REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO TURIZMA

STRATEGIJA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA DO 2010.GODINE

FINALNA VERZIJA

18. RUJNA 2003

Executive summary
Hrvatska je tradicionalno turistiki orijentirana zemlja. Rast turistikog prometa posljednjih godina potvruje da je Hrvatska na putu da turizam postane aktivni generator razvoja gospodarstva. Kako bi se poveale ekonomske koristi od turizma, neophodno je usvojiti i implementirati strategiju turizma usmjerenu na odrivi razvoj sa orijentacijom na one oblike turizma koji e stvarati koristi svim sudionicima. Pravilno pozicioniranje na dinaminom i konkurentnom turistikom tritu uvjetovano je praenjem suvremenih trendova kroz koje se identificiraju kretanja potranje, nove trine prilike, podruja moguih ulaganja i infrastrukturne potrebe. Posljednjih godina na tritu potranje raste preferencija turista za specifinim vrstama turizma. Povijesna batina, predivna priroda i ugodna klima okvir su koji e uz razvoj visokokvalitetnog smjetaja, bogate ponude sadraja i zabave te vrhunske usluge omoguiti Hrvatskoj da bude privlana za suvremene turiste. itavo podruje Hrvatske posjeduje iznimno raznolik i ouvan prirodni i kulturni turistiki potencijal, to je dragocjena ostavtina koju se mora ouvati i zatititi kako bi u dugom roku pridonosila razvoju turizma. Turizam mora postati jedan od osnovnih pokretaa razvoja i u podrujima u kojima je do sada bio marginaliziran. Cilj ove strategije je stvoriti okvir za razvoj kvalitetne, suvremene i inovativne turistike ponude koja e poveati konkurentnost hrvatskog turizma na tritima turistike potranje i kapitalnih investicija i svrstati Hrvatsku u red vodeih turistikih zemalja na Mediteranu.

Vizija hrvatskog turizma

Turizam znaajno pridonosi gospodarskom rastu Republike Hrvatske i blagostanju njenih graana, bazirajui se na odrivom koritenju prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala aktivno sudjelujui u njihovom ouvanju i razvoju, stvarajui okruenje privlano za investitore.

1. 2.

UVOD .................................................................................................................................. 5 VANOST I PERSPEKTIVA TURIZMA....................................................................... 6 2.1 2.2 TURIZAM FENOMEN SVJETSKIH RAZMJERA ............................................................... 6 TURIZAM U HRVATSKOJ ............................................................................................... 6 PROMJENE NA TRITU PONUDE ................................................................................... 7 PROMJENE NA TRITU POTRANJE .............................................................................. 8

3.

TRENDOVI MEUNARODNOG TURISTIKOG TRITA.................................... 7 3.1 3.2

4.

HRVATSKI TURISTIKI POTENCIJAL ..................................................................... 9

5. MOGUNOSTI HRVATSKE S OBZIROM NA RAZVOJ SUVREMENIH TIPOVA TURIZMA................................................................................................................................. 10 6. 7. SWOT ANALIZA HRVATSKOG TURIZMA ............................................................. 14 NAELO ODRIVOG RAZVOJA ............................................................................... 16 7.1 7.2 8. 8.1 8.2 8.3 ODRIVI RAZVOJ TURIZMA ......................................................................................... 16 MILLENNIUM VISION .................................................................................................. 17 VIZIJA HRVATSKOG TURIZMA DO 2010 ...................................................................... 18 STRATEKI CILJEVI HRVATSKOG TURIZMA DO 2010. GODINE .................................... 18 VREMENSKI OKVIR REALIZACIJE STRATEKIH CILJEVA HRVATSKOG TURIZAM ......... 19

VIZIJA I STRATEKI CILJEVI HRVATSKOG TURIZMA DO 2010.GODINE... 18

9. STRATEKI CILJEVI RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA DO 2010.G.I MJERE ZA NJIHOVU IMPLEMENTACIJU..................................................................................... 21 9.1 9.2 UREENJE VLASNIKIH ODNOSA I OKONANJE PROCESA PRIVATIZACIJE HOTELA.... 21 KONKURENTNOST HRVATSKE NA MEUNARODNOM TRITU INVESTICIJSKOG KAPITALA ................................................................................................................................ 22 9.3 DONOENJE PROSTORNOG PLANA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA .......................... 23 9.4 ZATITA VRIJEDNOSTI PROSTORA I UNAPRIJEENJE OKOLIA ................................... 24 9.5 EDUKACIJA MANAGEMENTA I ZAPOSLENIH U TURIZMU ............................................. 25 9.6 RAZVOJ PROMETNE INFRASTRUKTURE ....................................................................... 26 9.7 RAZVOJ CJELOVITE PONUDE TURISTIKE DESTINACIJE .............................................. 29 9.8 PODIZANJE KVALITETE OSNOVNIH I KOMPLEMENTARNIH SMJETAJNIH KAPACITETA 31 9.9 ULAZAK MEUNARODNIH HOTELSKIH BRANDOVA U HRVATSKU.............................. 33 9.10 EFIKASNIJA DISTRIBUCIJA I KORITENJE SUVREMENIH TRENDOVA KOMUNIKACIJE I MARKETINGA .......................................................................................................................... 33 10. PREGLED MJERA ZA RJEAVANJE POSTOJEIH PROBLEMA, UKLANJANJE PREPREKA I POSTIZANJE STRATEKIH CILJEVA. ....................... 35 11. 12. ZAKLJUAK ............................................................................................................... 38 LITERATURA ............................................................................................................. 38

1. Uvod
Turizam je jedan od najvanijih pokretaa razvoja gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Direktno i indirektno stvara oko 22% domaeg bruto proizvoda1, te vie od 40% cjelokupnog izvoza, to ga bez sumnje stavlja meu kljune komponente nacionalne ekonomije i vanjskotrgovinske razmjene. Hrvatska ima vrlo atraktivan turistiki potencijal, prije svega jedinstvenu prirodnu i kulturno-povijesnu batinu. Taj se potencijal moe i mora intenzivnije valorizirati u cilju stvaranja prepoznatljivog identiteta turistike ponude Hrvatske, ime bi se poveala konkurentnost i olakalo pozicioniranje na tritu. Struktura potranje za Hrvatsku se u posljednjem desetljeu znaajno izmijenila. Dio biveg emitivnog trita je u potpunosti nestao, a mlada trita istone Europe jo uvijek su nedovoljno razvijena da kvalitetno ispune prazninu u potranji. Turisti su generalno postali zahtjevniji, iskusniji a time i izbirljiviji. Izbor destinacije za godinji odmor ovisi o sloenom paketu motiva i oekivanja. Jedini nain da se Hrvatska repozicionira je prilagoavanje dinamici razvoja i kvalitativnim zahtjevima trita, uz ouvanje oskudnih prirodno-kulturnih resursa koji su temelj njene atraktivnosti. Unato brojnim naslijeenim nedostacima (sezonalnost, kvaliteta i raspon usluga, niska prosjena potronja, neadekvatan kadar) te visokim trokovima rada i kapitala, pozicija Hrvatske na meunarodnom turistikom tritu je stabilna i sve snanija. Broj gostiju2 u Hrvatskoj raste od 1999. godine po prosjenoj godinjoj stopi od 20%, te je u 2002 gotovo dostigao predratni broj gostiju od 8,5 milijuna. U situaciji nakon ratnih zbivanja, kad je Hrvatska jo uvijek novost na tristu treba iskoristiti priliku i pozicionirati se kao kvalitetna destinacija. No ta prilika istovremeno predstavlja i opasnost: ukoliko se Hrvatska ne razvije dovoljno brzo i kvalitetno, ukupan broj turista i pozitivni financijski efekt na ukupnu privredu koje turizam donosi, umjesto oekivanog rasta, brzo e se poeti smanjivati. Da bi se osigurao razvoj Hrvatske kao konkurentne turistike zemlje, potreban je usklaen rad svih sudionika, javnih i privatnih, na svim razinama. Svi sudionici hrvatskog turizma okupljeni oko jasne zajednike vizije, moraju djelovati zajedno i koordinirano na uklanjanju prepreka ka ispunjenju stratekih ciljeva. Ova strategija iznosi viziju razvoja turizma na cijelom podruju Hrvatske do 2010. godine, te precizira deset stratekih ciljeva kljunih za realizaciju te vizije.
1 World Travel & Tourism Council, oujak 2003 2 Dravni zavod za statistku, podaci takoer dostupni na web stranici Ministarstva turizma: www.mint.hr

2.
2.1

Vanost i perspektiva turizma

Turizam fenomen svjetskih razmjera

Turizam je bez sumnje najjaa industrija svijeta, za mnoge zemlje znaajan izvozni proizvod te generator zapoljavanja. Obuhvaa iroki splet pojava i odnosa koji nastaju za vrijeme turistikog putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo u ekonomski, ve i u ekoloki, socijalni te kulturni aspekt ivota. U strukturnim analizama i dugoronim projekcijama turizam se ocjenjuje kao jedna od najdinaminijih pojava s gotovo neprocjenjivom vanou za razvitak svjetskog gospodarstva. Usprkos oscilacijama u svjetskoj ekonomiji i raznim dogaajima koji naruavaju globalnu stabilnost, turizam pokazuje fascinantnu otpornost na promjene u ekonomskom i drutvenom okruenju, to dokazuje injenica da dosad nisu zabiljeene negativne stope rasta. Prema izvjetajima WTO-a, ukupni svjetski prihod od turizma za 2001. godinu iznosio je 462 milijarde US $, sa udjelom u svjetskom izvozu od oko 8%. U istom periodu, neto manje od 11% svih kapitalnih investicija na svijetu usmjereno je u turizam. Evidentirano je oko 700 milijuna meunarodnih dolazaka, a stopa rasta iznosila je oko 4% godinje. Predvia se da e se broj dolazaka i prihodi od svjetskog turizma udvostruiti u 2010. godini.

