SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

POTENCIJAL OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ZA SMANJENJE EMISIJA CO2

MAGISTARSKI RAD

Pristupnik: Nenad Vitalji, dipl. in.

ZAGREB, 2006.

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

POTENCIJAL OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ZA SMANJENJE EMISIJA CO2

MAGISTARSKI RAD

Voditelj magistarskog rada: prof. dr. sc. Neven Dui

Pristupnik: Nenad Vitalji, dipl. in.

ZAGREB, 2006.

PODACI ZA BIBLIOGRAFSKU KARTICU

UDK: Kljune rijei:

620.91 : 549.88 suneva energija, bioenergija, vjetroenergija, hidroenergija, potencijal, smanjenje emisija, CO2, gospodarski razvoj, Dalmacija Solar energy, bioenergy, wind energy, hydroenergy, potential, emission decrease, CO2, economic development, Dalmatia TEHNIKE ZNANOSTI Strojarstvo Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuilite u Zagrebu prof. dr. sc. Neven Dui 132 38 50 80 10. 10. 2006. g. dr. sc. Nikola Ruinski, red. prof. predsjednik povjerenstva dr. sc. Neven Dui, izv. prof. voditelj magistarskog rada dr. sc. eljko Bogdan, red. prof. lan povjerenstva dr. sc. Sreko vai, red. prof. lan povjerenstva dr. sc. Ivan Zulim, red. prof. FESB-a Split lan povjerenstva

Key words:

Znanstveno podruje: Znanstveno polje: Institucija u kojoj je rad izraen: Voditelj rada: Broj stranica: Broj slika: Broj tablica: Broj koritenih bibliografskih jedinica: Datum obrane: Povjerenstvo:

Institucija u kojoj je rad pohranjen:

Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuilite u Zagrebu

MAGISTARSKI ZADATAK

04. 09. 2006.

ZAHVALA

Zahvaljujem voditelju rada profesoru dr. sc. Nevenu Duiu, koji mi je nesebino pomogao izabrati temu i definirati rad, te ga znanstveno obraditi i dovesti u prikazani oblik spreman za obranu.

Zahvaljujem profesoru dr. sc. eljku Bogdanu, na ijem kolegiju sam dobio novi pristup o obnovljivim izvorima energije, te drugaije vrednovanje mjesta i uloge koja im pripada. Zahvaljujem svome poduzeu Brodosplit Brodogradilite d.o.o. koje mi je u zavrnoj etapi poslijediplomskog studiji pomoglo pri izradi ovoga rada. Zahvaljujem profesorici Ljiljani Luin koja mi je svojom lektorskom vjetinom pomogla prikazana istraivanja dovesti u jednostavan i razumljiv italaki oblik. Zahvaljujem svima koji su mi savjetima, prijedlozima ili na bilo koji drugi nain, svjesno ili nesvjesno, pomogli pri izradi ovog rada. Posebno zahvaljujem svojoj obitelji, supruzi Ini, sinu Pavi i keri Dinki, koji su mi cijelo vrijeme bili poticaj i neiscrpni izvor energije bez koje ne bih mogao ovaj rad dovesti do kraja.

Split, srpanj 2006.

Autor

SADRAJ:
NASLOV RADA PODACI ZA BIBLIOGRAFSKU KARTICU.............................................. 1 MAGISTARSKI ZADATAK ...................................................................... 3 ZAHVALA ................................................................................................ 5 PREDGOVOR ......................................................................................... V SAETAK .............................................................................................. VI ABSTRACT........................................................................................... VII POPIS OZNAKA .................................................................................. VIII POPIS SLIKA.......................................................................................... X POPIS TABLICA.................................................................................... XI 1. UVOD ................................................................................................... 1 2. METODOLOGIJA RADA................................................................... 13
2.1. UVOD U METODOLOGIJU...................................................................................................................... 13 2.2. OBILJEJA SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE ........................................................................ 16 2.2.1. Opa obiljeja Splitsko-dalmatinske upanije........................................................................................ 16 2.2.2. Energetska bilanca Splitsko-dalmatinske upanije................................................................................. 19 2.3. ENERGETSKA BILANCA SD PREMA UDJELIMA U RH ............................................................... 20 2.3.1. Energetski razvoj Splitsko-dalmatinske upanije 1996 - 2003. g........................................................... 20 2.3.2. Opis postupka izrauna .......................................................................................................................... 23 2.4. REFERENTNI SCENARIJ......................................................................................................................... 26 2.4.1. Referentni scenarij energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. g. ............................................. 26 2.4.2. Obnovljiva energija u referentnom scenariju Republike Hrvatske......................................................... 28 2.4.3. Opis postupka izrauna .......................................................................................................................... 29 2.5. POTENCIJAL OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE........................................................................... 32 2.5.1. Suneva energija .................................................................................................................................... 32 2.5.2. Energija vjetra ........................................................................................................................................ 35 2.5.3. Energija malih hidroelektrana ................................................................................................................ 37 2.5.4. Energija biomase .................................................................................................................................... 41 2.6. UBLAENI SCENARIJ.............................................................................................................................. 45

2.6.1. Opis naina rada ..................................................................................................................................... 45 2.6.2. Primjena suneve energije i biogoriva 1. korak................................................................................... 46 2.6.3. Ukupni potencijal obnovljivih izvora energije Splitsko-dalmatinske upanije ...................................... 56 2.6.4. Primjena preostalih obnovljivih izvora energije 2. korak.................................................................... 57 2.7. IPCC METODOLOGIJA ........................................................................................................................... 60 2.7.1. Opis IPCC metodologije ........................................................................................................................ 60 2.7.2. Primjer prorauna emisija CO2 iz energetskog sektora .......................................................................... 61 2.7.3. Iskustva izvjeivanja o emisijama staklenikih plinova ....................................................................... 67 2.8. FINANCIJSKI EFEKTI SMANJENJA EMISIJA CO2 ........................................................................... 68 2.8.1. Opis naina rada ..................................................................................................................................... 68 2.8.2. Suneva energija, financijski efekti smanjenja emisija CO2 .................................................................. 70 2.8.3. Energija vjetra, financijski efekti smanjenja emisija CO2 ...................................................................... 71 2.8.4. Energija malih hidroelektrana, financijski efekti smanjenja emisija CO2 .............................................. 73 2.8.5. Energija biomase, financijski efekti smanjenja emisija CO2 .................................................................. 75 2.9. UKUPNE EMISIJE STAKLENIKIH PLINOVA .................................................................................. 77 2.10. PROVJERA ULAZNIH PODATAKA..................................................................................................... 80 2.10.1. Opis naina rada ................................................................................................................................... 80 2.10.2. Proraun emisija CO2 SD za 2003. g. proporcionalnim nainom ...................................................... 81 2.10.3. Proraun emisija CO2 SD za 2003. g. IPCC metodologijom ............................................................. 82

3. REZULTATI ....................................................................................... 83
3.1. ENERGETSKE BILANCE ZA 2003. g...................................................................................................... 83 3.1.1. Splitsko-dalmatinska upanija................................................................................................................ 83 3.1.2. Republika Hrvatska ................................................................................................................................ 90 3.2. REFERENTNI SCENARIJ......................................................................................................................... 94 3.3. UBLAENI SCENARIJ.............................................................................................................................. 96 3.3.1. Maksimalni zamjenski potencijal suneve energije i biogoriva 2020. g. ............................................... 96 3.3.2. Ukupni potencijal obnovljivih izvora energije 2020. g. ......................................................................... 97 3.3.3. Ublaeni scenarij energetskog razvoja ................................................................................................... 98 3.4. PRORAUN EMISIJA CO2 IZ ENERGETSKOG SEKTORA ........................................................... 100 3.4.1. Emisije CO2 Splitsko-dalmatinske upanije 2003. g. ........................................................................... 100 3.4.2. Referentni scenarij emisije CO2 SD 2020. g. .................................................................................. 102 3.4.3. Ublaeni scenarij emisije CO2 SD 2020.g. ..................................................................................... 104 3.5. UKUPNE EMISIJE STAKLENIKIH PLINOVA ................................................................................ 106 3.5.1. Proraun ukupnih emisija staklenikih plinova SD za 2003. g. ......................................................... 106 3.5.2. Referentni scenarij - proraun ukupnih emisija SD 2020. g. ............................................................. 107 3.5.3. Ublaeni scenarij - proraun ukupnih emisija SD 2020. g................................................................. 108 3.6. USPOREDBA REFERENTNOG I UBLAENOG SCENARIJA......................................................... 109 3.6.1. Oblici energije ...................................................................................................................................... 109 3.6.2. Emisija CO2 iz energetskog sektora ..................................................................................................... 111 3.6.3. Ukupne emisije staklenikih plinova.................................................................................................... 113 3.6.4. Financijski efekti smanjenja emisija u energetskom sektoru................................................................ 114

4. ZAKLJUAK ................................................................................... 119 LITERATURA ...................................................................................... 127

II

IVOTOPIS .......................................................................................... 133 CURRICULUM VITAE ......................................................................... 134

III

IV

PREDGOVOR
Ljudi oduvijek nastoje ivjeti boljim i kvalitetnijim ivotom. Razvoj je nezaustavljivi proces koji to omoguava. Razvojni programi trebaju paziti na okoli, ne smiju izazvati njegove nekontrolirane promjene, jer bi se na taj nain ugrozila ira drutvena zajednica i bio bi doveden u pitanje sam smisao razvoja. Prema teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske, Splitsko-dalmatinska upanija je jedna od 21 teritorijalne jedinice. Poetkom devedesetih godina Splitsko-dalmatinska upanija je uradila prve tranzicijske korake. Restrukturirala je svoje gospodarstvo na trinim temeljima. Od onda jo uvijek nije ostvarila znaajniji razvoj, naroito gledajui prema europskim kriterijima koje nastoji ostvariti. Danas se taj zaostatak u razvojnom smislu ini jo i veim. Sukladno razvoju Republike Hrvatske u cjelini i ulaskom u Europsku uniju, otvara se mogunost tehnolokih intervencija u razvojne, infrastrukturne i gospodarske mehanizme. Ti uplivi bi, svojom veliinom i oblicima koritene energije za ostvarenje, mogli bitno utjecati na njezin okoli a time i na antropogene klimatske promjene. Splitsko-dalmatinska upanija prostire se velikim obalnim podrujem s otocima i ima sauvani kopneni i morski ekosustav. Raspolae velikim bogatstvom uma i specifinim nainom poljoprivredne proizvodnje. Ima znaajnu osunanost tijekom godine, bogatstvo voda, uestalost puhanja vjetrova, a sve su to imbenici koji ukazuju na ekoloku sauvanost i bogatstvo obnovljivih izvora energije. Ujedno su i elementi koji aktiviraju potrebu za dodatnim naporom u rjeavanju problema razvoja Splitsko-dalmatinske upanije, na nain da se iskoristi vlastiti potencijal obnovljivih izvora energije te da se navedeni sauvani ekoloki sustav ne poremeti. Temeljem iznijetog dolo se do ideje po kojoj Splitsko-dalmatinska upanija ima dovoljan potencijal energije iz obnovljivih izvora koji moe biti dovoljan za vlastiti gospodarski razvoj. Koja je struktura energetske potronje Splitsko dalmatinske upanije? Koliko energije treba za njezin razvoj? Koji su to energetski resursi u upaniji, koliki je njihov potencijal, u kojoj mjeri i kojim tehnologijama ih koristiti da bi razvoj bio mogu u punoj mjeri, a da ne utjee na klimatske promjene i ne ugroava okoli? Upravo odgovore na ta pitanja pokuala je dati ova radnja.

SAETAK
Splitsko-dalmatinska upanija svojim potencijalom obnovljivih izvora energije, u kojem prednjai suneva energija, u stanju je osigurati nesmetani vlastiti gospodarski razvoj uz znatno smanjenje emisija CO2, te dodatno doprinijeti Republici Hrvatskoj u mjerama koje se provode na smanjenju emisija CO2 u energetskom sektoru. Da bi se dokazala postavljena hipoteza nuno je imati i bilancu neposredne energetske potronje. Zadnja snimka stanja energetske potronje Splitsko-dalmatinske upanije izraena je za 1996. godinu. U radu su definirane metode za raunanje potronje Splitsko-dalmatinske upanije prema podacima o potronji Republike Hrvatske za odreenu godinu. Metode se temelje na udjelima u energetskoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije u potronji Republike Hrvatske za 1996. g. Na taj nain se dolo do bilance neposredne potronje energije Splitsko-dalmatinske upanije u 2003. g., te su odreene energetske potrebe Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. i to za dva mogua scenarija. Referentni scenarij je pretpostavio razvoj koritenjem uobiajenih oblika energije, zasnovan je na gorivima fosilnog podrijetla, uz zanemarivo ukljuivanje obnovljivih izvora energije i novih tehnologija za njihovu primjenu. Da bi se mogao uraditi drugi, ublaeni scenarij, koji u bilancu energetskih potreba maksimalno ukljuuje obnovljive izvore energije, trebalo je istraiti koliki je njihov potencijal u Splitskodalmatinskoj upaniji. Obraeni su potencijali suneve energije, energije vjetra, malih hidroelektrana i energije biomase, uz postojei potencijal hidroelektrana. Provedenom analizom pokazalo se da je njihov potencijal dostatan za energetski razvoj do 2020. g. U radu je koritena IPCC metodologija izrauna emisija staklenikih plinova iz energetskog sektora. Prema njoj izraunate su emisije CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije za oba scenarija. Obraeni su i specifini trokovi primjene obnovljivih izvora za smanjenje emisija i uraeno je investicijsko vrednovanje ublaenog scenarija u odnosu na referentni scenarij. Razraena je metoda kojom su izraunate ukupne emisije staklenikih plinova. Svi provedeni prorauni prikazani su grafiki i tabelarno. Dobiveni rezultati su prikazani i usporeeni u posebnom poglavlju. Postavljena hipoteza je potvrena u cijelosti. Rezultati su u zakljuku prokomentirani. Kljune rijei: suneva energija, bioenergija, vjetroenergija, hidroenergija, potencijal, smanjenje emisija, CO2, gospodarski razvoj, Dalmacija

VI

ABSTRACT
POTENTIAL OF RENEWABLE ENERGY SOURCES IN REDUCTION OF CO2 EMISSIONS The Split-Dalmatia County has a significant potential of renewable sources dominated by the solar energy. It is therefore capable of providing energy for its economic development and considerable reduction of CO2 emissions with the additional contribution to the Republic of Croatia in measures carried out to reduce CO2 emissions in energy sector. To prove this hypothesis, among other things, it is necessary to have the balance of the immediate power demand. The latest power demand data in the Split-Dalmatia County available is for the year 1996. The paper defines the methods for calculating the Split-Dalmatia County demand in relation to the Republic of Croatia demand in 1996. In this way the balance was calculated for the immediate Split-Dalmatia County power demand in 2003, based on which the SplitDalmatia County power needs were calculated for the two scenarios until 2020. The referent scenario implied the development by using the usual types of energy based on the fossil fuels, with irrelevant involvement of renewable energy sources and new transformation technologies. In order to make a new tempered scenario, which includes maximum renewable energy sources in the balance, it was necessary to find out their potential in the Split-Dalmatia County. The solar energy, wind power, small hydroelectric plants, and biomass energy were treated together with the existing hydroelectric plants potential. The performed analysis showed that their potential is sufficient for energy development by 2020. The IPCC method of calculating greenhouse gas emissions from the energy sector was used. Using it the CO2 emissions for the Split-Dalmatia County energy sector were calculated for both scenarios. The specific costs of renewable energy sources in emission reduction were also calculated and the evaluation was made for the tempered scenario in relation to the referent scenario. The method was developed for the calculation of the total greenhouse gas emissions. All carried out calculations are shown graphically and in tables. The obtained results are shown and compared in the separate chapter. The set hypothesis was completely proven. The results were commented in the conclusions. Key words: Solar energy, bioenergy, wind energy, hydroenergy, potential, emission decrease, CO2, economic development, Dalmatia

VII

POPIS OZNAKA
Oznaka APO BIOEN CDM CH4 CO2 COP CORINAIR DZZS EIHP ELTO ENWIN ET EU GHG HE HEP HFC INA IPCC JI KEO MAHE MUP MZOPUG N2O PFC RH SD SF6 SRES Objanjenje Agencija za posebni otpad, Zagreb Program koritenja energije biomase i otpada Clean Development Mechanism metan ugljini dioksid Conference of the Parties CO-oRdinated INformation on the Environment in the European Community - AIR Dravni zavod za statistiku Energetski institut Hrvoje Poar elektrana - toplana Program koritenja energije vjetra emission trading Europska unija green house gases (stakleniki plinovi) hidroelektrana Hrvatska elektroprivreda vodikfluorougljici Industrija nafte Zagreb Intergovernmental Panel on Climate Change joint implementation Katastar emisija u okoli Program izgradnje malih hidroelektrana Ministarstvo unutarnjih poslova
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva

Jedinica

diduikov oksid perfluorougljici Republika Hrvatska Splitsko-dalmatinska upanija sumporni heksaflorid Special Report on Emissions Scenarios

VIII

SUNEN UNEP UNFCCC UNIDO WASP WMO ZGO C BIOENspec C BIOPRspec C MAHEspec C SUNspec C WINDspec CEbiodiz CEBIOEN CEdiz CEe CEMAHE CEsun CEt CEwind CO2 eq EMbiodizCO2 EMBIOENCO2 EMdizCO2 EMeCO2 EMMAHECO2 EMsunCO2 EMtCO2 EMwindCO2 Esd Esg v v1 i v2

Program koritenja suneve energije United Nations Environment Programme United Nations Framework Convention on Climate Change United Nations Industrial Development Organization Wind Atlas and Application Programme World Meteorological Organization Zbrinjavanje gradskog otpada, Zagreb specifini troak smanjenja emisija CO2 za bioelektranu
specifini troak smanjenja emisija CO2 zamjenom goriva u prometu
kn kn kn kn kn

/tCO2 /tCO2 /tCO2 /tCO2 /tCO2

kn kn kn kn kn kn kn kn

specifini troak smanjenja emisija CO2 za malu hidroelektranu

specifini troak smanjenja emisija CO2 za sunevu energiju

specifini troak smanjenja emisija CO2 za vjetroelektranu

cijena energije biodizel goriva cijena elektrine energije iz bioelektrane cijena energije dizel goriva
cijena elektrine energije iz elektrane na fosilna goriva

/GJ /GJ /GJ /GJ /GJ /GJ /GJ /GJ kg /GJ /GJ /GJ /GJ /GJ /GJ /GJ /GJ

cijena elektrine energije iz male hidroelektrane cijena niskotemperaturne suneve energije

cijena niskotemperaturne toplinske energije iz fosilnih goriva

cijena elektrine energije iz vjetroelektrane mjera utjecaja plina na stakleniki efekt u odnosu na CO2 emisije CO2 izgaranjem biogoriva u motoru emisija CO2 iz bioelektrane emisije CO2 izgaranjem dizel goriva u motoru emisije CO2 iz elektrana na fosilna goriva emisija CO2 iz male hidroelektrane emisija CO2 iz sustava na sunevu energiju emisije CO2 iz toplane na fosilna goriva emisija CO2 iz vjetroelektrane srednja dnevna suneva energija srednja godinja suneva energija izmjerena brzina vjetra procijenjene brzine vjetra na 10 m iznad tla

tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2

J/m2dan J/m2g m/s m/s

IX

POPIS SLIKA
Slika 1. Shematski opis metodologije rada........................................................................................................ 14 Slika 2. Splitsko-dalmatinska upanija u okviru Republike Hrvatske........................................................... 17 Slika 3. Referentni scenarij - neposredna potronja energije RH do 2020. g., oblici energije...................... 26 Slika 4. Referentni scenarij - neposredna potronja energije RH do 2020. g., struktura sektora................ 27 Slika 5. Referentni scenarij - neposredna potronja energije RH do 2020. g., obnovljiva energija............. 29 Slika 6. Referentni scenarij - neposredna potronja energije RH do 2020. g., udio SD ............................. 30 Slika 7. Referentni scenarij - poveanje neposredne potronje energije SD do 2020. g., po oblicima ...... 30 Slika 8. Referentni scenarij - poveanje neposredne potronje energije SD do 2020. g., po sektorima .... 31 Slika 9. Energetska karta - Esg srednja godinja suneva energija na prostoru RH..................................... 32 Slika 10. Prostorna razdioba srednje godinje brzine vjetra (m/s) na visini 10 m iznad tla......................... 35 Slika 11. Potezi koritenja malih hidroelektrana na podruju SD u I. fazi [36] ......................................... 39 Slika 12. Industrijska potronja SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom ................ 49 Slika 13. Prometna potronja SD 2020. g., 20 % zamjenjivost biogorivima ............................................... 50 Slika 14. Kuna potronja SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom.......................... 52 Slika 15. Potronja uslunog sektora SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom ........ 53 Slika 16. Poljoprivredna potronja SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom ........... 54 Slika 17. Potronja graditeljstva SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom ............... 55 Slika 18. Neposredna potronja energije SD 2003. g., udjeli oblika energije .............................................. 84 Slika 19. Neposredna potronja energije SD 2003. g., udjeli sektora........................................................... 84 Slika 20. Industrijska potronja energije SD 2003. g., udjeli oblika energije ............................................. 86 Slika 21. Industrijska potronja energije SD 2003. g., udjeli industrijskih grana...................................... 86 Slika 22. Potronja energije u prometu SD 2003. g., udjeli oblika energije ................................................ 87 Slika 23. Potronja energije u prometu SD 2003. g., udjeli vrsta prometa.................................................. 88 Slika 24. Opa potronja energije SD 2003. g., udjeli oblika energije ........................................................ 89 Slika 25. Opa potronja energije SD 2003. g., udjeli sektora ...................................................................... 89 Slika 26. Neposredna potronja energije RH 2003. g., udjeli oblika energije................................................ 91 Slika 27. Neposredna potronja energije RH 2003. g., udjeli sektora............................................................. 92 Slika 28. Referentni scenarij - neposredna potronja energije SD 2020. g., udjeli oblika energije........... 95 Slika 29. Referentni scenarij - neposredna potronja energije SD 2020. g., udjeli sektora........................ 95 Slika 30. Maksimalni supstitucijski potencijal suneve energije i biogoriva SD 2020. g............................ 97 Slika 31. Maksimalni supstitucijski potencijal svih obnovljivih izvora SD 2020 g. .................................... 98 Slika 32. Ublaeni scenarij oblici energije u neposrednoj potronji SD u 2020. g. .................................. 99 Slika 33. Izvori emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2003. g. ................................................................ 101 Slika 34. Izvori emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2020. g. - referentni scenarij ............................. 103 Slika 35. Izvori emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2020. g. - ublaeni scenarij ................................ 105 Slika 36. Usporedba koliina i oblika energije referentnog i ublaenog scenarija SD 2020. g. ............... 110 Slika 37. Usporedba emisija CO2 referentnog i ublaenog scenarija SD 2020. g...................................... 112 Slika 38. Usporedba ukupnih emisija referentnog i ublaenog scenarija SD 2020. g............................... 114

POPIS TABLICA
Tablica 1. Stanovnitvo SD prema popisu 2001. g. ........................................................................................ 18 Tablica 2. Bilanca energetske potronje SD 1996. g. ..................................................................................... 21 Tablica 3. Bilanca energetske potronje RH 1996. g........................................................................................ 22 Tablica 4. Matrica - energetska potronja SD prema udjelima u RH ......................................................... 23 Tablica 5. Srednja dnevna suneva energija Splitsko-dalmatinske upanije ................................................ 33 Tablica 6. Podaci o brzinama prizemnog vjetra u meteorolokim postajama SD ...................................... 36 Tablica 7. Zbirna procjena potencijala energije vjetra za sve odabrane lokacije SD ................................ 36 Tablica 8. Ukupni tehniki potencijal malih vodotoka s potezima koritenja na podruju SD ................ 38 Tablica 9. Tehniki iskoristivi potencijal malih hidroelektrana na podruju SD u I. fazi [36] ................. 38 Tablica 10. Mogunost dodatnog koritenja vodotoka na postojeim hidroelektranama ............................ 39 Tablica 11. Supstitucijski potencijal malih hidroelektrana SD .................................................................... 40 Tablica 12. Supstitucijski potencijal biomase u SD....................................................................................... 43 Tablica 13. Industrijska potronja SD, oblici energije i njihova zamjenjivost ........................................... 48 Tablica 14. Industrijska potronja SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom............ 49 Tablica 15. Prometna potronja SD 2020. g., 20 % zamjenjivost biogorivima ........................................... 50 Tablica 16. Kuna potronja SD, oblici energije i njihova zamjenjivost ..................................................... 52 Tablica 17. Kuna potronja SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom ..................... 52 Tablica 18. Potronja uslunog sektora SD, oblici energije i njihova zamjenjivost ................................... 53 Tablica 19. Potronja uslunog sektora SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom .... 53 Tablica 20. Poljoprivredna potronja SD, oblici energije i njihova zamjenjivost ...................................... 54 Tablica 21. Poljoprivredna potronja SD 2020. g., zamjenjivost sunevom enerijom i biogorivom ......... 54 Tablica 22. Potronja graditeljstva SD, oblici energije i njihova zamjenjivost........................................... 55 Tablica 23. Potronja graditeljstva SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom ........... 55 Tablica 24. Prvi korak izrade ublaenog scenarija suneva energija i biogorivo u prometu.................... 56 Tablica 25. Drugi korak izrade ublaenog scenarija - preostala energija iz referentog scenarija............... 58 Tablica 26. IPCC metodologija prorauna emisija CO2 iz energetskog sektora, zaglavlje tablice.............. 62 Tablica 27. IPCC metodologija prorauna emisija CO2 iz energetskog sektora, 1. korak (primjer SD 2003. g.) ...................................................................................................................... 63 Tablica 28. IPCC metodologija prorauna emisija CO2 iz energetskog sektora, 2. i 3. korak (primjer SD 2003. g.) ...................................................................................................................... 64 Tablica 29. IPCC metodologija prorauna emisija CO2 iz energetskog sektora, 4, 5. i 6. korak (primjer SD 2003. g.) ...................................................................................................................... 65 Tablica 30. Ukupne emisije staklenikih plinova RH 1995. g., po sektorima i vrstama plinova.................. 78 Tablica 31. Ukupne emisije staklenikih plinova RH 1995. g., udjeli sektora i plinova ............................... 78 Tablica 32. Tablica za proraunavanje ukupnih emisija staklenikih plinova SD..................................... 79 Tablica 33. Proraun emisija CO2 energetskog sektora SD 2003. g., proporcionalnom metodom ........... 81 Tablica 34. Bilanca energetske potronje SD 2003. g. ................................................................................... 83 Tablica 35. Bilanca energetske potronje RH 2003. g...................................................................................... 90 Tablica 36. Referentni scenarij - bilanca energetske potronje SD 2020. g................................................. 94

XI

Tablica 37. Ublaeni scenarij - bilanca energetske potronje SD 2020. g.................................................... 99 Tablica 38. Proraun emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2003. g. ...................................................... 101 Tablica 39. Specifina emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2003. g..................................................... 102 Tablica 40. Referentni scenarij - proraun emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2020. g. .................. 102 Tablica 41. Referentni scenarij - specifina emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2020. g. ................. 104 Tablica 42. Ublaeni scenarij - proraun emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2020. g. ..................... 104 Tablica 43. Ublaeni scenarij - specifina emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2020. g...................... 104 Tablica 44. Proraun ukupnih emisija staklenikih plinova SD 2003. g. .................................................. 106 Tablica 45. Intenzitet ukupnih emisija SD 2003. g. ..................................................................................... 107 Tablica 46. Referentni scenarij - proraun ukupnih emisija staklenikih plinova SD 2020. g................ 108 Tablica 47. Referentni scenarij - intenzitet ukupnih emisija SD 2020. g................................................... 108 Tablica 48. Ublaeni scenarij - proraun ukupnih emisija staklenikih plinova SD 2020. g. .................. 109 Tablica 49. Ublaeni scenarij - intenzitet ukupnih emisija SD 2020. g. ..................................................... 109 Tablica 50. Procjena trokova za realizaciju ublaenog scenarija ............................................................... 115

XII

1. UVOD
Vrijeme i klima imaju znaajni utjecaj na ivot na Zemlji. Dio su svakodnevnog iskustva ljudskog ivljenja i njegovih nasunih potreba za zdravlje, proizvodnju hrane i blagostanje. Zbog antropogenog djelovanja, kao to je koritenje neobnovljivih izvora energije za industrijsku i kunu uporabu, prometne potrebe, mijenjajui namjenu tla urbanizacijom, sjeom uma u poljoprivredne svrhe, ovjek proizvodi ugljine spojeve i mijenja koncentraciju ugljika u litosferi, biosferi i atmosferi, mijenja fizike i bioloke uvjete na Zemljinoj plohi, a time i utjecaj suneve energije. Sve to ima za posljedicu regionalne i globalne klimatske promjene. Stakleniki plinovi, uzronici promjena, u daleko najveem udjelu sadre ugljine spojeve. Ugljik se nalazi svugdje, sastavni je element u stijenama i solima na kopnu i pod morem, atmosferskim plinovima i u ivim biima. Svi elementi na planetu su u ciklusu razliitih spojeva i prelaze iz jednog spoja u drugi razliitim kemijskim reakcijama. Ugljini ciklus na zemaljskoj kugli odnosi se na kemijski postupak kruenja ugljika od jednog spremita do drugog. Spremita ugljika su razliite starosti. U nekim oblicima ugljik se zadrava relativno kratko vrijeme, od minute do nekoliko dana, a u drugim desetljea ili ak milenije. Izgaranjem fosilnih goriva, ugljik pohranjen duboko u utrobi Zemlje prenosi se u atmosferu. Sjeom uma unitava se prirodni organ koji fotosintezom smanjuje koncentraciju ugljika u atmosferi. Ukoliko se ugljini krug ne stabilizira, moe izazvati znaajni rast jaine suneve energije, srednje globalne temperature na povrini Zemlje, zatopljenje, tj. promjenu klime [1] [2] [3]. Najnovija znanstvena istraivanja pokazuju da je prosjena temperatura na povrini Zemlje porasla za 0,6 C od 1800. godine. Zbog antropogenih emisija, prosjena globalna temperatura Zemlje do 2100. godine porast e od 1,4 do 5,8 C. Posljedice porasta temperature su dizanje prosjene razine mora, promjena hidrolokog ciklusa (prostorna i vremenska preraspodjela padalina) i irenje pustinja. Tu su takoer ukljuene i velike poplave i duga suna razdoblja, kao i poveana uestalost tajfuna i tornada. Da bi se predvidjele mogue promjene klime na globalnoj i regionalnoj razini u sljedeih stotinjak godina radi se na modeliranju moguih antropolokih klimatskih promjena, s ciljem zatite okolia i zatite od moguih negativnih drutveno-ekonomskih posljedica. Za to je zadueno posebno tijelo pod nazivom IPCC (Intergovernmental Panel on Climate Change). IPCC je osnovala Svjetska meteoroloka organizacija WMO (World Meteorological Organization) i Organizacija UN-a za provoenje programa o zatiti okolia UNEP-a (United Nations Environment Programme). Zadatak IPCC-a je znanstvena procjena tehnikih i drutveno ekonomskih informacija, 1

aajnih za razumijevanje klimatskih promjena, njihov potencijalni uinak, prilagodbe i ublaenja. Otvoren je za sve lanice UN-a i WMO. Radne grupe IPCC-a donose smjernice djelovanja. Razraene su razliite drutveno-ekonomske pretpostavke razvoja i opisane su u SRES scenarijima (The Emissions Scenarios of the Special Report on Emissions Scenarios). Razliiti scenariji rezultiraju razliitim nivoima u projekciji budue emisije staklenikih plinova i aerosola, kao i posljedicama koje mogu izazvati. Scenariji su razraeni za etiri ekstremna mogua pristupa: ekonomski, ekoloki, globalni i lokalni [2] [4]. Na 3. zasjedanju Stranaka (Conference of the Parties COP3) UNFCCC-a (United Nations Framework Convention on Climate Change), koje je odrano 11. prosinca 1997. godine u Kyotu, u Japanu, prihvaen je tekst Kyoto protokola koji obvezuje razvijene zemlje da smanje emisiju staklenikih plinova. Dogovoreno je da stupi na snagu 90 dana od datuma kada Protokol ratificira najmanje 55 drava ija je emisija najmanje 55 % emisije zemalja potpisnica aneksa B Protokola (razvijene zemlje) u 1990. godini. Unato velikoj polaznoj emisiji SAD-a (19t CO2/stan.) i postignuu Australije da moe poveati svoje emisije 8 %, ove drave su odluile ne ratificirati Kyoto protokol. Potrebnih 55 % emisije je postignuto 28. listopada 2004. godine kad je Kyoto protokol potpisala Rusija. Tim potpisom ukupno ga je ratificirala 141 stranka s udjelom 61,6 % u ukupnoj emisiji staklenikih plinova. Kyoto protokol je slubeno stupio na snagu 16. veljae 2005. godine [1]. Republika Hrvatska potpisala je Kyoto protokol 1999. godine, ali ga jo nije ratificirala. Razlog je to treba smanjiti emisije za 5 % u razdoblju 2008 - 2012. g. u odnosu na referentnu 1990. g. S obzirom na malu polaznu emisiju u toj godini, to je za Hrvatsku teko ostvariv zadatak koji je, nepromiljenim prijedlogom 1997. g., sama sebi nametnula. Referentne godine emisija plinova je bila mala, osobito stoga to se nisu obuhvatile one iz elektrana smjetenih u bivim republikama Jugoslavije (termoelektrane Obrenovac, Kakanj, Tuzla i Gacko). Iz tih elektrana se, temeljem Ugovora o dugoronoj suradnji, izgradnji energetskih objekata i isporuci elektrine energije izmeu elektroprivrede Hrvatske i elektroprivreda susjednih republika, Hrvatska opskrbljivala elektrinom energijom. Takoer je, zbog prelaska na trino gospodarstvo, dolo do smanjenja ili ukidanja pojedinih, ionako malobrojnih, energetski intenzivnih industrijskih tvrtki (Koksara Bakar, Tvornica elektroda i ferolegura u ibeniku, visoke pei u eljezari Sisak). Za ulazak u EU Hrvatska Protokol iz Kyota mora ratificirati. Hrvatska je stoga uputila Tajnitvu Okvirne konvencije u Marakechu 2001. g. na Konferenciji stranaka (COP7) UNFCCC zahtjev za poveanje visine emisije bazne godine. Svoj zahtjev Hrvatska temelji na lanku 4.6. UNFCCC-a, koji predvia odreenu fleksibilnost za drave s

ekonomijom u tranziciji. Na 8. konferenciji Stranaka 2002. godine u New Delhiju, pomono tijelo UNFCCC-a za tehnika pitanja donijelo je zakljuak da je lanak 4.6. Konvencije primjenjiv za Hrvatsku, kao i da njime nije odreen nain ostvarivanja fleksibilnosti. Nastavak pregovora odvijao se i tijekom 2002, 2003. i 2004. godine te su se nastavili i u svibnju 2005. na sastanku Pomonog tijela za provedbu Konvencije. Na 11. konferenciji o promjeni klime u Montrealu 8. prosinca 2005. g. Republika Hrvatska je predstavila svoje zahtjeve. Na istom zasjedanju, 9. prosinca 2005. g., donesena je odluka po kojoj e se, kako je predvieno lankom 4. stavkom 6. Konvencije, Hrvatskoj dozvoliti novi proraun godinje razine emisija staklenikih plinova koja je bila odreena na temelju referentne 1990. godine. Odlukom se Hrvatskoj dozvoljava odreeni stupanj fleksibilnosti prilikom odreivanja referentne visine emisija staklenikih plinova u odnosu na njezinu povijesnu razinu. Odbor za provedbu odluka Konvencije e na svojoj sljedeoj sjednici razmotriti razinu emisija staklenikih plinova u baznoj godini za Hrvatsku i predloiti njezino prihvaanje na sljedeem zasjedanju Stranaka Konvencije o zatiti klime navodi se u tekstu Odluke [5] [6]. Republika Hrvatska u narednom razdoblju treba rijeiti i operacionalizirati dvojaki problem. Jedan je izgradnja novih kapaciteta energetskog sektora za osiguranje gospodarskog razvitka, a drugi je provoenje mjera za smanjenje emisija staklenikih plinova u svim sektorima, od kojih je energetski prevladavajui [7]. Potrebno je definirati i operacionalizirati energetski razvoj s obzirom na realno oekivani gospodarski razvoj nakon tranzicijskog perioda [8]. U razdoblju od 2010. do 2017. postupno e izai iz pogona elektrane na mazut. Jo uvijek je otvoreno pitanje oblika energije koji e ga zamijeniti [9]. Prema jednim scenarijima gospodarskog razvoja dodijeljene kvote emisije CO2 Kyoto protokolom mogu biti dostignute u 2003. g., prema drugim, stavljajui izvan pogona sve stare elektrana na fosilna goriva, ta granica moe biti pomaknuta na 2015. g., dok je opa procjena da obveze Kyoto protokola nee biti zadovoljene samo mjerama u sektoru proizvodnje elektrine energije [10]. Mogue rjeenje je i proizvodnja elektrine energije izgradnjom nuklearne elektrane [11]. Stjee se dojam, iz navedene literature, da je Republika Hrvatska ispustila iz ozbiljnijih razmatranja proizvodnju elektrine energije iz nuklearne elektrane. To udi, tim vie, jer je suvlasnik u NE Krko iz koje Republika Slovenija pokriva 39 % svojih potreba, dok je hrvatski dio proizvedene elektrine energije iznosio u 2004. godini 15 % ukupno potroene elektrine energije u toj godini [12].

