj. ne gra-
di plutajue gnezdo, pa esto strada od ljudi i poplava. Selica. 6-18 cm.
Velika carska ljuka Numenius arquata
Krupna, veoma dugakog, povijenog kljuna. Od srodnih vrsta se razlikuje odsustvom pruga na
glavi. Glasa se prepoznatljivim kuuurlii, koji isputa u letu, nou, na seobi. Mogua povreme-
na gnezdarica severa Vojvodine. Vane livade, muljeviti sprudovi; zimi i pri seobi u jatima. Sta-
narica. 48-57 cm (od toga, kljun 9-15 cm). S2
Barska ljuka Gallinago gallinago
Omanja ljuka picastih krila sa belom zadnjom ivicom; dugakog kljuna, u odnosu na veliinu
ptice, najdueg meu ljukama. Beei, leti u cik-cak, uz karakteristino glasno i hrapavo gla-
sanje kriii. Movare, vlane livade, muljeviti sprudovi. Retka gnezdarica, uglavnom na se-
veru Vojvodine i moda po planinskim tresavama. Via se uglavnom tokom seobe, povremeno
zimi, a vrlo retko tokom letnjih meseci. 23-28 cm (od toga, kljun 7 cm). S3
Vodomar Alcedo atthis
Svetloplavih lea, plavozelenih krila, te narandastih grudi i trbuha, ne moe se zameniti ni
sa kojom drugom pticom. Leti brzo i pravolinijski; zaranja za ribom. Reke strmih, podlokanih
obala, u Vojvodini i kanali; zimi razne nezaleene vode. Stanarica. 17-19 cm (od toga, kljun
4 cm). S3
Barska strnadica Emberiza schoeniclus
Mujaka u sezoni gneenja odaje crna glava i grlo, razdvojeni belim brkom; dok je enka ne-
to tea za odreivanje, odaju je otro ocrtani tamni obrazi. Nastanjuje movare sa trskom i
rogozom. Selica, poneka i prezimi. 13-15 cm.
Gak Nycticorax nycticorax
Pomalo zdepasta, zbijena aplja srednje veliine; odozdo bela, potiljak i lea crni, krila i rep
sivi. Gnezdi se kolonijalno po ribnjacima i barama irom Vojvodine; ree u Pomoravlju, Nego-
tinskoj krajini i KiM. Selica, ponekad mali broj prezimi. 58-65 cm. S3
Trstenjak crvrkuti Acrocephalus scirpaceus
Odozgo sme, odozdo svetlosme do prljavobeo; ima bledu, jedva primetnu obrvu. Traci i
bare s pojasom trske. 12-14 cm.
Vodenkos Cinclus cinclus
Belo grlo i grudi odaju ovu, inae mrku pticu, kao i navika uzdizanja kratkog repa. Gnezdi se
du brzih brdsko-planinskih reka i potoka, a zimuje du nizijskih vodotokova. Stanarica. 17-
20 cm.
.
GRABLJIVICE
miar
osiar
crna lunja
eja movarica
suri orao
jastreb
kobac
vetruka
lastaviar
mladi
odrasli
598.2(497.11)(035)
,
Ptice Srbije i podruja od
meunarodnog znaaja /
Dragan Simi, Slobodan Puzovi;
[ilustracije Zbigniew Sroga ; foto-
grafje ptica Maciej Szymanski,
Jyrki Mkel ; fotografje podruja
Slobodan Puzovi, Goran Sekuli,
Sran Belij]. - Beograd : Liga za
ornitoloku akciju Srbije, 2008
(Beograd : Publikum). - 48 str. :
ilustr. ; 21 cm
Tira 3.000.
ISBN 978-86-911303-0-5
1. , []
[]
a) - -
COBISS.SR-ID 147743500
n prirunik za odreivanje vrsta ptica
n vodi po najznaajnijim podrujima
za ptice u Srbiji
PTICE SRBIJE
i podruja od meunarodnog znaaja
Dragan Simi, Slobodan Puzovi
Liga za ornitoLoku akciju Srbije
Korica spolja - Ptice - 4 boje CMYK
www.ptica.org