2.2

Turizam u Hrvatskoj

Hrvatska je tradicionalno turistiki orijentirana zemlja. Rast turistikog prometa posljednjih godina potvruje da je Hrvatska na putu da turizam postane aktivni generator razvoja gospodarstva. Kako bi se poveale ekonomske koristi od turizma, neophodno je da se usvoji strategija turizma usmjerena na odrivi razvoj sa orijentacijom na one oblike turizma koji e stvarati koristi svim sudionicima. Registrirani turistiki promet u Hrvatskoj u 2002. godini iznosio je oko 8,3 mil posjetitelja (oko 80% je udio stranih gostiju) koji su boravei u komercijalnom smjetaju ostvarili oko 44,7 milijuna noenja. Posebnu vanost za hrvatsko gospodarstvo imaju prihodi od inozemnog turizma, a u prilog tomu stoji podatak da je u bilanci plaanja s inozemstvom u 2000. godini neto prihodima od inozemnog turizma pokriveno oko 53% robnog deficita.

U 2003. godini predvia se da e hrvatski turizam generirati : Udio koji generira turizam 2003 22,4% 27,4% 43,8% 11,1% (US$5.369 mil) (294.059) (US$ 5.106,7 mil) (US$ 635 mil) GDP-ja zaposlenih ukupnog izvoza kapitalnih investicija Oekivani rast 4,7% 3,7% 7,3% 4,5%

Svjetska turistika organizacija za Hrvatsku u razdoblju 1995-2020.g. predvia najvee godinje stope porasta broja dolazaka stranih gostiju, ak 8,4%4. Taj visoki rast je djelomino posljedica izrazito niske razine u 1995. godini. No i predvieni rast broja noenja u periodu 2000.-2010. godine od 4,3% stavlja Hrvatsku u red drava sa najbrim rastom turistikog prometa na Mediteranu.

3. Trendovi meunarodnog turistikog trita

3.1 Promjene na tritu ponude

U proteklom desetljeu nastala je potpuno nova situacija na meunarodnom turistikom tristu. Razvoj tehnologije donosi promjene u strukturi trita i primjeni marketinga, te omoguava proces koncentracije subjekata ponude5. Pod pritiskom sve vee konkurencije i borbe za mjesto na tritu ponuai ulaze u vertikalne i horizontalne integracije, to im daje mogunost da konkuriraju i cijenom i kvalitetom. Manji subjekti prisiljeni su bjeati u podruja trinih nia. EURO i Internet olakavaju usporedivost destinacija i cijena te skrauju vrijeme potrebno za prikupljanje informacija te omoguuju jednostavan direktni booking. Standardizacija na razliitim razinama odnosa cijena i usluga sve vie je prisutna u hotelijerstvu. Atraktivnost standardizacije s aspekta kupca temelji na nekoliko prednosti: uinkovitost, mogunost izrauna trokova, usporedivost, predvidivost i kontrola. Uoljive su raznolike strategije specijalizacije hotela (all-inclusive, wellness, romantini, klupski, umjetniki, za gurmane, za samce, za naturiste, za tenis,
3 WTTC, The Impact of Travel & Tourism on jobs and the economy 4 Svjetska turistika organizacija (WTO), Tourism 2020 Vision 5 WTO predvia da e 2010.g.najvei udio na tritu imati 3 velike avio-kompanije

golf, jahanje, za bebe i djecu itd.). Klasini sve-namjenski hoteli uskoro bi se mogli pretvoriti u marginalnu pojavu. Sve je vea konkurentnost na globalnom tritu kapitalnih investicija u turizam. Kako tok kapitala sve vie prelazi na globalnu razinu, konkurencija izmeu destinacija na tom polju raste. Presudni faktor je povrat na uloen kapital, bilo da se temelji na niim trokovima, blaoj regulaciji, dostupnim poticajima ili sl. Ulaganje u podizanje kvalitete i smanjenje sezonalnosti ponude rezultira rastom stope povrata od investicija, te poveanim interesom investitora, odnosno preusmjeravanjem toka kapitala u podruje viih prinosa.

3.2

Promjene na tritu potranje

Kompleksniji paketi motiva za putovanje. Uz glavni motiv (kupanje, odmor, kultura), pojavljuje se novi paket motiva za odlazak na putovanje u koji spadaju izmeu ostalog i intenzivni uitak, aktivnosti u prirodi, naglaena potreba za doivljajima, ulnost, emocije, rekreacija te zdravlje. Turist naelno eli iskusiti kontra-svjetove koji se jasno razlikuju od njegovog svakodnevnog okruenja i uobiajenih ivotnih okolnosti. Vea oekivanja turista potpomognuta su medijima i naprednim telekomunikacijama, veom obrazovanou i prethodnim osobnim iskustvom i znanjem. Isti faktori utjeu i na bre prenoenje informacija i sve veu mo promocije od usta do usta. Inovativne ponude i inscenacije koje pored osnovnih standarda omoguuju i neobina iskustva, iznenaenja i poticaje. Turisti dobivaju atmosfersku ili emocionalnu dodatnu korist (ambijent, doivljaj, zabava, avantura, kontakti s drugim gostima). Promjene u potrebama potencijalnih turista. Rastom ivotnog standarda, ljudi raspolau sa sve vie raspoloivog novca, a sve manje slobodnog vremena, dva osnovna preduvjeta za ukljuivanje u turistike tokove. Rezultat tih promjena je sve vea popularnost kratkih i krunih putovanja. Kao odgovor na brzi ritam suvremenog urbanog naina ivota, raste potranja za nedirnutim, ekoloki istim podrujima. Osobna sigurnost postaje jedna od glavnih kriterija odluke, a sve je vei trend brige za vlastito zdravlje (wellness, fitness). Diverzifikacija ciljnih skupina. Pripadnost socijalnim i demografskim skupinama pokazala se u meuvremenu kao pregrubo klasifikacijsko obiljeje turistikog trita, iako se trend demografskog starenja ne moe zanemariti. Trite se sve vie ralanjuje na podskupine koje su definirane ivotnim stilom, osobnim sklonostima, potrebama i ivotnim prilikama.

4. Hrvatski turistiki potencijal

Najvaniji turistiki potencijal Hrvatske je Jadransko more. Jedinstvene karakteristike mora (kristalna bistrina i istoa) i obale (duina i razvedenost - oko 1.800 km duga, relativno rijetko naseljena obala sa preko tisuu otoka od kojih je tek 66 naseljenih) uz vrlo ugodnu klimu, ve su odavno prepoznate i koritene kao glavna komparativna prednost hrvatskog turizma. Izrazito razvedena obala sa otokim arhipelagom jedinstvenim na Mediteranu, s nizom slikovitih mjesta bogate kulturno-povijesne batine nudi idealne preduvjete za kupalini turizam (sunce i more), ali isto tako za ekskluzivniji nautiki turizam te za ulazak u trine nie na podruju sporta, kulture, doivljaja itd. Istraivanje TOMAS je pokazalo da je osnovni motiv dolaska u Hrvatsku sunce i more preko 90% gostiju6. Bitno je napomenuti da relativno malo turista dolazi u Hrvatsku zbog njenih ostalih atraktivnosti i sadraja, poput kulture ili ronjenja7, to potvruje nunost njihovog definiranja, oblikovanja i adekvatne promocije. Neke kulturne znamenitosti koje imaju meunarodno priznanje, tek su djelomino iskoritene kao jedinstvene prodajne vrijednosti (Unique Selling Points), kao npr. Dubrovnik (stari grad), Pula (Arena), Split (Dioklecijanova palaa). Oni hrvatskoj turistikoj ponudi daju identitet po kojem se razlikuje od ostalih Sredozemnih konkurenata. Unutranjost Hrvatske je turistiki jo uvijek nedovoljno ili loe iskoritena, iako ne nedostaje potencijalnih turistikih atrakcija. Spomenimo npr. gradove vrlo zanimljive povijesti i arhitekture; svetita; izvore termalne vode ljekovitih svojstava; rijeke; skijalita od regionalnog znaaja; stare spomenike i panoramske ceste; vinske ceste, nacionalne parkove i ostala zatiena podruja. Za dinaminiji razvoj turizma u kontinentalnim podrujima potrebna je izgradnja adekvatne turistike infrastrukture. Turizam moe postati jedan od osnovnih pokretaa razvoja i u podrujima u kojima je do sada bio marginaliziran, ukoliko postoji turistiki potencijal. Svaka regija se mora usredotoiti na razvoj takve turistike ponude koje e imati najvei utjecaj na rast bruto domaeg proizvoda i zaposlenosti, koje su atraktivne investitorima, te koje iskoritavaju neki jedinstveni lokalni potencijal.

6 7

Izvor: studija TOMAS 2001, Institut za turizam. Prema studiji TOMAS 2001, 8% turista dolazi u Hrvatsku zbog kulture, te samo 3% zbog ronjenja

5. Mogunosti Hrvatske s obzirom na razvoj suvremenih tipova turizma

Turistiko trite danas je dinamino i izrazito konkurentno. Opstanak na tritu uvjetovan je praenjem suvremenih trendova kroz koje se identificiraju tendencije kretanja potranje, nove trine prilike, podruja moguih ulaganja i infrastrukturne potrebe. Kod planiranja razvoja, identificiranje i implementacija dugoronih trendova, adekvatno prilagoavanje turistike ponude te uspostavljanje suradnje aktera na svim razinama preduvjet je za daljnji razvoj, poveanje konkurentnosti, ostvarenje veeg trinog udjela i rast koristi od turizma. U suvremenim analizama preferencija trita potranje spominje se nekoliko prisutnih tipova turizma: ekoturizam, kulturni turizam, tematski turizam, avanturistiki turizam, te kruna putovanja i nautiki turizam. U svim tim podrujima Hrvatska ima mnogo neiskoritenih potencijala. Ekoturizam se od beznaajnih poetaka ekoloki i socijalno odgovornog naina putovanja razvio u gospodarski bitan proizvod putovanja s prirodnom komponentom. Ekoturizam stvara mogunosti za razvitak dosad turistiki slabo razvijenih regija, te za odravanje i financiranje zatienih podruja. Kod ekoturizma razlikujemo dva bitna segmenta: male skupine s posebnim interesima za ekoturizam koji na taj nain provode itav odmor; te veliki broj onih koji odmor provode npr. na plai, ali takoer odlaze na kratke izlete u prirodu. Hrvatski nacionalni parkovi te ostala zatiena podruja velike atraktivnosti, sjajan su potencijal za razvoj ekoturizma, odrivog lovnog turizma, seoskog turizma, odmora u planinskim podrujima tokom cijele godine te izletnikog turizma. Prepreka znaajnijem razvoju je to podruja posebne prirodne vrijednosti nisu pripremljena i opremljena za prihvat i kvalitetan boravak veeg broja gostiju. Razvojem pjeake infrastrukture, sistema oznaavanja, odmorinih punktova i adekvatnog prijevoza, znaajno bi se unaprijedio turistiki potencijal tih podruja. Imperativ svakako mora biti stavljen na ouvanje prirode i kontrolu prometa kroz zatiene predjele. Ekoloki proizvedena hrana jo je jedna komponenta vezana uz turizam i ekologiju koja postaje bitan faktor u definiranju turistikog proizvoda i njegovom diferenciranju na tritu. Pretpostavke za proizvodnju ekoloke hrane i njeno plasiranje kroz ugostiteljske objekte koji pruaju usluge turistima potrebno je sustavno razvijati i iskoritavati, jer se radi o segmentu turistike ponude koji e sve vie dobijati na vanosti. Kulturni turizam postaje sve znaajniji dio ponude. Na podruju kulturnog turizma treba identificirati trine nie s posebnim kulturnim interesima; a vrlo je est sluaj da gosti tijekom odmora posjete neku manifestaciju ili spomenik kulture.