Prema sadanjem tijeku aktivnosti dogodit e se da e se istjecanjem radnog vijeka NE Krko, elektroprivreda Hrvatske zatei u problemima. Za Hrvatsku je krajnji trenutak za konano donoenje odluke. Prednost nuklearne elektrane je stabilna, predvidiva i nia cijena elektrine energije u odnosu na termoelektrane na fosilna goriva [15]. Nedostaci su veliki kapitalni trokovi, relativno duga gradnja i dug povrat novca, manjak javne i politike potpore, a ponajvie neupuenost u problem sigurnosti dugoronog odlaganja visokoradioaktivnog otpada. Poetkom 90-tih godina Europska unija je pokrenula izradu veoma opsene studije iji je cilj bio kvantificiranje utjecaja na okoli elektrana svih vrsta. Kvantificiranje se ogledalo u definiranju tzv. eksternih trokova zbog rada elektroenergetskih objekata. Eksterni trokovi odreuju tetu u okoliu koju uzrokuje ne samo pogon elektroenergetskog objekta ve i cijeli njegov energetski ciklus. Studija koja je raena u dvije faze (Extern E95 i Extern E97), potvrdila je ve ranije izraena miljenja o relativnoj prednosti nuklearnih elektrana u odnosu na termoelektrane s gledita utjecaja na okoli [16]. Pored definiranja strategije proizvodnje elektrine energije u skladu s energetskim razvojem Hrvatske, postoje i druge mjere unutar energetskog sektora kojima se moe znaajno i ekonomino reducirati emisija CO2, naroito u neposrednoj potronji energije i prometu [11], a time i udovoljiti zahtjevima Kyoto protokola. Zbirni prikaz mjera u energetici dan je u Prvom nacionalnom izvjeu [7]. U Prvom nacionalnom izvjeu napravljene su procjene trokova mjera za smanjenje emisije. Podaci se temelje na metodologiji iz Economics of Greenhouse Gas Limitations - Methodological Guidelines (UNEP, 1998). Uzroci emisija, odnosno antropogene klimatske promjene, zapoele su industrijskim razvojem. Napravljeni su slikoviti grafiki prikazi procjene poveanja koliine suneve energije uslijed poveanja koncentracije plinova atmosfere i drugih mehanizama s procijenjenim izravnim utjecajima na globalne klimatske promjene koje su se dogodile djelovanjem ovjeka od poetka industrijske revolucije do danas (1750 - 2000. g.) [2]. Era nafte viestruko je promijenila nain ivota i rada te uvjete na Zemljinoj kugli. Tada je poela globalizacija u tehnolokom smislu, a ovo danas je zavrno informatiko i gospodarsko povezivanje radi ubrzanja protoka novca, sirovina, proizvoda i ljudi, odnosno profitna globalizacija. Poelo se suoavati s posljedicama prevelikog koritenja fosilnih goriva i poelo se razmiljati - a to nakon [9] [30]? Svaki kraj ima neke svoje specifinosti na kojima se kroz povijest gradila kultura rada, ivljenja i stanovanja, a pri tome se razmiljalo kako sve to uskladit s okruenjem. Pogledom na Splitsko-dalmatinsku upaniju vidi se nastanak niza

malih mjesta, ali dovoljno velikih za urbani ivot stanovnitva u njima. Da bi se sauvala plodna zemlja naselja su graena na rubnim dijelovima polja, na osunanim stranama i u zavjetrini. Kue su graene u funkciji svjetla i topline stanovanja, prostori za uvanje blaga i ljetine isto tako. Sve je bilo usklaeno, poljoprivredna dobra, uzgoj, lov i ribolov, s ljudskim potrebama i navikama. ovjek je iz stadija lovca i skupljaa plodova preao u stadij ekonoma gdje je u okunici uzgajao skupljena sjemenja biljaka i pripitomljene ivotinje. Pri tome se radilo o ambijentalnim vrstama prilagoenim klimi. Dolaskom nafte i strojeva poeo je proizvoditi nove industrijske proizvode, stoku je poeo uzgajati u talama, ivinu u peradarnicima, bilje u plastenicima, proizvodio je sve to se moglo prodati na tritu, koje je postalo globalno. Globalni socioekonomski energetski metabolizam postao je problem odrivog razvoja [42]. Pri tome je u tropima poeo stvarati uvjete niskih temperatura, a na sjeveru plastenike za uzgoj tropskih vrsta. U odreenom trenutku jeftine nafte sve se izmijenilo, gradio se sustav kao da e ti energetski uvjeti biti vjeni - velike tvornice, radna snaga koncentrirana u gradove, arhitektura koja iziskuje rasvjetu 24 sata dnevno, klimatiziranje i ventiliranje prostora tijekom cijele godine, grijanje ulica i trgova itd. Danas je dolo do svijesti ljudi da to treba mijenjati. Jedno od rjeenja je u budunosti iskoritavati i obnovljive izvore energije u to veoj mjeri. Zbog opravdanog straha da se ne ponove greke iz prolosti ili da ne nastanu novi problemi pretjeranom uporabom obnovljivih izvora energije, intervencije u energetski sektor su stvorile veliko zanimanje javnog mnijenja i oekuje se da e se budue promjene dogaati pod njegovim velikim utjecajem. Prelazak s fosilnih goriva iznjedrit e i novu post-normalnu znanost odreenu neodreenostima, brzim i velikim intervencijama s velikim udjelom javnog mnijenja [44]. U tom predstojeem razdoblju, svaka sredina ima svoje potencijale koje mora prepoznati i upoznati da bi ih mogla na pravi nain koristiti. Jedan od naina je da se okrene u povijest i vidi kako su to stari radili na njihovim prostorima. Definiranje odgovarajuih tehnologija za transformiranje, koritenje i upravljanje energijom je specifino i prema tome u novom pristupu svaka drava morat e raditi svoj program prilagoen svojim potrebama i resursima [41]. Meutim, danas je problem sloeniji jer se djeluje u liberaliziranom energetskom tritu u kojem se ispreplie interes profita i zatite okolia. Tako jo uvijek u EU postoje dva pristupa tom problemu feed-in tariffs i green certificates [45], pri emu i sama obnovljiva energija ne moe izbjei dinamiku ocjenu ivotnog vijeka tehnologije u cilju trinog vrednovanja, kao to je sluaj i sa svakim drugim proizvodom koji se prodaje na tritu [43]. Razvoj se ne moe zaustaviti. Kako doi do to vie energije i to manje emisija staklenikih plinova? Moe li se to postii racionalizacijama i uporabom novih izvora energije i novih tehnologija? Na ta pitanja se 5

pokuavaju nai odgovori u znanstvenim i strunim studijima, programima i projektima. Uglavnom se strateki programi i projekti donose na nacionalnoj razini [9] [17] [18] [19] [20] [24]. Premda zbog specifinosti pojedinih regija a s obzirom da se odreeni izvori obnovljivih energija nalaze na njihovim podrujima iziskuje se i regionalni pristup u obradi problema [33] [34] [27] [36]. Najvie se uradilo u tednji energije i njenoj racionalizaciji u podrujima dosadanjeg nedopustivog razbacivanja energijom, a to su programi energetske efikasnosti u graevinarstvu i urbanizaciji, kogeneracijska i hibridna energetska postrojenja. Donose se mjere energetske uinkovitosti u graevinarstvu [22]. Koncipiraju se nove energetski efikasne kue [21]. Koriste se razne konstrukcije za to veu uinkovitost suneve energije koje eksterno zagrijavaju zrak koji se potom ubacuje u zagrijavani prostor [54]. Konstrukcijskim integriranjem fotonaponskih kolektora u objekt eli se postii to vea efikasnost [50]. Openito zgrada, naroito krov, postaje i nosa kolektora kod koritenja suneve energije, o emu e vie biti govora kasnije. Pored definiranja kue sa to boljim iskoritavanjem suneve energije, radi se i na izradi urbanistikih smjernica da trgovi i ulice mogu optimalno koristiti sunevu energiju, te da zgrade meusobno ne smetaju u njezinom koritenju [51]. Splitsko-dalmatinska upanija spada u sam vrh po koliini energije koja se prima sunevim zraenjem na teritoriju Republike Hrvatske stoga je znaajno vidjeti koje razvijene tehnologije upotrijebiti za njegovo koritenje. Jedan od najintrigantnijih naina koritenja suneve energije je proizvodnja elektrine energije iz suneve energije to jeftinije, odnosno konkurentnu elektrinoj energiji proizvedenoj iz konvencionalnih izvora [46]. S individualnih sunevih sustava za pojedinane objekte postupno se prelazi na sustave sunevih toplana za itava naselja i proizvodne pogone. Izraen je jedan takav pilot-projekt suneve toplane Marstal [29]. U EU se ve uveliko koristi suneva energija i izgraen je itav niz karakteristinih energetskih objekata na bazi suneve energije [28]. Zbog nestalnog izvora suneve energije uvijek se razmilja i o dopunskom obliku energije i moguim racionalizacijama. Analizira se primjena suneve energija s briketiranim biogorivom [48], te primjena ukapljenog naftnog plina u apsorpcijskim rashladnim ureajima u kombinaciji sa sunevim kolektorima na jadranskim otocima [23]. Uporaba suneve energije u kombinaciji s toplinskim pumpama s mogunou grijanja i hlaenja, ve sada ima komercijalnu primjenu u panjolskoj koju karakterizira koliina sunevog zraenje slina Splitsko-dalmatinskoj upaniji [47]. Istraivanjima je osmiljeno hibridno postrojenje za fotonaponsku proizvodnju struje u kombinaciji s koncentratorima visokotemperature primjene suneve energije i elektrinim parogeneratorom [49]. Da bi se sprijeilo rasipanje energije kod sustava za klimatiziranje koristi se hidrosolarni krov kao hladnjak za poboljanje efikasnosti [52]. 6

Razvijeni su krovni sunevi kolektori fotonaponsko / termalni koji, u kombinaciji s toplinskom pumpom vezanom za temperaturu tla, omoguavaju toplinsku primjenu tijekom cijele godine [53]. Koritenje energije vjetra karakteristino je od davnina na europskim obalnim dijelovima Atlantskog oceana. Sustavi elektrana na vjetar su razvijeni u znaajnoj mjeri. Razvijeni su sustavi za optimalizaciju rada i upravljanja farmama elektrana na vjetar [56], sustavi za optimimalno raunanja udjela vjetra u kombiniranom postrojenju za proizvodnju struje [55]. Primjena koritenja energije vjetra u EU je otila toliko daleko da je dolo do reakcija njezinog osporavanja u Deklaraciji Vijea, Europa Nostra, od 3. rujna 2004. o utjecaju proizvodnje energije iz vjetra na neurbana podruja, u kojoj se, izmeu ostalog, konstatira da bi trebalo uloiti vee napore u promicanju svih oblika obnovljive energije. Vijee takoer smatra da su se mnoge zemlje, do sada u prevelikoj mjeri, usredotoile na energiju vjetra, bilo na obali bilo pred obalom. Ove zemlje daju znaajne poticaje za razvoj proizvodnje energije iz vjetra, omekavajui zakone o planiranju i ne izraujui uravnoteenu procjenu njenih prednosti i nedostataka, uz posljedicu da velikim podrujima prekrasnog krajobraza diljem Europe sada dominiraju skupine sve veih turbina na vjetar svaka predstavlja malu elektranu, i time ova podruja efektivno postaju industrijalizirana uz posljedinu ozbiljnu tetu za prirodnu batinu [32]. Slino je kod nas s malim hidroelektranama kod kojih se odredi tehniki potencijal, a zatim se u realizaciji projekta suoava s nizom prostorno-planskih ogranienja, uvjetima koritenja vodnih resursa, kao i ogranienjima sa stanovita zatite prirode i okolia te zatite kulturne batine [36]. Kod valoriziranja mogunosti koritenja energije vjetra i malih hidroelektrana treba uzeti u obzir i navedeno. Strune studije i rasprave bave se stanjem i perspektivom elektrana na vjetar u Hrvatskoj [25]. Premda je koritenje biomase jedan od najstarijih oblika koritenja energije u vidu ogrjevnog drva, danas ono poprima druge oblike koritenja. Izrauju se studije i analize karakteristika motora koji koristi biogorivo u odnosu na fosilno gorivo kao i cijene proizvodnje [58]. Usporeuje se dizel gorivo s biodizel gorivom proizvedenim iz uljane repice koji ga u potpunosti moe supstituirati kao pogonsko gorivo u motorima s unutarnjim izgaranjem [59]. EU za svoje lanice rauna njihove resurse biomase koje ukljuuje u zajedniku energetsku bilancu i obvezuje lanice za primjenu donesenih odluka [57]. Isto trai i oekuje od buduih lanica. Republika Hrvatska je ve sada odredila cilj, kao i zemlje lanice EU, da se vaeom dinamikom i udjelima u potronji do 2020. g., tradicionalna goriva u prometu postupno moraju zamjenjivati s biogorivima. Hrvatskoj je od UNID-a 2002. godine odobren i financiran projekt Promocija proizvodnje bio dizelskog goriva u Republici Hrvatskoj. Cilj projekta je priprema uvoenja biodizel goriva kao obnovljivog izvora 7

energije u prometni sektor sukladno s donesenim odlukama a u cilju smanjenja potronje uvoznih fosilnih goriva [26]. Temeljem iznesenog pregleda znanstvenih radova moe se zakljuiti da u lokalnim sredinama diljem svijeta postoje veliki potencijali koji odreuju energetski sektor i neposrednu energetsku potronju. Oni se oituju u smislu naslijeene ukupne energetske kulture, naina proizvodnje i vrsti tradicionalnih proizvoda, openito u kulturi rada, ivljenja i stanovanja. Te potencijale treba probuditi i, skreui s naftnog kolosijeka ponovno, ih staviti u optimalnu funkciju podupirui ih novim znanstvenim i tehnolokim spoznajama. U tom smislu i Splitsko-dalmatinska upanija ima svoje specifinosti. Ogledaju se u tome to je izostankom razvoja ostala u ekolokom smislu sa sauvanim istim morem i kopnom koje je bogato umama, dok je u drutvenom smislu, u gospodarstvu i poljoprivredi zadrala tradicionalna obiljeja [33] [34]. Zbog sauvanosti i nezagaenost znatnih vodnih bogatstva, kopnenog obalnog i morskog ekosustava poveana je osjetljivost na mogua zagaenja okolia i klimatske promjene. Navedena bogatstva su, gospodarski i turistiki, razvojni potencijal uz restrukturiranu industriju poetkom devedesetih. Istovremeno je bogata obnovljivim izvorima energije gdje suneva energija ima dominantnu ulogu. Uzimajui u obzir prethodno izneseno, temeljem prikazanih mjera, predloenom energetskom politikom Republike Hrvatske, programima i iskustvima drugim i ograniavajuim okolnosti za njihovo provoenje, postavlja se hipoteza: Splitsko-dalmatinska upanija svojim potencijalom obnovljivih izvora energije, u kojem prednjai suneva energija, u stanju je osigurati nesmetani vlastiti gospodarski razvoj uz znatno smanjenje emisija CO2, te dodatno doprinijeti Republici Hrvatskoj u mjerama koje se provode na smanjenju emisija CO2 u energetskom sektoru. Hipoteza se zasniva na sljedeem: Za proizvodnju elektrine energije u Splitsko-dalmatinskoj upaniji ne troe se fosilna goriva, a dananja proizvodnja u hidroelektranama je dvostruko vea od potreba upanije [35]. Postoji velika mogunost proizvodnje toplinske energije koritenjem suneve energije u industrijskom i opem sektoru. Hibridna postrojenja na bazi koritenja energije sunca i vjetra omoguavaju rjeenja rasvjete manjih objekata, signalizacije pomorskih, zranih i cestovnih putova na udaljenijim i otonim dijelovima upanije gdje ne postoji izgraena infrastruktura. Postojee tehnologije koritenja suneve energije putem sunevih toplana i blok-kotlovnica pruaju iroku mogunost niskotemperaturne primjene. Poveanje standarda u kuanstvima i turistikom sektoru pokazivat e prijeku potrebu za

klimatiziranjem prostora, grijanjem bazena itd. Poveat e se staklenika proizvodnja u poljoprivredi i stoarstvu. Tehnologija primjene visokotemperaturnih sunevih sustava do te mjere se razvila da bi ve i sada, u ovim uvjetima nepostojanja dravnih poticaja i subvencija, prilikom investiranja u pojedine proizvodne tehnoloke pogone i pogone za proizvodnju i preradu hrane, trebalo voditi rauna i o mogunostima ovih sustava, budui da su ve na granici ekonominosti [18] [19]. Kapaciteti suneve energije su praktiki neogranieni, iskljuivo ovise o prostoru za fiziki smjetaj kolektora i ekonominosti primijenjene tehnologije. Svega 20 % poljoprivrednih povrina Splitsko-dalmatinske upanije je obraeno. Znaajni dio poljoprivrednih povrina se ne obrauje ili je pod panjacima. Plantanim uzgojem na tim povrinama postoji potencijal za osiguranje proizvodnje biogoriva iz vlastitih izvora i na taj nain bi se potovala odluka Republike Hrvatske da e do 2020. g imati 20 % biogoriva za potronju u sektoru prometa [41]. Prvim nacionalnim izvjeem Republike Hrvatske, uraenom po Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) za 2001. godinu, prikazani su rezultati emisija za razdoblje od 1990. do 1995. g. [7]. Upravo je energetski sektor najvei uzronik emisija CO2, pa se najvei uinak za smanjenje emisija staklenikih plinova moe i ostvariti u energetskom sektoru. U daljnjem tekstu izlae se kratak opis rada radi potvrivanja postavljene hipoteze. Prvo se pristupilo izradi bilance energetske potronje Splitsko-dalmatinske upanije. Za izradu nije bilo dostupnih novijih podataka o energetskoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije. Najnovije podatke, koji su posluili kao temeljni dokumenti, objavili su MZOPUG i EIHP [7] [35] [36] [37]. To su: Bilanca neposredne potronje energije Splitsko-dalmatinske upanije za 1996. g., Bilanca neposredne potronje energije Republike Hrvatske za 1996. g., Ukupne emisije i ponori CO2 po sektorima Republike Hrvatske u 1995. g. i Emisije CO2 iz energetskog sektora Republike Hrvatske za 2003. g. Da bi se navedeni podaci mogli upotrijebiti razraene su odreene metode. Na osnovu udjela u energetskoj potronji Splitskodalmatinske upanije u potronji Republike Hrvatske za 1996. g. definiran je model za raunanje potronje Splitsko-dalmatinske upanije prema podacima o potronji Republike Hrvatske za odreenu godinu. Pretpostavilo se da e se njihovi razvoji odvijati istim stopama, te da je gospodarstvo Splitsko-dalmatinske upanije 1996. g. restrukturirano i da se, na novonastalim osnovama strukture potroaa i energetskih potreba, dalje razvija. Tako se dolo do Bilance neposredne potronje energije Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g. i modela za izradu referentnog i ublaenog scenarija energetskog razvitka Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g.

Referentni scenarij energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. ili temeljni scenarij, raen je istom metodom kojom se dolo do neposredne potronje energije Splitskodalmatinske upanije 2003. g. podranom podacima iz referentnog scenarija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. g. i planirane strukture koritenja obnovljivih izvora prema referentnom scenariju energetskog razvitka RH [9]. Referentni scenarij se temelji na pretpostavci usporenog ukljuivanja novih tehnologija u industriju, poljoprivredu i zatitu okolia. Openito ima manje skrbi za institucijsku i organizacijsku reformu energetskog sektora, tj. evidentan je izostanak potpore energetskoj efikasnosti i primjeni obnovljivih izvora energije. Dobivena je planirana neposredna potronja energije Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g., njezina struktura neposredne potronje po oblicima energije i struktura potronje po potroaima. Za izradu ublaenog scenarija posebno se obradio potencijal obnovljivih izvora energije na podruju Splitsko-dalmatinske upanije (suneve energije, energije vjetra, malih hidroelektrana, energije biomase) uz postojei potencijal hidroelektrana [17] [18] [19] [20] [25] [32] [36]. Ublaeni scenarij energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g., temeljem postavljene hipoteze, sagledava mogunost, u strukturi planirane potronje energije za gospodarski razvoj do 2020. godine, iskoritavanja maksimalnog potencijala obnovljivih izvora energije kojima upanija raspolae. Bilo je znaajno utvrditi koliko se od ukupne potronje klasinih oblika energije moe supstituirati sa sunevom energijom i utvrditi koliki je potrebni iznos biogoriva za supstituciju u prometu, jer je Republika Hrvatska postavila za cilj da e do 2020. g. za potronju goriva u prometu koristiti 20 % biogoriva [26]. Analizirana je neposredna potronja energije po namjeni s procjenom supstitucijskih mogunosti obnovljivih izvora energije. Analiza je raena u dva koraka. U prvom koraku paralelno se izradila analiza supstitucijskih potencijala suneve energije i biogoriva u prometu. Drugi korak, nakon utvrenog maksimalnog supstitucijskog potencijala suneve energije i biogoriva, sagledava zamjenjivost s ostalim obnovljivim izvorima energije kojima raspolae Splitsko-dalmatinska upanija (energijom vjetra, energijom malih hidroelektrana i preostalom energijom iz biomase). Dobio se ukupni tehniki ostvarivi potencijal obnovljivih izvora Splitsko-dalmatinske upanije, a temeljem njega i ublaeni scenarij energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. S ukupnom neposrednom potronjom energije, strukturom i oblicima energije namijenjenih potronji te strukturom potroaa koja je ista za oba scenarija. Koristei IPCC metodologiju za oba scenarija izraunate su emisije CO2 iz energetskog sektora [7] [39] [40]. Obraeni su i financijski efekti smanjenja emisija u

10

energetskom sektoru. Napravilo se investicijsko vrednovanje ublaenog scenarija u odnosu na referentni scenarij za ostvarenje energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. [16] [27] [29] [41] [42]. Ukupne emisije staklenikih plinova izraunate su proporcionalnom metodom prema objavljenim izraunatim emisijama za Republiku Hrvatsku [7]. U daljnjim poglavljima prikazana je detaljna metodologija rada. Dobiveni rezultati prikazani su u zasebnom poglavlju. Komentar dobivenih rezultata, s obzirom na postavljenu hipotezu, dat je u zakljuku.

11

12

2. METODOLOGIJA RADA
2.1. UVOD U METODOLOGIJU U uvodu je napisano da nema novijih dostupnih podataka o energetskoj potronji Splitskodalmatinske upanije. Trebalo je pronai metodu kojom bi se dolo do kvalitetnih podataka temeljem kojih bi se mogle raditi analize i prorauni emisija staklenikih plinova Splitskodalmatinske upanije. U ovom poglavlju opisana je ukupna metodologija rada. Prikazani su izrauni, nain unoenja ulaznih podataka, matrice i matematiki modeli raunanja, dok su rezultati prikazani u posebnom poglavlju. Nain rada shematski je prikazan (slika 1). Navedeni su temeljni dokumenti iji su podaci bili dostupni (i na raspolaganju) za izradu radnje [7] [35] [36] [37]. Oni su polazni izvor podataka na temelju kojih se zasniva izrada radnje. Nadalje, iz sheme se vidi to slui za ulazni podatak odreenom poglavlju i koji se rezultat obradom dobiva. Prilikom rada u svakom poglavlju je opisan proces kojim se, odreenom metodom, obradilo podatke i nain na koji se dobio izlazni dokument. U daljnjem tekstu uvodnog dijela daje se kratak opis i pregled po naslovima, redom kako su postavljeni u poglavlju koje se odnosi na metodologijiu rada. 2.2. Obiljeja Splitsko-dalmatinske upanije - Prije same metodoloke razrade prikazana su osnovna geografsko-socijalna obiljeja Splitsko-dalmatinske upanije s podacima o naseljenosti, zaposlenosti, navikama u potronji energije, o raspoloivim obnovljivim izvorima energije, openito o svemu to utjee na neposrednu potronju energije, odnosno na energetsku bilancu. 2.3. Energetska bilanca SD prema udjelima u RH Na osnovu dokumenata o udjelu energetske potronje Splitsko-dalmatinske upanije u potronji Republike Hrvatske za 1996. g. modelira se proces raunanja potronje Splitsko-dalmatinske upanije prema podacima o potronji Republike Hrvatske za odreenu godinu. Pri tome se pretpostavlja da e se njihovi razvoji odvijati istim stopama, te da je gospodarstvo Splitsko-dalmatinske upanije 1996. godine restrukturirano i na novonastalim osnovama strukture potroaa i energetskih potreba dalje e se razvijati. Dobiveni dokument je dananje stanje, odnosno Bilanca neposredne potronje energije Splitsko-dalmatinske upanije 2003. g. On je ujedno polazite za izradu dvaju scenarija energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g., referentnog i ublaenog.

13

Bilanca neposredne potronje energije Splitsko-dalmatinske upanije za 1996. g.

Bilanca neposredne potronje energije Republike Hrvatske za 1996. g.

Ukupne emisije i ponori CO2 po sektorima Republike Hrvatske za 1995. g.

Emisije CO2 iz energetskog sektora Republike Hrvatske za 2003. g.

POGLAVLJE 2.3. Bilanca neposredne potronje energije Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g.

REFERENTNI SCENARIJ

UBLAENI SCENARIJ

POGLAVLJE 2.5.

POGLAVLJE 2.4. Bilanca neposredne potronje energije SD za 2020. g.

POGLAVLJE 2.6. Bilanca neposredne potronje energije SD za 2020. g.

provjera

POGLAVLJE 2.7. Emisije CO2 iz energetskog sektora SD za 2020. g.

POGLAVLJE 2.7. Emisije CO2 iz energetskog sektora SD za 2020. g.

POGLAVLJE 2.7. Emisije CO2 iz energetskog sektora SD za 2003. g.

POGLAVLJE 2.10. (2.3.) Emisije CO2 iz energetskog sektora SD za 2003. g.

POGLAVLJE 2.8. Financijski efekti promatranih scenarija energetskog razvitka SD do 2020. g.

usporedba

POGLAVLJE 2.9. Ukupne emisije i ponori CO2 po sektorima SD za 2020. g.

POGLAVLJE 2.9. Ukupne emisije i ponori CO2 po sektorima SD za 2020. g.

Slika 1. Shematski opis metodologije rada

14

2.4. Referentni scenarij Na osnovu dokumenata o energetskoj potronji za 1996, 2003, 2010. i 2020. g. iznesenim u referentnom scenariju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. g., kao i podataka o koritenju obnovljive energije po tom scenariju, modelira se proces energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. a prema metodi prikazanoj u poglavlju 2.3. Rezultat provedenog postupka je referentni scenarij neposredne energetske potronje Splitsko-dalmatinske upanije 2020. g. 2.5. Potencijal obnovljivih izvora energije U ovom poglavlju prikupljeni su i obraeni podaci o potencijalu obnovljivih izvora energije Splitsko-dalmatinske upanije, koji se odnose na sunevu energiju, energiju vjetra, malih hidroelektrana i biomase. 2.6. Ublaeni scenarij Ukupna neposredna potronja energije dobivena referentnim scenarijem Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. analizira se s aspekta vrsta potroaa, koliina i oblika potronje energije. Cilj je analize utvrditi mogunost zamjene oblika energije s obnovljivom energijom temeljem podataka o ukupnom potencijalu obnovljivih izvora energije Splitsko-dalmatinske upanije. Postupak analize se provodi u dva koraka. U prvom koraku analizira se mogunost zamjene postojeih oblika energije sa sunevom energijom i biogorivom u prometu. U drugom koraku analiziraju se preostali oblici obnovljivih izvora energije Splitsko-dalmatinske upanije. Rezultat je Bilanca neposredne potronje energije Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. prema ublaenom scenariju. 2.7. IPCC Metodologija Obraen je nain primjene IPCC metodologije za raunanje emisija CO2 iz energetskog sektora. Ovom metodologijom izraunate su emisije CO2 iz energetskog sektora 2020. g. za referentni scenarij i ublaeni scenarij. 2.8. Financijski efekti smanjenja emisija CO2 U poglavlju je razraena metodologija usporedbe financijskih podataka primjene referentnog scenarija u odnosu na ublaeni scenarij. Postupak je sljedei: Izrauna se specifini investicijski troak za smanjenje emisija CO2 supstitucijom postojeeg goriva s gorivom koje ne emitira CO2 Cspec
kn

/tCO2. Izraun

specifinog investicijskog troka je napravljen za sve obnovljive izvore energije koji definiraju ublaeni scenarij energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije. Rezultat je dokument o veem investiranju u energetski sektor u odnosu na referentni scenarij do 2020. g. radi smanjenja emisija CO2 koje ublaeni scenarij prua. 2.9. Ukupne emisije staklenikih plinova Razraena je metoda za izraunavanje ukupnih emisija stakleninih plinova svih est sektora, temeljem IPCC metodologije izraunatih 15

podataka o emisijama CO2 u energetskom sektoru. U Prvom nacionalnom izvjeu Republike Hrvatske, prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime [7], izraunate su ukupne emisije i ponori staklenikih plinova prema IPCC metodologiji za 1995. g. Iz rezultata je vidljivo da 73 % emisija proizvodi energetski sektor, u samom energetskom sektoru 92 % emisija odnosi se na emisije CO2. Znai, 68 % ukupnih emisija proizvode emisije CO2 iz energetskog sektora. Veliina udjela govori o vanosti izrauna emisija CO2 iz energetskog sektora. Dokument o emisijama CO2 iz energetskog sektora ulazni je podatak u ovoj metodologiji. Zato se u prethodnom dijelu rada usredotoilo na podatke za izradu energetske bilance Splitsko-dalmatinske upanije. Tablica s ukupnim emisijama i ponorima CO2 po sektorima Republike Hrvatske iz izvjea prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime [7], ovdje razraenim postupkom, preraena je u proporcionalnu matrinu tablicu pomou koje se, unosom podatka o emisijama CO2 iz energetskog sektora, raunaju ukupne emisije staklenikih plinova. 2.10. Provjera ulaznih podataka - Cilj je u ovom poglavlju provjeriti Bilancu neposredne potronje energije Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g., odnosno podatke dobivene metodom obraenom u poglavlju 2.3. To je uraeno indirektno na nain prikazan petljom (slika 1). Kao to se vidi u dijagramu na slici, smjer provjere ide sljedeim tijekom: Iz podataka o emisiji CO2 energetskog sektora Republike Hrvatske za 2003. g., koristei proporcionalnu metodu prema udjelima (definiranu u poglavlju 2.3), u ovom poglavlju su izraunate emisije CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g. Paralelno s tim uraeno je sljedee: Na raspolaganju su izraunate emisije CO2 IPCC metodologijom iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g. (poglavlje 2.7) a prema ulaznim podacima o neposrednoj potronji energije Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g. dobivenim metodom u poglavlju 2.3. Na oba upotrijebljena naina dobivene su emisije CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g. Postignut je cilj usporedbe podataka iz razliitih izvora, a dobiveni rezultati odstupaju za 5 %.

2.2. OBILJEJA SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE 2.2.1. Opa obiljeja Splitsko-dalmatinske upanije Prostorne i klimatske znaajke: Splitsko-dalmatinska upanija jedna je od najveih upanija u Hrvatskoj. Svojim poloajem na sredinjem dijelu hrvatskog Jadrana (slika 2) ima veliki 16

utjecaj na razvoj susjednih podruja. Ona nema nekih znaajnijih rudnih nalazita na kojima bi se moglo razviti jae industrijsko gospodarstvo. To je bio jedan od razloga velikih povijesnih migracija, drastinog smanjenja broja stanovnika ija je egzistencija bila bazirana na poljoprivredi, odnosno migriranja u gradove, to je dovelo do naruavanja prirodnih struktura sela i grada.

Slika 2. Splitsko-dalmatinska upanija u okviru Republike Hrvatske

Podruje upanije prostire se na povrini oko 14.000 km2, od toga na povrinu mora otpada oko 9.740 km2, a kopna 4.536 km2 . Posebno su zanimljiva tri podruja koja se meusobno razlikuju u geografskom, razvojnom i ambijentalnom smislu. Ta podruja su zaobalje, priobalje i otoci. Zaobalje ini Trogirska zagora, zakozaje, zamosorski i zabiokovski kraj, Cetinska i Imotska krajina sa sredinjim i jugoistonim dijelom Svilajskog masiva, te june padine Dinare i Kamenice od Vjeti gore do Arana. Ono ima povrinu oko 2.472 km2 na kojoj ivi 120.272 stanovnika prema popisu iz 2001. g. Ovaj teritorij je organiziran u 17 opina i gradskih uprava. Priobalni pojas ide od Gradca na jugoistonoj strani do uvale Sienica na zapadnoj strani. Njegova povrina je oko 1.256 km2 i tu ivi 308.477 stanovnika. U ovom pojasu ima 15 gradskih i opinskih uprava. Otoni pojas obuhvaa otoke oltu, Bra, Veli i Mali Drvenik, Hvar, Vis i ostale manje otoke ukupne kopnene povrine 808 km2 sa 34.927 stanovnika. Teren je preteno krevitog i vapnenakog sastava, tako da se upanija svrstava u bezvodna podruja. Nadzemni vodeni tokovi vezani su uz rijeku Cetinu i Jadro. Najvea kraka polja su Cetinsko-pako, Hrvatako, Sinjsko, Muko-postinjsko, Konjsko,

17

Dugopolje, Dicmansko, Imotsko, Rastok i Vrgorsko jezero. Planinski lanci se pruaju paralelno s obalom tako da oteavaju povezivanje ovog podruja s kontinentalnim prostorom. Splitsko-dalmatinska upanija se nalazi u klimatskoj zoni mediteranskog tipa. Osnovna obiljeja ove klime su suha i vrua ljeta te blage i vlane zime. Jadransko more, kao prirodni rezervoar relativno tople vode, ija je temperatura od 100 C do 260 C, ima najvei utjecaj na klimatske karakteristike na irem podruju. Ekstremne negativne temperature kreu se u zagori do -24
0

C, a u primorju do -6,50 C. Prevladavajui vjetrovi su bura i jugo ija je

godinja uestalost 35 do 55 %. Puanstvo Splitsko-dalmatinske upanije: Tijekom 2001. g. obavljen je popis stanovnitva Republike Hrvatske. Ukupan broj stanovnika Splitsko-dalmatinske upanije je u razdoblju 1991-2001. opao sa 474.019 na 463.676, u odnosu prema povrini upanije od 4.523,64 km2 indeks ukupne gustoe je 102,50, odnosno pad ukupne gustoe je za 0,97 indeksna poena. Na prostoru Splitsko-dalmatinske upanije od 4.501 km2 (oko 8 % povrine Republike Hrvatske) ivi 463.676 stanovnika, to ini 10,68 % stanovnitva Republike Hrvatske, od kojih je oko 18 % zaposleno. Prema tom popisu stanovnitva, radni kontingent iznosio je ukupno 296.386 osoba, odnosno 63,9 % ukupnog stanovnitva, a to je na razini prosjeka Hrvatske. Stanovnitvo je rasporeeno po sljedeem obrascu:
Tablica 1. Stanovnitvo SD prema popisu 2001. g.
uk. br. stanovnika Otoci Priobalje Zaobalje UKUPNO 34.927 308.477 120.272 463.676 gustoa naseljenosti (st./km2) 39,65 245,60 48,65 102,50 prosjek starosti (g.) 41,9 37,7 37,9 37,8

Gospodarstvo Splitsko-dalmatinske upanije: U Splitsko-dalmatinskoj upaniji najvei znaaj imaju tri industrijske djelatnosti: brodogradnja, proizvodnja cementa i opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom. Turizam Splitsko-dalmatinske upanije tijekom dvanaest mjeseci 2004. godine ostvario je 1.363.579 posjetitelja. Turisti su ostvarili 7.003.008 noenja od ega su domai turisti ostvarili 10,3 %, a inozemni turisti 89,6 %. To je ostvareno u 146.856 smjetajnih kapaciteta. Najvie hotelskih kapaciteta 80 % i privatnih smjetajnih kapaciteta 70 %, koncentrirano je na podruju Makarske rivijere, na otoku Hvaru i na otoku Brau. Poljoprivredne povrine u upaniji iznose 276.182 ha, a oranice, vonjaci, vinogradi i livade zauzimaju 55.777 ha, to je 9,4 % ukupnih poljoprivrednih povrina Republike Hrvatske. Naalost, struktura koritenja poljoprivrednih povrina je takva da obradive povrine, u 18

ukupnim poljoprivrednim povrinama, ine svega 20,8 %, to znaajno odstupa od odnosa ukupnih poljoprivrednih povrina i obradivih poljoprivrednih povrina na razini drave, gdje je taj odnos 61,6 %. Ovo znai da je veliki dio poljoprivrednih povrina pod panjacima ili, to je jo gore, veliki dio poljoprivrednih povrina koje su se nekada obraivale (npr. terase po naim otocima i priobalju) godinama se pretvorio u neobradive povrine. Pomorski i zrani promet Splitsko-dalmatinske upanije, u skladu je s gospodarskim aktivnostima, a rezultira stalnim porastom prometa brodova, zrakoplova, putnika i tereta. 2.2.2. Energetska bilanca Splitsko-dalmatinske upanije Ukupna potronja energije: Postoji snimka ukupne energetske potronje Splitsko-dalmatinske upanije za 1996. g. prikazana u studiji o energetskom razvitku upanije [35]. Ti su podaci u daljnjem tekstu prikazani i prokomentirani. Na podruju Splitsko-dalmatinske upanije ukupna energetska potronja moe se odrediti kao zbroj gubitaka energije za energetske transformacije, potronje energije za pogon, gubitaka u transportu i distribucuiji i ukupne energija potrebne za neposrednu potronju. Na podruju Splitsko-dalmatinske upanije ukupna proizvodnja elektrine energije se zasniva na obnovljivim izvorima energije, iz hidroelektrana. Pri tome je ukupna proizvodnje elektrine energije 10.480,7 TJ. Iznos od 4.566,8 TJ proizvedene elektrine energije pokriva sve gubitke i ukupnu potronju elektrine energije Splitsko-dalmatinske upanije, dok se preostali iznos od 5.913,9 TJ potroi u drugim dijelovima Republike Hrvatske. Gubici energetskih transformacija: Na podruju Splitsko-dalmatinske upanije postoje dvije grupe postrojenja za energetske transformacije. Dvije javne kotlovnice u gradu Splitu (kotlovnica Blatine i kotlovnica Spinut) i pet hidroelektrana (HE Zakuac, HE Kraljevac, HE ale, HE Orlovac i HE Perua). Prema prikazanim podacima za energetske transformacije u 1996. g. kotlovnice koriste 72,3 TJ srednje lakog loivog ulja za proizvodnju 61,5 TJ pare i vrele vode. Gubitak za energetske transformacije u kotlovnicama na podruju upanije je 10,8 TJ (15 %). Hidroelektrane koriste 28.620,1 TJ vodnih snaga za proizvodnju 10.480,7 TJ elektrine energije. Gubitak za energetske transformacije u hidroelektranama na podruju upanije iznosi 18.139,4 TJ (63 %). U prikazanom izvoru [35] koristi se podatak koji se uobiajio u hrvatskim energetskim bilancama po kojem je efikasnost hidroelektrana 37 %, jednaka prosjenoj efikasnosti termoelektrana, to nije tono [59]. Uobiajeno se u svijetu koristi podatak efikasnosti od 100 %, pa e se ta efikasnost za vodne snage dalje upotrebljavati. 19

Potronja energije za pogon: Da bi se odredila ukupna potronja energije na podruju Splitsko-dalmatinske upanije u obzir treba uzeti i potronju energije za pogon u energetskim postrojenjima. Drugim rijeima, onu energiju koja se koristi kao vlastita potronja u postrojenjima koja proizvode bilo transformiranu bilo primarnu energiju. Na podruju Splitsko-dalmatinske upanije potronja energije za pogon energetskih postrojenja ostvaruje se u hidroelektranama 37,7 (TJ) i elektroprivredi 2,2 (TJ) i to iskljuivo u vidu elektrine energije. Gubici u transportu i distribuciji: U transportu i distribuciji nekih oblika energije dolazi do gubitaka. Na podruju Splitsko-dalmatinske upanije gubici su ostvareni samo u prijenosu i distribuciji elektrine energije. Oni su u 1996. godini iznosili 188.864 MWh ili 679,9 TJ. Ukupna energija za neposrednu potronju: Analizom navedenog izvora, a po odbitku svih gubitaka, ukupno se preda neposrednoj potronji 17.121,7 TJ energije. Od toga se u upaniji proizvodi 1.547,3 TJ u vidu ogrjevnog drva i 3.847,0 TJ u vidu elektrine energije. Ako se tome pridoda 5.913,9 TJ izvezene elektrine energije, onda se moe kazati da se od ukupno potroene energije u upaniji proizvede 66 %. Kada se promatraju oblici energije u neposrednoj potronji s najveim udjelom od 66,2 % sudjeluju tekua goriva. Nakon njih slijedi elektrina energija sa 22,5 %, ogrjevno drvo sa 9,0 %, te ugljen sa 1,9 %. Udio pare i vrele vode vrlo je mali i iznosi 0,4 %. Promatrano po sektorima udio industrijske potronje iznosi 4.032 TJ (23,6 %). Udio potronje u prometu iznosi 6.836,7 TJ (39,9 %), dok udio energije za opu potronju iznosi 6.253,1 TJ (36,5 %).