10

Kulturna je ponuda u Hrvatskoj, iako se esto spominje, nedovoljno kvalitetno prezentirana. Poboljanjem oznaavanja kulturno-povijesnih spomenika, postavljanjem informativnih tabeli, prilagoavanjem radnog vremena muzeja, dvoraca i te atraktivnom prezentacijom znaajno bi se poveala kvaliteta kulturne turistike ponude. Organiziranje irokog spektra manifestacija i matovito prezentiranje kulturnih vrijednosti prua mogunost da se na temelju kulturnih potencijala Hrvatske kreira turizam doivljaja. Jedna od komponenti kulturno-povijesne batine kojom je mogue proiriti turistiku ponudu su autohtona jela. Raznolikost autohtonih jela Hrvatske moe postati jedana od komponenti koje e doprinjet razvoju razvoju gastro turizma. Tematski turizam je postao jedan od najvanijih katalizatora razvitka. Uglavnom se temelji na 3-E principu: zabava, uzbuenje, te obrazovanje (Entertainment, Excitement, Education), te ukljuuje turistiku ponudu i sadraje koji kombiniraju ta tri elementa. Hrvatska svoj ogromni potencijal kulturne batine te prirodnih ljepota moe na nebrojene naine kombinirati, te privui turiste jedinstvenim doivljajima. Avanturistiki turizam tvori malu niu s tendencijom rasta. Budui da je danas turistima dostupan gotovo svaki kut na planetu, ovaj segment po rijeima Svjetske turistike organizacije eli danas istraivati visine planina, svemir, Antarktik i dubine mora. Primjer atraktivnosti te turistike nie je vie od 2 milijuna putnika koji su sudjelovali u vonji podmornicama. Stoga izmeu ostalog, Svjetska turistika organizacija predvia posebne razvojne mogunosti za podvodni turizam. Hrvatska ima prirodne potencijale za razvoj vrlo raznolike ponude avanturistikog turizma, kao to su rafting, canuing, cayaking, paragliding, let balonima, slobodno penjanje, off-road ture te mnogi drugi. Hrvatska takoer ima potencijale za vjerski turizam, koji je i do sada bio prisutan u Meugorju i Mariji Bistrici. Kruna putovanja nude kao gotovo nijedan drugi nain putovanja mogunost da se u kratkom vremenu puno vidi. To objanjava i velike stope porasta kod krunih putovanja i izglede za proirenjem tog segmenta. Zahvaljujui dugoj obali i bogatstvu otoka hrvatska obala je savrena pozornica za intenzivni razvoj nautikog turizma i krunih putovanja. Zadovoljavanje potreba ovog segmenta potranje ima potencijal postati znaajan doprinos ukupnom turistikom prometu Hrvatske. Jedan od do danas neiskoritenih potencijala je iskoritavanja rijenih puteva u ponudu krunih putovanja. Zdravstveni turizam, jedan od znaajnih trendova dananjeg turizma, takoer moe pronai svoje mjesto u hrvatskoj turistikoj ponudi. Morski zrak, talasoterapija te brojni izvori ljekovite termalne vode u unutranjosti
11

trebaju odgovarajuu infrastrukturu da bi se pozicionirali na tritu kao kvalitetna turistika ponuda. Jedna od velikih prednosti takvog turizma je mogunost poslovanja tokom cijele godine. Poslovna putovanja te kongresni i incentive turizam sve vie dobivaju na znaaju. Taj je segment izrazito lukrativan, i odvija se uglavnom izvan glavne ljetne turistike sezone, to je dovoljan razlog za intenzivno poticanje njegovog razvoja u Hrvatskoj. Usko povezan sa kongresnim, ali specifian po svojoj dinamici i image-u koji stvara, u Hrvatskoj se razvija i znanstveni turizam. Podupiranje institucija u organizaciji meunarodnih znanstvenih skupova i istraivakih projekata, utjecalo bi na razvoj Hrvatske kao regionalnog akademskog i znanstvenog centra, koji e privlaiti sve vie stranih strunjaka, znanstvenika, profesora i istraivaa. Nuan preduvjet za razvoj kongresnog i znanstvenog turizma je izgradnja kvalitetnih kongresnih centara u Zagrebu i Dubrovniku. Dananji turisti iskusniji su i zahtjevniji nego ikada prije. Turistiko trite svojom dinamikom ini da se ponuda i potranja meusobno u znaajnoj mjeri uvjetuju i sukladno tome mijenjaju. S jedne strane, ponuda prati promjene u preferencijama potranje; s druge strane, potranji, naviknutoj na ispunjavanje svojih elja i potreba, rastu oekivanja i sve tee ju je zadovoljiti. Mnoge destinacije unapreenjem turistike ponude podiu standarde i razinu oekivanja turista. Povoljni odnos Value for Money sve vie se podrazumijeva i vie nije dovoljan za uspjean i dobar odmor. Turisti oekuju i Experience for Money odnosno Emotion for Money. U tom pravcu kreu sve destinacije koje namjeravaju zadrati svoj trini udio. U tom pravcu mora krenuti i Hrvatska eli li postati kvalitetna turistika destinacija i dugorono profitirati od turizma.

12

PRIORITETNE TEME TURISTIKIH PROIZVODA PO REGIJAMA

Zagreb Centralna Hrvatska Istra Slavonija

Kvarner i planine

Dalmacija Zadar

Dalmacija - ibenik

Dalmacija - Split

Dalmacija - Dubrovnik

Izvor: Radionice u upanijama, DEG Masterplan, Hrvatska Turistika Zajednica

Zagreb - Kongresni turizam - Zdravstveni turizam (ukljuene toplice te popratni zabavni sadraji) - ukljuivanje Centralna Hrvatska - Zdravstveni turizam (ukljuene toplice te popratni zabavni sadraji) - Ruralni turizam - Lov, ribolov Slavonija - Aktivnosti u prirodi - Ruralni turizam - Lov, ribolov Istra - Golf - Ruralni turizam - Biciklizam

Kvarner i planine - Aktivnosti u prirodi - Ruralni turizam - Ronjenje - Lov ribolov Dalmacija Zadar - Nautiki turizam - Ronjenje - Sport, Biciklizam Dalmacija ibenik - Nautiki turizam - Aktivnosti u prirodi - Sport Dalmacija Split - Nautiki turizam - Ronjenje Dalmacija Dubrovnik - Golf - Aktivnosti u prirodi - Kongresni turizam

13

Osim tema navedenih uz pojedine regiju du obale sunce i more ostaju glavni motiv dolaska turista u destinacije, krstarenja i kruna putovanja e takoer dobivati na znaenju. U svim regijama, izuzev urbanih sredina, postoje kvalitetni prirodni resursi za razvoj razliitih oblika avanturistikog turizma.

6. SWOT analiza hrvatskog turizma

Na temelju analize hrvatskog turistikog potencijala te pregleda osnovnih svjetskih turistikih trendova, izdvojene su osnovne prednosti, slabosti, mogunosti i prijetnje buduem razvoju hrvatskog turizma.

14

SWOT analiza hrvatskog turizma

Strengths

Weaknesses

Prirodne ljepote jadranske obale i otoka, kao i turistiki potencijali kontinentalnog dijela (termalni izvori, dvorci, zatiena podruja i dr.) Ekoloki isto prirodno okruenje Zemljopisni poloaj Hrvatske koji omoguava brzu dostupnost glavnim europskim emitivnim tritima Osobna sigurnost, kako u smjetajnim objektima, tako i u destinacijama Bogata kulturno-povijesna batina s nekoliko svjetski priznatih i zatienih lokacija Karakteristina lojalnost gostiju

Image manje kvalitetnog, ljetnog turistikog odredita te image zemlje s podruja balkanskog ratnog arita Nedovren proces privatizacije hotela Koncepcijska i tehnoloka zastarjelost i niska prosjena razina kvalitete smjetajnih kapaciteta Izrazito mala prisutnost meunarodnih brandova Nezadovoljavajui izbor kvalitetnih sadraja i raznovrsnih usluga te nedovoljna gostoljubivost i arm Loa prometna infrastruktura i neadekvatna prometna, posebno zrana povezanost na svim razinama Niska razina popunjenosti kapaciteta, izrazita sezonalnost i nie prosjene cijene u odnosu na meunarodnu konkurenciju Nelikvidnost i prezaduenost velikog dijela turistikih poduzea Nedostatak profesionalnog managementa

Opportunities

Threats

Kontinuirani rast interesa emitivnih trita za mediteranske destinacije Zahvaljujui svom prirodnom potencijalu i poziciji izlaza na more ostalim europskim zemljama, Hrvatska ima sve predispozicije da privue znaajni segment potranje za nautikim turizmom Raspoloivost kvalitetnog obalnog prostora: zbog desetogodinje stagnacije nije dolo do pretjerane izgraenosti te se u velikoj mjeri sauvala ljepota i istoa prirode Zahvaljujui svom geografskom poloaju, uz adekvatnu prometnu infrastrukturu, Hrvatska moe poveati udio individualnih gostiju te bustura Idealni prirodni preduvjeti (veliki broj termalnih izvora) za formiranje kvalitetne ponude wellness programa i sadraja i razvoj zdravstvenog i zabavnog turizma Nova autocesta prolazi kroz podruje bogato zatienim prirodnim podrujima, pogodno za kreiranje raznolike ponude na putu do mora turistike mikroregije Obnova i promocija starih cesta velike spomenike, panoramske vrijednosti koje e dodatno obogatiti turistiku ponudu Hrvatske Razvoj odrivog lovnog turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske, na podrujima bogatim ivotinjskim vrstama Veliki broj srednjevjekovnih dvoraca predstavlja neiskoriteni potencijal Mogunost za razvoj sportskog turizma s posebnim naglaskom na golf Turizam moe potaknuti bri rast proizvoidnje i trgovine, tako da turistika poduzea nude hrvatske proizvode, pogotovo ako su konkurentni cijenom i kvalitetom, te mogu doprinijeti autentinosti turistike ponude Nezagaeno tlo pogodno za proizvodnju zdrave hrane

Konfliktne razvojne opcije Nestimulativni makroekonomski okvir Oneienje okolia (Rijeka Po, potencijalno Janaf) Prirodni potencijal ugroen je zbog umskih poara, zbog nedovoljnog zbrinjavanja otpadnih voda i divljih deponija smea, nekontroliranog lovakog turizma, ribarenja dinamitom i podvodnim krivolovom Intenzivan razvoj meunarodne konkurencije u smislu novih koncepata, vie kvalitete i boljih performansi operativnog poslovanja Zbog nepovoljnog demografskog i cjelokupnog ekonomskog razvitka u zapadnoj Europi mogua stagnacija potranje na visokoj razini Neefikasnost implementacije prostornih planova i izigravanje prostorno-planske regulative Neplansko koritenje te pekulativne kupnje zemljita mogu podii cijene zemljita, to djeluje destimulirajue na potencijalne investitore Mogui nedostatak uske suradnje na svim politikim, administrativnim, gospodarskim i drutvenim razinama Predugi proces privatizacije odgaa poetak investicijskog procesa

7. Naelo odrivog razvoja

7.1

Odrivi razvoj turizma

Cilj ove strategije je stvoriti okvir za razvoj kvalitetne turistike ponude i konkurentnosti hrvatskog turistikog trita. Odrivim razvojem turizma ispunjava se preduvjet za ravnoteu u kratkom i dugom roku, te stvara vrijednost za sve sudionike trita. Za postizanje postavljenih ciljeva, akteri na svim razinama, od lokalne do nacionalne, moraju postupati u skladu sa principima odrivog razvoja. Za ispunjenje tog cilja i postizanje dugorone odrivosti razvoja turizma, neophodno je: razumjeti, prepoznati i zadovoljiti potrebe turista, jer ukoliko se ne ispune njihova oekivanja, negativne implikacije osobnog doivljaja podijelit e sa svima iz svog okruenja, to uvelike teti imageu destinacije; osigurati preduvjete za profitabilno poslovanje subjekata na tritu, jer stvaranjem pozitivne poslovne klime osigurava se uvjet za dolazak novih investitora i razvoj turizma u budunosti; investirati u obrazovanje i trening zaposlenih u turizmu na svim razinama, zbog izrazitog osobnog kontakta sa gostima, te potrebe za educiranim managementom; inzistirati na zatiti i obnovi prirodnog bogatstva, kao primarnog resursa hrvatskog turizma; potovati kulturne vrijednosti i razliitosti lokaliteta i rezidenata odnosno destinacija i njihovih stanovnika koji direktno imaju koristi od razvoja turizma. Njihov odnos prema turizmu i turistima vitalan je za dojam koji zemlja ostavlja, utjee na zadovoljstvo gosta te na ukupnu razinu koristi od turizma; osigurati kontinuiranu aktivnu ulogu drave koja kroz razvoj infrastrukture, korigiranje zakonske regulative itd. uvelike utjee na turistiki potencijal drave, a dugorono ima velike koristi od njegovog razvoja.

Samo ravnoteom u meusobnom odnosu i ispunjavanju potreba odnosno ciljeva razliitih sudionika na turistikom tritu, stvorit e se stabilan i dugorono odriv turistiki razvoj.

S obzirom na globalne ekoloke, socijalne i gospodarske izazove meunarodna je zajednica u Riu s Agendom 21 odredila okvir radi osiguranja odrivog razvitka koji Svjetska turistika organizacija konkretizira za turizam: "Odrivi razvitak turizma u obzir uzima potrebe dananjih turista i turistikih destinacija, no takoer titi i poboljava razvojni potencijal za budunost. Svi se resursi smiju koristiti samo u toj mjeri u kojoj su zadovoljeni ekonomski, socijalni i estetski zahtjevi svih sudionika na turistikom tritu."

7.2

Millennium vision

WTTC je 1996. godine objavio Millennium vision!, dokument kojim naglaava ogromni potencijal turizma za poticanje prosperiteta nacionalne ekonomije te otvaranje velikog broja novih radnih mjesta. Navedeni ciljevi e se najlake postii kroz javno-privatnu inicijativu i partnerstvo temeljeno na: turizmu kao stratekom i razvojnom prioritetu sa pozitivnim utjecajem na intenzitet gospodarske aktivnosti, rast zapoljavanja, modernizaciju infrastrukture te poticanje investicija i izvoza; nastojanju da se formira otvreno i konkurentno trite kroz liberalizaciju propisa u djelatnostima vezanim za turizam i poticajne programe financiranja projekata; naglasku na odrivom razvoju, za koji je neophodna suradnja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, implementacija prostornih i ekolokih standarda te postojanje jasne strategije; eliminaciji razvojnih prepreka kroz prilagoavanje zakonske regulative, poreznog optereenja, te investiranje u edukaciju.

17

8. Vizija i strateki ciljevi hrvatskog turizma do 2010.godine

8.1

Vizija hrvatskog turizma do 2010

Turizam znaajno pridonosi gospodarskom rastu Republike Hrvatske i blagostanju njenih graana, bazirajui se na odrivom koritenju prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala aktivno sudjelujui u njihovom ouvanju i razvoju, stvarajui okruenje privlano za investitore.

8.2

Strateki ciljevi hrvatskog turizma do 2010. godine

1. Ureenje vlasnikih odnosa i okonanje procesa privatizacije hotela 2. Konkurentnost Hrvatske na meunarodnoim tritu kapitala 3. Donoenje prostornog plana razvoja hrvatskog turizma u svrhu

ouvanja atraktivnih prirodnih resursa pokretaa razvoja i poticanja odrivog razvoja turizma.
4. Trajna zatita, implementacija i potivanje visokih ekolokih standarda

te dugorono odriva valorizacija turistikih potencijala.

5. Edukacija managementa i svih zaposlenih u turizmu 6. Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa u

slubi turizma te podizanje kvalitete prateih sadraja na prometnim pravcima i terminalima.

7. Razvoj cjelovite ponude turistike destinacije 8. Podizanje razine kvalitete svih smjetajnih kapaciteta, osnovnih i

komplementarnih, i prilagoavanje kriterija kvalitete meunarodnim standardima

9. Ulazak poznatih meunarodnih hotelskih brandova na hrvatsko

trite

10. Efikasnija distribucija i koritenje suvremenih trendova komunikacije i

marketinga

18

8.3

Vremenski okvir realizacije stratekih ciljeva hrvatskog turizam

Kontinuirani procesi: Trajna zatita, implementacija i potivanje visokih ekolokih standarda te dugorono odriva valorizacija turistikih potencijala Edukacija managementa i svih zaposlenih u turizmu Efikasnija distribucija i koritenje suvremenih trendova komunikacije i marketinga Razvoj cjelovite ponude turistike destinacije Podizanje razine kvalitete svih smjetajnih kapaciteta, osnovnih i komplementarnih, i prilagoavanje kriterija kvalitete meunarodnim standardima Poticanje proizvodnje organske hrane te njen plasman kroz turistiku infrastrukturu

2003-2004 Ureenje vlasnikih odnosa i okonanje procesa privatizacije hotela

2003-2005 Donoenje prostornog plana razvoja hrvatskog turizma u svrhu ouvanja atraktivnih prirodnih resursa pokretaa razvoja i poticanja odrivog razvoja turizma. Ulazak poznatih meunarodnih hotelskih brandova na hrvatsko trite

2004-2006 Postizanje konkurentnosti Hrvatske na meunarodnom tritu kapitala

2003-2008 Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa u slubi turizma te podizanje kvalitete prateih sadraja na prometnim pravcima i terminalima.

19

Vremenski okvir realizacije stratekih ciljeva hrvatskog turizma

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Ureenje vlasnikih odnosa i okonanje privatizacije hotela Postizanje konkurentnosti Hrvatske na meunarodnom tritu kapitala Donoenje prostornog plana razvoja hrvatskog turizma Trajna zatita, implementacija i potivanje visokih ekolokih standarda te dugorono odriva valorizacija turistikih potencijala Edukacija managemnta i svih zaposlenih u turizmu

Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa u slubi turizma Razvoj cjelovite ponude turistike destinacije

Podizanje kvalitete svih smjetajnih kapaciteta i prilagoavanje kriterija kvalitete meunarodnim standardima Ulazak poznatih hotelskih brandova na hrvatsko trite Efikasnija distribucija i koritenje suvremenih trendova komunikacije i marketinga

10

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

9. Strateki ciljevi razvoja hrvatskog turizma do 2010.g.i mjere za njihovu implementaciju

9.1

Ureenje vlasnikih odnosa i okonanje procesa privatizacije hotela

Veliki je broj otvorenih pitanja na podruju vlasnikih odnosa o ijem neodgodivom rjeavanju bitno ovisi interes za poduzetnike projekte i ulaganja u hrvatski turizam, a isto tako i cjelokupna kvalitativna transformacija na kojoj je jedino mogue temeljiti vrlo ambicioznu razvojnu viziju te strateke razvojne ciljeve. Rjeavanje privatizacije preostalog dijela hotelskog portfelja u pretenom dravnom vlasnitvu neupitni je prioritet budui da restrukturiranje tog segmenta turistike ponude najvie doprinosi kvalitetnijem trinom pozicioniranju hrvatskog turizma. Ubrzanje i poveanje uinkovitosti procesa privatizacije je od kljune vanosti za poboljanje kvalitete smjetajnih kapaciteta poticanjem dolaska privatnih investitora i njihovog know-how-a. Da bi se poveala atraktivnost objekata koji su u procesu privatizacije, prije same prodaje treba izvriti ogranieno restrukturiranje turistikih poduzea te poboljati marketing prema investitorima. U samom procesu privatizacije treba dati prednost investitorima koji su sposobni i spremni preuzeti obavezu razvoja smjetajne i druge ponude u skladu sa nacionalnom strategijom razvoja turizma i interesima destinacije. I meunarodno iskustvo8 ukazuje na nekoliko mjera koje su od vitalne vanosti za poboljavanje efekta privatizacije: Prije privatizacije dugovanja se moraju izdvojiti gdje je to mogue, te poduzea restrukturirati da bi bila maksimalno atraktivna za potencijalnog investitora Pored javnog natjeaja, dogovaranje uvjeta prodaje sa (iskljuivo) najcjenjenijim svjetskim tvrtkama mora biti mogue i izravnim pregovorima. Lista najcjenjenijih tvrtki sa kojima su mogui izravni pregovori treba biti definirana unaprijed, prije raspisivanja natjeaja Odluka o prodaji investitoru, te razlozi za tu odluku moraju biti maksimalno transparentni, te dobro komunicirani javnosti Treba ulagati u u kvalitetnu promociju prema investitorima, sa ciljem privlaenja kvalitetnih investitora i renomiranih svjetskih tvrtki.