2.3. ENERGETSKA BILANCA SD PREMA UDJELIMA U RH 2.3.1. Energetski razvoj Splitsko-dalmatinske upanije 1996 - 2003. g. Prethodno opisana i prokomentirana energetska potronja Splitsko-dalmatinske upanije za 1996. godinu jedina je do sada izraena snimka godinje energetske bilance. Osim tih, drugih podataka o neposrednoj energetskoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije nema. Izvjea o radu INE i HEP-a daju podatke uglavnom financijske prirode pa nisu mogli biti koritena u ovom radu za auriranje neposredne energetske potronje. Da bi se dolo do dananjih podataka o energetskoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije, trebalo je definirati odreenu metodu izraunavanja iz raspoloivih podataka i pokazatelja. Za to je posluila strategija

20

energetskog razvoja Republike Hrvatske. Ona predvia za prvih petnaestak godina znaajno razliitu stopu porasta domaeg proizvoda po razdobljima. Razdoblje od 2001. do 2004. g. trebalo je posluiti za uspostavljanje zdravih ekonomskih temelja za dugorono odriv gospodarski razvoj. Razdoblje 2005 - 2010. g. treba kapitalizirati stvorene zdrave ekonomske temelje iz prethodnog razdoblja. U sljedeoj razvojnoj fazi, od 2011. do 2015. godine, predvieno je znaajno poboljanje strukturnih znaajki hrvatskog gospodarstva. Po fazama bi to znailo porast domaeg proizvoda u prvom razdoblju za 5,2 % godinje, u drugom 3,9 % godinje te u treem razdoblju 4,8 % godinje. Nakon toga se oekuje prosjena godinja stopa porasta domaeg proizvoda oko 4 %. Za Hrvatsku bi to znailo poveanje domaeg proizvoda do 2020. godine 2,6 puta u odnosu na ostvarenje iz 2000. godine. U strukturi se ne bi dogaale znaajne promjene s obzirom da je ve danas struktura domaeg proizvoda Hrvatske vrlo slina onima razvijenih zemalja. To znai da bi se udio usluga sa 61 % poveao na 66 %, udio sekundarnog sektora bi ostao na oko 25 % dok bi primarni sektor smanjio svoj udio na oko 8 %. Ovakav razvoj domaeg proizvoda je temeljna odrednica potronje korisne energije u referentnom scenariju Republike Hrvatske i Splitsko-dalmatinske upanije.
Tablica 2. Bilanca energetske potronje SD 1996. g.
Dizel gorivo Para i vrela Ekstra lako Loivo ulje Elektrina loivo ulje UKUPNO TJ 17121,7 4032,0 461,0 19,7 0,0 170,3 0,3 8,9 116,1 61,0 0,9 71,5 25,0 44,8 3326,3 945,1 2520,5 101,7 44,8 3326,3 945,1 39,8 36,0 3,8 1547,3 1524,0 23,3 486,7 473,0 13,7 8,0 25,7 111,0 109,6 33,7 220,6 987,9 340,5 500,5 81,2 65,7 2418,8 84,4 155,9 155,9 180,9 6791,9 101,7 5745,1 945,1 1242,2 340,5 500,5 200,2 201,0 2875,6 2188,0 658,1 7,4 22,1 61,5 57,5 4,0 2,5 2187,7 11,4 2303,8 118,8 366,5 1,3 47,2 188,0 300,8 2670,3 62,3 204,0 368,9 6836,7 101,7 5789,9 945,1 6253,1 4619,0 1203,4 207,6 223,1 679,9 39,9 72,3 17913,8

Ogrjevno

potronje SplitskoUkupno ugljen

tekue gorivo

Bilanca energetske
benzin

gorivo

gorivo

1996. g.

TJ NEPOSREDNA POTRONJA INDUSTRIJA: eljeza i elika obojenih metala stakla i nemetalnih minerala kemijska graevinskog materijal papira prehrambena ostala PROMET: eljezniki cestovni i pomorski zrani OPA POTRONJA: kuanstva usluge poljoprivreda graditeljstvo GUBICI PRIJENOSA I DISTRIBUCIJE POTRONJA ZA POGON GUBICI TRANSFORMACIJA SVEUKUPNO 330,2 290,4 114,0

TJ 1547,3

TJ 577,1 45,6 29,8 14,7

TJ 3360,0

TJ 945,1

TJ 2741,0

TJ 1279,4 291,4 69,8

TJ 2433,1 2433,1 2,6

TJ 10758,6 2724,5 72,4

TJ 3847,0 971,5 244,8 5,0

TJ 61,5

voda

drvo

dalmatinske upanije za

energija

Ukupno

Motorni

Mlazno

Plinsko

21

Tijekom razdoblja od 1998. do 2003. godine, bruto domai proizvod ostvario je porast s prosjenom godinjom stopom od 3 %, dok je ukupna potronja energije porasla prosjeno za 2,3 % a bruto potronja elektrine energije za 3 %. Energetska intenzivnost, ukupna energija utroena za ostvarenje jedne jedinice bruto domaeg proizvoda je na jednakoj razini kao i u 1998. godini, dok je intenzivnost neto utroene elektrine energije ostvarila poveanje s prosjenom godinjom stopom od 0,3 %. Metoda je osmiljena za procjenu dananje ukupne energetske potronje Splitsko-dalmatinske upanije, odnosno za 2003. g., jer je to posljednja godina za koju postoje objavljeni statistiki izvjetaji o energetskoj potronji Republike Hrvatske pomou kojih se moe izvriti procjena energetske potronje Splitsko-dalmatinske upanije. Polazite prorauna postavljenom metodom je prema ranije napisanom 1996. g., jer za tu godinu postoje usporedivi podaci o energetskoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije i Republike Hrvatske. Ti podaci su prikazani u tablici 2. i tablici 3.
Tablica 3. Bilanca energetske potronje RH 1996. g.
Dizel gorivo Para i vrela Ekstra lako Loivo ulje Elektrina loivo ulje UKUPNO TJ 203813,3 49110,6 3319,2 431,2 3450,7 10837,8 11505,2 2747,0 9989,7 7240,4 651,8 27195,4 3974,0 22901,1 631,0 54701,5 870,1 56223,4 1857,9 50371,1 3994,4 530 13680,0 24287,0 717,9 5620,6 18738,7 703,3 25780,5 26991,4 7210,0 98478,9 66977,0 19179,3 8388,2 3950,4 12400,0 39700,0 71900,0 327813,3

Ogrjevno

potronje Republike
Ukupno ugljen

tekue gorivo

Bilanca energetske
benzin

gorivo

gorivo

TJ NEPOSREDNA POTRONJA INDUSTRIJA: eljeza i elika obojenih metala stakla i nemetalnih minerala kemijska graevinskog materijal papira prehrambena ostala PROMET: eljezniki cestovni i pomorski zrani OPA POTRONJA: kuanstva usluge poljoprivreda graditeljstvo GUBICI PRIJENOSA I DISTRIBUCIJE POTRONJA ZA POGON GUBICI TRANSFORMACIJA SVEUKUPNO 4462,2 3931,8

TJ 13680,0

TJ 46168,0 21229,3

TJ 27913,3

TJ 3974,0

TJ 28521,7

TJ 207674 2028,7

TJ 10312,8 8978,4

TJ 91489,2 11007,1

TJ 37100,9 9239,4

TJ 10913,0 3703,0

22

voda

drvo

Hrvatske za 1996. g.

energija

Ukupno

Motorni

Mlazno

Plinsko

2.3.2. Opis postupka izrauna Energetska bilanca Splitsko-dalmatinske upanije za 1996. godinu (tablica 2), kao i podaci o energetskoj potronji Republike Hrvatske za 1996. g. (tablica 3) prikazani su u tipskim tablicama konstruiranim za laki unos podataka i izraun. Koritena je uobiajena metoda podjele i ralambe potroaa, tj. ona koja se koriste na nivou Republike Hrvatske.
Tablica 4. Matrica - energetska potronja SD prema udjelima u RH
Para i vrela Ekstra lako Loivo ulje Elektrina loivo ulje UKUPNO 12 0,0840 0,0821 0,1143 0,0094 0,0000 0,5662 0,0010 0,7807 0,0504 0,9791 0,0044 0,4586 0,1382 0,0066 0,4897 0,1392 0,3711 1,0000 0,0077 0,5790 1,0000 0,0064 0,0078 0,0032 0,2474 0,3299 0,0194 0,0778 0,1024 0,0114 0,0400 0,1279 0,5544 0,5453 0,0271 0,1776 0,7953 1,0000 1,0000 0,4056 0,3269 0,4210 0,5414 0,8618 0,7642 0,4904 0,9934 1,0000 0,9923 1,0000 0,1987 0,0737 0,4159 0,9644 0,9009 0,4599 0,4737 0,5469 0,0356 0,0991 0,0098 0,0124 0,0033 0,2193 0,9496 0,0379 0,8627 0,3949 0,1373 0,0209 0,2314 0,5096 0,0746 0,6623 0,0156 0,0506 0,0915 0,1216 0,0149 0,8469 0,1382 0,0635 0,7387 0,1924 0,0332 0,0357 0,0548 0,0010 0,0010 0,0546

Ogrjevno

energetske potronje
Ukupno ugljen

tekue gorivo

Matrica raunanja
Dizel gorivo benzin

gorivo

gorivo

potronji RH

1 NEPOSREDNA POTRONJA INDUSTRIJA: eljeza i elika obojenih metala stakla i nemetalnih minerala kemijska graevinskog materijal papira prehrambena ostala PROMET: eljezniki cestovni i pomorski zrani OPA POTRONJA: kuanstva usluge poljoprivreda graditeljstvo GUBICI PRIJENOSA I DISTRIBUCIJE POTRONJA ZA POGON GUBICI TRANSFORMACIJA SVEUKUPNO 0,0193 0,0720 0,3926

2 0,0904

3 0,0337 0,0113 0,0646 0,7462

4 0,3123

5 0,0878

6 0,2548

7 0,1189 0,1070 0,9641

8 0,2262 0,8930 0,0359

9 0,6284 0,6757 0,1570

10 0,2247 0,2409 0,5310 0,2538

11 0,0036

Neposredni potroai energije dijele se u tri skupine: industriju, promet i opu potronju. Potronja energije u industriji analizira se kao potronja u industriji eljeza i elika, industriji obojenih metala, industriji stakla, kemijskoj industriji, industriji graevinskog materijala, industriji papira, prehrambenoj industriji i ostaloj industriji. Energija utroena u prometu prati se kroz eljezniki, cestovni, zrani, pomorski i rijeni, javni gradski i cjevovodni transport, a potronja energije u opoj potronji dijeli se na potronju u kuanstvima, uslunom sektoru, poljoprivredi i graevinarstvu. Metoda za izraunavanje se zasniva na dvjema pretpostavkama.

voda

drvo

SD prema udjelima u

energija

Ukupno

Motorni

Mlazno

Plinsko

23

Prva je pretpostavka da je razvoj Splitsko-dalmatinske upanije od 1996. g. do danas rastao po istoj stopi kao i u Republici Hrvatskoj, pa su zadrani isti udjeli u energetskoj potronji kao i 1996. godine.

Druga je pretpostavka da su podaci o energetskoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije iz 1996. godine relevantni za strukturnu procjenu energetske potronje po vrstama potroaa i upotrebljavanim oblicima energije danas, kao i za budui referentni scenarij. Zbog nastalih drutvenih promjena u Splitsko-dalmatinskoj upaniji 1996. godine gospodarstvo je dobrim dijelom restrukturirano i na tim odnosima se dalje razvija.

Tablice su tipske s podacima prireenim za lake usporeivanje i izraunavanje. Prikazani su izraunati udjeli Splitsko-dalmatinske upanije u neposrednoj potronji energije u Republici Hrvatskoj (tablica 4), prema podacima za koje je pretpostavljeno da e ostati konstantni prema iznijetom (tablice 2. i 3). Ovako formirana tablica 4. predstavlja matricu pomou koje e se programiranim tablinim kalkulatorom raunati procjena potronje Splitsko-dalmatinske upanije a temeljem podataka potronje Republike Hrvatske za promatranu godinu. Do podataka u tablici 4. dolo se na sljedei nain: U polje na adresi (stupac (12 ukupno) redak (neposredna potronja)) tablice 4. upisan je kvocijent, podataka na istoj adresi iz tablice 3. i tablice 2. Isti raunski postupci su uraeni na adresi ((12 ukupno)/(industrija)), ((12 ukupno)/(promet)), ((12 ukupno)/(opa potronja)), ((12 ukupno)/(gubici transporta i distribucije)), (12 ukupno)/(potronja za pogon)), (12 ukupno)/(gubici transformacije)), ((12 ukupno)/(sveukupno)). Ovom metodom dobiveni su udjeli Splitsko-dalmatinske upanije u energetskoj potronji Republike Hrvatske po skupinama potroaa; oznaeni su masnom plavom bojom u tablici 4. Za daljnje odreivanje udjela po oblicima energije u matrinoj tablici 4, koristio se sljedei postupak: Podaci o ukupnoj energiji predanoj potronji za Splitsko-dalmatinsku upaniju iz tablice 2. u polju na adresi ((12 ukupno)/(neposredna potronja)) sadre ukupni iznos neposredne potronje energije, a u preostatku retka taj iznos je rasporeen po iznosima pojedinih oblika energije koji ga sainjavaju. Prema tim apsolutnim iznosima oblika energije u neposrednoj potronji iz tablice 2. izraunati su udjeli i upisani u tablicu 4; oznaeni su smeom bojom. Istim postupkom, prema apsolutnim iznosima iz tablice 2, u tablici 4. su izraunati udjeli ukupne potronje u industriji, prometu i opoj potronji, i to prema oblicima energije i

24

vrstama potroaa. Udjeli su takoer oznaeni smeom bojom i zapisani su u recima industrija, promet i opa potronja te u stupcu 12. Polja unutar sektora skupova potroaa: industrija, promet i opa potronja, prema apsolutnim iznosima oblika energije i vrsta potroaa upisani su u tablici 2. U tablici 4. upisani su udjeli tih iznosa i oznaeni su brojevima zelene boje. Udjeli vrsta tekuih goriva u tablici 4. raunati su prema apsolutnim iznosima iz tablice 2. a u odnosu na rubriku ukupno tekua goriva i oznaeni su normalnim brojevima (bez podebljanja) plave boje. Dobivena matrica u tablici 4. temeljna je podloga opisane metode za raunanje energetske potronje Splitsko-dalmatinske upanije prema podacima o energetskoj potronji Republike Hrvatske za promatranu godinu. Napravljeni program za raunanje pomou tablinog kalkulatora u excelu radi na nain da se podaci o bilanci energetske potronje odreene godine za Republiku Hrvatsku unesu u tipsku tablicu (npr. za 1996. g. tablica 3). Podatke iz tablice 3. program mnoi s podacima iz tablice 4. Dobiveni rezultat je tablica s podacima o bilanci energetske potronje Splitsko-dalmatinske upanije za tu godinu (tablica 2). Komentirajui dobivene udjele u tablici 4. zakljuuje se da je udio upanije u neposrednoj potronji u prosjeku 8 % neposredne potronje energije Republike Hrvatske. Od toga je udio industrijske potronje 8 %, prometa 12 %, ope potronje 6 %. Udio u gubicima uslijed prijenosa i distribucije iznosi 5 % gubitaka Republike Hrvatske. Udio Splitsko-dalmatinske upanije u potronji energije za pogon je 0 %. Razlog zato Splitsko-dalmatinska upanija ima zanemariv udio u gubicima uslijed transformacije energije lei u tome to se minimalno koristi para i vrela voda proizvedena u javnim kotlovnicama, a transformiranjem vodenih snaga u elektrinu energiju nema gubitaka transformacije pa su gubici transformacije 0 %. Udio u ukupnoj energetskoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije iznosi 5 % u odnosu na Republiku Hrvatsku. Opisanom metodom je izraunata dananja bilanca Splitsko-dalmatinske upanije prema podacima o energetskoj potronji Republike Hrvatske, objavljenim u godinjem energetskom pregledu Energija u Hrvatskoj za 2003. g. Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva. Dobiveni rezultati su prikazani u poglavlju 3.1. Energetske bilance za 2003. g., Splitskodalmatinska upanija.

25

2.4. REFERENTNI SCENARIJ 2.4.1. Referentni scenarij energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. g. Strukturne karakteristike razvoja energetskog sektora posljedica su velikog broja utjecajnih imbenika od kojih su najznaajniji: gospodarski razvoj, reforma energetskog sektora i mjere dravne politike, razvoj meunarodnog trita energije i meunarodni utjecaj, razvoj tehnologije i globalna ogranienja i zatita okolia. Svaki od imbenika ima svoju dimenziju i utjecaj, a kao posljedica je razliita potronja energije i razliita struktura proizvodnje energije. Njihova osnova je scenarij gospodarskog razvoja, a u naim razmatranjima uzeta je u obzir ista stopa gospodarskog razvoja za Republiku Hrvatsku i Splitsko-dalmatinsku upaniju.

450000,0 400000,0 350000,0 300000,0 250000,0 200000,0 150000,0 100000,0 50000,0 0,0 Para i vrela voda Elektrina energija Tekue gorivo Plinsko gorivo Ogrjevno drvo Ukupno ugljen

TJ

1996. g. 10913,0 37100,9 91489,2 46168,0 13680,0 4462,2

2003. g. 22930,0 46670,0 120360,0 39610,0 13460,0 4480,0

2010. g. 34670,0 63690,0 129860,0 56310,0 14710,0 3850,0

2020. g. 46290,0 86370,0 161620,0 72190,0 23890,0 4040,0

Slika 3. Referentni scenarij - neposredna potronja energije RH do 2020. g., oblici energije

Osnovne znaajke referentnog scenarija temelje se na pretpostavljenim naelima usporenog ukljuivanja novih tehnologija u gospodarstvo te nedostatnoj aktivnosti dravnih mjera u reformi i restrukturiranju energetskog i ostalih sektora. Drugim rijeima, to znai drutveni

26

izostanak potpore energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, promjenama u industriji, poljoprivredi, umarstvu i zatiti okolia openito. Scenarij ukljuuje odreena tehnoloka poboljanja koja bi se dogodila neovisno o potrebama klimatskog programa, no u manjoj mjeri i sporijim tempom, to znai nastavak s uobiajenom praksom. Prema predvienom referentnom scenariju energetskog razvoja Republike Hrvatske [9] u dijagramu (slika 3) prikazani su oblici energije u neposrednoj potronji, u promatranom razdoblju od 1996. do 2020. g. Prema njemu, neposredna potronja energije poveavat e se po prosjenoj stopi od 2,6 % godinje. Porast e potronja svih oblika energije ali ne podjednako, to e izazvati odreene promjene u strukturi kao to se i vidi u priloenom dijagramu.

450000,0 400000,0 350000,0 300000,0 250000,0 TJ 200000,0 150000,0 100000,0 50000,0 0,0 Opa potronja Promet Industrija 1996. g. 98478,9 56223,4 49110,6 2003. g. 120120,0 74990,0 52390,0 2010. g. 135260,0 92240,0 75600,0 2020. g. 168690,0 123610,0 102100,0

Slika 4. Referentni scenarij - neposredna potronja energije RH do 2020. g., struktura sektora

U strukturi potronje energije u pojedinim sektorima nee doi do znaajnijih promjena, jer su se najznaajnije strukturne promjene ve dogodile. Na slici 4, koja prikazuje trend sektorske strukture potronje, vidi se da su udjeli u strukturi potronje 2020. g. ostali isti u odnosu na 1996. g. Industrija s intenzivnom potronjom energije je znaajno reducirala svoju gospodarsku aktivnost, pa se u budunosti mogu oekivati tehnoloka unapreenja, ali bez poveanja potronje energetski intenzivnih potroaa. Udio potronje energije u prometu e porasti do razine od 28 % u 2020. godini, dok e udio potronje u kuanstvima opasti, nakon 2010. godine na razinu ispod 30 %. U graditeljstvu, poljoprivredi i uslugama oekuje se lagani porast udjela u energetskoj potronji. 27

Scenarij predvia proizvodnju elektrine energije u veem dijelu na razini javne mree a manjim dijelom u decentraliziranim proizvodnim objektima, tj. u obnovljivim izvorima i kod malih potroaa. U strukturi proizvodnje elektrine energije na razini javne mree doi e do znaajnih promjena. Unato predvienoj izgradnji 6 novih hidroelektrana, smanjit e se udio hidroelektrana u proizvodnji sa 65 % u 1995. na 31 % u 2020. godini. Izlaskom iz pogona termoelektrana na loivo ulje nakon 2015. godine, loivo ulje se nee vie koristiti u proizvodnji elektrine energije. Nove potrebe, te zamjena mazuta po referentnom scenariju Republike Hrvatske, bi se zadovoljile iz termoelektrana na plin i ugljen. 2.4.2. Obnovljiva energija u referentnom scenariju Republike Hrvatske Europska komisija je 1997. g. izradila dokument pod nazivom "White paper", Bijeli papir, koji je po prvi puta postavio vrsti kvantificirani cilj da se do 2010. godine na razini Europske unije 12 % ukupnih energetskih potreba pokrije iz obnovljivih izvora, to je dvostruko vie u odnosu na tadanje stanje. Nakon toga, izradila je dokument pod nazivom "Campaigne for Take-off", Poticajna kampanja, iji je glavni zadatak podizanje interesa za obnovljive izvore energije u industriji, u javnosti i meu investitorima. Naime, u "White paper-u" posebno su izdvojena tri sektora koji su tehnoloki zreli (ili blizu tome) i koji trebaju postati temelj provedbe sveukupne strategije koritenja obnovljivih izvora, ali koji trebaju inicijalni stimulans i potporu za ubrzani prodor na trite. To su: sunce, vjetar i biomasa, a dokumentima unutar svakog sektora bili su postavljeni indikativni ciljevi za pojedine aplikacije ili tehnoloke segmente u razdoblju od 1999. do 2003. godine. Takoer, bili su definirani mehanizmi stimulacije i opseg financiranja u prvoj fazi do 2003. godine. U provedbi ove kampanje bitna je bila suradnja na nacionalnoj razini, ali isto tako i na razini regija, to znai da e lokalna vlast igrati vanu ulogu u buduoj energetskoj strategiji Europe. Republika Hrvatska i Splitsko-dalmatinska upanija nisu puno uradile u provedbi ove kampanje, pa se u stvarnosti primjena obnovljivih izvora odvija uistinu prema referentnom scenariju kako je to i prikazano na slici 5. On se, u prvom redu, oslanja na danas razvijene tehnologije i iskustva, i skromni doprinos novih tehnologija u podruju energetske efikasnosti i koritenje obnovljivih izvora. Oekivani rast obnovljivih izvora po referentnom scenariju odnosi se na dva tradicionalna izvora, hidroelektrane i ogrjevno drvo, dok se primjena ostalih obnovljivih izvora planira poslije 2010. g. i to u simbolinoj mjeri.

28

100000 90000 80000 70000 60000 TJ 50000 40000 30000 20000 10000 0 Biodizel Vodne snage Biomasa Suneva energija Energija vjetra Geotermalna energija 1995. g. 0 51750 13520 0 0 0 2000. g. 0 61860 13920 0 0 0 2010. g. 690 54270 15480 1780 500 1750 2020. g. 2970 54340 21220 4820 1550 4900

Slika 5. Referentni scenarij - neposredna potronja energije RH do 2020. g., obnovljiva energija

2.4.3. Opis postupka izrauna Princip ovdje primijenjenog postupka je isti kao i u poglavlju 2.3. a razlika je samo u poetnim ulaznim podacima. Ovdje se radi o postupku izrade referentnog scenarija energetske potronje Splitsko-dalmatinske upanije prema planiranoj energetskoj potronji Republike Hrvatske do 2020. godine po referentnom scenariju. Raunanjem pomou tablinog kalkulatora istim programom i koristei istu tablicu 4. po kojoj je izraunata energetska potronja Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g. prema potronji Republike Hrvatske za tu godinu, izraunata je potronja za 2010. i 2020. g. Prethodno je prikazano da ovaj scenarij ne ukljuuje obnovljive izvore energije, tj. nastavlja po starom koristei od obnovljivih izvora, samo hidroenergetski potencijal i ogrjevno drvo. Kao to je prethodno reeno i opisano, Splitsko-dalmatinska upanija razvijat e se u referentnom scenariju po istim stopama kao i Republika Hrvatska proporcionalno do sada ostvarenim udjelima u neposrednoj energetskoj potronji, pa e neposredna energetska potronja Splitsko-dalmatinske upanije biti 8 %

29

potronje Republike Hrvatske (tablica 4). Grafiki prikaz udjela Splitsko-dalmatinske upanije u potronji Republike Hrvatske do 2020. g. prikazuje slika 6.

450000,0 400000,0 350000,0 300000,0 TJ 250000,0 200000,0 150000,0 100000,0 50000,0 0,0 Ostali u RH Ukupno SD 1996. g. 186691,6 17121,7 2003. g. 226404,1 21105,9 2010. g. 277003,7 26096,3 2020. g. 360161,1 34238,9

Slika 6. Referentni scenarij - neposredna potronja energije RH do 2020. g., udio SD

40000,0 35000,0 30000,0 25000,0 TJ 20000,0 15000,0 10000,0 5000,0 0,0 Para i vrela voda Elektrina energija Tekue gorivo Plinsko gorivo Ogrjevno drvo Ukupno ugljen

1996. g. 61,5 3847,0 10758,6 577,1 1547,3 330,2

2003. g. 75,0 4544,0 13480,4 702,2 1887,3 416,0

2010. g. 93,4 5445,3 17042,8 812,3 2125,2 586,2

2020. g. 105,3 6945,7 22724,1 1027,2 2650,5 786,0

Slika 7. Referentni scenarij - poveanje neposredne potronje energije SD do 2020. g., po oblicima

30

40000,0 35000,0 30000,0 25000,0 TJ 20000,0 15000,0 10000,0 5000,0 0,0 Opa potronja Promet Industrija 1996. g. 6253,1 6836,7 4032,0 2003. g. 7627,2 9118,7 4359,9 2010. g. 8588,6 11216,3 6291,5 2020. g. 10711,3 15030,8 8496,8

Slika 8. Referentni scenarij - poveanje neposredne potronje energije SD do 2020. g., po sektorima

Podaci o potronji u 1996. i 2003. godini za Splitsko-dalmatinsku upaniju (slika 6) podaci su prethodno izraunati u tablici 3. i tablici 36. Podaci za 2010. i 2020. godinu o ukupnoj neposrednoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije izraunati su prema udjelima prethodno opisanom metodom, a na osnovu podataka iz scenarija referentnog razvoja Republike Hrvatske za te godine. Na slici 7. i 8. prikazan je dobiveni rezultat. Trend poveanja potronje po oblicima energije u Splitsko-dalmatinskoj upaniji do 2020. godine prema referentnom scenariju prikazan je na slici 7. Zapaa se, po ovome scenariju, znaajna potronja tekuih goriva i elektrine energije, kao i ogrjevnog drva. Slika 8. prikazuje dobiveni rezultat sektorske potronje u ukupnoj neposrednoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. prema referentnom scenariju. Prema prikazanom, najvee poveanje potronje oekuje se u prometu 2,2 puta, te u industriji 2 puta, dok se u opoj potronji oekuje poveanje potronje energije od 1,7 puta. Prethodno iznijetim, opisana je metoda izrauna kojom se dolo do podataka o energetskoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije prema referentnom scenariju. Konani rezultati dobiveni na ovaj nain prikazani su u poglavlju 3.2. Referentni scenarij.

31

2.5. POTENCIJAL OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 2.5.1. Suneva energija Zemljopisni poloaj, Jadransko more, vremenski uvjeti i blaga mediteranska klima pruaju optimalne uvjete za koritenje suneve energije u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Na slici 9.

Slika 9. Energetska karta - Esg srednja godinja suneva energija na prostoru RH

prikazana je karta srednje godinje suneve energije koja pada na vodoravnu plohu na podruju Republike Hrvatske. Iz slike je vidljivo da Splitsko-dalmatinska upanija spada u sam vrh po koliini energije koja se godinje prima zraenjem sunca Esg, na teritoriju Republike Hrvatske. Splitsko-dalmatinska upanija protee se kroz tri zone. Priobalje, ukljuujui i grad Split, moe dobiti 1,5 1,55 MWh/m2g, ( 5,4 5,58 GJ/m2g), srednjodalmatinski otoci primaju sunevu energiju od 1,55 1,60 MWh/m2g ( 5,58 5,76 GJ/m2g) i istureni puinski otoci koji mogu primiti vie od 1,6 MWh/m2g (5,58 GJ/m2g) suneve energije. Podaci se odnose na optimalne uvjete a stvarna vrijednost, osim o lokaciji kako je prikazano, ovisi o godinjem dobu, dobu dana, vremenskim uvjetima itd. Ta se specifina 32

suneva energija dobiva zbog toga to Splitsko-dalmatinska upanija ima u prosjeku 2.500 sunanih sati godinje, dok se na vanjskim otocima Visu i Hvaru ta brojka penje na 2.700 sati godinje. U Hrvatskoj je prosjena vrijednost dnevne suneve energije na vodoravnu plohu 3 4,5 kWh/m2dan (10,8 16,2 MJ/m2dan). Za kose plohe pod kutom od 450 taj je iznos za 19 % vei. Mjeseni prosjeci suneve energije, koji u Splitsko-dalmatinskoj upaniji padaju na vodoravne plohe i plohe nagnute pod kutom 450 C prema jugu, te lokalne vrijednosti za Split i Hvar date su u tablici 5. Ako se preraunaju na cjelokupni kopneni teritorij Splitskodalmatinske upanije (4.572 km2) na koji pada to zraenje ono predstavlja prirodni potencijal suneve energije od 23.252 PJ/g. Iz toga proizlazi da je prirodni potencijal suneve energije 1.350 puta vei od sveukupne neposredne potronje energije u industriji, opoj potronji i prometu koja je u 1996. godini iznosila 17.121,7 TJ.
Tablica 5. Srednja dnevna suneva energija Splitsko-dalmatinske upanije Srednja dnevna suneva energija Esd (MJ/m2d)
jadranske upanije mjesec sijeanj veljaa oujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac 0
0

Split 45
0

Hvar 45
0

45

5,9 8,6 12,7 16,3 19,7 22,0 22,9 20,4 16,0 11,4 6,4 4,9

11,8 13,9 16,5 17,0 17,8 18,7 20,0 20,2 19,5 18 12 10,1

12,6 14,9 17,8 18,3 19,1 20,1 21,5 21,7 21 19,3 12,9 10,8

14,5 17,1 20,4 20,9 21,9 23,0 24,6 24,9 24,0 22,1 14,7 12,4

G. prosjek

13,9

16,3

17,5

20

Tehniki potencijal je dio prirodnog potencijala i ovisi o raspoloivosti zemljita i efikasnosti tehnologija koje se koriste za prikupljanje i pretvorbu suneve energije u korisne oblike energije, kao to su toplinska, rashladna, elektrina energija i svjetlo. Taj potencijal upanije procjenjuje se na 222 PJ/g. Kod utvrivanja tehnikog potencijala treba voditi rauna, ne samo o razini globalne i direktne komponente suneva zraenja na podruju Splitskodalmatinske upanije, nego i o raspoloivosti tehniki i komercijalno zrelih tehnologija, te o uinkovitostima pretvorbe primarne suneve energije u pojedine sekundarne oblike finalne energije, kao i o potrebnom prostoru za fiziki smjetaj sunevih pretvornika. Ekonomski potencijal je onaj koji ovisi o potranji energije u danom trenutku i ekonominosti primjenjive

33

tehnologije. Ekonomski potencijal upanije se 1999. godine procjenjivao na 4,07 PJ/g [36]. Meutim, s obzirom na stalni razvoj tehnologije za uporabu suneve energije, te novih mjera za ekonomsku valorizaciju isplativosti, postoje UNFCCC poticajni fondovi za transfer tehnologija, obveze Republike Hrvatske za uvoenje tehnologija koje doprinose mjerama za smanjenje emisija iz energetskog sektora. Kriteriji po kojima se rauna ekonomski potencijal podloni su stalnim promjenama i ovise o energetskoj politici i poticajnim mjerama. Financijski efekti e biti posebno obraeni. Osim navedenog, kad se radi o sunevoj energiji upitno je govoriti o ekonomskom potencijalu i teko ga je odrediti za razliku od drugih oblika energije, zbog iroke palete mogunosti primjene suneve energije. To nije oblik energije koji je lociran na odreenom mjestu pa ga treba transportirati na mjesto potronje to u pravilu limitira ekonomsku isplativost. Suneva energija se koristi na samom objektu pa je njezin potencijal zapravo tehniki potencijal, odnosno odreuje ga objekt i slobodna povrina tla na koju se fiziki mogu smjestiti ureaji za prihvat suneve energije. Kao to je reeno, prirodni i tehniki potencijal suneve energije je daleko iznad svih ukupnih energetskih potreba Splitsko-dalmatinske upanije. Sama razvijenost tehnologije koritenja suneve energije prua ve sada mogunost njezine uporabe u irokom pojasu primjene. Meutim, njezino koritenje je izostalo za razliku od sjevernoeuropskih zemalja koje, iako s nepovoljnijom osunanou, u znatnoj mjeri primjenjuju tu tehnologiju.
Prirodni potencijal PJ/g 23.252,0 Tehniki potencijal PJ/g 222,0 Opa i industrijska potronja SD 2003. g. PJ/g 12,0 Supstitucijski potencijal % 1800

Zbog bolje preglednosti ranije iznesenih potencijala usporedba je saeta u tablici. U njoj su saeto prikazani potencijali suneve energije i ukupna potronja energije u Splitskodalmatinskoj upaniji za 2003. godinu u opoj i industrijskoj potronji, jer se oblik energije koji se upotrebljava u prometu za sada ne moe zamijeniti sunevom energijom.

34

2.5.2. Energija vjetra Meu svim obnovljivim izvorima, vjetar je resurs s najveom prostornom promjenljivou, a time i s najveom nepouzdanou i rizikom utvrivanja njegovog potencijala. Iako je tehnoloki napredak zadnjih nekoliko godina stvorio uvjete za gospodarski opravdano koritenje energije vjetra na dobrim lokacijama, a napredak je postignut i u uzorkovanju potencijalnih lokacija, mikro lociranje je ostala najosjetljivija i vremenski najdugotrajnija faza pripreme projekta. U Splitsko-dalmatinskoj upaniji raena su mjerenja u svrhu analize makro lokacija [20] [36]. Na slici 10. prikazana je izraena prostorna razdioba srednje godinje brzine vjetra na podruju Splitsko-dalmatinske upanije. Srednja godinja brzina vjetra ne moe se direktno dovesti u vezu s moguom proizvodnjom elektrine energije, ali kvalitetno moe posluiti kao indikator prisutnosti vjetra i pomoi u selekciji podruja koja je potrebno detaljnije analizirati.