8 Prema studiji Privatization Princinples and Practice, International Finance Corporation, World Bank

Pri odabiru investitora treba uzeti u obzir dva osnovna, prioritetna kriterija: Planovi u skladu sa strategijom razvoja turizma. Investitor se mora se obavezati da e razviti ponudu i objekte u skladu sa prostornim planom razvoja turizma Hrvatske te regionalnim planovima. Investitor mora potovati zahtjeve za kvalitetom, titei pritom prirodno i povijesno naslijee te dokazati da je financijski pouzdan i da raspolae dovoljnim znanjem i iskustvom za realizaciju predloenih planova. Garancija implementacije. Investitor mora predoiti dovoljne i odgovarajue garancije i omoguiti da se uspostavi efikasna kontrola o ispunjavanju odredaba ugovora o privatizaciji. Spomenute garancije moraju sadravati obavezu investitora da e u objekt investirati u odreenom roku i u skladu sa investicijskim planom.

9.2

Konkurentnost Hrvatske na meunarodnom tritu investicijskog kapitala

Trenutna situacija u turizmu Hrvatske evidentno zahtijeva priliv svjeeg kapitala. Inozemne investicije u turizam osim to direktno doprinose razvoju turistike ponude, imaju izrazito pozitivni indirektni utjecaj u ostalim podrujima gospodarstva koji bi inae izostao, ili bi se javio znatno kasnije. Osim toga, Hrvatska se nalazi u procesu trine transformacije i rast deviznog priliva od turizma predstavlja znaajni aspekt financijske politike zemlje. Hrvatska mora vrlo ozbiljno shvatiti osnovni razlog nedostatka stranih direktnih investicija u turizam, a to je nezadovoljavajua stopa rentabilnosti investicija. Da bi se stvorila klima pogodna za rast direktnih kapitalnih investicija u turizam moraju se otkloniti prepreke za postizanje traene razine povrata na investicije. Postoje konkretne mjere i napori koje se moraju poduzeti u cilju stvaranja konkurentne pozicije na meunarodnom tritu kapitala. Dokazano je9 da ciljana poticajna politika ima utjecaj na porast stranih direktnih investicija u turizam. U tom smislu predlau se slijedee mjere: Osigurati pravni okvir i sigurnost investicija za sve investitore, domae i inozemne, te intenzivirati efikasnu i kvalitetnu potporu direktnim investicijama u turizam. U potpunosti izjednaiti pravni status domaih i stranih investitora, te u praksi primjenjivati iste kriterije. Deklarirati turizam i privlaenje stranih investicija kao odluku doneenu na najvioj politikoj razini, te osigurati njeno provoenje u praksi, odnosno intenzivirati financijski, fiskalni i organizacijski angaman drave.

9 Incentives Fr Touristische Investitionen eine vergleichende Analyse, Bearing point, DEG, 2003

22

Kao i u procesu privatizacije, potrebno je provoditi kvalitetan marketing prema potencijalnim investitorima. Omoguiti porezne olakice u turizmu, to dokazano ima veliki utjecaj u intenziviranju stranih investicija. Intenzivna suradnja javnog i privatnog sektora (public-private partnerships) koji moraju biti stimulirani i poticani od strane drave. Takav nain ulaganja u turizam je dokazano dugorono efikasan, jer zadovoljava i privatnu i dravnu inicijativu te ima pozitivne financijske i ekoloke aspekte. Planovi potpore i subvencije moraju biti u sprezi sa postojeim prostornim planovima i Masterplanovima kako bi investicije bile konzistentne sa planiranim razvojem turizma u destinaciji te vrlo jasni i transparentni u svojim uvjetima. Adekvatna prezentacija stimulativnih mjera i pozitivnh faktora bitnih za potencijalne investitore. Kao i kod privatizacijskog procesa, marketing je vrlo vana komponenta poticanja investicija Politika radne snage zahtijeva stimulativne mjere, kako bi se zadovoljili potrebe za kvalitetnom i ne preskupom radnom snagom, a s druge strane, da turizam bude privlaan mladim kadrovima.

9.3

Donoenje prostornog plana razvoja hrvatskog turizma

Kvalitetno planiranje prostora jedan je od najvanijih preduvjeta za dugoroan i odriv razvoj turizma. Prostor u uem i irem smislu osnovna je pretpostavka za dolazak i boravak gostiju, a istovremeno je faktor razvoja destinacije i aktivan imbenik koji ga uvjetuje. Izgradnja turistike infrastrukture dugoronog je karaktera, pa je integralno planiranje razvoja prostora osnovni uvjet uspjenog dugoronog funkcioniranja turistike destinacije. Prostorni planovi su jedan od temeljnih dokumenata razvoja turizma jer usmjeravaju i odreuju planiranje svih gospodarskih grana i djelatnosti koje aktivno sudjeluju u formiranju turistike ponude. Glavni zadatak prostornog planiranja je uspostavljanje ravnotee izmeu smjetaja, prometa, komunikacija i ostalih usluga, a da se pritom zatite atraktivni resursi na kojima se turistiki razvoj temelji. Kroz uinkovito upravljanje prostornim razvojem mora se poveati vrijednost i kvaliteta okolia, racionalno koristiti prostor za izgradnju te razviti sistem zatite ukupne bioloke raznolikosti. Treba definirati uporabu prostora za turizam na nacionalnoj razini. Prostorni plan razvoja hrvatskog turizma prua usmjerenje za izradu PUP-ova i GUPova. Na temelju specifinih prirodnih i kulturnih karakteristika pojedinih podruja i lokaliteta treba odrediti vrstu turizma koja e optimalno iskoristiti raspoloive resurse, te uvjetovati onu izgradnju koja je mogua i prihvatljiva s obzirom na kljuna obiljeja prostora. Prilikom gradnje novih objekata

23

treba stilom gradnje i izborom materijala potovati tradiciju i autohtoni graditeljski stil okolnog prostora, kako bi se ouvao sklad i vizualni identitet pojedinih podruja. Razvoj turizma Hrvatske mora se oslanjati na prostorne planove kao kljune provedbene dokumene koji turizmu daju ulogu razvojnog uporita i odrednice ukupnog gospodarskog razvitka, te jame odgovornije i uinkovitije upravljanje resursima turistike destinacije. Osnovni koraci za adekvatno koritenje prostora: U najkraem moguem roku donijeti Prostorni plan razvoja hrvatskog turizma. U njemu treba uzeti u obzir ne samo fizike ve i kvalitativne i logistike aspekte razvoja u turistikim destinacijama. Izraditi Masterplanove - strateke dokumente o lokalnom ciljanom razvoju turizma za sve turistike regije koji moraju biti konzistentni sa strategijom razvoja turizma na nacionalnoj razini. Masterplan mora sadravati: - Identifikaciju i valorizaciju postojeih turistikih resursa; - Opis lokalnih tema i karakteristika turistikog proizvoda koje treba razviti (npr. nautiki turizam, seoski, i tako dalje); - Opis potrebne turistike infrastrukture, smjetaja, logistike, distribucije, te kljune principe za odreivanje cijena i strategije marketinga: - Plan akcije za implementaciju Masterplana, ukljuujui izvore sredstava za financiranje programa, potrebnu lokalnu organizacionu strukturu, procese i potrebne djelatnike. Efikasnija razmjena know-how-a izmeu pojedinih regija, suradnja izmeu regionalnih turistikih zajednica, te podrka implementaciji regionalnih Masterplanova na nacionalnoj razini.

9.4

Zatita vrijednosti prostora i unaprijeenje okolia

Prirodni resursi su jo uvijek glavni motivacijski faktor za dolazak i boravak turista u Hrvatskoj. Odrivo iskoritavanje, zatita i razvoj prirodnih dobara je conditio sine qua non dugoronog razvoja turizma u Hrvatskoj. Ekoloki aspekt turizma temelji se na ouvanju prirodnih resursa te edukaciji svih sudionika o aspektima, vanosti i primjeni ekolokih naela u turizmu. Takav koncept razvoja turizma tei optimalnom ekonomskom efektu, uz minimalno degradiranje ivotne sredine. Potivanje ekolokih standarda se sve vie namee kao trend meu turistikom potranjom. Povratak prirodi i zdrava prehrana te koritenje

24

prirodnih materijala svjetski je pokret koji se reflektira i u turizmu. Ako se s jedne strane stavi ouvanje okolia kao uvjet razvoja turizma, a s druge znaajan dio turistike potranje koji eli i oekuje ekoloku komponentu u turistikoj ponudi, dobije se trino-ekoloka ravnotea. Ekologija postaje i trend i potreba. Na taj nain omogueno je ne samo ouvanje postojeih, tradicionalno iskoritavanih prirodnih atrakcija, ve i intenzivnija turistika valorizacija zatienih prirodnih podruja i ekoloki prihvatljiva poljoprivredna proizvodnja kao dodatno obogaenje turistike ponude. Djelovanje u smislu ouvanja ukupne ekoloke ravnotee i razvoj sve popularnijeg ekoturizma kao specifinog oblika provoenja odmora, ima snano uporite u odrivom razvoju, jednoj od temeljnih odrednica hrvatskog, a i svjetskog turizma. Primjeri djelovanja u zatiti okolia: Stavljanje vanih prirodnih podruja pod adekvatni stupanj zatite, to zahtijeva promjenu zakonskog pristupa kroz vie ekoloke standarde i njihovu strogu kontrolu Na nacionalnoj razini treba ohrabrivati implementaciju standarda Plave zastave na nain da se djelomino subvencionira dio trokova potrebnih za opremanje plaa do traenog standarda Ukljuivanje ekologije u program edukacije u turizmu Poticajna sredstva i stimulativni programi za projekte ekolokog turizma

9.5

Edukacija managementa i zaposlenih u turizmu

Ljudi su kljuni faktor uspjeha u turizmu. Ukupno zadovoljstvo gostiju turistikom ponudom direktno ovisi o kvaliteti usluge koju im pruaju turistiki djelatnici, a uspjeh u poslovanju ovisi o tom kako se tim poslovanjem upravlja. Jedan od prioritetnih stratekih ciljeva je poveanje udjela visokoobrazovanih kadrova u turizmu, te inzistiranje na konstantnoj edukaciji kadrova na svim razinama, kako bi odrali korak sa suvremenim tehnologijama i trendovima u svjetskom turizmu. Ovom problemu mora se pristupiti na svim razinama. Sistem kolovanja turistikih djelatnika mora biti planiran i koordiniran na nacionalnoj razini, ali bez potpore obrazovnih i znanstvenih institucija, lokalnih vlasti i ulaganja u obrazovanje kadrova u samim poduzeima, efekt e izostati. Obrazovanje treba paljivo planirati i prilagoditi svakom turistiko-ugostiteljskohotelijerskom zanimanju. Izrazito je bitno strukturu obrazovanja koncipirati tako da ukljuuje suvremene discipline, znanja i vjetine, te da znatan vremenski udio u obrazovanju turistikih djelatnika dobije praktina obuka.

25

Treba poticati turistika poduzea za poboljanje edukacije, ukljuujui: Investiranje u daljnju edukaciju vlastitih zaposlenika; Zapoljavanje mladih, struno obrazovanih kadrove, koje se potom educira kroz praksu; Praktinu nastavu za srednje i vie kole i fakultete Uvesti turizam kao obvezatan predmet u viim razredima osnovne kole Lokalno treba organizirati i financirati obrazovanje turistikih djelatnika zajedniki od strane lokalne samouprave, turistikih poduzea i profesionalnih udruga, sa maksimalnom koordinacijom turistikih poduzea sa ciljem da optimalno koriste raspoloive resurse.

9.6

Razvoj prometne infrastrukture

Doivljaj turistike destinacije poinje ve prilikom prelaska nacionalne granice, bilo da gost dolazi cestom, zrakom ili vodenim putem. Kvalitetne prometnice i raznovrsna turistika ponuda uz njih, pretvaraju i samo putovanje do krajnjeg odredita u pozitivno iskustvo. Podizanje kvalitete prometne infrastrukture rezultirat e veim brojem izletnika i turista, koji ujedno postaju potencijalni potroai svih usluga i sadraja koji se nalaze uz magistralne pravce kojima se kreu. Osim to omoguava brzo i udobno putovanje, moderna i kvalitetna prometna infrastruktura istovremeno prua mogunost regijama kroz koje prolazi da putnicima u tranzitu prezentiraju svoju ostalu ponudu i znatno poveaju prihode od turizma. Nacionalni parkovi, parkovi prirode te mjesta koja se nalaze u podrujima kroz koja prolaze magistralni pravci dobijaju razvojem prometne infrastrukture novu priliku za valorizaciju svojih prirodnih i kulturnih potencijala. Od prioritetne je vanosti usklaenost svih projekata razvoja prometne infrastrukture sa postojeim prostornim planovima, kako se osnovni turistiki resurs prirodno okruenje ne bi preopteretio i ugrozio. Potrebno je podii razinu kvalitete cjelokupne prometne infrastrukture u zemlji radi omoguavanja pruanja konzistentne kvalitete ponude. Ukoliko Hrvatska eli iskoristiti komparativnu prednost povoljnog geografskog poloaja i relativnu blizinu glavnih europskih emitivnih trita, potrebno je osigurati brz, efikasan i siguran transport gostiju do destinacije i unutar nje.

A. Cestovna infrastruktura Izgradnja kvalitetne mree auto-cesta i obnova lokalnih cesta sa adekvatnom prateom infrastrukturom. S obzirom na visoke prometne standarde u veini glavnih emitivnih trita, Hrvatska treba teiti razini kvalitete cesta i prometne infrastrukture na koju
26

su gosti navikli i koju jednostavno oekuju. Razvojem kvalitetne cestovne infrastruktire smanjuje se ovisnost velikog broja turistikih destinacija o avionskim (pogotovo charter) letovima, destinacije postaju interesantnije (dostupnije) autobusnim grupama i individualnim gostima ime se stvara mogunost za kvalitetnije punjenje kapaciteta u pred i posezoni, a u prilog ide i injenica da je takav nain prijevoza manje ovisan o meunarodnim krizama uzrokovanim strahom od terorizma. Osnovni ciljevi: Dovrenje izgradnje kvalitetne mree auto-cesta izmeu glavnih pravaca dolaska gostiju i turistikih destinacija na kontinentu i du obale Izgradnja lokalnih mrea cesta koja povezuje aerodrome i luke sa turistikim destinacijama; Izgradnja kvalitetne pratee cestovne infrastrukture poput parkiralita u destinacijama, odmorita i servisnih zona uz ceste i slino. Pri planiranju dodatnih sadraja, treba potivati prostornim planom definirani opteretni kapacitet podruja. Zatita, revitalizacija, oznaavanje i unoenje u turistike karte starih cesta (spomenikih, panoramskih), koje e uz adekvatnu prezentaciju i promociju obogatiti turistiku ponudu Hrvatske i omoguiti turistiki razvoj u regijama kroz koje prolaze. B. Brodski prijevoz Bolja povezanost kopna i otoka, usklaenost sa zranim prijevozom te osiguranje brzog i sigurnog prijevoza na otoke, razvoj rijenog prometa. Zbog izrazite razvedenosti obale i velikog broja otoka put do krajnjeg odredita esto ukljuuje i brodski prijevoz. U cilju osiguranja brzog i udobnog transfera gostiju potrebno je: Efikasnije organizirati povezivanje kopna sa otocima i otoka meusobno, to bi olakalo pristup otokim destinacijama i uinilo ih atraktivnijima; Izgraditi, odnosno obnoviti luke u blizini aerodroma, kako bi se poveao radijus podruja u koje je mogue stii unutar 2 sata nakon slijetanja aviona. Prilagoditi luke za prihvat brodova za kruna putovanja Rijeke su dosad bile turistiki zanemarene, ali ne nedostaje im potencijala. Kako bi ih osposobili za koritenje u turizmu, treba: Oistiti i urediti rijena korita, te izgraditi prateu infrastrukturu: rijena pristanita i luice za prihvat turistikih brodova i amaca; luke nautikog turizma. Koristiti ih i za prijevoz putnika i robe (Sava, Dunav, Drava). Osposobiti rijeke za koritenje u turizmu (izleti, rafting, cruising)

27

C. Zrani promet Poboljanje infrastrukture postojeih aerodroma, otvaranje zranog prostora te efikasna povezanost aerodroma sa okolnim turistikim destinacijama. Povezivanje direktnim letovima turistike destinacije sa emitivnim tritima. Intenziviranje zranog prometa u kombinaciji sa efikasnim brodskim prijevozom do otoka, imalo bi viestruke koristi. Gosti mogu biti prevezeni brzim brodskim linijama za manje od dva sata od slijetanja do veine otonih destinacija, to je prihvatljivo i zahtjevnijim gostima. Najzahtjevniji gosti mogu uvijek biti prevezeni do otoka hidroavionima. Efikasnom organizacijom zranog prijevoza u kombinaciji sa brzim vezama sa krajnjim odreditima Hrvatska bi mogla privui vie turista iz udaljenijih trita iz kojih turisti dolaze zrakoplovom. Turisti koji dolaze avio-prijevozom troe dvostruko vie u destinaciji od turista koji dolaze ostalim prijevoznim sredstvima10. Otvaranje zranog prostora viestruko bi koristilo turizmu Hrvatske: poveala bi se kvaliteta usluge prijevoza, smanjile bi se cijene uslijed vee konkurencije, poveao bi se broj dolazaka gostiju iz udaljenijih krajeva. Investiranje u poboljanje infrastrukture postojeih aerodroma. Postojei aerodromi su dobro razmjeteni du obale i njihov dananji kapacitet je dovoljan za planirane dolaske turista avionom ak i u vrhuncu sezone11. Izgradnja aerodroma na otocima je neprihvatljiva s obzirom na negativan utjecaj na okolinu, te neisplativa kao investicija jer se ne bi postiglo dovoljno dobro iskoritenje kapaciteta.

D. eljezniki promet Modernizacija eljeznike infrastrukture i promicanje koritenja tog oblika prijevoza.
Uloga eljeznikog prometa u transportu turista u Hrvatskoj trenutano je marginalna, ali po zavretku planirane modernizacije eljeznike infrastrukture ovaj vid prijevoza turista e zbog svog znano manjeg utjecaja na oneienje okolia od cestovnog prijevoza zasigurno dobiti na znaenju.

E. Usklaenost voznih redova razliitih prometnih sredstava Kako bi se osigurao brz i efikasan prijevoz putnika od njihovog polazita do turistike destinacije, zbog este potrebe za koritenjem najmanje dva razliita prijevozna sredstva, suradnja i zajedniki napori u pravcu
10 TOMAS 2001 11 Detaljna analiza koja potvruje da su postojei kapaciteti zaista dovoljni za planirani broj dolazaka zrakom do 2010 je u Masterplanu za turizam, DEG, listopad 2001.

28

usklaivanja voznih redova glavnih prijevoznika je neophodna i trebala bi se koordinirati na svim nivoima.