Slika 10. Prostorna razdioba srednje godinje brzine vjetra (m/s) na visini 10 m iznad tla

35

U tablici 6. su podaci o prizemnom vjetru izmjerenom na pet meteorolokih postaja, prikazane su srednje mjerene brzine (v) i procijenjene srednje godinje brzine vjetra (v1 i v2) na 10 m nad tlom na meteorolokim postajama u Splitsko-dalmatinskoj upaniji.
Tablica 6. Podaci o brzinama prizemnog vjetra u meteorolokim postajama SD
Postaja Razdoblje prizemnih mjerenja Split aerodrom Split Marjan Makarska Hvar Hum (Vis) 1981 - 1990 1981 - 1990 1995 - 1996 6. 1990 5. 1997 5. 1996. 4. 1997, Izmjerene brzine V (m/s) 2,4 4,3 3,3 2,8 5,5 Procijenjene brzine V1 (m/s) 2,4 4,0 1,8 2,2 5,8 Procijenjene brzine V2 (m/s) 3,7 3,9 3,5 4,4 4,9

U projektima elektrana na vjetar u Hrvatskoj [20] poetno je definirano 89 lokacija, da bi se svelo na 29 potencijalno prosperitetnih makro lokacija. Od izabranih 29, na podruju Splitsko-dalmatinske upanije nalazi se 6, dok su preostale 23 lokacije na potezu od Paga do Dubrovnika. Programom za koritenje energije vjetra [20] [36] odreene su lokacije za potencijalne farme elektrana na vjetar u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. One su na mikro lokacijama Vis 3, Vis 4, Stupie, Zagora 3, Katela 1, Mosor 2, Dovanj 1. Nazivi, lokalna imena i oznake makro lokacija u cijeloj studiji usklaene su s prijanjim istraivanjima i novijim publikacijama o problematici koritenja energije vjetra u Hrvatskoj.
Tablica 7. Zbirna procjena potencijala energije vjetra za sve odabrane lokacije SD
Makro lokacija broj turbina Vis 3 Vis 4 Stupie Zagora 3 Katela 1 Mosor 2 Dovanj 1 ukupno 7 6 9 7 42 13 23 107 500 kW ukupno MW 3,5 3 4,5 3,5 21 6,5 11,5 53,5 ukupno MWh/g 10.086,49 7.088,14 13.071,07 7.826,02 49.324,09 15.007,07 28.266,47 130.669,35 broj turbina 6 5 8 7 39 12 22 99 750 kW ukupno MW 4,5 3,75 6 5,25 29,25 9 16,5 74,25 UKUPNO: ukupno MWh/g 12.238,35 8.403,34 15.816,00 11.118,09 63.931,91 19.350,53 37.715,70 168.573,92 606,90 TJ

Prema podacima iz studije o obnovljivim izvorima upanije [36] (tablica 7) dati su zbirni podaci za sve lokacije i predvieni broj turbina i izvrene simulacije. Ne postoje stvarna mjerenja na visini osi rotora na navedenim lokacijama Splitsko-dalmatinske upanije. 36

Supstitucijski potencijal energije vjetra Splitsko-dalmatinske upanije, dobiven je tako to su napravljene vjerojatnosti pojavljivanja vjetra iz Weibullovih razdioba, iji su parametri modelirani WASP programom. Procjena mogue proizvodnje elektrine energije iz energije vjetra simulirana je za nekoliko standardnih, komercijalno prisutnih zranih turbina. Pretpostavljeno je da nepreciznost procijenjene mogue proizvodnje elektrine energije iznosi 10 %, te su prikazani intervali u kojima se kree rezultat simulacije. Nadalje, pretpostavljeno je da e analizirana zrana turbina raditi u okviru elektrane te da e zbog park efekta prosjeni gubitak energije biti 7 %. Pretpostavljena je raspoloivost od 98 %. Provedenom analizom dolo se do preliminarne procjene tehnikog potencijala dananjih turbina koje na postojeim lokacijama sa svojim maksimalnim snagama i maksimalnim brojem u polju, godinje mogu dati 168.573,92 MWh elektrine energije odnosno, 606,87 TJ. U energetskom smislu Splitsko-dalmatinske upanije to je 5 % potreba u opoj i industrijskoj potronji u 2003. g. Na pojedinim lokalitetima cijena tako proizvedene energije nia je od cijene energije proizvedene iz konvencionalnih izvora, zato u tehniko-tehnolokom smislu one predstavljaju vrijedno rjeenje odreenih energetskih problema.
Potencijal energije vjetra PJ/g 0,60 Opa i industrijska potronja SD 2003. g. PJ/g 12,0 Supstitucijski potencijal % 5

Meutim, stalno se radi na usavravanju tehnologije zranih turbina (vea krila, novi materijali itd.) da bi se dolo do vee specifine iskoristivosti vjetra. No, jo uvijek ni sama mjerenja nisu u potpunosti uraena, pa se ne znaju svi parametri kojima upanija raspolae, tako da su u ovom dijelu oekivanja neto vea od onoga to se do danas spoznalo. Energija vjetra ekoloki je ist resurs po emu se uklapa u odrive razvojne planove, ali i suvremene europske trendove. S druge strane, ubrzano koritenje energije vjetra ve je izazvalo odreene reakcije, pa se uz sve to ne moe oekivati primjena energije iz elektrana na vjetar u veoj mjeri od ovdje prikazane. 2.5.3. Energija malih hidroelektrana Istraivanja energetskog potencijala za male hidroelektrane datiraju iz ranih osamdesetih godina kad se prvi put sustavno pristupilo razradi potrebnih aktivnosti u cilju sagledavanja

37

mogunosti koritenja malih vodotoka u energetske svrhe. Godine 1981. izraena je studija Plan razvoja malih hidroelektrana u Hrvatskoj do 2000. godine. Nakon toga, 1982. g. izraena je studija Metodologija i smjernice za projektiranje i izgradnju malih hidroelektrana u Hrvatskoj kojom je detaljno razraena koncepcija projektiranja malih hidroelektrana [17] [36]. Temeljem iste uslijedila je izrada Katastra malih vodnih snaga u Hrvatskoj 1985. godine. Tim elaboratom obuhvaeno je 130 vodotoka koji su na temelju osnovnih hidrolokih i geografskih podataka ocijenjeni kao povoljni za hidroenergetsko koritenje. Odabirom vodotoka iz navedenih studijskih elaborata moe se procijeniti energetski potencijal malih hidroelektrana na podruju Splitsko-dalmatinske upanije. Potencijal malih vodotoka se svodi na 8 vodotoka na kojima je definirano 40 poteza koritenja s ukupno instaliranom snagom od oko 25 MW. Njihov potencijal je prikazan u tablici 8.
Tablica 8. Ukupni tehniki potencijal malih vodotoka s potezima koritenja na podruju SD
Redni br. 1 2 3 Ruda Velika 4 Rumin Veliki 5 Rumin Mali 6 7 8 rnovniva 1994 25.083 rnovnica 2

Cetina

Ovrlja

Jadro

Vodotok Snaga kW Ukupno kW

6917

245

3345

4653

1629

2287

4013

Daljnjim obradama [36] broj poteza reduciran je u cilju postizanja tehniki optimalnih rjeenja, primjerice na vodotoku Jadro teoretskih 9 poteza koritenja reducirano je na samo dva poteza. Time je, naravno, i potencijal pojedinog vodotoka, odnosno poteza koritenja, smanjen. Rezultati obrada navedene studije o koritenju malih vodotoka u I. fazi prikazani su u tablici 9. a geografski poloaji pripadnih poteza koritenja na slici 11.
Tablica 9. Tehniki iskoristivi potencijal malih hidroelektrana na podruju SD u I. fazi [36]
Ruda Velika 1 Ruda Velika 2 Ruda Velika 3 Rumin Veliki

rnovnica 1

Grab

rnovnica 3

Potezi koritenja Snaga kW Ukupno kW

192

200

72

702

415

149

364

325

332

129

77 2.957

38

rnovnica 4

Jadro 1

Jadro 2

Ovrlja

Slika 11. Potezi koritenja malih hidroelektrana na podruju SD u I. fazi [36]

U Splitsko-dalmatinskoj upaniji postoji jo nekoliko povoljnih lokacija. Radi se o ve istraenim mogunostima dodatnog iskoritavanja na potezima koritenja postojeih velikih proizvodnih postrojenja instalacijom malih hidroelektrana za koritenje voda biolokog minimuma. Tako uz HE Kraljevac postoji potencijal za izgradnju male hidroelektrane snage 4,5 MW, uz branu Pranevii male hidroelektrane snage 1,16 MW, te uz HE Perua male hidroelektrane snage 2,4 MW (tablica 10).
Tablica 10. Mogunost dodatnog koritenja vodotoka na postojeim hidroelektranama
Redni br. 9 uz HE Kraljevac 10 11

Vodotok Snaga kW Ukupno kW

4.500

1.160

2.400 8.060

Takoer postoji potencijal i na nekim drugim lokacijama koje jo nisu potpuno definirane: male hidroelektrane Tisne Stine na Cetini snage 4,26 MW te uvjetno definirana male 39

uz HE Perua

uz branu Pranevii

hidroelektrane Riica na vodotoku Riica s dva tehnika rjeenja: pri brani 1,27 MW i derivacijsko 6,5 MW. Za procjenu supstitucijskog potencijala uzet je u izraun potencijal osam vodotoka s potezima koritenja na podruju Splitsko-dalmatinske upanije (tablica 8), te mogue dodatno iskoritavanje vodotoka na ve postojeim hidrocentralama (tablica 10). U tehnikom smislu stalno se ide korak dalje, jer je u meuvremenu napravljen znaajni razvoj raznih tipova turbina, pogotovo onih za male padove, pa vodotoci, koji su zbog malih padova oznaeni kao nepovoljni, dobivaju na svojoj valorizaciji. S jedne strane se dobiva a s druge, kao i kod elektrana na vjetar, javljaju se prostorno planerska ogranienja s obzirom na uvjete koritenja vodnih resursa, kao i ogranienja sa stanovita zatite prirode i okolia te zatite kulturne batine. Toni potencijali moi e se elaborirati tek nakon usvajanja konanih tehnikih rjeenja i konzultacija s institucijama zaduenim za definiranje spomenutih ogranienja i uvjeta.
Tablica 11. Supstitucijski potencijal malih hidroelektrana SD
Snaga MW Stupanj iskoritenja kapaciteta (%) 59,1 66,3 71,7 38,1 41,9 Mogua ginja Broj sati rada ginje (h) proizvodnja elektrine energije (MWh) 5179 5809 6281 3333 3667 1.035,712 418,272 16.080,000 1.700,000 11.000,000

Vodotok

Objekt

1 2 3 4 4

Jadro 2 Ovrlja 1 Ruda Velika 1 Rumin Veliki 1 Rumin Veliki 2

0,200 0,072 2,560 0,510 3,000

5 6 7 1 2 3 4 8

Rumin Mali Cetina Grab Jadro (preostali potezi) Ovrlja (preostali potezi) Ruda Velika (preostali potezi) Rumin Veliki (preostali potezi) rnovnica

1,629 2.287 4,013 6,717 0,173 0,785 1,143 1,994

35 35 35 35 35 35 35 35

3024 3024 3024 3024 3024 3024 3024 3024

4.926,096 6.915,888 12.135,312 20.312,208 523,152 2.373,840 3.456,432 6.029,856

9 10 11

Uz HE Kraljevac Uz branu Pranevii Uz HE Perua

4,500 1,160 2,400

35 35 35

3024 3024 3024 UKUPNO UKUPNO

13.608,000 3.507,840 7.257,600 111.280,200 400,6 TJ

40

Ovdje e se procijeniti srednja godinja proizvodnja malih hidroelektrana Splitskodalmatinske upanije do koje se dolo na sljedei nain: U gornjem dijelu tablice 11. navedene su male hidroelektrane iz pilot-projekata [36] koje su detaljnije razmatrane (Jadro 2, Ovrlja 1, Ruda Velika 1, Rumin Veliki 1 i Rumin Veliki 2). U srednjem dijelu tablice prikazan je potencijal preostalih poteza koritenja na spomenutih 8 vodotoka (preostali podaci iz tablice 8), dok je u donjem dijelu tablice potencijal na potezima koritenja biolokog minimuma, instalacijom malih hidroelektrana, na postojeim velikim proizvodnim postrojenjima (tablica 10). Za ovu procjenu godinje proizvodnje elektrine energije nije se znala raspoloiva koliina vode zbog uvjeta zadovoljavanja biolokog minimuma. Zbog toga se raunalo s dosta rezerviranom iskoristivou rada postrojenja od oko 35 % vremena. Da bi procjena to pouzdanije zadovoljila mogua ogranienja ekologa i batinika kulture u koritenju voda za male hidroelektrane u supstitucijski potencijal tablice 11. nije uraunat potencijal vodotoka s malim padovima koji je obraen [36], kao ni drugih ranije navedenih vodotoka koji nisu jo potpuno definirani - mala hidroelektrana Tisne Stine na Cetini snage 4,26 MW te uvjetno definirana mala hidroelektrana Riica na vodotoku Riica s dva tehnika rjeenja: pri brani 1,27 MW i derivacijsko 6,5 MW.
Potencijal malih hidroelektrana PJ/g 0,40 Opa i industrijska potronja SD 2003. g. PJ/g 12,0 Supstitucijski potencijal % 3

Provedenom analizom dolo se do procjene oekivanog tehnikog potencijala koji na postojeim lokacijama, po dananjim spoznajama i opremom, moe godinje proizvesti 111.280,20 MWh elektrine energije, odnosno 400,6 TJ, to je u energetskom smislu 3 % u odnosu na potrebe u opoj i industrijskoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije u 2003. g. Energija malih hidroelektrana predstavlja malo, ali vrijedno rjeenje ukupnog energetskog sektora u cilju smanjenja emisija CO2. 2.5.4. Energija biomase Udio biomase, prvenstveno drva kao energetskog izvora u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, nije zanemariv, tradicionalno se koristi te u neposrednoj potronji ima udio od 9 % ukupne potronje svih oblika energije. Biomasa spada u kategoriju obnovljivih izvora, s tim to je njezina priroda kompleksnija od ostalih obnovljivih energetskih izvora. Od svih obnovljivih

41

izvora energija najvea je nesigurnost i nepoznanica vezana uz biomasu. Dijeli se u dvije temeljne kategorije, biomasa poljoprivrednog podrijetla i drvna biomasa. 2.5.4.1. Biomasa poljoprivrednog podrijetla Jedini nain energetskog iskoritavanja biomase iz stoarstva je proizvodnja bioplina. Od ukupne koliine bioplina koju bi bilo mogue proizvesti procjenjuje se da je zbog osobitosti Splitsko-dalmatinske upanije, vrste i naina dranja stoke, klimatskih uvjeta, realno iskoristivo tek oko 10 %. Na niski stupanj iskoristivosti znatno djeluje: izbor, vrsta i nain dranja stoke, osim u nekim iznimnim sluajevima u zaleu gdje se na manjem prostoru uzgaja vei broj grla stoke, uglavnom svinja. Od bioplina se ne oekuje znatniji doprinos za proizvodnju energije u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Nakon rezidbe voaka, bilo u mirovanju bilo u vegetaciji, u meuprostoru vonjaka i vinograda ostaje velika masa odrezanih grana koje se mogu iskoristiti u energetske svrhe. Preradom voa u poluproizvod ili gotov proizvod ostaje velika koliina otpada koja bi se mogla iskoristiti za proizvodnju energije. Znaajan dio otpada ine kotice vinje, trenje, maslina te ljuske badema. Otpad iz prerade ima visoku ogrjevnu vrijednost i nastaje na jednom mjestu. U Splitsko-dalmatinskoj upaniji posebno znaajan potencijal predstavljaju ostaci iz uljara ije je uspjeno energetsko iskoritavanje ve provedeno u mediteranskim zemljama (Grka, panjolska, Italija). Procjenjuje se da upravo energetsko iskoritavanje otpada i ostataka iz uljara predstavlja jedan od znaajnijih naina proizvodnje energije iz biomase u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Pri uzgoju ratarskih kultura nastaju znaajne koliine ostataka i otpada koje se mogu koristiti za proizvodnju energije. Tehnologija je poznata i dokazana i takvi projekti nisu rijetkost u razvijenim zemljama. Dodatna prednost biomase iz ratarstva je mogunost zajednikog ili izmjeninog koritenja za proizvodnju energije s razliitim tipovima druge poljoprivredne biomase. Biomasa od plantanog uzgoja specifinog raslinja koristi se u energetici, kao npr. za proizvodnju biogoriva u prometu. Veliki broj kvalitetnih poljoprivrednih povrina pretvoren je u panjake i neobraena podruja. S obzirom na zastoj u poljoprivrednoj proizvodnji Splitsko-dalmatinske upanije teko je oekivati produktivnu poljoprivrednu proizvodnju s klasinim poljoprivrednim kulturama koje bi bile sposobne konkurirati prinosima i cijenama europskoj poljoprivrednoj proizvodnji. Rjeenje se moe potraiti u proizvodnji zdrave hrane i plantanom uzgoju biljaka za proizvodnju biogoriva. Uporaba biomase koja rezultira od plantanog uzgoja raslinja namijenjenog za energetske potrebe u prometu, smatra se

42

povoljnom s aspekta emisije CO2 u atmosferu u odnosu na goriva fosilnog podrijetla. U tom se sluaju moe smatrati da se isputena koliina CO2 prilikom izgaranja biomase kompenzira s apsorbiranom koliinom ugljinog dioksida za uzgoj biomase. 2.5.4.2. Drvna biomasa umske povrine u Splitsko-dalmatinskoj upaniji ukljuene su u Upravu uma Split, ija ukupna povrina iznosi 550.685 ha i najvea je u Hrvatskoj. Prema proizvodnji ogrjevnog drva Uprava uma Split nalazi se na prvom mjestu u Hrvatskoj, a pri odravanju i uzgojnim radovima nastaju znatne koliine otpada koje se ve sada djelomino koriste za proizvodnju energije. Treba napomenuti kako se drvna masa u naim umama obraunava do 7 cm prsnog promjera, tako da se ovi podaci mogu uveati za 10 %, koliko se naime smatra da otpada na sitne grane, lie i iglice. Energetska vrijednost drvne mase ovisi o mnogim imbenicima i moe znaajno odstupati. Openito se smatra da su ume u upaniji nedovoljno odravane te da bi se redovitim radovima mogle dobiti i znatno vee koliine biomase za energetsko iskoritavanje. Sadanji energetski potencijal u upaniji se grubo procjenjuje na oko 4 PJ, no smatra se da je u stvarnosti i mnogo vei. Posebno se napominje da drvo predstavlja vrlo znaajan izvor energije u ruralnim dijelovima upanije i na otocima, a postoje i znatne mogunosti za unapreivanje njegova koritenja. U razdoblju od 1973. do 1993. godine na podruju cijele Hrvatske opoareno je 182.360 ha uma i umskog zemljita ili prosjeno 9.118 ha/g od ega je znaajan dio upravo u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Oteeno je ili izgorjelo preko 1,4 milijuna m3 drvne mase koja zbog toga nije vie pogodna za mehaniku ili kemijsku preradu. Meutim, takva drvna masa vrlo je pogodna za energetsko iskoritavanje, a takvi projekti nisu rijetki u mediteranskim zemljama. Prosjena koliina oteene ili nagorene drvne mase za ovih dvadeset godina iznosi oko 70.000 m3 godinje. 2.5.4.3. Potencijal biomase Na temelju iznesenoga moe se zakljuiti da biomasa u Splitsko-dalmatinskoj upaniji ima
Tablica 12. Supstitucijski potencijal biomase u SD
Vrsta biomase Ostaci i otpad iz poljoprivrede Ogrjevno drvo umski otpad Oteena i nagorena drvna masa Ukupno Energetski potencijal PJ 1,75 2,4 1,41 0,49 6,05

43

znatni, iako ogranieni potencijal u usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske. U tablici 12. prikazan je ukupni supstitucijski potencijal biomase Splitsko-dalmatinske upanije [36]. Od svih upanija june Hrvatske, u Splitsko-dalmatinskoj upaniji biomasa ima najvei energetski potencijal. U veini naselja, biomasa je povijesno predstavljala, a esto je i danas tako, najznaajniji izvor energije za kuanstva i poljoprivredu. Uvoenje suvremenih tehnologija koritenja biomase za proizvodnju energije, npr. hibridnih postrojenja za iskoritavanje suneve energije, predstavlja jedan od naina smanjenja emisija CO2 a to je i jedan od najvanijih zadataka u buduem koritenju energije biomase na ovom podruju. Kao najznaajniji tipovi biomase, ijem bi koritenju u budunosti trebalo posvetiti najveu pozornost, smatraju se ranije navedeni: ogrjevno drvo i drvna masa iz odravanja uma, ostaci s opoarenih povrina, ostaci i otpad iz vinograda, ostaci i otpad iz proizvodnje i prerade maslina, te plantani uzgoj biljaka za proizvodnju 20 % biogoriva za potrebe prometnog sektora Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g.
Potencijal biomase PJ/g 6,05 Opa i industrijska potronja SD 2003. g. PJ/g 12,0 20% potronje u prometu SD 2020. g. PJ/g 3,0 Supstitucijski potencijal % 40

Provedena analiza u tablici pokazuje da postojei potencijal biomase moe zadovoljiti 40 % ukupne potronje energije u opoj i industrijskoj potronji 2003. g. i planirane potrebe u prometu do 2020. godine kao 20 % supstitut fosilnim gorivima. Dakle, potencijal biomase Splitsko-dalmatinske upanije je znatan. Splitsko-dalmatinska upanija ima najvei potencijal biomase po m2 u Republici Hrvatskoj. Procjenjuje se 6,05 PJ, to predstavlja oko 10 % potencijala Republike Hrvatske. Mada su procjene da e do 2020. g. razvojem poljoprivrede i umarstva, uvoenjem novih tehnologija i mehanizama podrke, potencijal narasti na 9 PJ [36], u ovu analizu to nije uzeto u obzir. Vodilo se ranije izreenom konstatacijom da su uz biomasu vezane najvee nepoznanice i nesigurnosti u odnosu na ostale obnovljive izvore energije. Meutim, oekuje se jo i vie od potencijala biomase u postojeim uvjetima zbog okrupnjavanja poljoprivrednih posjeda jer je u dananjoj poljoprivredi osnovna znaajka usitnjenost posjeda. Treba poveati obradivost poljoprivrednih povrina sa sadanjih 20 % barem na prosjek Republike Hrvatske od oko 60 %. To znai neobraene i zaputene poljoprivredne povrine vratiti u funkciju. U umarstvu se znatnim ulaganjem u degradirane ume moe na podruju makija, ikara, ibljaka i sl. poveati kakvoa i koliina drvne zalihe,

44

a time i prirast. Oekivanja su i od plantanog uzgoja biljaka za proizvodnju biogoriva, no prije toga treba strateki rijeiti nagomilane probleme u poljoprivredi.

2.6. UBLAENI SCENARIJ 2.6.1. Opis naina rada Ovdje primijenjena metoda, zasniva se na naelu maksimalne primjene potencijala obnovljivih izvora energije Splitsko-dalmatinske upanije i postupak je za izradu ublaenog scenarija energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. Postupak izrade provodi se u dva koraka. U prvom koraku se analizira koliina maksimalno mogue zamjenjivosti uobiajeno koritenih oblika energije sa sunevom energijom i biogorivom u sektoru prometa. Nakon to je odreen tehniki potencijal suneve energije Splitsko-dalmatinske upanije, najznaajnije je odrediti koliko je mogue tog potencijala primijeniti u energetskoj potronji do 2020. godine s obzirom na strukturu potroaa, njihove energetske potrebe, navike itd. Da bi se odredilo kolika je maksimalna koliina energije i kojih oblika iz referentnog scenarija, koja se moe zamijeniti sunevom energijom, napravit e se analiza zamjenjivosti. Analiza e se napraviti po sektorima i podsektorima neposredne potronje. Nain na koji e se to raditi bit e prema vrsti goriva i namjeni za koju se ono koristi u sektorima neposredne potronje, a sve e biti tablino obraeno. U prvoj tablici odredit e se postotak zamjenjivosti promatranog oblika energije sa sunevom energijom. U sljedeoj tablici e se, na osnovu dobivenih postotaka zamjenjivosti pojedinih oblika energije, odrediti koliki je apsolutni iznos u odnosu na procijenjenu energetsku potronju referentnim scenarijem do 2020. godine. S obzirom na postavljeni cilj Republike Hrvatske da do 2020. g. zamijeni 20 % postojeih goriva iz prometnog sektora s biogorivom, u prvom koraku analize, zajedno sa sunevom energijom razmatrat e se zamjenjivost goriva koje se troi u prometu. Rezultat analize prvoga koraka bit e maksimalni supstitucijski potencijal suneve energije i koliina biogoriva za 20 % zamjenu fosilnih goriva u prometu do 2020. godine. Dobiveni rezultati poetak su rada na izradi ublaenog scenarija energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. godine.

45

U sljedeem koraku preostali dio potrebne energije, u oblicima predvienim referentnim scenarijem, zamijenit e se s ostalim obnovljivim oblicima energije kojima raspolae podruje Splitsko-dalmatinske upanije: strujom iz elektrana na vjetar, strujom iz malih hidroelektrana, preostalim biogorivom i elektrinom energijom iz postojeih hidroelektrana. Ukupni rezultat bit e ublaeni scenarij energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. 2.6.2. Primjena suneve energije i biogoriva 1. korak Sustavi suneve energije prilagoeni praktinoj upotrebi mogu se definirati kao sustavi: fotonaponske primjene, visokotemperaturne primjene suneve energije i niskotemperaturne primjene. Prilikom izrade analize vodilo se rauna o stvarno moguoj primjeni sustava za koritenje suneve energije za energetske potrebe Splitsko-dalmatinske upanije, meu kojima u postojeim uvjetima sustav niskotemperaturne suneve primjene ima dominantan znaaj. Fotonaponska primjena suneve energije - Analizira se mogunost proizvodnje elektrine energije iz fotonaponskih sustava za otone i druge izolirane naseljene lokacije, za signalne i sigurnosne sustave na lokacijama gdje se ne isplati graditi mree s aspekta razine potronje. Visokotemperaturna primjena suneve energije - Bavi se razmatranjem izravne proizvodnje elektrine energije iz suneve energije koja bi koristila paraboline kolektore s linijskim fokusom. Analizira se mogunost primjene za mogua procesna postrojenja za proizvodnju i preradu hrane, na lokacijama gdje nije izraena mrea ili je nedostatnog kapaciteta. Niskotemperaturna primjena suneve energije - Ima najiru mogunost primjene zbog vrlo povoljnih klimatskih uvjeta u koritenje suneve energije u priobalju i na otocima. U znaajnoj mjeri moe 60 do 70 % supstituirati postojee oblike energije kao to su kruta i tekua fosilna goriva i elektrina energija, posebice u pripremi niskotemperaturne topline. Sunevi sustavi u naim krajevima uvijek moraju kombinirati s konvencionalnim sustavima u obliku hibridnih energana na sunce i plin ili biomasu te mogu biti energetsko rjeenje. Tamo gdje ima dovoljno i jeftine elektrine energije prednost treba dati toplinskim pumpama, s jedne strane zbog relativno visokih ambijentalnih temperatura zimi u Dalmaciji, a s druge strane zbog mogunosti hlaenja i klimatizacije ljeti uz istovremenu, usputnu, pripremu potrone tople vode. U razvoju Splitsko-dalmatinske upanije niskotemperaturna primjena suneva energija je oblik energije na koji apsolutno treba raunati.

46

Unato pognostima, koritenje energije u obliku sustava suneve energije u Splitskodalmatinskoj upaniji jako je malo zastupljeno. Osunanost Europe nije pogodna za koritenje suneve energije, ali je unato tome u Europi direktno iskoritavanje suneve energije u velikom porastu. Veinom je to rezultat politike pojedinih drava koje subvencioniraju instaliranje elemenata za pretvorbu suneve energije u iskoristivi oblik energije. Najea primjena suneve energije izmeu sedamdesetih i osamdesetih godina prolog stoljea bila je priprema sanitarne tople vode u kuanstvu. Tipini sustav za pripremu potrone tople vode za 4-6 lanova obiteljskog kuanstva, imao je kolektor povrine 4-6 m2 i spremnik volumena 200-300 litara. Takav sustav osiguravao je 60-70 % ukupno potrebne topline tijekom godine, dok se ostatak osiguravao elektrinim grijaem. Takvi sustavi su sedamdesetih godina u srednjoj Europi osiguravali 50 %, a u sjevernoj Europi oko 30 % godinjih potreba energije za pripremu tople vode. Tijekom osamdesetih i devedesetih, zemlje srednje i sjeverne Europe promijenile su koncepciju i prele na vee i racionalnije sustave, kao to su suneve toplane i kotlovnice, postrojenja s povrinom kolektora veom od 500 m2. Kolektori se razmjetaju na povrinu pored toplane, a sama toplana je hibridna jer pored energije sunca imaju alternativno gorivo, biomasu ili fosilno gorivo. Od 1997. pa do danas u Europi je sagraeno 26 toplana na sunevu energiju. Hrvatska za sada ni na koji nain ne sudjeluje u takvim naporima razvijene Europe, tovie, ne postoji svijest o potencijalima koje imamo, a koji mogu promijeniti sadanje naine osiguravanja topline za gradove i naselja, naroito u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Unato prednostima zbog osunanosti koju imamo u odnosu na navedene zemlje, nema jo uvijek pomaka u koritenju suneve energije u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Primjena biogoriva u prometu - Biogoriva ve se uspjeno upotrebljavaju kao zamjena za goriva fosilnog podrijetla za izgaranje u pogonskim motorima u prometnom sektoru. S obzirom na preuzete ciljeve Republike Hrvatske u ovom dijelu razmatra se analiza s aspekta odreivanja iznosa potronje goriva u prometu Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. radi odreivanja 20 % zamjene fosilnih goriva s biogorivom. U prvom koraku analize promatrat e se mogunosti zamjene uobiajenih oblika koritenja energije sa sunevom energijom prema iznijetim europskim iskustvima o koritenju suneve energije i biogoriva. U daljnjem tekstu e se uraditi procjena mogue zamjene s obzirom na stvarnu potronju uobiajenih oblika energije u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, odreenih referentnim scenarijem do 2020. g. Analiza e se napraviti po sektorima, a za opi sektor e se uraditi i po podsektorima.

47

2.6.2.1. Namjena energije u industrijskoj potronji Kruta i tekua goriva koriste se u industriji za dobivanje toplinske energije visokih temperatura, koja se postie direktnim izgaranjem ili za dobivanje toplinske energije niskih temperatura u obliku pare i vrele vode u industrijskim kotlovnicama. Elektrina energija uglavnom se koristi za dobivanje mehanike energije, ali se dio koristi i za rasvjetu te u toplinske svrhe. Budui da raspoloivi podaci za potronju elektrine energije nisu takve kvalitete da bi se mogla nainiti podjela u navedene svrhe, u kojoj bi bila prikazana namjena koritenja pojedinih oblika energije, od ukupne potronje elektrine energije prikazane kao potronja za dobivanje mehanike energije, procijenjeno je da se 20 % koristi u toplinske svrhe, te se moe supstituirati s nekim drugim oblikom. Udio oblika energije za dobivanje toplinske energije visokih temperatura i toplinske energije niskih temperatura, kao i za elektromotorni pogon, prikazan je u tablici 13. temeljem naelne mogunosti primjene pojedinih energetskih tehnologija prema opisu u prethodnom tekstu.
Tablica 13. Industrijska potronja SD, oblici energije i njihova zamjenjivost Industrijska potronja
SUNEN od ukupno % 49 20 25 28 27
Niske temperature Visoke temperature Niske temperature Visoke temperature Elektromot. pogon Elektromot. pogon

% Ugljen Elektrina energija Plinsko gorivo Ex. lak loivo ulje Loivo ulje 100 100 100 100 100

% 61 0 0 8 6

% 39 0 100 92 94

% 0 100 0 0 0

% 65 0 0 65 65

% 25 0 25 25 25

% 0 20 0 0 0

U tablici 13. ujedno je dana i procjena, u postocima, mogue zamjene oblika energije za dobivanje toplinske energije sa sunevom energijom. Pri tome je za nae podneblje uzeto u obzir da se sunevom energijom moe dobiti 65 % godinje potrebne niskotemperaturne energije, a 25 % visokotemperaturne energije. Ostatak nadopunjava gorivo koje se inae koristi ili neki drugi oblik obnovljive energije u hibridnim postrojenjima, to e biti naknadno opisano i procijenjeno. U ovom izraunu, radi lake usporedbe, struktura ostalih goriva nee se mijenjati, ve e se samo izraunati iznos mogue zamjene energije sa sunevom energijom i biogorivom koje se koristi u prometu.

48

Biogorivo od ukupno % 0 0 0 0 0

Oblici energije

Ukupno

upotrebljava se

mogu SUNEN

Tablica 14. Industrijska potronja SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom
Loivo ulje Para i vrela voda Elektrina energija Ex. lako loivo ulje UKUPNO TJ
8496,8 2314,8 6182,0

Ogrjevno drvo

Motorni benzin

TJ INDUSTRIJA Zamjenjivo SUNEN Zamjenjivo biogorivom Ostatak

4500,0

TJ

TJ
95,0 25% 23,8

TJ

TJ

TJ

TJ
605,6 28% 169,6

TJ
5058,4 27% 1365,8

Tekue gorivo TJ
5664,0 1535,3

Plinsko gorivo

Mlazno gorivo

Ugljen

Dizel gorivo

TJ
2019,9 20% 404,0

TJ

717,9 49% 351,8

366,1

71,3

436,0

3692,6

4128,6

1616,0

4000,0

3500,0

3000,0

2500,0 TJ

2000,0

1500,0

1000,0

500,0

0,0 SUNEN TJ Ostatak TJ

Ugljen 351,8 366,1

Plinsko gorivo 23,8 71,3

Tekue gorivo 1535,3 4128,6

Elektrina energija 404,0 1616,0

Slika 12. Industrijska potronja SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom

U tablici 14. prikazan je izraun na osnovu pretpostavki odreenih tablicom 13. U odnosu na referentnim scenarijem planiranu energetsku potronju u industrijskom sektoru do 2020. g. dobivena je procjena maksimalne mogue supstitucije tradicionalnih oblika energije sa sunevom energijom. Na slici 12. prikazana je grafika usporedba odnosa energija, iznos maksimalno mogue primjene suneve energije i preostalih oblika energije u industrijskoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije u odnosu na referentni scenarij.

49

2.6.2.2. Namjena energije za potronju u prometu Sva energija upotrebljavana u prometu ima istu namjenu - izgaranje u motorima s unutarnjim izgaranjem i pokretanje prometnih sredstava. Uobiajeno se kao izvor energije za tu namjenu koriste fosilna goriva, ali mogu ih zamijeniti biogoriva, vodik i elektrifikacija javnog gradskog i eljeznikog prometa. Vodik kao gorivo u prometu, projekt je na kojem se radi niz godina, no jo nije saivio. Kad se stvore uvjeti moi emo ga koristiti. Sada to nije problem koji moemo rijeiti na lokalnoj razini. Elektrifikacija javnog gradskog i eljeznikog prometa, zahtijeva postojanje infrastrukture. Ono to e voditi prema rjeenju zamjene goriva
Tablica 15. Prometna potronja SD 2020. g., 20 % zamjenjivost biogorivima
Loivo ulje Para i vrela voda Elektrina energija Ex. lako loivo ulje UKUPNO TJ
15030,8 20% 3006,2 12024,6

Ogrjevno drvo

Motorni benzin

TJ PROMET Zamjenjivo SUNEN Zamjenjivo biogorivom Ostatak

7000,0

TJ

TJ
98,5

TJ
7313,0

TJ
2077,9

TJ
5541,4

TJ

TJ

Tekue gorivo TJ
14932,3

Plinsko gorivo

Mlazno gorivo

Ugljen

Dizel gorivo

TJ

TJ

20% 19,7 78,8

20% 1462,6 5850,4

20% 415,6 1662,3

20% 1108,3 4433,1

20% 2986,5 11945,8

6000,0

5000,0

4000,0 TJ

3000,0

2000,0

1000,0

0,0 SUNEN TJ Biogorivo TJ Ostatak TJ

Plinsko gorivo 0,0 19,7 78,8

Motorni benzin 0,0 1462,6 5850,4

Mlazno gorivo 0,0 415,6 1662,3

Dizel gorivo 0,0 1108,3 4433,1

Slika 13. Prometna potronja SD 2020. g., 20 % zamjenjivost biogorivima

50

u prometu, su ciljevi koje je postavila Republika Hrvatska, a oni su, da do 2010. zamijeni 5,75 % goriva u prometu s biogorivom a do 2020. godine 20 %. Uradit e se analiza energije u prometu predviene referentnim scenarijem Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. Analizom e se predvidjeti maksimalna zamjena goriva od 20 %. Za izradu analize zamjenjivosti u prometu nee trebati prva tablica putem koje se odreuje namjena energije i postotak njezine zamjenjivosti. Namjena je uvijek ista, pa se sve gorivo koje se koristi u prometu zamjenjuje s biogorivom u iznosu od 20 %. Izneseno se vidi u tablici 15. i na slici 13. U Splitsko-dalmatinskoj upaniji nalazi se znaajna zrana i pomorska luka. Pretpostavlja se da se u njima pune brodski i zrakoplovni bunkeri koji se troe izvan teritorija Splitskodalmatinske upanije. Prema IPCC metodologiji prorauna emisije staklenikih plinova, radi se bilanca meunarodnih bunkera. Emisije se smanjuju za iznos koji se ne troi na promatranom teritoriju za koji se proraun radi. Podataka o tome gdje se troi gorivo tereeno na sektor prometa Splitsko-dalmatinske upanije nema, kao ni koliko se goriva ukrcanog izvan Splitsko-dalmatinske upanije troi na prostoru Splitsko-dalmatinske upanije. Stoga e se ukupni iznos evidentiran kao potronja u sektoru transporta uzeti kao da je potroen u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. 2.6.2.3. Namjena energije u opoj potronji Analiza zamjenjivosti u industrijskom sektoru raena je prema namjeni goriva u industrijskom sektoru. Zamjenjivost biogorivom u prometu razmatrana je po oblicima energije koji se koriste, te u dijelu preuzetih obveza njihove zamjene s biogorivom. Analiza zamjenjivosti postojeih oblika energije obnovljivim izvorima u opoj potronji uradit e se istim postupkom. Meutim, obzirom na raznovrsnost podsektora i koritenja energije, analiza e se provesti detaljnije, odnosno po podsektorima: kuanstva, usluge, poljoprivreda i graditeljstvo. Rezultati se prikazuju tablino i grafiki za svaki podsektor. Rezultati e se na kraju prikazati zajedniki u okviru maksimalno mogue zamjenjivosti postojeih oblika energije sa sunevom energijom i biogorivima u odnosu na ukupnu neposrednu potronju uobiajenih oblika energije Splitsko-dalmatinske upanije predvienu referentnim scenarijem do 2020. g. (tablica 24).

51

KUANSTVA:
Tablica 16. Kuna potronja SD, oblici energije i njihova zamjenjivost Opa potronja kuanstava
SUNEN od ukupno % 67 67 27 7 65 65
Elektromot. pogoni i rasvjeta Elektromot. pogoni i rasvjeta

Kuhanje

% Ugljen Ogrjevno drvo Elektrina energija Plinsko gorivo Ex. lako loivo ulje Para i vrela voda 100 100 100 100 100 100

% 94 94 42 10 100 100

% 0 0 47 0 0 0

% 6 6 11 90 0 0

% 65 65 65 65 65 65

% 0 0 0 0 0 0

Kuhanje

Grijanje

Grijanje

% 0 0 0 0 0 0

Tablica 17. Kuna potronja SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom
Loivo ulje Ex. lako loivo ulje Para i vrela voda Elektrina energija UKUPNO TJ
7912,1 3302,2 4610,0

Ogrjevno drvo

Motorni benzin

TJ KUANSTVA Zamjenjivo SUNEN Zamjenjivo biogorivom Ostatak

3000,0

TJ
2610,5 67% 1749,1

TJ
810,2 7% 56,7

TJ

TJ

TJ

TJ
583,3 65% 379,1

TJ

Tekue gorivo

Plinsko gorivo

Mlazno gorivo

Ugljen

Dizel gorivo

TJ
583,3 379,1

TJ
3747,9 27% 1011,9

TJ
98,5 65% 64,0

61,7 67% 41,3

20,3

861,5

753,5

204,1

204,1

2736,0

34,5

2500,0

2000,0

TJ

1500,0

1000,0

500,0

0,0 Ostatak TJ SUNEN TJ

Ugljen 20,3 41,3

Ogrjevno drvo 861,5 1749,1

Plinsko gorivo 753,5 56,7

Tekue gorivo 204,1 379,1

Elektrina energija 2736,0 1011,9

Para i vrela voda 34,5 64,0

Slika 14. Kuna potronja SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom

52

Biogorivo od ukupno % 0 0 0 0 0 0

Oblici energije

Ukupno

upotrebljava se

mogu SUNEN

USLUGE:
Tablica 18. Potronja uslunog sektora SD, oblici energije i njihova zamjenjivost Opa potronja usluga
SUNEN od ukupno % 65 65 42 0 39 65
Elektromot. pogoni i rasvjeta Elektromot. pogoni i rasvjeta

Kuhanje

% Ugljen Ogrjevno drvo Elektrina energija Plinsko gorivo Ex. lako loivo ulje Para i vrela voda 100 100 100 100 100 100

% 100 100 65 0 60 100

% 0 0 12 0 0 0

% 0 0 23 100 40 0

% 65 65 65 65 65 65

% 0 0 0 0 0 0

Kuhanje

Grijanje

Grijanje

% 0 0 0 0 0 0

Tablica 19. Potronja uslunog sektora SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom
Loivo ulje Para i vrela voda Elektrina energija Ex. lako loivo ulje UKUPNO TJ
2061,4 842,5 1219,0

Ogrjevno drvo

Motorni benzin

TJ USLUGE Zamjenjivo SUNEN Zamjenjivo biogorivom Ostatak

700,0

TJ
39,9 65% 25,9

TJ
23,5 0% 0,0

TJ

TJ

TJ

TJ
857,3 39% 334,4

TJ

Tekue gorivo

Plinsko gorivo

Mlazno gorivo

Ugljen

Dizel gorivo

TJ
857,3 334,4

TJ
1127,3 42% 473,5

TJ
6,9 65% 4,5

6,5 65% 4,2

2,3

14,0

23,5

523,0

523,0

653,8

2,4

600,0

500,0

400,0 TJ

300,0

200,0

100,0

0,0 Ostatak TJ SUNEN TJ

Ugljen 2,3 4,2

Ogrjevno drvo 14,0 25,9

Plinsko gorivo 23,5 0,0

Tekue gorivo 523,0 334,4

Elektrina energija 653,8 473,5

Para i vrela voda 2,4 4,5

Slika 15. Potronja uslunog sektora SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom

Biogorivo od ukupno % 0 0 0 0 0 0

Oblici energije

Ukupno

upotrebljava se

mogu SUNEN

53

POLJOPRIVREDA:
Tablica 20. Poljoprivredna potronja SD, oblici energije i njihova zamjenjivost Opa potronja poljoprivrede
SUNEN od ukupno % 0 0 65 52 Biogorivo od ukupno % 20 20 0 0 TJ TJ
355,6 97,0 40,8 48,7 211,8 6,1 217,9

Oblici energije

Ukupno
Grijanje i staklenici

upotrebljava se
Suare i stoarstvo Grijanje i staklenici

mogu SUNEN
Suare i stoarstvo

Motorni pogoni i rasvjeta

% Motorni benzin Dizel gorivo Ex. lako loivo ulje Elektrina energija 100 100 100 100

% 0 0 50 35

% 100 100 0 20

% 0 0 50 45

% 0 0 65 65

Motorni pogoni i rasvjeta

% 0 0 0 0

% 0 0 65 65

Tablica 21. Poljoprivredna potronja SD 2020. g., zamjenjivost sunevom enerijom i biogorivom
Loivo ulje Para i vrela voda
6,6 6,1

Elektrina energija

Ex. lako loivo ulje

TJ POLJOPRIVREDA Zamjenjivo SUNEN Zamjenjivo biogorivom Ostatak

TJ

TJ

TJ
13,7

TJ

TJ
190,1

TJ
139,1 65% 90,4

TJ

TJ
342,9 90,4

TJ
12,7 52% 6,6

20% 2,7 11,0

20% 38,0 152,1

160

140

120

100

TJ

80

60

40

20

0 SUNEN TJ Ostatak TJ Biogorivo TJ

Motorni benzin 11 2,7

Dizel gorivo 152,1 38

Ex. lako lo ulje 90,4 48,7

Elektrina energija

Slika 16. Poljoprivredna potronja SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom

54

UKUPNO

Ogrjevno drvo

Motorni benzin

Tekue gorivo

Plinsko gorivo

Mlazno gorivo

Ugljen

Dizel gorivo

GRADITELJSTVO:
Tablica 22. Potronja graditeljstva SD, oblici energije i njihova zamjenjivost Opa potronja graditeljstva
SUNEN od ukupno % 0 7 65 20 biogorivo od ukupno % 20 18 0 0 TJ TJ
382,2 93,9 42,6 30,3 245,7

Oblici energije

Ukupno

upotrebljava se
Pogon strojeva i agregata

mogu SUNEN
Pogon strojeva i agregata

Motorni pogoni i rasvjeta

Motorni pogoni i rasvjeta

Ostalo

% Motorni benzin Dizel gorivo Ex. lako loivo ulje Elektrina energija 100 100 100 100

% 100 90 0 0

% 0 0 0 70

% 0 10 100 30

% 0 0 0 0

% 0 0 0 0

65 65 65

Tablica 23. Potronja graditeljstva SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom
Loivo ulje Para i vrela voda
7,6 30,3

Ostalo

% 0

Elektrina energija

Ex. lako loivo ulje

TJ GRADITELJSTVO Zamjenjivo SUNEN Zamjenjivo biogorivom Ostatak

160

TJ

TJ

TJ
44,0

TJ

TJ
187,7 7% 13,1

TJ
112,5 65% 73,2

TJ

TJ
344,3 86,3 42,6

TJ
37,9 20% 7,6

20% 8,8 35,2

18% 33,8 140,8 39,4 215,4

140

120

100

TJ

80

60

40

20

0 SUNEN TJ Ostatak TJ Biogorivo TJ

Motorni benzin 35,2 8,8

Dizel gorivo 13,1 140,8 33,8

Ex. lako lo ulje 73,2 39,4

Elektrina energija

Slika 17. Potronja graditeljstva SD 2020. g., zamjenjivost sunevom energijom i biogorivom

UKUPNO

Ogrjevno drvo

Motorni benzin

Tekue gorivo

Plinsko gorivo

Mlazno gorivo

Ugljen

Dizel gorivo

55

Prvi korak provedene analize koliinski je odredio zamjenjivost svakog pojedinog oblika energije koji se upotrebljava u neposrednoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije prema sektorima i podsektorima. Temeljem uraenog moe se izvriti sinteza prvog koraka, (tablica 24). Do tablice 24. dolo se zbrajanjem supstitucijskih potencijala iz prethodnih analiza - za industriju tablica 14, promet tablica 15, kuanstva tablica 17, usluge tablica 19, poljoprivreda tablica 21. i graditeljstvo tablica 23. Prikazanom sintezom (tablica 24) supstitucijski potencijal suneve energije prikazan je u zasebnom stupcu, kao i supstitucijski potencijal biogoriva za prometne potrebe. Preostali oblici i koliine energije iz referentnog scenarija umanjeni su za dio koji je zamijenjen. Dobiveni rezultati grafiki su prikazani na slici 30.
Tablica 24. Prvi korak izrade ublaenog scenarija suneva energija i biogorivo u prometu
Para i vrela Ekstra lako Loivo ulje Elektrina loivo ulje UKUPNO TJ 34239,0 8496,8 15030,8 223,6 12709,3 2077,9 4335,5 3302,2 842,5 40,8 42,6 97,0 93,9 10711,4 7912,1 2061,4 355,7 382,1 670,4 39,6 71,4 35020,4

Biogorivo

Ogrjevno

Suneva

suneve energije i
Ukupno ugljen

tekue gorivo

Supstitucijski potencijal
Dizel gorivo benzin

energija

za 2020. g.