9.7

Razvoj cjelovite ponude turistike destinacije

Razvojem dopunskih sadraja u destinaciji koji kvalitetom i raznovrsnou odgovaraju kvaliteti osnovnih smjetajnih kapaciteta bi se obogatila turistika ponuda i smanjila ovisnost turizma o ogranienim resursima sunce i more. Razvoj dopunske ponude (unutar i izvan smjetajnih objekata) u turistikim destinacijama nuan je preduvjet za poveanje iskoritenosti smjetajnih kapaciteta i poveanje prosjene potronje turista. Za pomak od image-a destinacije sunce i more potrebno je motivirati, inicirati i poduprijeti razvoj dopunske turistike ponude koja se bazira na iskoritavanju postojeih potencijala (muzeji, nacionalni parkovi, povijesni lokaliteti...) i stvaranju nove turistike ponude (zabavni parkovi, vodeni parkovi, marine, golf tereni...) Izgradnja i koritenje prostora mora biti u sprezi sa postojeim prostornim planovima te potivati opteretni kapacitet danog prostora. Bogati kulturni potencijal Hrvatske nedovoljno je ukljuen u turistiku ponudu. Ali, zbog dugoronog ouvanja, tek kad se osigura eventualna sanacija, konzervacija ili slini oblik obnove ili planskog odravanja kulturno-povijesnog dobra dozvoljeno je otvoriti ga za javnost i aktivno ukljuiti u turistiku ponudu, obraajui panju na adekvatno radno vrijeme, struno osoblje, promotivne materijale i sl. Hrvatska ima prirodne potencijale idealne za razvoj nautikog turizma. Pri razvoju nautikog turizma treba slijediti dva pravca: maksimalno iskoritavanje kapaciteta za vezove u ve postojeim luicama i lukama; izgradnja kvalitetne infrastrukture za nautiare u marinama i lukama, te zabavnih sadraja u njihovoj blizini. Polazei od specifinih infrastrukturnih i logistikih zahtijeva marina te potreba i oekivanja nautikih gostiju potrebno je prilikom odreivanja lokacija za nove objekte koristiti lokacije koje su manje atraktivne za ostale vrste turizma, a zadovoljavaju uvjete za izgradnju marine ili luice. Kljuni faktor prilikom donoenja odluka o izgradnji ili proirenju marina i luica te ostalih sadraja u njihovoj blizini je voenje rauna o utjecaju na okoli i njegovoj maksimalnoj zatiti. Golf je vrlo popularan i danas gotovo nezaobilazan dio turistike ponude. Hrvatska nema predispozicije za vodeu poziciju na golf tritu, ali potivajui prostorne uvjete golf svakako treba ukljuiti u mozaik turistike ponude Hrvatske. Izgradnja mree putova i staza te ostale popratne infrastrukture unutar nacionalnih parkova i zatienih podruja, postavljanje sistema oznaivanja na glavnim prometnim pravcima, te tabela sa kartama i korisnim informacijama, pribliit e golemo prirodno bogatstvo

29

turistikoj potranji, te dugorono pribaviti sredstva za njihovo ouvanje. Podvodni svijet Jadranskog mora otvara velike mogunosti ronjenju kao atraktivnom dijelu turistike ponude. Razvoj ronilakih centara treba poticati sa dravne razine, uz stroge propise o zatiti podmorja uz osiguranje kompletne popratne infrastrukture (ukljuujui dovoljan broj brodova sa baro-komorama, te sve pratee sadraje). Brojni termalni izvori u kontinentalnom dijelu Hrvatske ve su donekle iskoriteni kao ljeilita. Potencijal koji pruaju ti izvori ljekovite termalne vode je ogroman, uz izgradnju odgovarajue infrastrukture, dodatnih zabavnih sadraja uz adekvatno pozicioniranje na tritu marketinkim naporima, svorit e se uvjeti za cjelogodinje poslovanje i angairanje itavih regija. Koncept seoskog turizma koji podrazumijeva jedinstvene standarde za autentine smjetajne kapacitete, te ponudu ekoloki proizvedene hrane uz suvremeni komfor, ima veliku trinu vrijednost. Razvoj seoskog turizma omoguava ekonomski opravdano oivljavanje stare autentine arhitekture, te sjeanja na tradicionalni nain ivota. Ovaj koncept primjenjiv je u svim krajevima Hrvatske, te bi osim poveanja blagostanja lokalnog stanovnitva, pridonosilo ouvanju kulturnopovijesne batine i prirodnih potencijala.

Svaka prirodna ili kulturna atrakcija je potencijalna turistika atrakcija koja daje impuls razvoju turizma na nekom podruju. Uz kvalitetan marketing temeljen na stvarnim potencijalima te kreiranje prie ili doivljaja vezanog za taj potencijal, turizam moe postati jedan od osnovnih pokretaa razvoja u svim regijama Hrvatske ukoliko ga se izabere kao strateki razvojni faktor. Svaka se regija treba usredotoiti na razvoj turistike ponude koja e se temeljiti na specifinostima upravo tog prostora, adekvatno zapoljavati proizvodne faktore. Takvim jasnim opredjeljenjem moe se optimalno utjecati na rast bruto domaeg proizvoda i zaposlenosti, te privui investicijski kapital. U razvoju i unapreenju turistike ponude destinacija vanu ulogu ima sustav turistikih zajednica s Hrvatskom turistikom zajednicom kao nacionalnom turistikom organizacijom. Temeljne zadae sustava turistikih zajednica su poboljanje opih uvjeta za razvoj turizma u destinacijama, stvaranje prepoznatljivog i atraktivnog turistikog ambijenta, povezivanje raznolikih elemenata i oblikovanje turistike ponude destinacija, usklaivanje opih i posebnih interesa u razvoju turistike ponude, promicanju svjesti i kulture graana o gospodarskom, kulturnom i drutvenom znaaju turizma i vanosti zatite okolia.

30

Zadaa HTZ-a, uz koordinaciju funkcioniranja cijelog sustava zajednica, je kreiranje i promicanje identiteta i ugleda hrvatskog turizma, njegova promocija u zemlji i inozemstvu, te podizanje razine kvalitete cjelokupne turistike ponude Hrvatske. U procesu razvoja turistike ponude destinacije, da bi bio uspjean, moraju sudjelovati svi poslovni i privatni subjekti aktivno vezani za taj prostor, od privatnih davatelja usluga te malih obrtnika, do hotelijera, lokalnih turistikih agencija i predstavnika stranih agencija i turoperatora, javnih poduzea i gradskih vlasti. Moe se rei da svi stanovnici turistikog mjesta svojim radom i aktivnou utjeu na kvalitetu turistike ponude destinacije.

9.8

Podizanje kvalitete osnovnih i komplementarnih smjetajnih kapaciteta

Nuan preduvjet za poveanje iskoritenosti smjetajnih kapaciteta (produljenja sezone) i poveanja potronje turista (u smjetajnim objektima i izvan njih) je podizanje kvalitete svih smjetajnih kapaciteta. Cilj je promijeniti kvalitativnu strukturu hotelskih smjetajnih kapaciteta, a istovremeno adekvatnu kvalitativnu promjenu ostvariti i u svim ostalim vrstama osnovnih i komplementarnih smjetajnih kapaciteta. Ovisno o trendovima potranje i ponude na meunarodnom turistikom tritu treba prilagoavati standarde kvalitete smjetajnih kapaciteta. Godine 2001. prosjena popunjenost hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj bila je ispod praga rentabilnosti za veinu hotelskih objekata. Poveanje kvalitete smjetajnih kapaciteta i proirenje ponude unutar smjetajnih objekata jedini je nain za postizanje vee iskoritenosti kapaciteta i vee potronje gostiju, a time i atraktivnosti za investitore. Prioriteti za promjenu strukture smjetajnih kapaciteta su: U srednjem roku podii razinu kvalitete postojeih osnovnih smjetajnih objekata na 3 do 5 zvjezdica, uz reguliranje minimalne kategorije smjetaja prilikom rekonstrukcije ili izgradnje novih Komplementarni smjetajni kapaciteti, pogotovo kampovi i domainstva takoer moraju kvalitetom pratiti hotelsku ponudu u destinaciji. Razliitim mjerama treba motivirati vlasnike privatnih soba i apartmana da stalno poboljavaju kvalitetu smjetaja. Kampovi koji znaajno sudjeluju u strukturi raspoloivih smjetajnih kapaciteta, moraju pratiti trend podizanja ope razine kvalitete

31

ponude i potivanjem standarda kvalitete te uvoenjem meunarodnih kamping brandova pratiti razvoj itave destinacije. Novi hotelski kapaciteti trebaju nastati prvo prenamjenom postojeih zaputenih zgrada ili izgradnjom novih umjesto neupotrebljivih odnosno zastarjelih objekata, kako bi se optimalno koristio raspoloivi prostor i prvoklasne lokacije. Vei hoteli se mogu otvoriti rekonstrukcijom postojeih odmaralita, postojeih zgrada u obalnim gradovima, te obnovom postojeih hotela danas izvan upotrebe. Manji hoteli se mogu otvoriti u postojeim zgradama i vilama koje danas nisu dio turistike ponude, te rekonstrukcijom objekata koji danas nude privatne sobe.

Razina kvalitete svih komponenti ponude jedne turistike destinacije mora biti na priblino istoj razini, prilagoavajui se trendovima na tritu ponude i potranje u dugom roku. Jedino suivot svih sudionika i zajedniki napori unutar destinacije mogu rezultirati bogatom i konzistentnom ponudom te pozitivnim image-om destinacije.

32

9.9

Ulazak meunarodnih hotelskih brandova u Hrvatsku

Prisustvo brand hotela znaajno pozitivno utjee na turizam, jer generira novu potranju, investicije, te know-how. Ulaskom u hotelski lanac, hotel znaajno podie razinu kvalitete svoje usluge, te ujedno daje garanciju potencijalnom gostu za odreenu kvalitetu usluge. Prisustvo renomiranog hotela u destinaciji takoer potie ostale hotele da povise kvalitetu smjetaja i ostalih usluga, kako bi konkurirali na tritu. Brand hoteli pozitivno doprinose i image-u destinacije, jer komuniciraju njeno postojanje i kvalitetu svojim gostima irom svijeta. Drava e poticajnim sredstvima i stvaranjem povoljnih pravnih i stimulativnih investicijskih uvjeta za ulaganja u hotelske nekretnine i management potaknuti ulazak barem dva od deset najpoznatijih meunarodnih hotelskih brandova na hrvatsko turistiko trite.