TJ NEPOSREDNA POTRONJA INDUSTRIJA PROMET eljezniki cestovni i pomorski zrani OPA POTRONJA kuanstva usluge poljoprivreda graditeljstvo GUBICI PRIJENOSA I DISTRIBUCIJE POTRONJA ZA POGON GUBICI TRANSFORMACIJA SVEUKUPNO 22,6 20,3 2,3 388,7 366,1

TJ 875,4

TJ 927,1 71,3 78,8

TJ 5908,1

TJ 1662,3

TJ 4797,8

TJ 1251,2 436,0

TJ 3692,6 3692,6

TJ 17228,8 4128,6 11945,8 178,9 10104,4 1662,3

TJ 5042,2 1616,0

TJ 36,9

TJ 3089,6

promet

gorivo

gorivo

voda

drvo

biogoriva u potronji SD

TJ 6650,3 2314,8

5850,4

1662,3

4433,1 178,9

3006,2 44,7 2526,1 415,6 3426,2 2736,0 653,8 6,1 30,3 36,9 34,5 2,4 83,4

78,8

5850,4 1662,3

4254,0

875,4 861,5 14,0

777,0 753,5 23,5

57,7

364,7

815,2 204,1 523,0

1154,3 204,1 523,0 211,8 215,4

11,0 35,2

152,1 140,8

48,7 39,4

2.6.3. Ukupni potencijal obnovljivih izvora energije Splitsko-dalmatinske upanije Analizom je odreeno koji e se od ukupnog potencijala suneve energije realno moi iskoristiti u neposrednoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. godine. Nakon to je odreen iznos biogoriva za supstituciju 20 % fosilnih goriva u prometu do 2020. g. moglo se pristupiti odreivanju ukupnog potencijala obnovljivih izvora energije na podruju Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. godine. Potencijal ostalih obnovljivih izvora, vjetra i malih hidroelektrana odreen je potencijalom i lokalitetima za mogue iskoritavanje i tono je onolikog apsolutnog iznosa koji je prikazan u analizi potencijala u poglavlju 2.5. i u tolikom iznosu je na raspolaganju za primjenu, odnosno zamjenu upotrebljavanih

56

energija

Ukupno

Motorni

Mlazno

Plinsko

neobnovljivih oblika energije. Tablino je prikazan ukupni potencijal obnovljivih izvora Splitsko-dalmatinske upanije 2020. godine. U potencijal je uvrtena i elektrina energija koja se ve proizvodi u postojeim hidroelektranama Splitsko-dalmatinske upanije. Na slici 31. grafiki je prikaz ukupnog potencijala obnovljivih izvora energije Splitsko-dalmatinske upanije 2020. godine.
Obnovljivi izvori:
SUNEN BIOEN - promet BIOEN - energetika ENWIND MAHE Hidroelektrane postojee

TJ
6.650,3 3.089,6 2.960,4 606,9 400,6 10.480,7

UKUPNO

24.188,5

Oblici mogueg naina koritenja energija prikazanog potencijala obnovljivih izvora su razliiti. Suneva energija je uglavnom predviena za nisko temperaturnu pripremu tople vode putem toplana na sunevu energiju. Energija iz zranih turbina i malih hidropostrojenja koristi se za proizvodnju elektrine energije, istog finalnog proizvoda kao i potencijal voda velikih hidroelektrana. Potencijal biomase Splitsko-dalmatinske upanije, prema provedenoj analizi, 50 % bi se mogao koristiti za proizvodnju biogoriva kao zamjenskog fosilnim gorivima u prometu, dok bi se drugih 50 % moglo koristiti u obliku tekue ili krute biomase za zamjenu loivim uljima fosilnog podrijetla za izgaranje u energetskom sektoru. Analize pokazuju da je proizvedeno biogorivo konkurentno po cijeni fosilnim tekuim gorivima, dok je znaajno jeftinije ako se upotrebljava u obliku krute biomase. Primjenu preostalih obnovljivih izvora definirat e ova metoda analizom u drugom koraku. Time e se dobiti u svom konanom obliku ublaeni scenarij energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. 2.6.4. Primjena preostalih obnovljivih izvora energije 2. korak U ovom dijelu rada razmatra se na koji nain preostale energente iz referentnog scenarija energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. godine zamijeniti s preostalim raspoloivim potencijalom obnovljivih izvora energije. Postupak analize je sljedei: Iz tablice 24, u kojoj su sintetizirani rezultati prvog koraka, oduzmu se iznosi maksimalne zamjenjivosti

57

sunevom energijom (6.650,3 TJ), biogoriva (3.089,6) i preostalih 80 % fosilnih goriva (11.945,8 TJ) koja slue za potrebe u prometu (za to preostalo gorivo za sada ne postoji mogunost zamjene i ono ostaje u tom obliku do daljnjega); svi podaci u tablici su masno otisnuti. Dobiveni rezultat je prikazan u tablici 25. Tablica prikazuje da za zadovoljenje energetskih potreba u neposrednoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. godine, prema referentnom scenariju, treba iznos od 12.474,4 TJ.
Tablica 25. Drugi korak izrade ublaenog scenarija - preostala energija iz referentog scenarija
Para i vrela Ekstra lako Loivo ulje Elektrina loivo ulje UKUPNO TJ 12474,4 6182,0 0,0 0,0 0,0 0,0 22,6 20,3 2,3 875,4 861,5 14,0 777,0 753,5 23,5 11,0 35,2 152,1 140,8 57,7 364,7 815,2 204,1 523,0 48,7 39,4 1154,3 204,1 523,0 211,8 215,4 3426,2 2736,0 653,8 6,1 30,3 36,9 34,5 2,4 6292,5 4610,0 1219,0 217,9 245,7 670,4 39,6 71,4 13255,9

Biogorivo

Ogrjevno

Suneva

ublaenog scenarija,
Ukupno ugljen

tekue gorivo

Drugi korak izrade

Dizel gorivo benzin

energija

referentnog scenarija SD za 2020. g.

NEPOSREDNA POTRONJA INDUSTRIJA PROMET eljezniki cestovni i pomorski zrani OPA POTRONJA kuanstva usluge poljoprivreda graditeljstvo

TJ 388,7 366,1

TJ 875,4

TJ 848,3 71,3 0,0

TJ 57,7

TJ 0,0

TJ 364,7

TJ 1251,2 436,0

TJ 3692,6 3692,6

TJ 5283,0 4128,6 0,0

TJ 5042,2 1616,0

TJ 36,9

TJ 0,0

promet

gorivo

gorivo

voda

drvo

preostali energenti iz

TJ 0,0

GUBICI PRIJENOSA I DISTRIBUCIJE POTRONJA ZA POGON GUBICI TRANSFORMACIJA SVEUKUPNO

U drugom koraku se analizira kojim obnovljivim izvorima energije zamijeniti preostalih 12.474,4 TJ energije. Iz priloenog se vidi da je od obnovljivih izvora Splitsko-dalmatinske upanije u prvom koraku supstituirano 9.739,9 TJ, te je za supstituciju u drugom koraku preostalo 14.448,6 TJ.
UKUPNO TJ
SUNEN BIOEN ENWIND MAHE Hidroelektrane postojee 6.650,3 6.050,0 606,9 400,6 10.480,7

1. korak TJ
6.650,3 3.089,6 0 0 0

2. korak TJ
0 2.960,4 606,9 400,6 10.480,7

UKUPNO

24.188,0

9.739,9

14.448,6

Iz iznesenog se vidi da, prema prikazanoj energetskoj bilanci, Splitsko-dalmatinska upanija raspolae do 2020. g. s jo 14.448,6 TJ energije iz obnovljivih izvora. Istovremeno je, prema 58

energija

Ukupno

Motorni

Mlazno

Plinsko

referentnom scenariju, potrebno energije za zadovoljenje neposredne potronje u tom razdoblju 12.474,4 TJ. Preostali oblici energije, koje treba zamijeniti s obnovljivom energijom prema vrstama i koliinama (tablica 25), su:
Postojei oblici energije:
Elektrina energija Tekue gorivo (industrija i opi sektor) Plin Ogrjevno drvo Ugljen Para i vrela voda

TJ
5.042,2 5.283,0 848,3 875,4 388,7 36,9

UKUPNO

12.474,5

Analizirajui preostale oblike i koliine energije i one iz obnovljivih izvora koji ih mogu zamijeniti dolazi se do sljedeih zakljuaka: Elektrinu energiju 5.042,2 TJ ne treba zamijeniti jer je to oblik energija dobiven iz obnovljivih izvora. Splitsko-dalmatinska upanija proizvodi dvostruko vie elektrine energije iz postojeih hidroelektrana od svojih trenutnih potreba. Energija malih hidroelektrana i energija vjetra daju takoer elektrinu energiju kao oblik energije za konanu uporabu. Preostala energija tekueg goriva 2.322,6 TJ, plina 848,3 TJ, ogrjevnog drva 875,4, ugljena 388,7 TJ te pare i vrele vode 36,9 TJ, zamjenjuje se s elektrinom energijom iz navedenih izvora. Tekue gorivo za industriju i opi sektor moe se supstituirati s preostalih 2.960,4 TJ biogoriva. Oblik u kojem bi se koristilo moe biti kruto ili tekue. Ako na ovaj nain prokomentirane rezultate analize u drugom koraku zamijenimo s preostalim oblicima energije iz referentnog scenarija (tablica 24) u koji su ve uneseni rezultati supstitucije prvog koraka, (maksimalna mogua supstitucija sunevom energijom i biogorivom u prometu, i nesupstitucijski dio goriva u prometu; masno otisnuti rezultati) dobivamo tablicu 37. Tablica predstavlja ublaeni scenarij energetskog razvoja Splitskodalmatinske upanije 2020. g. koji pretpostavlja maksimalni potencijal obnovljivih izvora energije u neposrednoj potronji. Rezultati su prikazani u poglavlju 3.3. Ublaeni scenarij a dijagramski prikaz rezultata je na slici 32.

59

2.7. IPCC METODOLOGIJA 2.7.1. Opis IPCC metodologije Proraun emisije staklenikih plinova jedan je od osnovnih koraka u sustavnom razmatranju i rjeavanju problema vezanih za klimatske promjene i izuzetno je sloen postupak. Za potrebe prorauna moe se koristiti konvencijom propisana IPCC metodologija (Intergovermental Panel of Climate Change) izraunavanja emisija staklenikih plinova. Metodologija je razraena i prilagoena iroj uporabi putem prirunika IPCC (Guidelines for National GHG Inventories), Revised 1996. [39] i iskustvima iz prakse (Good Practice Guidance and Uncertainty Management in National GHG Inventories) [40]. Metodologija i sustavnost u pristupu omoguavaju osiguranje naela transparentnosti, konzistentnosti, usporedivosti, potpunosti i tonosti prorauna. Metodologija je razraena u detalje te nacionalnim izvjeima ostavlja jedino potrebu organizacije u nainu prikupljanja podataka. Navedeni prirunik [39] razraen je u tri knjige. Prva knjiga sadri detaljne upute za izvjeivanje; nastoji da svim korisnicima prirunika omogui usporeivanja dobivenih rezultata. Druga radna knjiga namijenjena je onima koji uspostavljaju sustav izvjeivanja prema IPCC metodologiji. Ona ih vodi korak po korak izraunu emisija ugljinog dioksida, metana, duinog oksida, halokarbona, ozona i aerosola. Koncipirana je modulima i radnim tablicama (excel) za proraun i nizom uputa kako bi pomogla ekspertima u zemljama koje ne koriste IPCC metodologiju. Prirunik im pomae da istu ponu primjenjivati i daje im mogunost aktivnog sudjelovanja u programu izvjeivanja o emisijama staklenikih plinova. Trea knjiga omoguava pregled informacija o nainima emisija za ire podruje staklenikih plinova i nastoji pomoi sudionicima, na svim nivoima, da razumiju procese vezane uz emisije staklenikih plinova. IPCC metodologija proraunavanja razraena je u est sektora. To su energetika, industrijski procesi, poljoprivreda, prenamjena u koritenju zemljita i uma, gospodarenje otpadom i ostalo. U radnoj knjizi (tom 2) Prirunika za proraun staklenikih plinova [39] razraena je kompletna metodologija izrauna. Ponuene su tipizirane radne tablice koje se mogu ispunjavati runo (excel) ili se moe koristiti softverski paket. Metodologija omoguava uputama korak po korak, nizom tablica za izraun, pomonih tablica, raznim faktorima preraunavanja prilino pojednostavljenje izrade prorauna. Dobiveni podaci su usporedivi s podacima razliitih nacionalnih izvjea, te se mogu uklopiti u zajednika globalna proraunavanja. Najznaajniji dio posla za izradu nacionalnih izvjea predstavlja 60

organiziranje i izrada baze podataka za popunjavanje ponuenih naina prorauna IPCC metodologijom. 2.7.2. Primjer prorauna emisija CO2 iz energetskog sektora Proraun emisija CO2 iz energetskog sektora bit e prikazan na primjeru Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g. Emisije CO2 iz energetskog sektora daleko su najvee u izvjeima o emisijama RH, samim tim i Splitsko-dalmatinske upanije. U radu je dat naglasak upravo na te emisije kao najznaajnije. Prema izvjeu o ukupnim emisijama staklenikih plinova Republike Hrvatske za 1995. g. [7], podaci o emisijama su prikazani u tablici 30. Iz prikazane tablice je vidljivo da emisije iz energetskog sektora iznose 73,47 % ukupnih emisija, a od toga se 92,2 % odnosi na emisije CO2 (tablica 31). S obzirom na izneseno, itava radnja je koncipirana na utvrivanju potronje energenata iz energetskog sektora. IPCC metodologija prorauna emisija CO2 u energetskom sektoru, omoguit e izraun emisija u referentnom scenariju, kao i njihovo smanjenje prema ublaenom scenariju. Za izraun ukupnih emisija posluit e se metodom proporcionalnosti. U daljnjem tekstu detaljnije e se opisati IPCC metodologija izrauna emisija CO2 uslijed izgaranja goriva u energetskom sektoru. Proraun emisije CO2 uslijed izgaranja goriva provodi se na dva naina. Jedan nain je sektorski pristup (sectoral approach), a drugi referentni pristup (reference approach). Oba naina prorauna prikazana su u est koraka: u prvom koraku definira se koliina potronje, u sljedeima preraunavanje mjernih jedinica, izraun sadraja ugljika, raunanje ugljika koji se zadrava u proizvodu, povezivanje ugljika s kisikom i esti korak je raunanje emisija CO2. Za proraun su priloeni moduli i tablice (excel). Sektorski pristup je dosta sloeniji i detaljniji za izraun. Ima posebno pripremljene tablice za industriju, transport, opi sektor, te njihove podsektore. U njih se unesu podaci o potronji po vrstama goriva, a aktivni tablini kalkulator ih proraunava. Referentni pristup je dosta jednostavniji. Za izraun pomou njega ponuena je samo jedna tablica s vrstama goriva koritenih u nacionalnoj energetici i dvije pomone tablice. Razlike u dobivenim rezultatima su oko 3 %, to je prihvatljivo. IPCC metodologije izrauna emisije staklenikih plinova referentnim pristupom poblie e se opisati konkretnim primjerom izrauna emisija CO2 Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. godinu. Na taj nain e IPCC metodologija biti objanjena u cijelosti, jer su na isti nain koncipirane tablice za izraun sektorskim pristupom, te se za proraun koristi isti postupak. Tablicama 27, 28. i 29. prikazana je jedinstvena tablica za izradu prorauna po IPCC metodologiji, priloena u drugom tomu prirunika na stranama 1.33 1.35 [39]. Prije opisa 61

samog postupka vano je objasniti pojmove: pohranjeni ugljik, internacionalno bunkeriranje goriva i biomasa. Pohranjeni ugljik: Sva fosilna goriva ne izgaraju u energetskom sektoru. Neka slue kao sirovina za izradu plastike, a neka se koriste u ne energetskom sektoru za izradu bitumena i asfalta. Ugljik u njima ne oksidira i ne stvara emisije CO2 u atmosferu, ve ostaje ugraen u proizvod pa ga se naziva pohranjeni ugljik. Za njegov ukupni izraun i evidenciju postoji pomona tablica. Taj podatak slui za proraun i u tablicama 27, 28. i 29. Internacionalno bunkeriranje goriva: U internacionalnom zranom i pomorskom prometu gorivo se nekada kupuje vani a troi u nacionalnom teritoriju, i obrnuto. Za kvantificiranje koliina i vrsta goriva takoer je ponuena pomona tablica. Taj podatak takoer slui za proraun i u tablicama 27, 28. i 29. Biomasa: U tablicama 27, 28. i 29. emisija biomase se prikazuje samo radi informacije, ne ulazi u bilancu ukupnih emisija, sve dok je hipotetski potronja biomase manja ili jednaka njezinom uzgoju. Ukoliko se dogodi neravnotea, ona se proraunava kroz sektor prenamjena u koritenju zemljita i uma. U tablici 26. prikazano je zaglavlje tablice s proraunskim podacima. U tablici 27. prvi stupac sadri podjelu goriva na kruta, tekua i biomasu. Unutar njih, podjelu po namjeni, primarnoj ili finalnoj, te konano po vrstama goriva. Nakon upoznavanja s tablicom slijedi opis postupka prorauna. IPCC je priredio tablice u aktivnom tablinom kalkulatoru. Unoenjem podataka, prema priloenim uputama, tablini kalkulator ponudi rezultat. Pored tablica za runo izraunavanja IPCC raspolae i programom za raunalsko izraunavanje emisija.
Tablica 26. IPCC metodologija prorauna emisija CO2 iz energetskog sektora, zaglavlje tablice
MODULE SUBMODULE WORKSHEET SHEETS COUNTRY YEAR ENERGY CO2 FROM ENERGY SOURCES (REFERENCE APPROACH) 1-1 1 OF 5 RH, Splitsko-dalmatinska upanija 2003.

62

Tablica 27. IPCC metodologija prorauna emisija CO2 iz energetskog sektora, 1. korak (primjer SD 2003. g.)
STEP 1 A Production B Imports C Exports D International Bunkers E Stock Change F Apparent Consumption F=(A+B -C-D-E) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

FUEL TYPES

Liquid Fossil

Primary Fuels

Crude Oil Orimulsion Natural Gas Liquids

Secondary Fuels

Gasoline Jet Kerosene Other Kerosene Shale Oil Gas / Diesel Oil Residual Fuel Oil LPG Ethane Naphtha Bitumen Lubricants Petroleum Coke Refinery Feedstocks Other Oil

Liquid Fossil Totals Solid Primary Fossil Fuels

Anthracite

(a)

Secondary Fuels

Coking Coal Other Bit. Coal Sub-bit. Coal Lignite Oil Shale Peat BKB & Patent Fuel Coke Oven/Gas Coke Natural Gas (Dry)

Solid Fuel Totals Gaseous Fossil Total Biomass total

Solid Biomass Liquid Biomass Gas Biomass

0,00 0,00 0,00

63

Tablica 28. IPCC metodologija prorauna emisija CO2 iz energetskog sektora, 2. i 3. korak (primjer SD 2003. g.)
STEP 2 G
(b)

STEP 3 H I Carbon Emission Factor (t C/TJ) J Carbon Content (t C) J=(HxI) 22 57.103,20 0,00 0,00 84.628,53 24.581,70 0,00 0,00 73.344,18 0,00 12.077,84 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.617,14 282.352,59 0,00 25,8 0,00 10.756,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 10.756,02 0,00 293.108,61 56.430,27 56.430,27 0,00 0,00 K Carbon Content (Gg C) K=(J/1000) 57,10 0,00 0,00 84,63 24,58 0,00 0,00 73,34 0,00 12,08 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30,62 282,35 0,00 0,00 10,76 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 10,76 0,00 293,11 56,43 56,43 0,00 0,00

Conversion Factor (TJ/Unit)

Apparent Consumption (TJ) H=(FxG) 2.595,60 0,00 0,00 4.477,70 1.260,60 0,00 0,00 3.630,90 0,00 702,20 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1.515,70 14.182,70 0,00 0,00 416,90 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 416,90 0,00 14.599,60 1.887,30 1.887,30 0,00 0,00

18,9 19,5

20,2 17,2

20,2

29,9

64

Tablica 29. IPCC metodologija prorauna emisija CO2 iz energetskog sektora, 4, 5. i 6. korak (primjer SD 2003. g.)
STEP 4 L Carbon Stored (Gg C) M Net Carbon Emissions (Gg C) M=(K-L) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 57,10 0,00 0,00 84,63 24,58 0,00 0,00 73,34 0,00 12,08 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30,62 282,35 0,00 0,00 10,76 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 10,76 0,00 293,11 56,43 56,43 0,00 0,00 0,98 0,99 STEP 5 N Fraction of Carbon Oxidised O Actual Carbon Emissions (Gg C) O=(MxN) 56,53 0,00 0,00 83,78 24,34 0,00 0,00 72,61 0,00 12,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30,31 279,59 0,00 0,00 10,54 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 10,54 0,00 290,13 55,87 55,87 0,00 0,00 STEP 6 P Actual CO2 Emissions (Gg CO2) P=(Ox[44/12]) 207,28 0,00 0,00 307,20 89,23 0,00 0,00 266,24 0,00 44,06 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 111,14 1.025,16 0,00 0,00 38,65 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 38,65 0,00 1.063,81 204,84 204,84 0,00 0,00

0,99 0,99

0,99 0,995

0,99

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,99

Prvi korak - rauna se ukupna potronja. Do nje se doe bilancom, zbrajanjem i oduzimanjem, proizvedenog goriva (stupac A), uvezenog goriva (stupac B), izvezenog goriva

65

(stupac C), prodanog u internacionalnom bunkeru (stupac D), te prodanog na tritu (stupac E). Drugi korak preraunava se jedinica mase u toplinske jedinice goriva. U stupcu (G) se upisuju jedinice pretvorbe ovisno u kojim jedinicama je raunana ukupna potronja. Stupac (H) dobije se umnokom (F) i (G), odnosno potronja u TJ. Za prikazani proraun emisija iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. postoje samo ukupni podaci o neposrednoj potronji u energetskom sektoru u TJ i vrstama goriva, pa su u oglednom primjeru podaci izravno upisani u stupac (H). Trei korak - rauna se sadraj ugljika u gorivu. U stupcu (I) upisuje se faktor emisije ugljika. On se izabere iz tablice na str. 1.6 u drugoj knjizi prirunika [39]. U stupcima (J) i (K) izrauna se sadraj ugljika u t, odnosno u Gg. etvrti korak - rauna se ista emisija ugljika. Ukoliko se neka od navedenih goriva koriste i kao sirovina za proizvodnju, pomou posebne pomone tablice koja se nalazi na str. 1.37 druge knjige prirunika[39], radi se proraun za koliinu ugljika koji e ostati u proizvodu, odnosno nee biti emitirano u atmosferu. Taj se podatak unosi u stupac (L). ista emisija ugljika, stupac (M) dobije se kad se sauvani ugljik stupac (L) oduzme od sadraja ugljika, stupac (K). Peti korak - rauna se stvarna emisija ugljika. Stupac (O) dobije se mnoenjem stupca (M) i stupca (N). Stupac (N) sadri faktor povezivanja goriva s kisikom a nalazi se u tablici na str. 1.8 druge knjige prirunika [39]. esti korak - izraunava se stvarna emisija CO2, mnoenjem stvarne emisije ugljika, stupac (O) sa 44/12. Na dnu stupca (P) dobije se ukupni rezultat emisija CO2 i informacija o emisijama CO2 iz biomase. Izraunom dobiveni rezultat o ukupnim emisijama Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. godinu, primjenom opisanog tablinog kalkulatora a temeljem unesenih podataka o potroenim koliinama i vrstama energenata za promatranu godinu, iznosi 1.063,8 Gg CO2 i 204,84 Gg CO2 od biomase.

66

2.7.3. Iskustva izvjeivanja o emisijama staklenikih plinova U Republici Hrvatskoj je, i prije izrade izvjea po IPCC metodologiji, postojalo sustavno procjenjivanje emisije oneiujuih tvari u zrak. Iako je i ranije bilo povremenih procjena, redovita godinja izvjea o proraunu emisije u zrak odreenih oneiujuih tvari, u nadlenosti su Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, a provode se od 1995. godine. Koritena metodologija ili metodologija na koju su se naslanjali prorauni bila je europska CORINAIR metodologija. Takoer, 1996. godine, u Hrvatskoj je zapoeta uspostava Nacionalnog katastra emisije u okoli KEO, koji bi trebao postati glavna podloga i baza podataka za izraun emisija u okoli. Prvo nacionalno izvjee odnosi se na razdoblje od 1990. do 1995. godine[7] i nije koristilo KEO kao izravni izvor podataka ve kao provjeru za odreene pojedinane izvore. Napominje se da u Hrvatskoj postoje podaci o emisijama staklenikih plinova do 1999. godine, ali za razdoblje od 1996 - 1999. godine nije proveden proraun po IPCC metodologiji. Osnova sustava za izradu izvjea po IPCC metodologiji sastoji se od identifikacije i odreivanja izvora podataka (nacionalna energetska bilanca, nacionalni katastar emisije u okoli, statistiki podaci, izravni upitnici, ...itd.), zatim prikupljanja, arhiviranja i obrade podataka, te prilagodbe i prorauna za izradu odgovarajueg izvjea. Ovisno o kojem sektoru je rije, kod nas se za sada prikupljaju podaci kao to su: potronja goriva (bilanca energetske potronje i opskrbe), podaci o eksploataciji plina i nafte (INA), podaci o pojedinim industrijskim proizvodnjama (statistiki podaci ili izravna anketa), podaci o broju razliite stoke i povrini zemljita pod razliitim usjevima (statistiki podaci i podaci Agronomskog fakulteta), podaci o povrinama pod umom (Hrvatske ume i umarski fakultet), podaci o koliinama komunalnog otpada (podaci i procjene strunih institucija) itd. Nain prikupljanja ustrojen je tako da su neki podaci prikupljani izravno iz postojeih, etabliranih baza podataka ili izravno od oneiivaa, a neki preko uspostavljenih strunih timova ili strunih pojedinaca za odreena podruja. Konkretno, veina osnovnih podataka uzeta je iz postojeih sustava prikupljanja podataka, a to su statistiki podaci (DZZS), energetska bilanca (EIHP) te podaci iz obrazaca KEO (MZOPU). Ostali podaci osigurani su izravnim kontaktom s pojedinanim izvorima oneienja ili preko strunih timova (za poljoprivredu, umarstvo i otpad) ili pojedinaca, a koji su se po potrebi koristili podacima kojima raspolau razna poduzea i institucije, kao to su EKONERG, MUP, HEP, INA, ZGO, APO, upanije, carina, Hrvatske ume, Hrvatske vode, pojedini fakulteti itd. Hrvatske vode npr. imaju svoj sustav

67

prikupljanja i obrade podataka, tako da su u mogunosti pruiti svoje obraene (npr. koliina vode iz pojedinanih gospodarskih vodozahvata, koliina industrijskih otpadnih voda i sl.) ili prikupljene podatke od ostalih subjekata (npr. podaci komunalnih poduzea o potronji vode, i sl.). Kako bi se za proraun emisije to bolje osigurali i proveli, prethodno ve spomenuti, principi transparentnosti, konzistentnosti, usporedivosti, potpunosti i tonosti, uveden je za svaku grupu podataka Podatkovni obrazac. Taj Obrazac sadri sve relevantne informacije, za odreenu vrstu ulaznih podataka, o podrijetlu i kvaliteti podataka te o moguim buduim poboljanjima. Znakovito je da se u ovom trenutku obrasci arhiviraju kao tekstualne datoteke/papirne kopije, ali s mogunou pretvorbe u elektronsku bazu podataka u budunosti. Nasuprot opisanom dosadanjem radu, IPCC metodologija je metodoloki i tablino koncipirana i postavljena da omoguava automatsku obradu podataka konzistentnih i usporedivih s drugim nacionalnim gospodarstvima. Jednako tako, ako se njihovo prikupljanje organizira na niem nivou kao to je u ovom sluaju Splitsko-dalmatinska upanija, podaci su usporedivi na nivou regija. Kao to se pokazalo opisanim postojeim stanjem IPCC metodologije, sustav za prikupljanje i obradu podataka je postavljen na nacionalnoj razini, u nadlenosti Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, a zasniva se na razliitim oblicima prikupljanja podataka. Ne postoje lokalni podsustavi na isti nain koncipirani i organizirani kojim bi se mogle obraditi prikupljene informacije na niim, lokalnim razinama i koje bi se ukomponirale u zajedniko nacionalno izvjee. Istraivanjem i izraunavanjem emisije na odreenoj razini uoavaju se odreene specifinosti. Specifinosti koje bi se uoile izraunom emisija na lokalnoj razini mogu ukazati na elemente koji najvie i najbre mogu rezultirati smanjenjem emisije. Ti elementi mogu biti supstitucija goriva kod krajnjih potroaa, supstitucija goriva za proizvodnju toplinske energije, tednja energije razliitim mjerama, poveanje efikasnosti energetske pretvorbe i slino.

2.8. FINANCIJSKI EFEKTI SMANJENJA EMISIJA CO2 2.8.1. Opis naina rada Referentni scenarij energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. godine podrazumijeva koritenje uobiajenih oblika energije. Energetski oblici koji se uobiajeno 68

koriste imaju svoju prodajnu cijenu formiranu na nain da se prodajnom cijenom energije u roku od 20 25 godina ostvari povrat uloenog novca za izgradnju postrojenja za proizvodnju tog oblika energije uz istovremenu naplatu nabavne cijene primarnog oblika energije koje postrojenje upotrebljava. Prelaskom na koritenje obnovljivih izvora energije, u cilju smanjenja emisija CO2 iz energetskog sektora, treba ulagati u nove energetske sustave za iskoritavanje obnovljive energije. Pristup ulaganju je isti kao i kod konvencionalnih energetskih izvora, gdje se prodajnom cijenom energije za odreeno razdoblje od 20 - 25 godina treba osigurati povrat uloenog novca u postrojenje za iskoritavanje obnovljive energije. Ovdje prikazana metodologija ima cilj odrediti cijenu specifinog smanjenja emisija staklenikih plinova za svaki obnovljivi izvor. To se postiglo na nain da se razlika u prodajnoj cijeni energije kroz jednako dugo eksploatacijsko razdoblje za konvencionalno i postrojenje s obnovljivom energijom, u kojem se oekuje povrat uloenog novca, podijeli sa smanjenjem emisija CO2 u energetskom sektoru koje nastaju prelaskom sa sustava za konvencionalno koritenje energije na koritenje energije iz obnovljivih izvora. Za neke oblike energije taj e specifini troak smanjenja emisija CO2 biti pozitivnog predznaka, to znai da e se smanjenje odvijati koritenjem skuplje energije. Za neke oblike energije e biti negativnog predznaka, to znai da e se smanjenje emisija odvijati uz uporabu jeftinije energije od konvencionalne. Za provedbu analize koriteni su podaci o cijenama energije iz sustava za koritenje energije obnovljivih izvora obraeni u predavanju pod nazivom Obnovljivi izvori ekonomski aspekti [60]. Kroz prodajne cijene oblika energije, obraena su financijska ulaganja uz eksploatacijski vijek postrojenja 20 25 godina. Radi provjere prorauna podaci o cijenama s kojima je raena analiza usporeeni su s cijenom toplinske energije iz suneve toplane 0,033
EUR

/kWh (67,83

kn

/GJ) [29] i cijenom toplinske

energije iz zagrebake ELTO 17,94 DM/MWh (19,93 kn/GJ ) [61]. Za vrednovanje energetske i ekonomske opravdanosti uvoenja biogoriva kao supstituta gorivima fosilnog podrijetla u projektu uvoenja proizvodnje biodizel goriva u Republiku Hrvatsku razmatrani su podaci izneseni u okviru projekta Promocija proizvodnje bio dizelskog goriva u Republiku Hrvatsku (XP/CRO/03/022). U njemu su razmatrana tri organizacijsko-gospodarska modela proizvodnje i koritenja biodizel goriva: A, B i C. U odnosu na prodajnu cijenu dizel goriva, cijena biodizel goriva u predvienim modelima se kree 10 %. Uzimajui u obzir podatke iz Projekta te promjenjivost i stalno rastuu cijenu

69

goriva, za potrebe analize se pretpostavila ista cijena biodizel i dizel goriva (na dan 3. travnja. 2006. g. cijena je iznosila 7,38kn/l). Za specifine emisije razliitih oblika energije u tCO2/GJ koje isputaju svojim izgaranjem u atmosferu koriteni su podaci iz literature [27] (str. 39). i podaci o emisijama CO2 iz energetskog sektora dobiveni IPCC metodologijom (tablice 40. i 42). Dobiveni pojedinani podaci za sve obnovljive izvore omoguit e izraun financijskog efekta ublaenog scenarija u odnosu na referentni scenarij energetskog razvoja Splitskodalmatinske upanije do 2020. g. Rezultat izrauna financijskih efekata za smanjenje emisija CO2 prikazan je u poglavlju 3.5.3. Financijski efekti smanjenja emisija u energetskom sektoru. 2.8.2. Suneva energija, financijski efekti smanjenja emisija CO2 Sustavi za visokotemperaturnu primjenu suneve energije i sustavi fotonaponske primjene, pruaju mogunosti za rjeavanje specifinih problema. Sustave niskotemperaturne primjene suneve energije treba podupirati u to veoj mjeri. Stoga su u prikazanoj analizi primjene suneve energije u izradi ublaenog scenarija energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. sustavi niskotemperaturne primjene suneve energije dominantni. U daljnjem tekstu prikazani su specifini trokovi mjera za smanjenje emisija staklenikih plinova koritenjem postrojenja niskotemperaturne suneve energije u odnosu na sustav za niskotemperaturnu toplinsku energiju iz sustava s gorivom fosilnog podrijetla. Pri tome je u primjeru termoenergetskog postrojenja na fosilno gorivo obraeno plinsko postrojenje s kogeneracijom, prema uvodno prikazanim podacima o cijenama. Pri tome je: CEt - cijena niskotemperaturne toplinske energije iz fosilnih goriva = 24,36 kn/GJ EMtCO2 - emisije CO2 iz toplane na fosilna goriva = 0,074 tCO2/GJ CEsun cijena niskotemperaturne suneve energije = 78,97 kn/GJ EMsunCO2 - emisija CO2 iz sustava na sunevu energiju = 0 tCO2/GJ Da bi se prelaskom na novu tehnologiju odredio specifini troak smanjenja emisija staklenikih plinova: C SUNspec kn/tCO2 specifini troak smanjenja emisija CO2 za sunevi energiju posluilo se sljedeim proraunom:

70

C SUN spec =

kn razlika u spec. cijeni energije GJ

spec. smanjenje emisija CO

tCO2 2 GJ

kn tCO2

pri emu je razlika u specifinoj cijeni energije razlika u cijeni specifine niskotemperaturne suneve energije i niskotemperaturne toplinske energije dobivene iz toplane na fosilna goriva: razlika u spec. cijeni energije = ( sun CE t CE

kn GJ

Specifino smanjenje emisije predstavlja veliinu ukupnog smanjenja emisija staklenikih plinova, a dobije se razlikom u emisijama staklenikih plinova stare tehnologije i emisijama plinova nove tehnologije
tCO spec. smanjenje emisija CO2 = ( t CO2 EM sun CO2 ) GJ 2 EM

Uvrtenjem u poetnu jednadbu dobiva se sljedee: C SUN spec =

(EM

(CE
t

CO2 EM sun CO2 )

sun

CE t

kn tCO2

Uvrtenjem iznosa dobiva se sljedee: C SUN spec = Izraunom se dobiva:

kn C SUN spec = 737,97 tCO2

(78,97 24,36) kn (0,074 0,0) tCO

Dobiveni podaci o specifinoj cijeni troka za smanjenje emisija usporedivi su s trokovima prikazanim u literaturi [16] (str. 265; slika 8.1.7). 2.8.3. Energija vjetra, financijski efekti smanjenja emisija CO2 U ovom dijelu prikazani su specifini trokovi mjera za smanjenje emisija staklenikih plinova koritenjem postrojenja za iskoritavanje energije vjetra. Pilot-projektom razmatrano je ulaganje u vjetroelektranu Vis 3. Prodajna cijena elektrine energije energije usporeena je

71

s cijenom elektrine energije iz plinskog kogeneracijskog postrojenja prema uvodno prikazanim podacima. Pri tome je: CEe - cijena elektrine energije iz elektrane na fosilna goriva = 135 kn/GJ EMeCO2 - emisije CO2 iz elektrane na fosilna goriva = 0,074 tCO2/GJ CEwind - cijena elektrine energije iz vjetroelektrane = 121,39 kn/GJ EMwindCO2 - emisija CO2 iz vjetroelektrane = 0 tCO2/GJ Da bi se prelaskom na proizvodnju elektrine energije tehnologijom zranih turbina u odnosu na elektrane na fosilna goriva mogao odrediti specifini troak smanjenja emisija staklenikih plinova: C WINDspec kn/tCO2 specifini troak smanjenja emisija CO2 za vjetroelektranu posluilo se sljedeim proraunom: C WINDspec =
kn razlika u spec. cijeni energije GJ kn tCO2

spec. smanjenje emisija CO2

tCO2 GJ

pri emu je razlika u specifinoj cijeni energije, razlika u specifinoj cijeni elektrine energije iz vjetroelektrane i elektrine energije iz elektrane na fosilna goriva:
kn razlika u spec. cijeni energije = ( wind CE e )GJ CE

Specifino smanjenje emisije predstavlja veliinu ukupnog smanjenja emisija staklenikih plinova, a dobije se razlikom u emisijama staklenikih plinova stare tehnologije i emisijama plinova nove tehnologije
tCO spec. smanjenje emisija CO2 = ( e CO2 EM wind CO2 ) GJ 2 EM

Uvrtenjem u poetnu jednadbu dobiva se sljedee: C WINDspec =

(EM

tCO2 e CO 2 EM wind CO 2 )

(CE

wind

CE e )

kn

Uvrtenjem iznosa dobiva se sljedee:

72

C WINDspec = Izraunom se dobiva:

(121,39 130,00) kn (0,074 0,0) tCO

kn C WINDspec = 116,35 tCO2

Na prikazanom primjeru se moe uoiti da je tehnologija koritenja vjetroelektrana ve toliko razvijena da cijena proizvedene elektrine energije moe biti nia nego ona proizvedena fosilnim gorivom u kogeneracijskom postrojenju, pa uz ukupno smanjenje emisija CO2 omoguava i istovremeno ostvarivanje financijske dobiti. Stoga ne udi dokument Europske unije iz travnja 1999. pod nazivom Energy for the Future: Renewable Sources of Energy Campaign for Take-off , u kojem je iznijeta procjena i potpora za razdoblje do 2003. g. za izgradnju 10.000 MW elektrana na vjetar ukupne vrijednosti deset milijardi eura. Isto tako ne udi najnovija Deklaracija Vijea, Europa Nostra, koja potvruje da se s izgradnjom elektrana na vjetar pretjeralo i da se dogodilo, po tko zna koji put, da se rjeavajui jedan problem izazvao drugi. 2.8.4. Energija malih hidroelektrana, financijski efekti smanjenja emisija CO2 U ovom dijelu istim modelom obrauju se specifini trokovi mjera za smanjenje emisija staklenikih plinova koritenjem malih hidroelektrana. Razmatrano je ulaganje u malu hidroelektranu Kupa u okviru pilot-projekta. Prodajna cijena elektrine energije usporeena je s cijenom elektrine energije iz plinskog kogeneracijskog postrojenja prema uvodno prikazanim podacima. Pri tome je: CEe - cijena elektrine energije iz elektrane na fosilna goriva = 135,00 kn/GJ EMeCO2 - emisije CO2 iz elektrane na fosilna goriva = 0,074 tCO2/GJ CEMAHE - cijena elektrine energije iz male hidroelektrane = 87,78 kn/GJ EMMAHECO2 - emisija CO2 iz male hidroelektrane = 0 tCO2/GJ Da bi se prelaskom na novu tehnologiju odredio specifini troak smanjenja emisija staklenikih plinova: C MAHEspec kn/tCO2 specifini troak smanjenja emisija CO2 za malu hidroelektranu

73

posluilo se sljedeim proraunom: C MAHE spec =

kn razlika u spec. cijeni energije GJ kn tCO2

spec. smanjenje emisija CO

tCO2 2 GJ

pri emu je razlika u specifinoj cijeni energije, razlika u specifinoj cijeni elektrine energije iz male hidroelektrane i elektrine energije iz elektrane na fosilna goriva:
kn razlika u spec. cijeni energije = ( MAHE CE e )GJ CE

Specifino smanjenje emisije predstavlja veliinu ukupnog smanjenja emisija staklenikih plinova, a dobije se razlikom u emisijama staklenikih plinova stare tehnologije i emisijama plinova nove tehnologije
tCO spec. smanjenje emisija CO2 = ( e CO2 EM MAHE CO2 ) GJ 2 EM

Uvrtenjem u poetnu jednadbu dobiva se sljedee: C MAHE spec =

(EM

tCO2 e CO 2 EM MAHE CO 2 )

(CE

MAHE

CE e )

kn

Uvrtenjem iznosa dobiva se sljedee: C MAHE spec = Izraunom se dobiva:

kn C MAHE spec = 638,14 tCO2

(87,78 135,00) kn (0,074 0,0) tCO

Na prikazanom primjeru se moe uoiti, kao i kod zranih turbina, da je tehnologija koritenja ve toliko razvijena da cijena proizvedene elektrine energije moe biti nia nego ona proizvedena fosilnim gorivom u kogeneracijskom postrojenju, pa uz ukupno smanjenje emisija CO2 omoguava i istovremeno ostvarivanje financijske dobiti.

74

2.8.5. Energija biomase, financijski efekti smanjenja emisija CO2 2.8.5.1. Biomasa u industriji i opem sektoru Primjena biogoriva u industriji i opem sektoru analizira se posebno u odnosu na njegovu primjenu u prometu, gdje je supstitut fosilnim gorivima. U ovom dijelu analiziraju se specifini trokovi smanjenja staklenikih plinova, usporedbom pilot-projekta ulaganja u malo kogeneracijsko postrojenje na drvni otpad, i plinskog kogeneracijsko postrojenje. Prema uvodno prikazanim podacima cijena toplinske energije u oba pilot-projekta je ista, stoga e se specifini troak smanjenja emisija staklenikih plinova prelaskom na novu tehnologiju raunati na razlici cijena elektrine energije, pri tome je: CEe - cijena elektrine energije iz elektrane na fosilna goriva = 135,00 kn/GJ EMeCO2 - emisije CO2 iz elektrane na fosilna goriva = 0,074 tCO2/GJ CEBIOEN - cijena elektrine energije iz bioelektrane = 94,44 kn/GJ EMBIOENCO2 - emisija CO2 iz bioelektrane = 0 tCO2/GJ Da bi se prelaskom na novu tehnologiju odredio specifini troak smanjenja emisija staklenikih plinova: C BIOENspec kn/tCO2 specifini troak smanjenja emisija CO2 za bioelektranu posluilo se sljedeim proraunom: C BIOEN spec =
kn razlika u spec. cijeni energije GJ kn tCO2

spec. smanjenje emisija CO2

tCO2 GJ

pri emu je razlika u specifinoj cijeni energije razlika u specifinoj cijeni elektrine energije iz pogona na biomasu i elektrine energije iz postrojenja na fosilna goriva:
kn razlika u spec. cijeni energije = ( BIOEN CE e )GJ CE

Specifino smanjenje emisije predstavlja veliinu ukupnog smanjenja emisija staklenikih plinova, a dobije se razlikom u emisijama staklenikih plinova stare tehnologije i emisijama plinova nove tehnologije

75

tCO spec. smanjenje emisija CO2 = ( e CO2 EM BIOEN CO2 ) GJ 2 EM

Uvrtenjem u poetnu jednadbu dobiva se sljedee: C BIOEN spec =

(EM

(CE
e

CO2 EM BIOEN CO2 )

BIOEN

CE e )

kn tCO2

Uvrtenjem iznosa dobiva se sljedee: C BIOEN spec = Izraunom se dobiva:

kn C BIOEN spec = 548,11 tCO2

(94,44 135,00) kn (0,074 0,0) tCO

Usporedbom kogenereacijskih postrojenja na fosilno gorivo i postrojenja na biomasu, dolazi se do podatka da se toplinska energija dobiva po istoj jedininoj cijeni, dok je cijena proizvedene elektrine energije iz biomase nia. Rezultat je isti zakljuak kao i kod elektrine energije proizvedene iz vjetra i malih hidroelektrana, tj. da se smanjenje emisija staklenikih plinova odvija uz istovremeno ostvarenje profita. 2.8.5.2. Biogorivo u prometnom sektoru Uzimajui u obzir podatke iz projekta Promocija proizvodnje biogoriva, u daljnjem tekstu se prema tim podacima analizira koritenje biodizel goriva u odnosu na dizel gorivo: CEdiz. - cijena energije dizel goriva CEbiodiz. - cijena energije biodizel goriva CEdiz. = CEbiodiz. EMdiz.CO2 - emisije CO2 izgaranjem dizel goriva u motoru = 0,074 tCO2/GJ EMbiodiz.CO2 - emisije CO2 izgaranjem biogoriva u motoru = 0 tCO2/GJ Da bi se prelaskom na novu tehnologiju odredio specifini troak smanjenja emisija staklenikih plinova:

76

C BIOPRspec prometu

kn

/tCO2 specifini troak smanjenja emisija CO2 zamjenom goriva u

Uvrtenjem u poetnu formulu dobiva se:

C BIOPR spec =

(EM

tCO CO2 EM biodiz CO2 ) 2 diz

(CE

biodiz

CE diz )

kn

uz uvjet da je CEdiz = CEbiodiz C BIOPR spec = 0 kn tCO2 (0,074 0,0)

Izraunom se dobiva:
kn C BIOPR spec = 0,00 tCO2

to znai da prelazak s fosilnog goriva na koritenje biogoriva, ne iziskuje dodatne trokove, odnosno da se smanjenje emisija CO2 supstitucijom goriva koja izgaraju u motorima s unutranjim izgaranjem, moe realizirati a da trokovi u sektoru prometa ostanu isti.

2.9. UKUPNE EMISIJE STAKLENIKIH PLINOVA U ovom poglavlju prikazana je metoda izrauna ukupnih emisija staklenikih plinova za svih est sektora, temeljem izraunatih podataka o emisijama CO2 u energetskom sektoru. U Prvom nacionalnom izvjeu Republike Hrvatske, prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime [7], izraunate su ukupne emisije i ponori staklenikih plinova prema IPCC metodologiji, to znai da su rezultati emisija izraunati po sektorima: energetika, industrijski procesi, poljoprivreda, prenamjena u koritenju zemljita i uma, otpad i ostalo. Koliine emisija svih onih staklenikih plinova koji nisu CO2 svedene su na ekvivalent emisije CO2 pa e u tom obliku biti dalje prikazivane. Navedeno Izvjee obuhvaa cjelokupne emisije staklenikih plinova i odnosi se na razdoblje od 1990. do 1995. godine. Da bi se putem podataka iz Izvjea Republike Hrvatske za 1995. godinu dolo do ukupnih emisija Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g., odnosno 2020. g., posluit e se

77

metodom proporcionalnosti. U tablici 30. upisani su podaci iz Izvjea o emisiji staklenikih plinova RH za 1995. g. [7] izraunate IPCC metodologijom.
Tablica 30. Ukupne emisije staklenikih plinova RH 1995. g., po sektorima i vrstama plinova
A B CO2 EMISIJE 1 2 3 4 ENERGETIKA INDUSTRIJSKI PROCESI POLJOPRIVREDA PROMJENA U KORITENJU ZEMLJITA I UMA ume i ostala drvna masa PONORI 5 6 OTPAD OSTALO UKUPNE EMISIJE NETO EMISIJE Gg 15081,9 1169,49 0,000 0,000 -6506,1 0,000 0,000 16251,4 9746,3 0,869 0,000 3104,4 3104,4 0,131 0,000 2895,7 2895,7 0,000 0,000 7,8 7,8 C CH4 Gg CO2 eq 1222,26 8,4 1009,28 0,000 D N2O Gg CO2 eq 48,67 835,14 1881,39 0,000 E HFC, PFC i SF6 Gg CO2 eq 0,000 7,8 0,000 0,000 F UKUPNO Gg CO2 eq 16353 2021 2891 0,000 -6505 1,000 0,000 22259 15754 G UDJELI % 73,47 9,08 12,99 0,00 -29,22 4,47 0,00 100

U stupcu G tablice 30. upisani su sektorski udjeli u emisijama. U tablici 31. za svaki sektor su izraunati udjeli vrsta staklenikih plinova u emisijama, a prema apsolutnim iznosima iz tablice 30.
Tablica 31. Ukupne emisije staklenikih plinova RH 1995. g., udjeli sektora i plinova
A B CO2 EMISIJE 1 2 3 4 ENERGETIKA INDUSTRIJSKI PROCESI POLJOPRIVREDA PROMJENA U KORITENJU ZEMLJITA I UMA ume i ostala drvna masa PONORI 5 6 OTPAD OSTALO UKUPNE EMISIJE NETO EMISIJE 0,000 0,000 0,869 0,000 0,131 0,000 0,000 0,000 1,000 0,000 4,47 0,00 100 Gg 0,922 0,579 0,000 0,000 C CH4 Gg CO2 eq 0,075 0,004 0,349 0,000 D N2O Gg CO2 eq 0,003 0,413 0,651 0,000 E HFC, PFC i SF6 Gg CO2 eq 0,000 0,004 0,000 0,000 F UKUPNO Gg CO2 eq 1,000 1,000 1,000 0,000 G UDJELI % 73,47 9,08 12,99 0,00

Prikazane tablice su posluile za definiranje proporcionalne metode koja programom aktivnog tablinog kalkulatora (excel) izraunava ukupne emisije staklenikih plinova Splitsko78

dalmatinske upanije za promatranu godinu. Prilikom definiranja postupka izraunavanja polo se od istih pretpostavki kao i prilikom definiranja naina raunanja energetske potronje Splitsko-dalmatinske upanije prema udjelima u Republici Hrvatskoj: gospodarstvo Splitsko-dalmatinske upanije razvijat e se istim stopama kao i Republike Hrvatske, pa e se zadrati isti udjeli u energetskoj potronji, a samim tim i u emisijama CO2 pretpostavlja se da je gospodarstvo Splitsko-dalmatinske upanije restrukturirano pa su podaci o energetskoj potronji relevantni za strukturu emisija CO2 po vrstama potroaa i oblicima energije iz energetskog sektora, danas, kao i u budunosti Temeljem iznijetog izraena je tablica 32. za proraunavanje ukupnih emisija staklenikih plinova za odreenu godinu. Ulazni podatak u tablicu je prethodno izraunata, IPCC metodologijom, emisija CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije zadane godine i promatranog scenarija.
Tablica 32. Tablica za proraunavanje ukupnih emisija staklenikih plinova SD
A B CO2 EMISIJE 1 2 3 4 ENERGETIKA INDUSTRIJSKI PROCESI POLJOPRIVREDA PROMJENA U KORITENJU ZEMLJITA I UMA ume i ostala drvna masa PONORI 5 6 7 OTPAD OSTALO UKUPNE EMISIJE NETO EMISIJE Gg E F2*0,579 F3*0,000 F4*0,000 F7*0,292 F5*0,000 F6*0,000 F5*0,869 F6*0,000 F5*0,131 F6*0,000 F5*0,000 F6*0,000 C CH4 Gg CO2 eq F1*0,075 F2*0,004 F3*0,349 F4*0,000 D N2O Gg CO2 eq F1*0,003 F2*0,413 F3*0,651 F4*0,000 E HFC, PFC i SF6 Gg CO2 eq F1*0,000 F2*0,004 F3*0,000 F4*0,000 F UKUPNO Gg CO2 eq B1/0,922 F7*0,091 F7*0,130 F7*0,000 F7*0,292 F7*0,045 F7*0,000 F1/0,732 G UDJELI % 73,47 9,08 12,99 0,00 -29,22 4,47 0,00 100

U daljnjem tekstu je opisan postupak programiranja aktivnog tablinog kalkulatora (tablica 32) kojim se proraunavaju ukupne emisije. Prvi korak - unos podataka, polje B1: Unosi se podatak E prethodno izraunati iznos emisija CO2 u energetskom sektoru za promatrano razdoblje. Drugi korak - izraun emisija svih staklenikih plinova u sektoru energetika, polje F1: Podatak E iz polja B1 o ukupnim emisijama CO2 iz energetskog sektora podijeli se s

79

podatkom 0,922 iz polja B1 (tablica 31), njegovim udjelom u ukupnim emisijama u energetskom sektoru. Trei korak izraun ukupnih emisija svih staklenikih plinova za sve sektore, polje F7: Ukupne emisije staklenikih plinova energetskog sektora u polju F1 podijele se s podatkom 0,735 iz polja G1, (iste tablice 32), udjelom energetskog sektora u ukupnim emisijama. etvrti korak - izraun ukupnih emisija staklenikih plinova po preostalim sektorima, polja F2, F3, F4, F5 i F6: U programu se rezultati dobivaju tako to tablini kalkulator u navedenim poljima mnoi F7 s udjelima G1, G2, G3, G4, G5 i G6 pripadajueg sektora (isti redak). Peti korak - rauna koliinu emisija svih plinova, odnosno njihove vrijednosti izraene ekvivalentnim emisijama CO2: Ukupne emisije svakog sektora iz stupca F pomnoe se s udjelima za pripadajui sektor (redak 1, 2, 3, 4, 5 i 6). esti korak - rauna ponore B4 i F4: Ponori prema prikazanim udjelima u stupcu G

predstavljaju 29,22 % ukupne emisije pa e se prema tom postotku i raunati na nivou Splitsko-dalmatinske upanije, premda je potencijal uma i biomase openito neto povoljniji od hrvatskog prosjeka. Rezultat u B4 i F4 dobije se mnoenjem F7 sa G4 koji se odnosi na biomasu. Sedmi korak - rauna ukupne i neto emisije: Ukupne emisije se dobiju zbrajanjem po stupcima svih emisija bez ponora. Ukupni rezultat neto emisija dobije se kada se od ukupno izraunatih emisija staklenikih plinova odbiju ponori.

2.10. PROVJERA ULAZNIH PODATAKA 2.10.1. Opis naina rada U radu su koritene prethodno opisane metode da bi se dolo do podataka za izradu nove energetske bilance Splitsko-dalmatinske upanije. Koritenim postupcima htjelo se provjeriti dobivene podatke, makar posredno. Za to je posluila provjera koja se ovdje opisuje, a shematski je prikazana pomonom petljom na slici 1. Za provjeru su raunate emisije CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g. na dva naina i razliitim ulaznim podacima.

80

Prvim postupkom, iz ulaznog podatka o emisiji CO2 energetskog sektora Republike Hrvatske za 2003. g., koristei se udjelima definiranim u poglavlju 2.3. i proporcionalnom metodom, izraunate su emisije CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g. Drugim postupkom su izraunate emisije CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g. IPCC metodologijom. Ulazni podatak izrauna je Bilanca neposredne potronje energije Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g. dobivena iz Bilance za 1996. g. prema postavljenoj metodi u poglavlju 2.3. Na taj su se nain dobili podaci o emisijama CO2 Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g. iz dva razliita izvora podataka, a to je bio i cilj. Dobiveni rezultati iz dva razliita izvora podataka, koristei primijenjene metode, odstupaju u iznosu za 5 %. 2.10.2. Proraun emisija CO2 SD za 2003. g. proporcionalnim nainom Do ovdje prikazanih podataka o emisijama CO2 Splitsko-dalmatinske upanije dolo se metodom proporcionalnosti u odnosu na izraun emisije CO2 iz energetskog sektora Republike Hrvatske za 2003. godinu [37] na sljedei nain
Tablica 33. Proraun emisija CO2 energetskog sektora SD 2003. g., proporcionalnom metodom
EMISIJE CO2 ENERGETSKI SEKTOR U 2003 .g. RH Gg/g. Izgaranje u termoenergetskim objektima Izgaranje u ne-industrijskim loitima Izgaranje u industriji Cestovni promet Ostali mobilni izvori UKUPNO 5.473 3.391 5.069 4.841 1.337 20.111 Udio SD % 0.05 0.05 0.05 0.05 0.05 0,05 SD Gg/g. 273,5 169,9 253,4 242,3 66,4 1.005,6

U tablici 33. navedeni podaci [37] za Republiku Hrvatsku, prema namjeni koritenja energije, prikazani su u prvom i drugom stupcu. Prema matrici koju daje tablica 4. metode opisane u poglavlju 2.3, ukupni udio u potronji energije Splitsko-dalmatinske upanije u odnosu na Republiku Hrvatsku, iznosio je 5 %. Premda je u neposrednoj potronji udio Splitskodalmatinske upanije u odnosu na Republiku Hrvatsku 8 %, svedeno na ukupnu potronju energetskog sektora, kada se uzmu u obzir gubici transformacije i potronja za pogon, udio se smanjuje na 5 % ukupne energetske potronje Republike Hrvatske. Razlog je tome to se

81

elektrina energija proizvodi u hidroelektranama, bez emisija, a prisustvo ostalih transformacija, poput toplana za proizvodnju vrele vode i pare, jako je malo u Splitskodalmatinskoj upaniji u odnosu na ostale dijelove Republike Hrvatske. Uzimajui taj udio u obzir u posljednjem stupcu tablice 33. prikazana je izraunata emisija CO2 Splitskodalmatinske upanije iz energetskog sektora za 2003. g. 2.10.3. Proraun emisija CO2 SD za 2003. g. IPCC metodologijom U ovom dijelu prikazani su rezultati prorauna emisija CO2 iz energetskog sektora Splitskodalmatinske upanije za 2003. godinu izraunati IPCC metodologijom (tablica 44). Proraun je uraen prema podacima iz Bilance energetske potronje Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g, koja je pak izraunata prikazanom metodom u poglavlju 2.3. a prema podacima iz Bilance energetske potronje Splitsko-dalmatinske upanije za 1996. g. [35]. Ovaj pomoni postupak je raen radi provjere primijenjenih metoda koje su koritene pri izradi rada. Dobiveni podaci o emisijama CO2 Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g. prikazani u prethodnom poglavlju (tablica 33) i ovom poglavlju (tablica 44) razlikuju se za oko 5 %, to daje pravo zakljuiti da su primijenjene metode za izraun energetske potronje Splitsko-dalmatinske upanije, a time i za emisije CO2 iz energetskog sektora, pouzdane. U prvom je proraunu izvorno za ulazni podatak posluila Bilanca energetske potronje Splitsko-dalmatinske upanije za 1996. g. a u usporednom sluaju to je bio Proraun emisija CO2 iz energetskog sektora Republike Hrvatske u 2003. g.

82

3. REZULTATI
3.1. ENERGETSKE BILANCE ZA 2003. g. 3.1.1. Splitsko-dalmatinska upanija. 3.1.1.1. Ukupna potronja energije u 2003. g. Energetska bilanca Splitsko-dalmatinske upanije 2003. godine prikazana je u tablici 34. Ti su podaci rezultat primjene metode opisane u poglavlju 2.3. na najnovije publicirane podatke o energetskoj potronji Republike Hrvatske koje je objavilo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, u godinjem energetskom pregledu Energija u Hrvatskoj 2003. [37].
Tablica 34. Bilanca energetske potronje SD 2003. g.
Dizel gorivo Para i vrela Ekstra lako Loivo ulje Elektrina loivo ulje UKUPNO TJ 21105,9 4359,9 491,8 21,0 0,0 181,7 0,3 9,5 123,9 65,1 1,0 76,3 26,7 59,8 4436,6 1260,6 3361,8 135,6 59,8 4436,6 1260,6 48,5 43,9 4,6 1887,3 1858,9 28,4 593,7 576,9 16,7 9,8 31,3 135,4 133,7 41,1 269,1 1205,0 415,3 610,5 99,0 80,1 3226,2 90,0 166,3 166,3 193 9058,9 135,6 7662,7 1260,6 1515,2 415,3 610,5 244,2 245,2 3507,5 2668,8 802,7 9,0 27,0 75,0 70,1 4,9 2,7 2333,8 12,2 2457,6 126,7 391,0 1,4 50,4 200,6 320,9 2848,6 66,5 217,6 393,5 9118,7 135,6 7722,5 1260,6 7627,2 5634,0 1467,9 253,2 272,1 766,9 32,0 75,3 21980,1

Ogrjevno

potronje SplitskoUkupno ugljen

tekue gorivo

Bilanca energetske
benzin

gorivo

gorivo

2003. g.

TJ NEPOSREDNA POTRONJA INDUSTRIJA: eljeza i elika obojenih metala stakla i nemetalnih minerala kemijska graevinskog materijal papira prehrambena ostala PROMET: eljezniki cestovni i pomorski zrani OPA POTRONJA: kuanstva usluge poljoprivreda graditeljstvo GUBICI PRIJENOSA I DISTRIBUCIJE POTRONJA ZA POGON GUBICI TRANSFORMACIJA SVEUKUPNO 416,9 368,4 121,6

TJ 1887,3

TJ 702,2 48,8 31,8 15,7

TJ 4477,7

TJ 1260,6

TJ 3630,9

TJ 1515,7 310,8 74,5

TJ 2595,6 2595,6 2,8

TJ 13480,4 2906,3 77,2

TJ 4544,0 1036,5 261,1 5,3

TJ 75,0

Rezultati dobiveni u tablici u daljnjem tekstu e se prokomentirati i grafiki prikazati prema upotrebljavanim oblicima energije i vrstama potroaa koji sudjeluju u energetskoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije.

voda

drvo

dalmatinske upanije za

energija

Ukupno

Motorni

Mlazno

Plinsko

83

Para i vrela voda 75,0 0% Elektrina energija 4544,0 22%

Ukupno ugljen 416,9 2%

Ogrjevno drvo 1887,3 9% Plinsko gorivo 702,2 3%

Ukupno tekue gorivo 13480,4 64%

Slika 18. Neposredna potronja energije SD 2003. g., udjeli oblika energije

Opa potronja 7627,2 36%

Industrija 4359,9 21%

Promet 9118,7 43%

Slika 19. Neposredna potronja energije SD 2003. g., udjeli sektora

84

Slika 18. daje prikaz oblika energije u ukupnoj neposrednoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije 2003. godine. S uvjerljivo najveim udjelom od 64 % u neposrednoj potronji energije u Splitsko-dalmatinskoj upaniji sudjeluju tekua goriva 13.225,2 TJ. Nakon njih slijedi elektrina energija sa 22 %, odnosno 4.729,0 TJ. Ogrjevno drvo sudjeluje sa 1.902,0 TJ odnosno 9,0 %, plinsko gorivo 3 % 709,4 TJ, te ugljen sa 2 %, odnosno 405,9 TJ. Udio pare i vrele vode vrlo je mali 75,6 TJ, to je zanemarivo u odnosu na ostale oblike energije. Na slici 19. prikazan je udio pojedinih sektora u neposrednoj potronji energije u 2003. g. Udio industrije u neposrednoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije je najmanji i iznosi 4.301,2 TJ, 20 %. Udio ope potronje u neposrednoj potronji je 7.827,2 TJ, odnosno 36 %, dok je najvea potronja u prometu sa 9.118,7 TJ, odnosno 44 %. 3.1.1.2. Industrijska potronja Na slici 20. prikazani su oblici energije koji se koriste u industriji Splitsko-dalmatinske upanije. Njihova namjena je, izmeu ostalog, i za procesnu industriju proizvodnje cementa i graevinskog eljeza. Kruta i tekua goriva koriste se u industriji za dobivanje toplinske energije visokih temperatura, koja se postie direktnim izgaranjem ili za dobivanje toplinske energije niskih temperatura u obliku pare i vrele vode u industrijskim kotlovnicama. Elektrina energija uglavnom se koristi za dobivanje mehanike energije, ali se dio koristi i za rasvjetu te u toplinske svrhe. U industrijske svrhe najvie se koristi tekue gorivo 2.906,4 TJ odnosno 68 %. Elektrina energija se koristi u iznosu od 1.036,4 TJ, odnosno 24 %. Ugljen, koji ukljuuje i koks, sudjeluje u industrijskoj potronji sa 309,8 TJ 7 %, dok se plinska goriva koriste svega 48,6 TJ, odnosno 1 %. Gledano prema potronji po granama industrije (slika 21) znakovito je izdvajanje industrije graevnog materijala sa znaajnim udjelom od 66 %, 2.848,6 TJ, to je posljedica koncentracije veeg broja cementara u upaniji. Na drugom mjestu je industrija eljeza i elika 491,8 TJ, odnosno 11 %, slijedi kemijska industrija 320,9 TJ, tj. 7 %. Prehrambena industrija sudjeluje u energetskoj potronji sa 217,6 TJ odnosno 5 %, industrija papira troi 66,5 TJ tj. 2 %, industrija obojenih metala zanemarivo malih 21,0 TJ u odnosu na ostale. Sve ostale industrije troe 393,5 TJ, odnosno 9 %.

85

Elektrina energija 1036,5 24%

Ukupno ugljen 368,4 8%

Plinsko gorivo 48,8 1%

Ukupno tekue gorivo 2906,3 67%

Slika 20. Industrijska potronja energije SD 2003. g., udjeli oblika energije

Papir 66,5 TJ 2%

Prehrana 217,6 TJ 5%

Ostalo 393,5 TJ 9%

eljezo i elik 491,8 TJ 11%

Obojeni metali 21,0 TJ 0% Kemija 320,9 TJ 7%

Graevni materijal 2848,6 66%

Slika 21. Industrijska potronja energije SD 2003. g., udjeli industrijskih grana

86

3.1.1.3. Potronja u prometu U prometu Splitsko-dalmatinske upanije sve energetske potrebe se zadovoljavaju tekuim gorivima. U koritenju vrsta goriva (slika 22) s najveim udjelom, 48 %, odnosno 4.436,6 TJ sudjeluje motorni benzin. Dizel gorivo sudjeluje takoer s visokim udjelom, 37 %, odnosno 3.361,8 TJ. Mlazno gorivo sudjeluje 14 %, odnosno 126,6 TJ, a udio ukapljenog plina je 1 %, tj. 59,8 TJ. Na dijagramu (slika 23) prikazana je potronja energije u pojedinim vrstama prometa. Raspoloivim podacima za Splitsko-dalmatinsku upaniju razlikuju se tri skupine prometa: eljezniki, zrani i cestovni u kojem je sadrana i potronja goriva za potrebe pomorskog prometa. S uvjerljivo najveim udjelom sudjeluje cestovni promet, njegov udio je u 2003. g. iznosio 85 % tj. 7.722,5 TJ. Udio eljeznikog prometa vrlo je nizak i iznosio je samo 135,6 TJ, odnosno 1 %, dok je udio zranog prometa iznosio 14 % tj. 1.260,6 TJ.

Dizel gorivo 3361,8 TJ 37%

Plinsko gorivo 59,8 TJ 1%

Mlazno gorivo 1260,6 TJ 14%

Motorni benzin 4436,6 TJ 48%

Slika 22. Potronja energije u prometu SD 2003. g., udjeli oblika energije

87

Zrani promet 1260,6 TJ 14%

eljezniki promet 135,6 TJ 1%

Cestovni i pomorski promet 7722,5 TJ 85%

Slika 23. Potronja energije u prometu SD 2003. g., udjeli vrsta prometa

3.1.1.4. Opa potronja Neposredna potronja energije u sektoru ope potronje, sektoru u kojem se nalaze svi ostali potroai (kuanstva, poljoprivreda, graevinarstvo, ugostiteljstvo i turizam, kolstvo, zdravstvo te sve ostale ustanove i usluge) prikazana je na slici 24. Slika prikazuje oblike energije koji sudjeluju u opskrbi potroaa ope potronje na podruju Splitsko-dalmatinske upanije. Opskrba potroaa ope potronje u Splitsko-dalmatinskoj upaniji temelji se na elektrinoj energiji iji udio iznosi 3.507,5 TJ, odnosno 45,0 %. Udjeli ogrjevnog drva iznose 1.887,3 TJ, odnosno 25 % i tekuih goriva takoer su vrlo visoki a iznose 1.515,2 TJ to je 20 %. Plinsko gorivo sudjeluje sa 593,7 TJ, odnosno 8 %. Nasuprot tome, udio pare i vrele vode puno je manji i iznosi tek 75 TJ, odnosno 1,0 %, a ugljena 48,5 TJ, tj. 1,0 %. Potronja energije u pojedinim podsektorima ope potronje u Splitsko-dalmatinskoj upaniji prikazana je na slici 25. Udio kuanstava u ukupnoj potronji energije u opoj potronji u Splitsko-dalmatinskoj upaniji iznosi oko 74 %, tj. 5.634 TJ. Udio uslunog sektora kree se oko 19 %, tj. 1.467,9 TJ. Udio graditeljstva kree se 4 %, odnosno 272,1 TJ, dok je udio poljoprivrede 3 %, odnosno 253,2 TJ.

88

Elektrina energija 3507,5 TJ 45%

Para i vrela voda 75,0 TJ 1%

Ukupno ugljen 48,5 TJ 1%

Ogrjevno drvo 1887,3 TJ 25%

Ukupno tekue gorivo 1515,2 TJ 20%

Plinsko gorivo 593,7 TJ 8%

Slika 24. Opa potronja energije SD 2003. g., udjeli oblika energije

Usluge 1467,9 TJ 19%

Poljoprivreda 253,2 TJ 3%

Graditeljstvo 272,1 TJ 4%

Kuanstva 5634,0 TJ 74%

Slika 25. Opa potronja energije SD 2003. g., udjeli sektora

89

3.1.2. Republika Hrvatska 3.1.2.1. Ukupna neposredna potronja Tablica 35. prikazuje Bilancu ukupne energetske potronje Republike Hrvatske u 2003. g.[37]. U navedenoj publikaciji analizirano je kretanje potronje u prethodnih est godina. Kretanja su sukladna predvianjima referentnog scenarija energetskog razvoja za navedeno razdoblje, rezultati e se u daljnjem tekstu prikazati i komentirati. Tijekom promatranog razdoblja poveanje potronje ostvareno je za sve oblike energije, a samo za energiju vodnih snaga zabiljeen je trend smanjenja zbog loih hidrolokih prilika u 2003. g. Pri tome je najbre rasla potronja ugljena, a nakon toga i uvozne elektrine energije te tekuih goriva. U 2003. g. tekua goriva sudjelovala su s najveim udjelom. Nakon tekuih goriva, po postotku udjela slijedi prirodni plin s malo vie od 25 %. Najvei porast u proteklom estogodinjem razdoblju ostvaren je u potronji ugljena.
Tablica 35. Bilanca energetske potronje RH 2003. g.
Dizel gorivo Para i vrela Ekstra lako Loivo ulje Elektrina loivo ulje UKUPNO TJ 247510 52390 1980 520 3160 9800 17800 2910 8570 7660 620 33000 2990 37080 270 73340 1030 74990 1790 70120 3080 600 13460 26980 36280 34350 8450 120120 78270 25880 10670 5290 13987 31870 74840 368207

Ogrjevno

potronje Republike
Ukupno ugljen

tekue gorivo

Bilanca energetske
benzin

gorivo

gorivo

TJ NEPOSREDNA POTRONJA INDUSTRIJA: eljeza i elika obojenih metala stakla i nemetalnih minerala kemijska graevinskog materijal papira prehrambena ostala PROMET: eljezniki cestovni i pomorski zrani OPA POTRONJA: kuanstva usluge poljoprivreda graditeljstvo GUBICI PRIJENOSA I DISTRIBUCIJE POTRONJA ZA POGON GUBICI TRANSFORMACIJA SVEUKUPNO 4480 3880

TJ 13460

TJ 39610 12640

TJ

TJ

TJ

TJ

TJ

TJ 120360 10110

TJ 46670 11280

TJ 22930 14480

Ukupna neposredna potronja energije u Republici Hrvatskoj u 2003. g, struktura oblika energije i vrsta potroaa u neposrednoj potronji tijekom promatranog razdoblja, nije se

90

voda

drvo

Hrvatske za 2003. g.

energija

Ukupno

Motorni

Mlazno

Plinsko

mijenjala. U 2003. g. ostvareno je poveanje potronje svih koritenih oblika energije, a neposredna potronja energije poveana je ukupno za 6,7 %. Najvee poveanje ostvareno je u potronji krutih goriva pri emu je potronja ugljena poveana za 38,6 %, a potronja ogrjevnog drva za 29,8 %. U potronji plinovitih goriva ostvareno je poveanje od 8,9 %, u potronji pare i vrele vode od 5,6 % i u potronji tekuih goriva od 5 %. Najmanje poveanje u 2003. g. ostvareno je u potronji elektrine energije, samo 2,1 %. Tijekom promatranog estogodinjeg razdoblja ostvareno je poveanje u potronji svih oblika energije. Prosjene godinje stope porasta potronje kretale su se od 0,7 %, koliko je ostvareno u potronji pare i vrele vode, do 6,2 %, koliko je iznosilo poveanje potronje ugljena.

Para i vrela voda 22930,0 TJ 9% Elektrina energija 46670,0 TJ 19%

Ukupno ugljen 4480,0 TJ 2%

Ogrjevno drvo 13460,0 TJ 5%

Plinsko gorivo 39610,0 TJ 16%

Tekue gorivo; 120360,0 TJ 49%

Slika 26. Neposredna potronja energije RH 2003. g., udjeli oblika energije

Na slici 26. prikazani su oblici energije u neposrednoj potronji. U dananjoj neposrednoj potronji energije najznaajnije mjesto imaju tekua goriva s udjelom od 48,6 %, i elektrina energija iji je udio 18,9 %. Slijede plinovita goriva s udjelom od 16 % te para i vrela voda sa 9,3 %. Udio ogrjevnog drva iznosio je 5,4 %, a ugljena samo 1,8 %. Na slici 27. prikazani su udjeli sektora u neposrednoj potronji energije Republike Hrvatske u 2003. g. Za industrijske potrebe potroilo se 21 % energije. Iz tablice 35. vidljivi su oblici

91

energije i njihovi iznosi koji sudjeluju u opskrbi industrijskog sektora. Para i vrela voda te prirodni plin oblici su energije s najveim udjelom u industriji. Udjeli pare i vrele vode iznose 14.480 TJ, odnosno 28 %, a udio plinskog goriva je 12.640 TJ, odnosno 24 % za plinsko gorivo. Udjeli elektrine energije iznose 11.280 TJ, tj. 22 %. Slijede tekua goriva koja sudjeluju u potronji sa 10.110 TJ, tj. 19 %, i, s najmanjim udjelom, ugljen sa 3.880 TJ, odnosno 7 %. Kretanja u promatranom razdoblju su se odvijala s tendencijom smanjenja pare i vrele vode, kao i prirodnog plina do 2003. g. Udio elektrine energije znaajnije je povean ak do 21,5 %, a udio tekuih goriva nije se mijenjao. S najmanjim udjelom u potronji energije u industriji sudjelovao je ugljen sa 7,4 %.