9.10

Efikasnija distribucija i koritenje suvremenih trendova komunikacije i marketinga

Razvoj partnerstva sa velikim touroperatorima Tour-operateri su vrlo bitan distribucijski kanal za dovoenje turista u Hrvatsku i suradnja sa njima donosi znaajne prednosti: Produena sezona, jer tour-operatori zakupljuju smjetaj u duljem trajanju, te ga promoviraju i prodaju na tristu i u predsezoni i posezoni Poboljani marketing i distribucija, u to tour-operatori znaajno ulau. Stvaranje pozitivnog image-a Istovremeno turistike destinacije te hotelske i druge tvrtke sukladno svojoj ponudi i poloaju na tritu trebaju teiti optimalnom odnosu organiziranog i individualnog turistikog prometa kako bi se postiglo to bolja iskoritenost kapaciteta i financijski uinci.

33

Poveanje uinkovitosti izravne prodaje Izravna prodaja je bitan kanal distribucije, a ukljuuje lokalne turistike urede, Internet, prodaju putem kataloga, te direktno kontaktiranje smjetajnih objekata. Hrvatska mora poboljati uinkovitost izravne prodaje, efikasnije ciljajui kvalitetnije segmente potencijalnih turista koji dolaze u Hrvatsku po prvi put. Tri kljuna alata su: Katalozi veih objekata, koji sadre ne samo informaciju o cijeni i lokaciji, ve takoer i opis destinacije te turistike ponude, prilagoeni ciljanim segmentima trita Katalozi manjih objekata i privatnog smjetaja, specifine ponude pojedinih prostora Ponuda putem interneta, s detaljnim i vizualno atraktivno prezentiranim informacijama o smjetajnim kapacitetima i turistikom proizvodu, te sa mogunou direktne rezervacije. Udio organiziranih dolazaka treba poveati radi produenja sezone, koristei se uinkovitim marketingom i distribucijom. No pritom Hrvatska mora zadrati visok postotak individualnih gostiju, te mora i dalje stimulirati i razvijati odgovarajuu mjeavinu kanala za izravnu prodaju (lokalne turistike agencije, Internet, itd.).

34

10. Pregled mjera za rjeavanje postojeih problema, uklanjanje prepreka i postizanje stratekih ciljeva

Mjera Poticati ureenje plaa

Tijelo koje treba pripremiti i provesti mjeru Ministarstvo turizma, upanije, lokalne uprave i samouprave, Turistike zajednice

Dodjeljivati koncesije za plae subjektima koje se obaveu dostii standard Plave zastave Dodjeljivati koncesije za plae tako da se ravnomjerno zadovolje interesi destinacije Ustanoviti namjenska sredstva za projekte kulturnog turizma Usmjeriti sredstva za projekte kulturnog turizma u profesionalne inicijative Izraditi Masterplanove za svih devet turistikih regija Osigurati uinkovit transfer znanja meu upanijama o izradi Masterplana Sufinanciranje tri pilot projekta (2 golf terena i jedan termalni centar) Ustanoviti sistem nacionalnih nagrada za kvalitetu usluge Izraditi i implementirati plan turistike edukacije prema svjetskim standardima Poticati turistika poduzea na investiranje u edukaciju zaposlenih subvencijama i poreznom politikom

Ministarstvo prometa i veza, upanije

upanije

Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma Jedinice lokalne uprave, lokalne turistike zajednice, putnike agencije, kulturne ustanove

upanije, upanijske turistike zajednice

Ministarstvo turizma, HTZ

Vlada HTZ, Hrvatska udruga hotelijera, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnika komora HOK, Strukovne udruge, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo turizma, Ministarstvo znanosti i tehnologije Ministarstvo financija, Ministarstvo turizma

35

Mjera Koordinirati investiranje privatnih poduzea u edukaciju zaposlenih Uspostaviti sustav poticaja za profesionalizaciju privatnog smjetaja Kontinuirano unaprijeivanje standarda smjetajnih kapaciteta Poboljati model subvencija za prenamjenu postojeih zgrada u male hotele Subvencioniranje ureenja tradicijskih kua i izgradnje novih u tradicijskom stilu Ustanoviti model subvencija za brodske linije izmeu luka u blizini aerodroma i otoka Izgraditi ili dovriti infrastrukturu u lukama u blizini aerodroma (npr. Divulje) Osigurati dobru suradnju brodskih i avio-prijevoznika Staviti sva vrijedna podruja pod neki oblik zatite Efikasnije provoditi propise vezane uz bespravnu izgradnju Postii nacionalni koncenzus o strategiji privatizacije turistikih objekata U procesu privatizacije odabirati investitore sa garancijama za razvoj objekata u skladu sa strategijom

Tijelo koje treba pripremiti i provesti mjeru Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga hotelijera, Hrvatska obrtnika komora Ministarstvo financija, Ministarstvo turizma, Ministarstvo obrta i malog poduzetnitva, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnika komora Ministarstvo turizma, strukovne udruge hotelijera, kampova, , udruga marina

Ministarstvo turizma, Ministarstvo obrta i malog poduzetnitva Ministarstvo turizma, Ministarstvo financija, Ministarstvo kulture Ministarstvo turizma, Ministarstvo prometa i veza Ministarstvo prometa i veza, lokalna samouprava, upanije, Lokalna uprava

Hrvatska gospodarska komora

Ministarstvo zatite okolia, Ministarstvo turizma, upanije

Ministarstvo zatite okolia

Vlada, Ministarstvo turizma

Fond za privatizaciju, Ministarstvo turizma

36

Mjera Poboljati transparentnost i uinkovitost procesa privatizacije hotela Poticati proizvodnju i upotrebu ekoloke hrane U procesu privatizacije turistikih objekata ulagati u kvalitetnu promociju prema investitorima Redovito pratiti implementaciju strategije turizma Razvoj selektivnih oblika turizma (zdravstveni, lovni, izletniki, seoski i dr.) Razvoj ponude destinacije i agencija za upravljanje destinacijom. Osigurati porezni status turistike djelatnosti konkurentan sa ostalim destinacijama

Tijelo koje treba pripremiti i provesti mjeru Ministarstvo gospodarstva, Fond za privatizaciju Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma, Ministarstvo obrta i malog poduzetnitva Fond za privatizaciju, Ministarstvo turizma

Vlada Ministarstvo turizma, Hrvatska turistika zajednica, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnika komora, strukovne udruge hotelijera i putnikih agencija Lokalna samouprava, lokalni sustav turistikih zajednica, strukovne udruge hotelijera i putnikih agencija, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnika komora Ministarstvo financija

37

11.

Zakljuak

Nacionalna strategija turizma turistiki razvoj temelji na ouvanju iznimno raznolikog prirodnog i kulturnog bogatstva; na principima odrivog razvoja u planiranju kvalitetne turistike ponude; na adekvatnom trinom pozicioniranju i promociji te zajednikom djelovanju svih pojedinaca i strunih institucija koje direktno i indirektno sudjeluju u turizmu. Dosljednom implementacijom usvojene strategije osigurat e se dugoroni rast pozitivnih efekata od turizma, koji e na taj nain ojaati svoju poziciju znaajnog imbenika gospodarskog rasta i generatora novih radnih mjesta. Za razvoj kvalitetne turistike infrastrukture i ponude potrebna su znaajna financijska sredstva, koja e barem jednim dijelom morati osigurati strani investitori i financijske institucije. Da bi hrvatski turizam postao dovoljno atraktivan za privlaenje svjeeg kapitala, stopa povrata na sredstva investirana u projekte u turizmu mora dostii nivo koji investitori mogu ostvariti investicijom u sline projekte u drugim destinacijama. Razvoj u tom pravcu mogu je jedino pravilnim pozicioniranjem turistike ponude Hrvatske na svjetskom turistikm tritu u odnosu na raznolikost i kvalitetu ponude, te adekvatnim odnosom cijene i doivljaja. Uz ispunjenje tih uvjeta i adekvatno promoviranje Hrvatske kao turistike destinacije mogue je istovremeno postii poveanje iskoritenosti turistikih kapaciteta i poveanje potronje turista, to e rezultirati poveanjem investicijske atraktivnosti projekata u turizmu. Procjenjuje se da e 2010. godine u Hrvatskoj biti ostvareno oko 65 milijuna turistikih noenja. Prema procjenama WTTC-a13 turizam e u Hrvatskoj 2010. godine ukupno zapoljavati oko 380.000 osoba, od ega oko 180.000 neposredno a jo oko 200.000 posredno. Direktni prihod od strane turistike potronje doprinjet e 2010. godine USD 7,5 milijardi ukupnom izvozu Republike Hrvatske, a ukupni direktni i indirektni efekt sektora turizam i putovanja14 iznosit e oko USD 12,6 milijardi, pa se procjenjuje da e udio prihoda od turizma u GDP-u iznositi 28,8%. Da bi primjerom pokazala svoju opredjeljenost za potporu razvoju kvalitetnog, modernog, odrivog ali istovremeno i profitabilnog turizma, Vlada RH odluila je sudjelovati u tri projekta temeljena na public private partnership modelu; izgradnji dva golf terena te jednog termalnog centra. Strategija turizma je polazini dokument za realizaciju zacrtanih stratekih ciljeva i kreiranje odgovarajuih Operativnih planova na niim razinama, ija e provedba omoguiti ostvarenje glavnog stratekog cilja. Osim to predstavlja svodnu strategiju prilikom izrade lokalnih planova razvoja turizma, ona je takoer i jedno od kljunih polazita u procesu kreiranja nacionalne strategije regionalnog razvoja.
13 WTTC, The Impact of Travel & Tourism on jobs and the economy 14 Travel and tourism demand.

38

Implementacijom ciljeva i mjera navedenih u ovom dokumentu zapoet e nova faza repozicioniranja turizma i njegove percepcije u Hrvatskoj: od sezonske djelatnosti koja se odigrava u nekoliko ljetnih mjeseci uz jadransku obalu, prema industriji koja obiljeava znaajan dio ivota i rada svih graana Republike Hrvatske i koja zaajno pridonosi gospodarskom rastu Republike Hrvatske i blagostanju njenih graana.

39

12. Literatura
1. Strategija razvoja hrvatskog turizma 2010.; McKinsey, 2003 2. Strategija turizma za Hrvatsku, DEG 2002 3. Turizam i razvoj Hrvatske-Strategija razvitka Republike Hrvatske, Institut za turizam, 2002 4. Incentives Fr Touristische Investitionen eine vergleichende Analyse, Bearing point, DEG, 2003 5. Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine finalna verzija, Hotel Partner d.o.o., 2003