Opa potronja 120120,0 TJ 49%

Industrija 52390,0 TJ 21%

Promet 74990,0 TJ 30%

Slika 27. Neposredna potronja energije RH 2003. g., udjeli sektora

Za potrebe u prometu potroilo se u 2003. g. 30 % energije. Iznosi oblika energije koji se koriste u prometu, kao i njihovi udjeli, takoer su vidljivi iz tablice 35. Najvie se troi dizel goriva, ak 37.080 TJ, to iznosi 49 %. Nakon toga slijede motorni benzin u iznosu 33.000 TJ, to predstavlja udio od 44 %. Udio mlaznog goriva je 2.990 TJ, tj. 4 %. Slijedi elektrina energija s udjelom od 1.030 TJ, odnosno 1 %. Udio plinskog goriva u prometu Republike Hrvatske je 620 TJ, odnosno 1 %, dok je udio loivog ulja zanemariv i iznosi 270 TJ. Potronja navedenih oblika energije u estogodinjem razdoblju dovela je do strukturnih

92

promjena. Tako je udio dizel goriva povean za 11,2 %, a udio motornog benzina smanjen za 8,8 %. Dizel gorivo ostvarilo je najvei udio u energiji utroenoj u prometu, koji je u 2003. g. iznosio 49,4 %. Istodobno je udio motornog benzina smanjen na 44 %. Uloga ostalih oblika energije u prometu znatno je manja pa je tako udio mlaznog goriva smanjen na 4 %, a udio elektrine energije na 1,4 %. Udio ukapljenog naftnog plina zadrao se na razini od 0,8 %, dok je najmanji udio ostvarilo loivo ulje. Opa potronja je bila najvei potroa energije u 2003. g. u Republici Hrvatskoj, s udjelom od 49 %. Prema oblicima energije i njihovim iznosima u opoj potronji (tablica 35) zakljuuje se da su najzastupljeniji oblici energije tekua goriva koja su u 2003. g. ostvarila udio od 36.280 TJ, to iznosi 30,2 % i elektrina energija s udjelom od 34.350 TJ, odnosno 28,6 %. Plinovita goriva, takoer su ostvarila visok udio od 26.980 TJ, tj. 22,5 %, dok je udio ostalih oblika energije znatno manji. Udio ogrjevnog drva iznosio je 13.460 TJ, tj. 11,2 %, pare i vrele vode 8.450 TJ, tj. 7 % i ugljena samo 600 TJ, tj. 0,5 %. U promatranom razdoblju od 1998. do 2003. g. povean je udio tekuih i plinovitih goriva te elektrine energije, dok je udio ugljena, i naroito ogrjevnog drva, smanjen. 3.1.2.2. Udjeli Splitsko-dalmatinske upanije u potronji Republike Hrvatske Usporedbom oblika energije u neposrednoj potronji energije Splitsko-dalmatinske upanije i Republike Hrvatske za 2003. g. vidljivo je da se najvie potroi tekuih goriva, 64%, u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Toliko se prema udjelima u potronji na nivou Republike Hrvatske potroi zajedno plinskog 45 % i tekueg goriva 23 %. U Splitsko-dalmatinskoj upaniji je minimalno koritenje toplana (daljinske toplinske energije 0 %), pa u odnosu na Republiku Hrvatsku, umjesto energije pare i vrele vode, imamo povean udio potronje elektrine energije i ogrjevnog drva. Prikazana struktura energetske potronje je stabilna i stalna, te je rezultat postojee infrastrukture, a u promatranom razdoblju se odvijala prema planiranom energetskom razvoju referentnim scenarijem. Ovi strukturni odnosi e se bitnije promijeniti izgradnjom plinovoda (i upanijske infrastrukture za njegovo koritenje ) kao i u sluaju vee primjene obnovljivih izvora energije, na emu se zasniva ublaeni scenarij energetskog razvoja. Sa stanovita promatranja emisija staklenikih plinova nije velika razlika da li za istu namjenu izgara ekstra lako loivo ulje ili zemni plin (npr. prosjena emisija CO2 pri proizvodnji elektrine energije u TE na plin iznosi 750 g/kWh, a na tekue gorivo 870 g/kWh)[16]. Prikazani rezultati odnose se na postojee stanje i ostvarenu potronju u 2003. g u Splitsko-dalmatinskoj upaniji i Republici Hrvatskoj.

93

3.2. REFERENTNI SCENARIJ Opisivanjem metoda rada u prethodnom poglavlju prikazan je ukupni postupak kojim se dolo do referentnog scenarija, odnosno do procjene ukupne energetske potronje Splitskodalmatinske upanije za 2020. g. U ovom dijelu prikazuju se samo konano dobiveni rezultati, a u tablici 36. daje se prikaz rezultata prema uobiajenoj metodi podjele i ralambe potroaa po oblicima energije, sektorima i podsektorima. Dobiveni rezultati su u daljnjoj razradi dijagramski prikazani i komentirani.
Tablica 36. Referentni scenarij - bilanca energetske potronje SD 2020. g.
Para i vrela Ekstra lako Loivo ulje Elektrina loivo ulje UKUPNO TJ 34238,9 8496,8 958,4 41,0 0,0 354,1 0,6 18,5 241,4 126,8 1,9 148,6 52,0 98,5 7313,0 2077,9 5541,4 223,6 98,5 7313,0 2077,9 68,2 61,7 6,5 2650,5 2610,5 39,9 833,7 810,2 23,5 13,7 44,0 190,1 187,7 57,7 377,9 1692,2 583,3 857,3 139,1 112,5 5317,9 175,5 324,1 324,1 376,1 14932,3 223,6 12630,9 2077,9 2127,8 583,3 857,3 342,9 344,3 4925,8 3747,9 1127,3 12,7 37,9 105,3 98,5 6,9 5,2 4548,2 23,7 4789,6 247,0 761,9 2,7 98,1 390,8 625,4 5551,5 129,5 424,1 766,9 15030,8 223,6 12729,4 2077,9 10711,3 7912,1 2061,4 355,6 382,2 670,4 39,6 71,4 35020,3

Ogrjevno

bilanca energetske
Ukupno ugljen

tekue gorivo

Referentni scenarij Dizel gorivo benzin

gorivo

gorivo

dalmatinske upanije za 2020. g.

NEPOSREDNA POTRONJA INDUSTRIJA: eljeza i elika obojenih metala stakla i nemetalnih minerala kemijska graevinskog materijal papira prehrambena ostala PROMET: eljezniki cestovni i pomorski zrani OPA POTRONJA: kuanstva usluge poljoprivreda graditeljstvo

TJ 786 717,9 237,0

TJ 2650,5

TJ 1027,2 95,0 62,0 30,6

TJ 7370,8

TJ 2077,9

TJ 5919,3

TJ 2297,8 605,6 145,1

TJ 5058,4 5058,4 5,4

TJ 22724,1 5664,0 150,5

TJ 6945,7 2019,9 508,9 10,4

TJ 105,3

GUBICI PRIJENOSA I DISTRIBUCIJE POTRONJA ZA POGON GUBICI TRANSFORMACIJA SVEUKUPNO

Na slici 28. prikazana je procjena oblika energije u ukupnoj neposrednoj potronji Splitskodalmatinske upanije 2020. g. prema referentnom scenariju. Po ovom scenariju vidi se da, kao i u potronji 2003. g., s najveim udjelom od 67 % u neposrednoj potronji energije sudjeluju tekua goriva, tj. 22.724,1 TJ. Nakon njih slijedi elektrina energija sa 20 %, odnosno 6.945,7 TJ, ogrjevno drvo s 8 %, tj. 2.650,5 TJ, plinsko gorivo 3 %, odnosno 1.027,2 TJ, te ugljen sa 2 %, tj. 786,0 TJ. Udio pare i vrele vode vrlo je mali, zanemariv 105,3 TJ.

94

voda

drvo

potronje Splitsko-

energija

Ukupno

Motorni

Mlazno

Plinsko

Elektrina energija 6945,7 TJ 20%

Para i vrela voda 105,3 TJ 0%

Ukupno ugljen 786,0 TJ 2%

Ogrjevno drvo 2650,5 TJ 8% Plinsko gorivo 1027,2 TJ 3%

Ukupno tekue gorivo 22724,1 TJ 67%

Slika 28. Referentni scenarij - neposredna potronja energije SD 2020. g., udjeli oblika energije

Opa potronja 10711,3 TJ 31%

Industrija 8496,8 TJ 25%

Promet 15030,8 TJ 44%

Slika 29. Referentni scenarij - neposredna potronja energije SD 2020. g., udjeli sektora

95

Na slici 29. prikazani su ukupni udjeli sektora u neposrednoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije 2020. godine prema referentnom scenariju. Udio industrije u neposrednoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije je najmanji i iznosi 8.496,8 TJ, odnosno 25 %. Udio ope potronje u neposrednoj potronji je 10.711,3 TJ, odnosno 31 %, dok je potronja u prometu 15.030,8 TJ tj. 44 %. Sektorska potronja po oblicima energije, njezinoj strukturi i namjeni, ovdje nije posebno prikazana. Svi podaci mogu se detaljno vidjeti u poglavlju 2.6. u kojem su raene analize kojima su se uobiajeni oblici energije zamijenili s obnovljivom energijom, a to je posluilo izvoenju ublaenog scenarija energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. iz referentnog scenarija.

3.3. UBLAENI SCENARIJ 3.3.1. Maksimalni zamjenski potencijal suneve energije i biogoriva 2020. g. Ovdje prikazani rezultat dio je postupka u izradi ublaenog scenarija energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g., odnosno prvi korak u njegovoj izradi. Rezultat je dobiven temeljem odreenih kriterija. Prvi kriterij se bavio analizom tehnolokih mogunosti zamjene tradicionalnih oblika energije koritenih u neposrednoj potronji sa sunevom energijom. Drugim kriterijem se analizirala mogunost da se 20 % goriva koritenih za prometne potrebe u 2020. g. zamijeni s biogorivom. Rezultati provedene analize u prvom koraku prikazani su na slici 30. Procijenjeni maksimalni potencijal biogoriva i suneve energije prikazani su zajedno s preostalim vrstama energija iz referentnog scenarija, u postupku odreivanja ublaenog scenarija energetskog razvoja do 2020. g. Fosilno gorivo koje se koristi u prometu, te ono za druge energetske svrhe, posebno je prikazano. Izvrenom analizom planirane potronje prema slici 30. najvei je udio u potronji fosilnih goriva u prometu 35 %, tj. 11.945,8 TJ. Zatim slijedi suneva energija sa znaajnih 6.650.3 TJ, to je 19 % potrebne energije Splitsko-dalmatinske upanije 2020. g. Goriva fosilnog podrijetla namijenjena preostalim energetskim potrebama sudjeluju u potronji sa 15 %, odnosno 5.283,0 TJ. Nakon njih slijedi elektrina energija sa 5.042,2 TJ, to je 15 %. Peti je udio biogoriva za potrebe u prometu sa 9 % ili 3.089,6 TJ. Plinsko gorivo sudjeluje sa 3 %, odnosno 927,1 TJ. Ogrjevno drvo takoer sudjeluje sa 3 %, odnosno 875,4 TJ. Slijedi ugljen sa 388,7 TJ, odnosno 1 %, te naposljetku para i vrela voda sa zanemarivih 36,9 TJ.

96

Suneva energija 6650,3 TJ 19% Biogorivo 3089,6 TJ 9%

Ugljen 388,7 TJ 1%

Ogrjevno drvo 875,4 TJ 3%

Plinsko gorivo 927,1 TJ 3% Tekue gorivo energetika 5283,0 TJ 15%

Para i vrela voda 36,9 TJ 0%

Elektrina energija 5042,2 TJ 15%

Tekue gorivo promet 11945,8 TJ 35%

Slika 30. Maksimalni supstitucijski potencijal suneve energije i biogoriva SD 2020. g.

3.3.2. Ukupni potencijal obnovljivih izvora energije 2020. g. Nakon to je odreen maksimalni supstitucijski potencijal suneve energije i kvantitativno odreeno 20 % goriva za potronju u prometu 2020. g. u prvom koraku izrade ublaenog scenarija, bilo je mogue odrediti ukupni potencijal obnovljivih izvora energije. Njega sainjavaju kvantificirani potencijali suneve energije i biogoriva do 2020. g. zajedno s ostalim obnovljivim izvorima energije: energijom vjetra, malih hidroelektrana, biomase i kapacitetom postojeih hidroelektrana. Njihov zbroj daje ukupni potencijal obnovljivih izvora energije Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. Na slici 31. prikazan je ukupni potencijal svih obnovljivih izvora energije Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. Najvei je potencijal iz postojeih hidroelektrana 43 %, odnosno 10.480,7 TJ. Zatim slijedi potencijal suneve energije sa 6.650,3 TJ ili 27 %. Raspoloivo biogorivo za potrebe u prometu iznosi 3.089,6 TJ, to iznosi 13 %. Udio raspoloive biomase za ostale energetske potrebe je 12 %, odnosno 2.960,4 TJ. Energija vjetra moe dati 606,9 TJ, odnosno 3 %, dok je potencijal malih hidroelektrana 400,6 TJ ,to znai da je njen udio u ukupnom potencijalu obnovljivih izvora za 2020. g 2 %.

97

Male hidroelektrane 400,6 TJ 2%

Vjetroelektrane 606,9 TJ 3%

Suneva energija 6650,3 TJ 27%

Hidroelektrane 10480,7 TJ 43%

Biogoriva 3089,6 TJ 13%

Biomasa 2960,4 TJ 12%

Slika 31. Maksimalni supstitucijski potencijal svih obnovljivih izvora SD 2020 g.

3.3.3. Ublaeni scenarij energetskog razvoja Ublaeni scenarij energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. nastao je kao rezultat maksimalne primjene obnovljivih oblika energije kojima raspolae Splitskodalmatinska upanija u neposrednoj energetskoj potronji do 2020. g. definiranoj referentnim scenarijem energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije. Dobiveni rezultati energetske potronje po sektorima i oblicima energije prikazani su u tablici 37. Prvim korakom kvantificiran je maksimalno mogu potencijal suneve energije u industrijskoj i opoj potronji i biogoriva za potronju u prometu. Drugi korak analizirao je sektorsku potronju preostalih oblika energije definiranih referentnim scenarijem energetskog razvoja Splitskodalmatinske upanije do 2020. g. i mogunost njihove zamjene s preostalim obnovljivim izvorima energije Splitsko-dalmatinske upanije. Tablica 37. prikazuje ukupni dobiveni rezultat. Rezultati ublaenog scenarija s oblicima obnovljive energije u ukupnoj neposrednoj potronji Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. prikazani su grafiki na slici 32. Prema ublaenom scenariju najvea je potronja fosilnih goriva za promet 35 %, odnosno 11.945,8 TJ. Druga je po veliini potronja elektrine energije iz postojeih hidroelektrana 25 %,

98

odnosno 8.585,3 TJ. Trea u neposrednoj potronji je suneva energija s udjelom od 19 %, odnosno 6.650,3 TJ. Biogorivo za prometne potrebe sudjeluje u potronji sa 3.089,6 TJ, odnosno udjelom od 9 %. Isti toliki udio od 9 % ima biogorivo za preostale energetske potrebe, odnosno 2.960,4 TJ. Slijedi elektrina energija proizvedena iz energije vjetra s udjelom od 2 %, odnosno 606,9 TJ i najmanji udio je elektrine energije iz malih hidroelektrana, 1 %, odnosno 400,6 TJ.
Tablica 37. Ublaeni scenarij - bilanca energetske potronje SD 2020. g.
Ekstra lako Loivo ulje energetika Elektrina loivo ulje UKUPNO TJ 34238,9 8496,8 15030,8 223,6 12729,0 2077,9 4335,5 10710,8

Biogorivo

Biomasa

Suneva

bilanca energetske
ENWIN Motorni benzin MAHE

gorivo promet

Ublaeni scenarij Dizel gorivo

energija

dalmatinske upanije za 2020. g.

NEPOSREDNA POTRONJA INDUSTRIJA PROMET eljezniki cestovni i pomorski zrani OPA POTRONJA

TJ 606,9 303,5

TJ 400,6

TJ 5850,4

TJ 1662,3

TJ 4433,1

TJ 0,0

TJ 0,0

TJ 11945,8

TJ 8585,3 3368,2

TJ 2960,4 2510,4

TJ 3089,6

promet

gorivo

potronje Splitsko-

TJ 6650,3 2314,8

5850,4

1662,3

4433,1 178,9

11945,8 178,9 10183,2 1662,3 5137,9 450,0

3006,2 44,7 2545,8 415,6 83,4

5929,2 1662,3 303,5 400,6

4254,0

Suneva energija 6650,3 TJ 19%

ENWIN 606,9 TJ 2%

MAHE 400,6 TJ 1%

Tekue gorivo promet 11945,8 TJ 35%

Biogorivo 3089,6 TJ 9%

Biomasa 2960,4 TJ 9%

Elektrina energija 8585,3 TJ 25%

Slika 32. Ublaeni scenarij oblici energije u neposrednoj potronji SD u 2020. g.

energija

Tekue

Mlazno

99

Potronja energije po sektorima nije posebno grafiki prikazana jer je ista kao i za referentni scenarij (slika 29). Ovim putem se htjela pokazati odrivost hipoteze da Splitsko-dalmatinska upanija posjeduje potencijal obnovljivih izvora koji joj osiguravaju nesmetani gospodarski razvoj. Ukupna koliina potronje energije Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. ista je u referentnom scenariju kao i u ublaenom scenariju. Ono to se mijenja ublaenim scenarijem jesu oblici energije koji svojom uporabom ne emitiraju staklenike plinove. Neposredna energetska potronja po sektorima, podsektorima, kao i udjeli sektora u energetskoj potronji ostaju isti u ovom scenariju kao i u referentnom. Dobivenim rjeenjem dolo se do idealnog modela koritenja i primjene suneve energije u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Model se sastoji od dobivanja niskotemperaturne toplinske energije u toplanama na sunevu energiju, ili pomou pojedinanih sunevih kolektora, a energetske potrebe u vremenu bez suneve energije zadovoljile bi se elektrinom energijom i biomasom. Sistemom toplinskih pumpi dobila bi se uinkovita i energetski kvalitetna rjeenja. U tehnikom smislu, to su kvalitetna rjeenja koja bi omoguila klimatiziranje prostora, grijanje zimi a hlaenje ljeti. Dobiveni model pogodan je za primjenu u industriji, te uslunom sektoru a naroito u turistikoj djelatnosti.

3.4. PRORAUN EMISIJA CO2 IZ ENERGETSKOG SEKTORA 3.4.1. Emisije CO2 Splitsko-dalmatinske upanije 2003. g. Rezultati IPCC metodologijom uraenog prorauna emisija CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g. prikazani su u tablici 38. Ulazni podaci temeljem kojih je proraun uraen (tablici 34) odnose se na neposrednu energetsku potronju Splitskodalmatinske upanije 2003. g. Prema dobivenim rezultatima najvie emisija proizvodi motorni benzin 307,20 Gg CO2, zatim slijede emisije koje proizvodi dizel gorivo 266,24 Gg CO2. Loiva ulja sudjeluju sa 207,28 TJ Gg CO2. Ekstra loivo ulje 111,14 Gg CO2, zatim mlazno gorivo sa 89,23 Gg CO2, plinsko gorivo sa 44,06 Gg CO2 i na kraju ugljen emitira 38,55 Gg CO2.. Na slici 33. dijagramski su prikazani iznosi emisija CO2 iz pojedinih oblika energije koje koristi energetski sektor Splitsko-dalmatinske upanije. U dijagramu je evidentirana emisija biomase, u ovom sluaju ogrjevnog drva, makar se ista ne ubraja u proraun emisija CO2.

100

Tablica 38. Proraun emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2003. g.

SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA 2003. g. ENERGETSKI SEKTOR Faktor emisije ugljika (t C/TJ) 25,8 17,2 19,5 18,9 20,2 20,2 22,0 Sadraj ugljika (t C) 10.756,02 12.077,84 24.581,70 84.628,53 73.344,18 30.617,14 57.103,20 Udio oksid. % 0,98 0,995 0,99 0,99 0,99 0,99 0,99 Stvarna ugljina emisija (Gg C) 10,54 12,02 24,34 83,78 72,61 30,31 56,53 Stvarna CO2 emisija (Gg CO2) 38,65 44,06 89,23 307,20 266,24 111,14 207,28 Specifina emisija CO2 tCO2/GJ 0,093 0,063 0,070 0,069 0,073 0,073 0,080

Potronja (TJ)

Ugljen Plinsko gorivo Mlazno gorivo Motorni benzin Dizel gorivo Ekstra lako lo ulje Loivo ulje

416,90 702,20 1.260,60 4.477,70 3.630,90 1.515,70 2.595,60

Ukupno
Ogrjevno drvo Biogorivo

14.599,60
1.887,30 0,00 29,9 20,0 56.430,27 0,00 0,99 0,99

Ukupno
55,87 0,00

1.063,81
204,84 0,00

0,073
0,109

Ukupno biomasa

1.887,30

Ukupno bio

204,84

0,109

Ogrjevno drvo 204,84 Gg Loivo ulje 207,28 Gg

Ugljen 38,65 Gg

Plinsko gorivo 44,06 Gg

Mlazno gorivo 89,23 Gg

Ekstra lako lo ulje 111,14 Gg

Dizel gorivo 266,24 Gg

Motorni benzin 307,20 Gg

Slika 33. Izvori emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2003. g.

Ako se izraunate emisije CO2 ele prikazati u obliku specifinih emisija CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. g. treba uzeti u obzir podatak da je Splitskodalmatinska upanija u toj godini imala 473.760 stanovnika. Izraunom dobiveni iznos

101

emisija od 1.063.810 tCO2 u 2003. g., podijeljen s brojem stanovnika iste godine daje rezultat 2,1tCO2/ stanovniku za 2003. godinu. Tablica 39. daje prikaz rezultata.
Tablica 39. Specifina emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2003. g.
Specifina emisija po stanovnitvu SD u 2003. g. Emisije CO2 Broj stanovnika SD Specifina emisija CO2 1.063.810 473.760 2,12 Mjerne jedinice tona/godinu broj stanovnika SD tona/stanovniku godinje

3.4.2. Referentni scenarij emisije CO2 SD 2020. g. Do prikazanih rezultata dolo se proraunom emisija staklenikih plinova IPCC metodologijom i aktivnim tablinim kalkulatorom koji je metodologijom ponuen. Ulazni podaci temeljem kojih je proraun uraen, podaci su o neposrednoj energetskoj potronji prema referentnom scenariju Splitsko-dalmatinske upanije 2020. g. (tablica 36). Dobiveni rezultati o emisijama CO2 za 2020. godinu, prema referentnom scenariju energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije, prikazani su u tablici 40.
Tablica 40. Referentni scenarij - proraun emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2020. g.
SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA 2020. g., REFERENTNI SCENARIJ ENERGETSKI SEKTOR Faktor emisije ugljika (t C/TJ) 25,8 17,2 19,5 18,9 20,2 20,2 22,0 Sadraj ugljika (t C) 20.278,80 17.667,84 40.519,05 139.308,12 119.569,86 46.415,56 111.284,80 Udio oksid. % 0,98 0,995 0,99 0,99 0,99 0,99 0,99 Stvarna ugljina emisija (Gg C) 19,87 17,58 40,11 137,92 118,37 45,95 110,17 Stvarna CO2 emisija (Gg CO2) 72,87 64,46 147,08 505,69 434,04 168,49 403,96 Specifina emisija CO2 tCO2/GJ 0,093 0,063 0,071 0,069 0,073 0,073 0,080

Potronja (TJ)

Ugljen Plinsko gorivo Mlazno gorivo Motorni benzin Dizel gorivo Ekstra lako loivo ulje Loivo ulje

786,00 1.027,20 2.077,90 7.370,80 5.919,30 2.297,80 5.058,40

Ukupno
Ogrjevno drvo Biogorivo

24.537,40
2.650,50 0,00 29,9 20,0 79.249,95 0,00 0,99 0,99

Ukupno
78,46 0,00

1.796,59
287,68 0,00

0,073
0,109

Ukupno biomasa

2.650,50

Ukupno bio

287,68

0,109

Prema dobivenim rezultatima oekuje se najvie emisija koje e proizvesti motorni benzin 505,69 Gg CO2, zatim slijede emisije koje proizvodi dizel gorivo 434,04 Gg CO2. Loiva ulja sudjeluju sa 403,96 TJ Gg CO2. Ekstra loivo ulje 168,49 Gg CO2, zatim mlazno gorivo sa 102

147,05 Gg CO2, ugljen emitira 72,87 Gg CO2, a na kraju je plinsko gorivo sa 64,46 Gg CO2. Udjeli u emisijama CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije za 2020. g. prema referentnom scenariju proporcionalni su udjelima u potronji oblika energije prema navedenom scenariju. Na slici 34. dat je dijagramski prikaz emisija CO2 i njihovi izvori. Kao i u prethodnom dijagramskom prikazu i ovdje je evidentirana emisija biomase, makar se ne ubraja u proraun emisija CO2.

Ogrjevno drvo 287,68 Gg

Ugljen 72,87 Gg

Plinsko gorivo 64,46 Gg Mlazno gorivo 147,08 Gg

Loivo ulje 403,96 Gg

Ekstra lako lo ulje 168,49 Gg

Dizel gorivo 434,04 Gg

Motorni benzin 505,69 Gg

Slika 34. Izvori emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2020. g. - referentni scenarij

Da bi se prikazale specifine emisija CO2 iz energetskog sektora po referentnom scenariju Splitsko-dalmatinske upanije 2020. g. treba upotrijebiti podatak o predviajuim demografskim kretanjima Splitsko-dalmatinske upanije. U veljai 2005. godine u matinim uredima nae upanije upisano je 361 roenje i 467 smrti, tj. ima 106 vie umrlih nego roenih. Po ovim pokazateljima oekuje se 2020. godine 461.556 stanovnika. Uz ovakve trendove gospodarskog razvoja i trendove smanjenja stanovnitva u odnosu na razdoblje 2003 - 2020. g., oekuje se specifina emisija po stanovniku od 3,89 tCO2/ stanovniku u 2020. godini. Rezultati su prikazani u tablici 41. To je jo uvijek manje od hrvatskog prosjeka u 2003. godini i nie nego u svim europskim dravama u tom vremenu.

103

Tablica 41. Referentni scenarij - specifina emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2020. g.
Specifina emisija po stanovnitvu SD u 2020. g. Emisije CO2 Broj stanovnika SD Specifina emisija CO2 1.796.590 461.556 3,89 Mjerne jedinice tona/godinu broj stanovnika SD tona/stanovniku godinje

3.4.3. Ublaeni scenarij emisije CO2 SD 2020.g. Za proraun emisija staklenikih plinova Splitsko-dalmatinske upanije, prema ublaenom scenariju energetskog razvoja do 2020. g., koriteni su podaci iz tablice 37. Rezultati dobiveni IPCC metodologijom prikazani su u tablici 42.
Tablica 42. Ublaeni scenarij - proraun emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2020. g.
SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA 2020. g. UBLAENI SCENARIJ ENERGETSKI SEKTOR Faktor emisije ugljika (t C/TJ) 19,5 18,9 20,2 Sadraj ugljika (t C) 32.414,85 110.572,56 89.548,62 Udio oksid. % 0,99 0,99 0,99 Stvarna ugljina emisija (Gg C) 32,09 109,47 88,65 Stvarna CO2 emisija (Gg CO2) 117,67 401,38 325,06 Specifina emisija CO2 tCO2/GJ 0,071 0,069 0,073

Potronja (TJ)

Mlazno gorivo Motorni benzin Dizel gorivo

1.662,3 5.850,4 4.433,1

Ukupno
Biomasa Biogorivo

24.537,40
2.960,4 3.089,6 29,9 20,0 88.515,96 61.792,0 0,99 0,99

Ukupno
87,63 61,17

844,11
321,31 224,3

0,071
0,109 0,073

Ukupno biomasa

6.050,00

Ukupno bio

545,62

0,090

Od godinjih emisija 1.796,59 Gg CO2 po referentnom scenariju, ublaenim scenarijem, tj. maksimalnom primjenom obnovljivih izvora energije kojima Splitsko-dalmatinska upanija raspolae, emisije su svedene na 844,11 Gg CO2. Emisije iz industrijskog i opeg sektora u cijelosti su eliminirane. Navedeni iznos odnosi se na preostalo koritenje fosilnih goriva u prometnom sektoru. Godinje specifine emisije su smanjene na 1,83 t/stanovniku (tablica 43).
Tablica 43. Ublaeni scenarij - specifina emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2020. g.
Specifina emisija po stanovnitvu SD u 2020. g. Emisije CO2 Broj stanovnika SD Specifina emisija CO2 844.110 461.556 1,83 Mjerne jedinice tona/godinu broj stanovnika SD tona/stanovniku godinje

104

Na slici 35. dijagramski su prikazani izvori emisija CO2 u energetskom sektoru prema ublaenom scenariju. U izvorima emisija sudjeluje motorni benzin koji proizvodi 401,38 Gg, dizel gorivo 325,06 Gg i mlazno gorivo 117,67 Gg. Evidentirane su i emisije koje proizvodi biogorivo namijenjena za potronju u prometu i kruta biomasa.

Biogorivo 224,30 Gg

Mlazno gorivo 117,67 Gg Motorni benzin 401,38 Gg

Biomasa 321,31 Gg

Dizel gorivo 325,06 Gg

Slika 35. Izvori emisija CO2 iz energetskog sektora SD 2020. g. - ublaeni scenarij

Emisije CO2 po ublaenom scenariju oko dva puta su nie u odnosu na referentni scenarij, pa se moe zakljuiti da je postavljena hipoteza, i u ovom dijelu istraivanja koji se odnosi na emisije CO2, potvrena. S obzirom na prethodno potvrena istraivanja da postoji dovoljan potencijal obnovljivih izvora energije za gospodarski razvoj Splitsko-dalmatinske upanije, znai da je postavljena hipoteza u cijelosti potvrena.

105

3.5. UKUPNE EMISIJE STAKLENIKIH PLINOVA 3.5.1. Proraun ukupnih emisija staklenikih plinova SD za 2003. g. IPCC metodologija izraunavanja ukupnih emisija staklenikih plinova proraunava se za est sektora, kako je to prikazano u tablici 44: energetika, industrijski procesi, poljoprivreda, promjena u koritenju zemljita i uma, otpad i ostalo. Meutim, da bi se ovakav proraun mogao izraditi potrebno je imati bazu podataka. O tome je bilo govora u ovome radu, naroito o problemima voenja i prikupljanja podataka na lokalnom nivou. Procijenjeno je da se s najmanjom pogrekom moe uraditi proraun ukupnih emisija staklenikih plinova Splitskodalmatinske upanije ako se utvrdi potronja njezinog energetskog sektora i uradi IPCC metodologijom proraun emisija CO2 iz energetskog sektora, jer je njihov udio najvei u ukupnim emisijama staklenikih plinova. Udio energetskog sektora iznosi 73,47 %, dok je udio emisija CO2 od svih plinova iz energetskog sektora 92 %. Da bi se dolo do ovdje prikazanih rezultata osmiljena je metoda opisana u poglavlju 2.9. U tablici 44. prikazani su podaci o ukupnim emisijama Splitsko-dalmatinske upanije za 2003. godinu dobiveni tom metodom. Ulazni podatak izrauna je proraun emisija CO2 iz energetskog sektora Splitskodalmatinske upanije za 2003. g. (tablica 38).
Tablica 44. Proraun ukupnih emisija staklenikih plinova SD 2003. g.
1 2 CO2 EMISIJE 1 2 3 4 ENERGETIKA INDUSTRIJSKI PROCESI POLJOPRIVREDA PROMJENA U KORITENJU ZEMLJITA I UMA ume i ostala drvna masa PONORI 5 6 OTPAD OSTALO UKUPNE EMISIJE NETO EMISIJE Gg 1063,81 82,75 0,00 0,00 -455,43 0,00 0,00 1146,56 691,13 61,00 0,00 219,31 219,31 9,20 0,00 204,48 204,48 0,00 0,00 0,57 0,57 3 CH4 Gg CO2 eq 86,54 0,57 71,20 0,00 4 N2O Gg CO2 eq 3,46 59,02 132,81 0,00 5 HFC, PFC i SF6 Gg CO2 eq 0,00 0,57 0,00 0,00 6 UKUPNO Gg CO2 eq 1153,81 142,91 204,00 0,00 -455,43 70,20 0,00 1570,45 1115,49 7 UDJELI % 73,47 9,08 12,99 0,00 -29,22 4,47 0,00 100

IPCC metodologija, po kojoj je sastavljena tablica 44, obuhvaa proraun samo onih emisija koje su posljedica ljudskih aktivnosti i odnosi se na sljedee plinove: CO2, CH4, N2O, HFC-

106

ove, PFC-ove, SF6, CO, NOX, NMVOC-ove i SO2. Nisu obuhvaeni staklenini plinovi (npr. CFC-i) koji su predmet Montrealskog protokola o tvarima koje oteuju ozonski omota. Ugljini dioksid CO2, metan CH4 i diduikov oksid N2O glavni su staklenini plinovi koji se prirodno nalaze u atmosferi, ali je njihov porast koncentracije, u posljednje vrijeme, uglavnom rezultat ljudskih aktivnosti. Dobiveni rezultati prikazani u tablici 44. daju se kao ukupna emisija svih staklenikih plinova prema sektorima (stupac 6). Emisije glavnih staklenikih plinova ugljinog dioksida CO2, metana CH4 i diduikovog oksida N2O prikazane su u zasebnim stupcima, te sve ostale u zajednikom stupcu, takoer prema sektorima. Budui da pojedini stakleniki plinovi imaju razliita radijacijska svojstva, a time i razliito doprinose efektu staklenika, a da bi se omoguilo meusobno zbrajanje i ukupni prikaz emisije, bilo je potrebno emisiju svakog plina pomnoiti s njegovim staklenikim potencijalom. Stakleniki potencijal je mjera utjecaja nekog plina na stakleniki efekt u odnosu na utjecaj CO2. U tom sluaju emisija staklenikih plinova iskazuje se jedinicom kg CO2eq (masa ekvivalentnog CO2), to je koriteno za tablini prikaz. Uobiajeno se primjenjuje omjer emisija i broja stanovnika za procjenu intenziteta emisija staklenikih plinova. Moe se koristiti i omjer emisija i bruto domaeg proizvoda. U tablici 45. prikazan je intenzitet ukupnih emisija staklenikih plinova Splitsko-dalmatinske upanije u 2003. g. prema broju stanovnika bez ponora.
Tablica 45. Intenzitet ukupnih emisija SD 2003. g.
Intenzitet ukupnih emisija CO2 eq SD 2003. g. Ukupne emisije CO2 eq Broj stanovnika SD Intenzitet CO2 eq 1.570.450 473.760 3,31 Mjerne jedinice tona/godinu broj stanovnika SD tona/stanovniku godinje

3.5.2. Referentni scenarij - proraun ukupnih emisija SD 2020. g. U tablici 46. prikazani su rezultati ukupnih emisija staklenikih plinova Splitsko-dalmatinske upanije u 2020. g. prema referentnom scenariju. Podaci su dobiveni opisanom metodom, a temeljem ulaznog podatka iz tablice 40. prorauna emisija CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije za 2020. g. prema referentnom scenariju. Referentni scenarij energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. nastavlja s postojeom 107

energetskom politikom. Nema ukljuivanja novijih tehnologija i obnovljivih izvora energije. To rezultira znatnim poveanjem ukupnih emisija staklenikih plinova. Ukupne emisije po referentnom scenariju 2020. g iznose 2652,21 Gg CO2 eq, dok su 2003. g. iznosile 1570,45 Gg CO2 eq. Obzirom na oekivano smanjenje broja stanovnitva Splitsko-dalmatinske upanije, znatno je porastao intenzitet ukupnih emisija, tj. iznosi 5,75 t/stanovniku. Podaci su prikazani u tablici 47.
Tablica 46. Referentni scenarij - proraun ukupnih emisija staklenikih plinova SD 2020. g.
1 2 CO2 EMISIJE 1 2 3 4 ENERGETIKA INDUSTRIJSKI PROCESI POLJOPRIVREDA PROMJENA U KORITENJU ZEMLJITA I UMA ume i ostala drvna masa PONORI 5 6 OTPAD OSTALO UKUPNE EMISIJE NETO EMISIJE Gg 1796,59 139,74 0,00 0,00 -769,14 0,00 0,00 1936,33 1167,19 103,02 0,00 370,37 370,37 15,53 0,00 345,34 345,34 0,00 0,00 0,97 0,97 3 CH4 Gg CO2 eq 146,14 0,97 120,24 0,00 4 N2O Gg CO2 eq 5,85 99,68 224,28 0,00 5 HFC, PFC i SF6 Gg CO2 eq 0,00 0,97 0,00 0,00 6 UKUPNO Gg CO2 eq 1948,58 241,35 344,52 0,00 -769,14 118,55 0,00 2652,21 1883,87 7 UDJELI % 73,47 9,08 12,99 0,00 -29,22 4,47 0,00 100

Tablica 47. Referentni scenarij - intenzitet ukupnih emisija SD 2020. g.

Referentni scenarij - intenzitet CO2 eq SD 2020. g. Ukupne emisije CO2 eq Broj stanovnika SD Intenzitet CO2 eq 2.652.210 461.556 5,75 Mjerne jedinice tona/godinu broj stanovnika SD tona/stanovniku godinje

3.5.3. Ublaeni scenarij - proraun ukupnih emisija SD 2020. g. Tablica 48. prikazuje rezultate ukupnih emisija staklenikih plinova Splitsko-dalmatinske upanije u 2020. g. prema ublaenom scenariju. Podaci su, kao i prethodni, dobiveni metodom opisanom u poglavlju 2.9. a temeljem ulaznog podatka iz tablice 42. prorauna emisija CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije za 2020. g. prema ublaenom scenariju. Scenarij pretpostavlja maksimalnu primjenu obnovljive energije, emisije se svode uglavnom na emisije koje se dogode potronjom fosilnih goriva u prometu

108

844,11 Gg CO2 eq od ukupnih emisija 1.246,12 Gg CO2 eq. U objanjenju metode (poglavlje 2.9) definiran je izraun ponora kao 29,22 % ukupnih emisija. Zbog lake usporedbe referentnog scenarija i ublaenog scenarija, ovdje se pretpostavlja da nema prenamjene u koritenju zemljita i uma te e ume i ostala drvna masa kojom se raunaju ponori biti ista, pa i iznos ponora u oba scenarija treba biti isti. Zbog toga se u tablici 48. uvrtava isti iznos ponora kao i za referentni scenarij u tablici 46. Intenzitet ukupnih emisija ovim ublaenim scenarijem je snien na 2, 7 t/ stanovniku, kako je to prikazano u tablici 49.
Tablica 48. Ublaeni scenarij - proraun ukupnih emisija staklenikih plinova SD 2020. g.
1 2 CO2 EMISIJE 1 2 3 4 ENERGETIKA INDUSTRIJSKI PROCESI POLJOPRIVREDA PROMJENA U KORITENJU ZEMLJITA I UMA ume i ostala drvna masa PONORI 5 6 OTPAD OSTALO UKUPNE EMISIJE NETO EMISIJE Gg 844,11 65,66 0,00 0,00 -769,14 0,00 0,00 909,77 140,63 48,40 0,00 174,02 174,02 7,30 0,00 162,25 162,25 0,00 0,00 0,45 0,45 3 CH4 Gg CO2 eq 68,66 0,45 56,49 0,00 4 N2O Gg CO2 eq 2,75 46,83 105,38 0,00 5 HFC, PFC i SF6 Gg CO2 eq 0,00 0,45 0,00 0,00 6 UKUPNO Gg CO2 eq 915,52 113,40 161,87 0,00 -769,14 55,70 0,00 1246,12 476,98 4,47 0,00 100 7 UDJELI % 73,47 9,08 12,99 0,00

Tablica 49. Ublaeni scenarij - intenzitet ukupnih emisija SD 2020. g.

Ublaeni scenarij - intenzitet CO2 eq SD 2020. g. Ukupne emisije CO2 eq Broj stanovnika SD Intenzitet CO2 eq 1.246.120 461.556 2,70 Mjerne jedinice tona/godinu broj stanovnika SD tona/stanovniku godinje

3.6. USPOREDBA REFERENTNOG I UBLAENOG SCENARIJA 3.6.1. Oblici energije Ranije su prikazane potrebne koliine energije, kao i njezini oblici, u neposrednoj potronji za ostvarenje razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. Na slici 28. prikazani su podaci

109

o energiji i njezinim oblicima za referentni scenarij, a na slici 32. za ublaeni scenarij. Zbog lake usporedbe referentnog i ublaenog scenarija energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske
40000,0

35000,0

30000,0

25000,0

TJ

20000,0

15000,0

10000,0

5000,0

0,0 Ugljen Ogrjevno drvo Plinsko gorivo Para i vrela voda Suneva energija Hidroelektrane Male hidroelektrane Vjetroelektrane Tekue gorivo energetika Biomasa Biogorivo Tekue gorivo promet

REFERENTNI SCENARIJ 786,0 2650,5 1027,2 105,3

UBLAENI SCENARIJ

6650,3 6945,7 8585,3 400,6 606,9 7791,8 2960,4 3089,6 14932,3 11945,8

Slika 36. Usporedba koliina i oblika energije referentnog i ublaenog scenarija SD 2020. g.

110

upanije do 2020. g. podaci o neposrednoj energetskoj potronji i koritenim oblicima energije prikazani su na zajednikoj slici 36. dijagramom za laku usporedbu koliina i oblika energije potrebnih za razvoj Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. a na taj ih se nain eljelo to slikovitije predoiti i usporediti. Pri tome, u stupcu koji predstavlja potrebnu koliinu energije prikazanih oblika po ublaenom scenariju, nisu iskoriteni svi potencijali obnovljive energije Splitsko-dalmatinske upanije. Pored prikazane koliine energije za zadovoljenje potreba neposredne energetske potronje do 2020. godine po ublaenom scenariju preostaje viak od 1.974,1 TJ elektrine energije iz postojeih hidroelektrana. To daje potvrdu jednom dijelu postavljene hipoteze, tj da Splitsko-dalmatinska upanija potencijalom obnovljivih izvora energije, u kojem prednjai suneva energija, u stanju je osigurati nesmetani vlastiti gospodarski razvoj, te prikazanim vikom elektrine energije iz hidroelektrana dodatno doprinijeti Republici Hrvatskoj u mjerama koje provodi na smanjenju emisija CO2 iz energetskog sektora. 3.6.2. Emisija CO2 iz energetskog sektora Usporedba emisija CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije po promatranim scenarijima se zasniva na sljedeem: U tablicama 40. i 42. prikazani su IPCC metodologijom uraeni prorauni emisija CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije 2020. godine, za referentni i ublaeni scenarij. Na slikama 34. i 35. grafiki su predoeni oblici energija kao izvori emisija CO2 u navedenim tablicama. Na slikama 34. i 35. prikazani su i udjeli biomase u emisijama CO2. To je uraeno zbog dobivanja boljeg uvida odnosa izmeu izvora emisija u energetskom sektoru, jer se emisije nastale biogorivom prema IPCC metodologiji evidentiraju a ne raunaju. Prema IPCC metodologiji one u svom ciklusu od uzgoja do uporabe kao goriva u energetske svrhe, fotosintezom apsorbiraju onoliko CO2 koliko ga ispuste izgaranjem kao gorivo, stoga se njihove emisije ne ubrajaju u antropogena djelovanja. Da bi navedeni podaci bili lake usporedivi napravljen je zajedniki dijagram (slika 37). U tablicama 40. i 42. pridodan je stupac specifine emisije u tCO2/GJ. U tom je stupcu za svaki oblik energije izraen odnos CO2 koji emitira u tCO2 i njegove potronje u GJ. Ovog podatka nema u radnim tablicama koje prua IPCC metodologija, ali je znakovit za dobivanje uvida to pojedini oblik energije predstavlja sa stanovita emisija CO2 u energetskom sektoru. Iz odnosa se razaznaje da zamjena loivog ulja 0,08 tCO2/GJ ili ugljena 0,093 tCO2/GJ s

111

plinskim gorivom 0,063 tCO2/GJ ne rjeava problem emisija CO2 u energetskom sektoru ve ga ublaava 27 do 48 %. Specifine emisije CO2 po glavi stanovnika iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. prikazane su u tablici 41. za referentni scenarij i tablici 43. za ublaeni scenarij. Na slici 2.7. prikazana je usporedba emisija CO2 iz energetskog sektora t/stanovniku u 1994. godini, za razliite zemlje [27]. Na toj tablici moe se proitati podatak o emisiji CO2 za Hrvatsku u 1996. godini. U Hrvatskoj je bila neto manja od 4 t/stanovniku, tj. najnia u odnosu na razvijenije europske zemlje - panjolska i Francuska oko 6, Italija i Austrija oko 7, Velika Britanija oko 9, Nizozemska, Njemaka Francuska i Danska izmeu 11 i 12 t/stanovniku. Prosjek ondanje EU 15 iznosio je izmeu 8 i 9 t/stanovniku. Dobiveni podatak o specifinoj emisiji CO2 u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, ovim scenarijem, daleko je najnii u odnosu na navedene. Prema referentnom scenariju specifina emisija iznosi 3,89 t/stanovniku i nia je nego to je bila 1996. g. za Republiku Hrvatsku, dok je prema ublaenom scenariju energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije 2020. g specifina emisija 1,83 t/stanovniku.
2000,00 1800,00 1600,00 1400,00 1200,00 Gg CO2 1000,00 800,00 600,00 400,00 200,00 0,00 Motorni benzin Dizel gorivo Loivo ulje Ekstra lako loivo ulje Mlazno gorivo Ugljen Plinsko gorivo

REFERENTNI SCENARIJ 505,69 434,04 403,96 168,49 147,08 72,87 64,46

UBLAENI SCENARIJ 401,38 325,06

117,67

Slika 37. Usporedba emisija CO2 referentnog i ublaenog scenarija SD 2020. g.

112

Prilikom prikazivanja rezultata emisija CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. prema ublaenom scenariju (poglavlje 3.4.3) konstatirana je odrivost postavljene hipoteze u cijelosti. Usporeujui ovdje dobivene rezultate referentnog scenarija i ublaenog scenarija to se ponovno naglaava. Splitsko-dalmatinska upanija potencijalom obnovljivih izvora energije, u kojem prednjai suneva energija, u stanju je osigurati nesmetani vlastiti gospodarski razvoj uz znatno smanjenje emisija CO2, te dodatno doprinijeti Republici Hrvatskoj u mjerama koje se provode na smanjenju emisija CO2 u energetskom sektoru. Prethodno usporeujui podatke o koliinama i oblicima energije za energetski razvoj Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. uraenim scenarijima, vidljiva je dostatnost obnovljivih izvora energije sa sunevom energijom kao najznaajnijom za nesmetani gospodarski razvoj. Prikazan je i viak elektrine energije iz postojeih hidroelektrana kojim Splitsko-dalmatinska upanija moe doprinijeti naporima Republike Hrvatske u mjerama za smanjenje CO2 iz energetskog sektora. U ovom dijelu, usporeujui emisije CO2 iz energetskog sektora, vidi se potvrda i onog dijela hipoteze da pored dostatnog potencijala obnovljivih izvora energije za nesmetani gospodarski razvoj, moe znatno smanjiti emisiju CO2 iz energetskog sektora. Na slici 37. vidi se znatno smanjenje sa 1.796,59 Gg CO2 na 844,11 Gg CO2. Preostale emisije CO2 ublaenog scenarija, podrijetlom su iz prometnog sektora od preostalih 80 % fosilnih goriva i mogu biti podlone daljnjim smanjenjima, veom primjenom goriva proizvedenog plantanim uzgojem biljaka. 3.6.3. Ukupne emisije staklenikih plinova Prilikom izrade radnje posebna se vanost dala utvrivanju emisija CO2 iz energetskog sektora. U ukupnim emisijama staklenikih plinova emisije iz energetskog sektora imaju udio oko 70 %. Emisije CO2 iz sektora energetike imaju udio oko 90 %. Slikom 38. pokualo se to slikovitije usporediti ukupne emisije Splitsko-dalmatinske upanije 2020. g. za promatrana dva scenarija ovoga rada, referentnog i ublaenog. Na slici 38. uneseni su rezultati ukupnih emisija iz tablice 46. i tablice 48. Nain na koji je prikazana usporedba ukazuje na jo jednu pogodnost koja se dogaa primjenom ublaenog scenarija. U oba scenarija nema prenamjene u koritenju zemljita i uma pa je i iznos ponora u oba scenarija isti. Relativno gledajui, na ublaenom scenariju veliina ponora je znatna u odnosu na ukupne emisije pa ih, raunajui ukupne neto emisije, moe apsorbirati 62 %. Dok u referentnom scenariju ponori mogu apsorbirati 29 % ukupnih emisija. 113

Prethodno je prikazana specifina emisija CO2 iz energetskog sektora po glavi stanovnika. Slina procjena se radi i za ukupne emisije bez ponora, koju se naziva intenzitet nacionalne emisije staklenikih plinova. Uobiajene mjere intenziteta jesu omjer emisija i broja stanovnika te omjer emisija i bruto domaeg proizvoda. U Hrvatskoj je intenzitet ukupnih emisija, bez ponora [7](slika 4.6) za 1990. g. iznosio 8,2 tCO2 eq/stanovniku. To stavlja Hrvatsku na dno europske ljestvice po intenzitetu emisija staklenikih plinova, koja se kree od 9,7 - 16,4 tCO2 eq/stanovniku. Splitsko-dalmatinska upanija ima nii intenzitet od Republike Hrvatske, a po referentnom scenariju intenzitet ukupnih emisija bez ponora 2020. g. iznosio bi 5,75 tCO2 eq/stanovniku a prema ublaenom scenariju 2,7 tCO2 eq/stanovniku.

3000,00

2500,00

2000,00

1500,00 Gg CO2 eq

1000,00

500,00

0,00

-500,00

-1000,00 PONORI OSTALO OTPAD PRENAMJENA ZEMLJITA I UMA POLJOPRIVREDA INDUSRIJSKI PROCESI ENERGETIKA

REFERENTNI SCENARIJ -769,14 0,00 118,55 0,00 344,52 241,35 1948,58

UBLAENI SCENARIJ -769,14 0,00 55,70 0,00 161,87 113,40 915,52

Slika 38. Usporedba ukupnih emisija referentnog i ublaenog scenarija SD 2020. g.

3.6.4. Financijski efekti smanjenja emisija u energetskom sektoru Provedena istraivanja su pokazala da je intenzitet staklenikih plinova u Republici Hrvatskoj daleko ispod europskog nivoa koji je bio oko 9 t/stanovniku dok su EU sainjavala petnaestorica, i nivoa u SAD od 19 t/stanovniku. Nivo Splitsko-dalmatinske upanije je pak nii od hrvatskog. Ovo pokazuje probleme Republike Hrvatske koji proistiu iz 114

niskododijeljenih emisija referentne godine Kyoto protokolom, jer bi ovako male emisije trebalo jo smanjivati. Sreom to su napori za poveanje emisija referentne godine urodili plodom pa e se rjeenje ovog problema voditi i u smjeru pravednog izjednaavanja startne pozicije s ostalim zemljama. ini se apsurdno ulaganje napora za dodatno smanjivanje ionako niskih emisija u Splitsko-dalmatinskoj upaniji i u Republici Hrvatskoj uope. S druge strane, radi se o obliku energije koju Splitsko-dalmatinska upanija ima u znaajnim koliinama, a pored toga mogu se iskoristiti i poticajne mjere za smanjenje emisija u koje su definirane Kyoto protokolom. Metodologijom postavljenom u poglavlju 2.8. Financijski efekti smanjenja emisija CO2 napravljena je procjena koliko je skuplji ublaeni scenarij od referentnog scenarija energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. za svaki pojedini oblik energije iz obnovljivih izvora koji je ukljuen u ublaeni scenarij. Meutim, ukupni uinak se nije mogao odrediti bez konano definiranog ublaenog scenarija s tono odreenim udjelima s kojima sudjeluju pojedini oblici obnovljive energije u njemu. S toga e se u daljnjem tekstu prikazati i postupak kojim se dolo do konanih rezultata. Rezultati prorauna prikazani su u tablici 50.
Tablica 50. Procjena trokova za realizaciju ublaenog scenarija
A B C D E F

TJ BIOPR BIOEN ENWIND MAHE SUNEN Hidroelektrane postojee UKUPNO:

3.089,6 2.960,4 606,9 400,6 6.650,3 8.585,3

%
13,9 13,3 2,7 1,8 29,8 38,5

tCO2
132.000 126.480 25.930 17.120 284.140 366.810

kn/tCO2
0,00 -548,11 -116,35 -638,14 737,97 0,00

kn
0 -69.327.177,98 -3.016.955,65 -10.922.255,06 209.684.025,40 0,00

22.293,1

100

952.480

132,72

126.417.636,7

Do podataka u tablici 50. dolo se na sljedei nain: U stupcu A su popisani svi oblici energije iz energetskog sektora koji sudjeluju u ublaenom scenariju i nemaju emisija CO2. Izostaje 80 % goriva fosilnog podrijetla koja se i dalje prema ublaenom scenariju koriste u prometu. U stupcu B su upisane koliine s kojima obnovljivi izvori energije Splitsko-dalmatinske upanije sudjeluju u ublaenom scenariju. Stupac C prikazuje njihove %-tne udjele iz stupca B. U stupcu D, u retku pod ukupno, prikazano je ukupno smanjenje emisija CO2 (952.480 tCO2) primjenom ublaenog scenarija. Iznos predstavlja razliku izmeu emisija CO2

115

referentnog scenarija (1.796.590 tCO2) i ublaenog scenarija (844.110 tCO2). Smanjenje ostvaruju upravo navedeni obnovljivi izvori. Rezultat svakog retka stupca D dobiven je mnoenjem ukupnog iznosa (952.480 tCO2) s pripadajuim udjelom iz istog retka u stupcu C. Dobiveni umnoci u stupcu D predstavljaju iznos u tCO2 kojim pripadajui oblik obnovljive energije iz potencijala Splitsko-dalmatinske upanije sudjeluje u smanjenju emisija CO2. U stupcu E upisane su specifine cijene za smanjenje emisija CO2 izraene u kn/tCO2 koje su prethodno izraunate u poglavlju 2.8. za svaki oblik energije. Specifine cijene su raunate u odnosu na oblike energije fosilnog podrijetla iz referentnog scenarija. Neke specifine cijene su vie u odnosu na postojee tehnologije, neke su nie, a neke su iste. Rezultati u stupcu F dobivaju se mnoenjem istih redaka stupca D i stupca E. Ukupnim zbrajanjem svih redaka stupca F dobiva se ukupni financijski iznos razlike u realizaciji ublaenog scenarija u odnosu na referentni scenarij. Prema izvrenoj analizi moe se zakljuiti da je za realizaciju ublaenog scenarija energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. potrebno investirati 126.417.636,7 kn (17.083.464 eura) vie nego za referentni scenarij. Podatak o ukupnim specifinim ulaganjima ne moe se dobiti algebarskom sredinom stupca E. Specifina ulaganja za pojedine oblike energije prikazana u tom stupcu mnoe se s razliitim koliinama s kojima one sudjeluju u smanjenju emisija CO2 iz energetskog sektora. Da bi se odredilo ukupno specifino ulaganje u energetski sektor za smanjenje emisija CO2, postupa se na sljedei nain: U dnu stupca E, redak ukupno, upisan je kvocijent ukupno stupca F i ukupno stupca D. Pojednostavljeno reeno, dobiveni rezultat je kvocijent poveanog investiranja u energetski sektor za realizaciju ublaenog scenarija energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. (stupac F) i ukupnog godinjeg smanjenja emisija CO2 koje ublaeni scenarij omoguava (stupac D). Dobiveni rezultat iznosi 132,72 kn/tCO2, (stupac E) odnosno 23,33 USD/tCO2 ili 18,28 eura/tCO2. Svedeno po glavi stanovnika Splitsko-dalmatinske upanije treba izdvojiti iznos od 37 eura za ostvarenje ublaenog scenarija. elei komentirati praktinu i tehnoloku primjenu dobivenih rezultata ublaenog scenarija energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. u sklopu zadanih kriterija moe se zakljuiti: Otoci i zaobalje u Splitsko-dalmatinskoj upaniji posljednjih stotinjak godina ostali su nerazvijeni i siromani, to je uvjetovalo migraciju stanovnitva u priobalje i vee gradove. Gustoa naseljenosti na otocima je 39,65 stanovnika /km2, u zaobalju 48,65 stanovnika /km2, dok je u priobalju 308,47 stanovnika /km2.. Slabo naseljeni otoci i zagora

116

samim time poteeni su ekolokog zagaenja koje prati ostale razvijenije dijelove drutva. Razvoj otoka automatski znai poveanje svih toplinskih, rashladnih i elektrinih potreba koje e trebati rjeavati, prema dobivenim rezultatima, maksimalnim koritenjem obnovljivih izvora. Razvoj turizma zahtijevat e vie standarde. Grijanje bazenske vode za sada je zastupljeno u jako maloj mjeri. Na priobalju i na otocima ima malo izgraenih bazena, s grijanom vodom jo i manje. Za uspjenu konkurenciju trebat e graditi i nove. Primjena niskotemperaturne suneve energije, u konvencionalnom obliku ili kao suneva toplana ili pak blok kotlovnica, moe sluiti za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i u turizmu tijekom cijele godine. Mogla bi osiguravati oko 70 % ukupne potrebne toplinske energije zimi za grijanje naselja i pojedinih podruja, ukljuivo i grijanje u turistikim objektima s cjelogodinjim pogonom te poljoprivrednih objekata kao to su staklenici, tale, peradarnici, suare itd. Na ovaj nain sustavi na otocima Splitsko-dalmatinske upanije mogu postati energetski neovisni. Smanjenjem trokova prijenosa i distributivne mree, snizio bi se udio fosilnih goriva, a mogua je, prema iznijetom, i njihova potpuna supstitucija. Smanjeni udio fosilnih goriva u svakom proizvodu ili usluzi, ujedno bi smanjio njihove direktne i indirektne vidove utjecaja na okoli.

117

118

4. ZAKLJUAK
Postavljena hipoteza: Splitsko-dalmatinska upanija svojim potencijalom obnovljivih izvora energije, u kojem prednjai suneva energija, u stanju je osigurati nesmetani vlastiti gospodarski razvoj uz znatno smanjenje emisija CO2, te dodatno doprinijeti Republici Hrvatskoj u mjerama koje se provode na smanjenju emisija CO2 u energetskom sektoru - u cijelosti je potvrena. Za potvrdu hipoteze raena su dva scenarija energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. godine. Prvo je uraen referentni scenarij. Taj je scenarij pretpostavio usporeno ukljuivanje novih tehnologija, obnovljivih izvora energije kao i promjene u industriji, poljoprivredi i openito u zatiti okolia, kao i energetsku neefikasnost, pa su njime odreene potrebne koliine energije a udjeli koritenih oblika energije su zadrani kao i do sada to znai nastavak po starom. Drugi scenarij energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije nazvan je ublaenim scenarijem. On je pretpostavio maksimalno moguu primjenu obnovljivih izvora energije iz potencijala kojima raspolae Splitsko-dalmatinska upanija. Da bi se scenarij mogao uraditi, obraeni su svi potencijali obnovljivih izvora Splitsko-dalmatinske upanije. Suneva energije ima najvei potencijal i od njezine primjene se najvie oekuje u budunosti. Obraen je potencijal biomase, posebno prema indikativnim ciljevima Republike Hrvatske da e do 2020. g. u prometu koristiti 20 % biogoriva. Jo su obraeni potencijali energije vjetra i malih hidroelektrana, kao i postojea proizvodnja elektrine energije u hidroelektranama. Usporedbom ta dva scenarija dolo se do podatka da Splitsko-dalmatinska upanija ima energije u obnovljivim izvorima vie nego to su planirane energetske potrebe za neposrednu potronju do 2020. g. Viak energije obnovljivih izvora iznosi 1.974,1 TJ. Usporedba promatranih scenarija dijagramski je prikazana na slikama 36, 37. i 38. Protokolom iz Kyota omogueno je da zemljama da zadovolje svoje obveze domaim mjerama i dodatno: mehanizmom zajednike provedbe (Joint Implementation, JI), mehanizmom istog razvoja (Clean Development Mechanism, CDM) i mehanizmom trgovanja emisijama staklenikih plinova (Emission Trading, ET). Da bi se koristili mehanizmi Protokol iz Kyota se mora ratificirati. Navedenim mjerama se omoguava ulaganje u klimatski povoljne projekte u drugim dravama koje nisu potpisnice Kyoto protokola (zemlje u razvoju) ili se mogu kupovati jedinice smanjenja emisije od drava lanica Kyoto protokola (drave Priloga 1). Hrvatska bi mogla kupovati jedinice za smanjenje emisije ili ulagati u zajednike projekte drava u razvoju i tako ostvariti smanjenje emisije. Trgovine koje su se odvijale prije nego je Kyoto protokol stupio na snagu, pokazuju da bi 119

cijena mogla biti ista ili neto nia od cijene domaih mjera. Oekuje se da e cijene jedinica za smanjenje jako rasti u budunosti, a do sada su [1] [6] bile u rasponu 3-5 USD/tCO2-eq u zemljama u razvoju i 710 USD/tCO2-eq u zemljama u tranziciji. Provedeno istraivanje je pokazalo da energetski sektor sudjeluje u ukupnim emisijama do 80 %, a CO2 iz energetskog sektora 90 %. Ublaenim scenarijem u cijelosti su zamijenjena goriva iz energetskog sektora koja emitiraju CO2 s vlastitim potencijalom obnovljivih izvora energije. Na taj nain emisije u 2020. g. od 1.796,59 gG CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske upanije, svedene su ublaenim scenarijem na 844,11 gG CO2 i odnose se na preostalih 80 % fosilnih goriva u prometu. Da bi se to moglo ostvariti potrebno je poveati investiranje u energetski sektor u iznosu od 126 milijuna kuna. U radu je razraena posebna metoda za izraunavanje specifine investicije u tehnologije za umanjenje emisija CO2. Specifina cijena realizacije iznosi 132,72 kn/tCO2 (23,33 USD/tCO2 ili 18,28 eura/tCO2). Usporedimo li to s prethodnim podacima [1] [6] i oekivanim prognozama znatnog rasta cijena jedinica za smanjenje u budunosti, onda je logian zakljuak da treba rjeavati ovaj problem domaim mjerama tj. ulaganjem u vlastiti sustav obnovljivih izvora energije za smanjenje emisija. Prilikom raunanja emisija CO2 iz energetskog sektora IPCC metodologijom izraunate su i specifine emisije u tCO2/GJ koje predstavljaju odnos emisija i korisne energije za svaki oblik energije. Iz dobivenih odnosa koji se kreu 0,08 tCO2/GJ za loiva ulja ili 0,093 tCO2/GJ za ugljen, do 0,063 tCO2/GJ za plinsko gorivo, moe se uoiti da iroka primjena plinskih goriva ne rjeava problem emisija CO2 u energetskom sektoru ve ga ublaava 27 do 48 %. Za izraun ukupnih emisija staklenikih plinova razraena je posebna metoda. Dobiveni podaci o intenzitetu emisija su nii nego za Republiku Hrvatsku. U Hrvatskoj je intenzitet ukupnih emisija, bez ponora, za 1990. g. iznosio 8,2 tCO2 eq/stanovniku. To stavlja Hrvatsku na dno europske ljestvice po intenzitetu emisija staklenikih plinova, koja se kree od 9,7 do 16,4 tCO2 eq/stanovniku [7]. Splitsko-dalmatinska upanija ima nii intenzitet od Republike Hrvatske, po referentnom scenariju intenzitet ukupnih emisija bez ponora 2020. g. iznosio bi 5,75 tCO2 eq/stanovniku a prema ublaenom scenariju 2,7 tCO2 eq/stanovniku. Najvei problem za izradu rada bilo je prikupljanje podataka. Knjienje podataka nije prilagoeno IPCC metodologiji prorauna staklenikih plinova, koja zahtijeva strogo definiran i sistematiziran nain prikupljanja podataka po odreenim obrascima. Kod nas se radi iz razliitih izvora kako je i opisano u Prvom nacionalno izvjee Republike Hrvatske prema okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)", izdanom u

120

prosincu 2001. [7], u kojem su tek obraene emisije do 1995. godine. Neto su aurniji podaci u literaturi [37], ali je obraen samo energetski sektor. Nuno je uspostaviti sustav prikupljanja podataka za izraun emisija na lokalnim razinama. To treba zbog odreivanja daljnje strategije energetske potronje i mogunosti kontrole sustava. Na niim razinama nema se uvida u dogaanja u energetskom sektoru glede emisija, dok se istovremeno govori o privatizaciji energetskog sektora, kao npr. INE i HEP-a. U njihovim izvjeima o radu za sada se jedino moe doi do nekih podataka vezanih za energetski sektor ali uglavnom financijske prirode, pa ti podaci nisu mogli biti koriteni u ovom radu za auriranje podataka o energetskoj potronji, ve je trebalo razviti metodu za izradu procjene. Poslovanje s energijom mora biti transparentno, pogotovo tamo gdje se ona upotrebljava u primarnoj potronji. Moe se dogoditi da privatni kapital preuzme energetski sektor, kao to je to danas u procesnoj industriji proizvodnje cementa Splitsko-dalmatinske upanije, i da lokalna zajednica ne zna koje gorivo vlasnik koristi u peima za peenje klinkera, a odgovorna je brinuti o zatiti okolia. Treba osigurati zakonski sustav koji bi sprijeio takve stvari i koji bi osigurao pouzdan i kvalitetan nain prikupljanja podataka od gospodarskih subjekata. Jedinstveni sustav prikupljanja podataka po regionalnim zajednicama, pomou obrazaca kako ih propisuje IPCC metodologija [39], olakao bi i prikupljanje podataka i omoguio dobivanje prave slike na lokalnoj i dravnoj razini. Na izgradnji i oivljavanju sustava prikupljanja podataka i praenja emisija na lokalnoj i dravnoj razini nuno je ozbiljno poraditi. U izvjeu [7] se govori da e se podaci i podloge za prikupljanje podataka naknadno digitalizirati dok istovremeno postoji IPCC prirunik namijenjen onima koji uspostavljaju sustav izvjeivanja prema IPCC metodologiji. On ih vodi korak po korak izraunu emisija. Koncipiran je modulima i radnim tablicama (excel) za proraun i prikupljanje podataka i nizom uputa a sve u cilju pomoi ekspertima u zemljama koje ne koriste IPCC metodologiju da je ponu primjenjivati i da postanu aktivnim sudionicima u programu izvjeivanja o emisijama staklenikih plinova. Od obnovljivih izvora najvie je suneve energije u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Tehniki potencijal suneve energije je 222 PJ/godinu. Maksimalni supstitucijski potencijal 2020. godine izraunat je 6,65 PJ/godinu, dok je ekonomski potencijal ve 1998. [35] iznosio 4,07 PJ/godinu. Kad se radi o sunevoj energiji upitno je to je to ekonomski potencijal. Suneva energija nije oblik energije koji je lociran na odreenom mjestu pa ga treba pretvoriti u oblik pogodan za transport a potom na mjestu potronje u oblik pogodan za uporabu, to u pravilu limitira ekonomsku isplativost koritenog oblika energije. Fotonaponska i niskotemperaturna

121

primjena suneve energije koristi se na samom objektu u obliku u kojem dolazi, pa je tehniki potencijal suneve energije zapravo supstitucijski potencijal odreen arhitekturom samog objekta ili povrinom tla na koju se fiziki mogu smjestiti ureaji za prihvat suneve energije. Jedini je uvjet da to koritenje ima svoju opravdanost i isplativost. Kao to je reeno, prirodni i tehniki potencijal suneve energije je daleko iznad svih ukupnih energetskih potreba Splitsko-dalmatinske upanije. Sama razvijenost tehnologije koritenja suneve energije prua ve sada mogunost njezine uporabe u irokom pojasu primjene. Meutim, njezino koritenje je izostalo za razliku od sjevernoeuropskih zemalja koje, iako s manjom specifinom sunevom energijom, u znatnoj su mjeri poele primjenjivati tu tehnologiju. Ovo navodi na zakljuak da suneva energija u kuanstvima, turistikim objektima i poljoprivredi treba preuzeti dominantnu ulogu i da treba razraditi strategiju za njezinu primjenu. Praktiki su mogunosti primjene suneve energije za tu namjenu neograniene, ma koliko se drutvo u upaniji razvijalo. Zahtjevi u turizmu a i kuanstvima s porastom standarda, sve su vei, tako da e i potrebe za energijom sve vie rasti. Suneva energija, zbog periodinog pojavljivanja, zahtijeva dodatni izvor energije. Ublaeni scenarij energetskog razvoja Splitsko-dalmatinske upanije do 2020. g. ponudio je idealan model koritenja i primjene suneve energije u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Model se sastoji od dobivanja toplinske energije u toplanama na sunevu energiju ili pomou pojedinanih sunevih kolektora, a energetske potrebe u vremenu bez suneve energije namirivale bi se elektrinom energijom i biomasom. Kombinacija s toplinskim pumpama dala bi uinkovita i energetski kvalitetna rjeenja, s jedne strane zbog relativno visokih ambijentalnih temperatura zimi u Dalmaciji, a s druge strane zbog mogunosti hlaenja i klimatizacije ljeti uz istovremenu (usputnu) pripremu potrone tople vode. Dobiveni model rezultat je raspoloivog potencijala obnovljivih izvora energije i pogodan je za primjenu u industriji, a naroito u kuanstvima, uslunoj i turistikoj djelatnosti. Koritenje suneve energije fotonaponskim sustavima moe uinkovito pomoi u rjeenju problema dislociranih objekata koji nisu prikljueni na elektroenergetski sustav, a odnosi se na objekte za ekoloki, protupoarni i drugi nadzor, te za pomorsku i cestovni signalizaciju, rasvjetljenje otoka i hridi, tunela, heliodroma itd., kao i za opskrbu elektrinom energijom pojedinih izoliranih objekata, kua za odmor i ugostiteljskih objekata. Problem opskrbe pitkom vodom tih objekata mogu rijeiti desalinizacijska postrojenja na sunevu energiju.

122

U razvoju Splitsko-dalmatinske upanije suneva energija je oblik energije na koji apsolutno treba raunati. Nje ima daleko vie nego to e rasti energetska potronja koja bi je mogla ugroziti. Stoga razvojem gospodarstva, energetske potronje u opem sektoru, treba ostvariti primjenu koritenja suneve energije u najveoj moguoj mjeri. Uz sunevu energiju na raspolaganju Splitsko-dalmatinske upanije jo su ogranieni kapaciteti energije vjetra i energije malih hidrocentrala. Primjena biomase je najmanje poznata. Splitsko-dalmatinska upanija ima najvei potencijal biomase po m2 u Republici Hrvatskoj. Za upaniju on se procjenjuje 6,05 PJ, to predstavlja oko 10 % potencijala Republike Hrvatske. Struktura koritenja poljoprivrednih povrina je takva da obradive povrine, u ukupnim poljoprivrednim povrinama, ine svega 20,8 %, to znaajno odstupa od odnosa ukupnih poljoprivrednih povrina i obradivih poljoprivrednih povrina na razini drave, gdje je taj odnos 61,6 %. Ovo znai da je znaajni dio poljoprivrednih povrina pod panjacima, dok je drugi dio neobraen, kao npr. terase na naim otocima i priobalju. Ovo se navodi iz razloga to, pored oivljavanja proizvodnje, vinove loze, agruma, maslina, rogaa i ostalih tradicionalnih poljoprivrednih kultura, postoji mogunost za donoenje odluke o uzgoju uljane repice za proizvodnju biogoriva. Pretpostavka iznijeta u radu da 3.000 TJ biogoriva Splitsko-dalmatinska upanija moe proizvoditi iz vlastitih potencijala je odriva. Republika Hrvatska je postavila ciljeve, da tradicionalna fosilna goriva u prometu zamijeni s biogorivima, u iznosu od 5,57 % ukupne potronje do 2010. g., odnosno 20 % do 2020. g. UNIDO je Hrvatskoj 2002. godine odobrio i financirao projekt Promocija proizvodnje bio dizelskog goriva u Republici Hrvatskoj (ProjectXP/CRO/03/022 Promotion of Biodisel Production), rok za izradu projekta je bio kraj drugog tromjeseja 2005. Cilj projekta je priprema uvoenja biodizel goriva kao obnovljivog izvora energije u transportni sektor s ciljem smanjenja potronje uvoznih fosilnih goriva [26]. Kako se sada stvari razvijaju teko e se ispuniti zahtjevi Protokola iz Kyota. Da bi se ozbiljnije krenulo treba strateki postaviti stvari i staviti poljoprivredu na noge u cilju osiguranja sirovina, a pri tome drava mora imati vodeu ulogu. Danas se u Hrvatskoj podiu manji privatni pogoni za proizvodnju biogoriva. Potencijal neobraenih poljoprivrednih povrina Splitsko-dalmatinske upanije prua mogunost koritenja za proizvodnju tekuih biogoriva za primjenu u prometu. Ostala biomasa moe se iskoristiti u hibridnim postrojenjima za koritenje suneve energije, gdje se umjesto spremnika topline u zimskom periodu biomasom moe dogrijavati u danima bez suneve energije, kao i koristiti tradicionalni nain zagrijavanja, koji danas sudjeluje sa 9 % u neposrednoj potronji energije.

123

Potencijal svih vrsta obnovljivih izvora energije Splitsko-dalmatinske upanije prua mogunost autonomnih energetskih rjeenja razliite namjene, na dislociranim dijelovima upanije gdje ne postoji infrastruktura s izgraenom energetskom mreom. Svi zakljuci odnosili su se na doprinos Splitsko-dalmatinske upanije u smanjenju emisija iz energetskog sektora koji provodi Republika Hrvatska u cijelosti. Predloenim rjeenjima dana je i velika uloga uporabi elektrine energije koja se proizvodi u Splitsko-dalmatinskoj upaniji iz obnovljivih izvora. ire gledajui, Republika Hrvatska je ula u fazu kada treba odlunije definirati svoj daljnji razvoj proizvodnje elektrine energije. Zakljuci za Splitskodalmatinsku upaniju mogu se odnositi i na Republiku Hrvatsku: hidroenergetski potencijali su iscrpljeni; vjetar ima ograniavajue mogunosti; biomasa za vea elektroenergetska postrojenja ima problem skladitenja i transporta pogonskog goriva; trite fosilnih goriva ukljuujui i plin, u novije vrijeme indicira dugoronu nesigurnost nabave i stalni porast cijena. Pored toga, ne rjeava se problem staklenikih plinova. Kao jedino preostalo rjeenje za buduu dugoronu stabilnu, jeftinu, ekoloki prihvatljivu proizvodnju elektrine energije, izgradnja je nuklearne elektrane. Prema informacijskom sustavu Meunarodne agencije za atomsku energiju [13] tijekom 2004. godine, u pogonu ili izgradnji, bilo je 465 nuklearnih reaktora u cijelom svijetu. Sedam nuklearnih reaktora kapaciteta 5.545 MW prole je godine prikljueno na elektrinu mreu u Kini, Junoj Koreji, Japanu, Ukrajini (dva), Rusiji i Kanadi ime je ukupan broj nuklearnih reaktora u pogonu iznosio 440 u trideset i jednoj zemlji svijeta. Godine 2004. ukupno je 25 nuklearnih reaktora bilo u izgradnji u deset zemalja svijeta. Udio elektrine energije proizvedene u nuklearnim elektranama u ukupnoj proizvodnji elektrine energije posebice je visok u deset zemalja: Francuskoj (78 %), Litvi (72 %), Slovakoj (55 %), Belgiji (55 %), vedskoj (52 %), Ukrajini (51 %), Bugarskoj (42 %), vicarskoj (40 %), Armeniji (39 %) i Sloveniji (39 %). U 16 zemalja svijeta, vie od etvrtine ukupnih potreba za elektrinom energijom zadovoljava se proizvodnjom u nuklearnim elektranama [14]. Udio nuklearne energije u ukupnoj svjetskoj proizvodnji elektrine energije 2004. godine iznosio je 16 % [12]. Hrvatska treba iskoristiti injenicu da je suvlasnik nuklearne elektrane u Krkom i da spada u drutvo zemalja proizvoaa elektrine energije iz nuklearke. Samim tim, ima pristup tritu nuklearnog goriva, kao i obvezu zbrinjavanja nuklearnog otpada. Istekom radnog vijeka nuklearne elektrane Krko, njezinih 16 % elektrine energije u sustavu elektroprivrede Hrvatske teko e se nadoknaditi. Ne zna se koja e nam razina emisija staklenikih plinova biti dodijeljena novom odlukom Protokola. Meutim, uz sve programe i mjere u energetskom sektoru za smanjenje emisija, bez izgradnje

124

nove nuklearne elektrane nee se moi ostvariti. Pri tome njezina mogua lokacija na otoku Viru mogla bi biti dobro rjeenje.

125

126

LITERATURA
[1] United Nations Framework Convention on Climate Change, http://unfccc.int [2] IPCC, 2001: Climate Change 2001: The Scientific Basis. Contribution of Working Group I to the Third Assessment Report of theIntergovernmental Panel on Climate Change [Houghton, J.T.,Y. Ding, D.J. Griggs, M. Noguer, P.J. van der Linden, X. Dai, K.Maskell, and C.A. Johnson (eds.)]. Cambridge University Press, Cambridge, United Kingdom and New York, NY, USA, 881 pp. http://www.ipcc.ch/ [3] IPCC,New Special Reports in 2005: Carbon Dioxide Capture and Storage, Summary for Policymakers,a report of Working Group III of the IPCC and Technical Summary a report accepted by Working Group III of the IPCC but not approved in detail [Bert Metz, Ogunlade Davidson Heleen de Coninck, Manuela Loos, Leo Meyer], IPCC September, 2005 http://www.ipcc.ch/ [4] IPCC, 2001: Climate Change 2001: Synthesis Report. A Contribution of Working Groups I, II, and III to the Third Assessment Report of the Integovernmental Panel on Climate Change [Watson, R.T. and the Core Writing Team (eds.)]. Cambridge University Press, Cambridge, United Kingdom, and New York, NY, USA, 398 pp. http://www.ipcc.ch/ [5] V. Grgasovi: "Provedba Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) u Republici Hrvatskoj", Republika Hrvatska, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Zagreb, oujak 2005. www.hrpsor.hr/upload/09_Grgasovic_MZOPUG_Klima.pdf [6] Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva: "Okvirna konvencija UN o promjeni klime, protokol iz Kyota, izvjea, meunarodna suradnja, obveze RH prema UNFCC konvenciji..." http://kenny2.globalnet.hr/klima.mzopu.hr [7] V. Jelavi: "Prvo nacionalno izvjee republike Hrvatske prema okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)", Republika Hrvatska Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja, Zagreb, prosinac 2001. [8] G. Grani i ostali: Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske - Nacrt ", EI Hrvoje Poar i Ministarstvo gospodarstva RH, Zagreb, srpanj 1998. [9] G. Grani i ostali: Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske - Hrvatska u 21 stoljeu", EI Hrvoje Poar i Sabor R Hrvatske, Zagreb, veljaa, oujak 2002. [10] N.Dui, F. Jureti, M. Zeljko, . Bogdan : Kyoto protocol objectives in Croatia energy planning, CD Proc. of the New and Renewable Technologies for Sustainable Development, Funchal, Madeira, 9 pp. (2000) http:/powerlab.fsb.hr/neven/

127

[11] N. Dui, F. Jureti, M. Zeljko, . Bogdan : Kyoto protocol objectives in Croatia energy planning: Nuklear scenario, Proc. of the 4th International Conference Nuclear Option in Countries with Small and Medium Electricity Grids, Dubrovnik, 10 pp. (2002) http:/powerlab.fsb.hr/neven [12] http://www.energetika-net.hr/energetika/nuklearna [13] http://www.iaea.org/programmes/a2/ [14] http://www.dzns.hr/new_page_2.htm [15] I. Androec i ostali: Izgradnja novih elektrana u Hrvatskoj u liberaliziranim uvjetima: Odabir energetske opcije, XIX meunarodni znanstvenostruni susret strunjaka za plin, str. 35-46. Opatija, svibanj 2004. [16] D. Fereti, . Tomi, D. kanata, N. avlina, D. Subai: Elektrane i okoli, Zagreb, 2000. [17] G. Grani i ostali: "Nacionalni energetski program uvodna knjiga", EI Hrvoje Poar, Zagreb, travanj 1998. [18] B. Hrastnik: "SUNEN Program koritenja energije sunca - nove spoznaje i provedba", EI Hrvoje Poar, Zagreb, srpanj 2001. [19] B. Hrastnik i ostali: "SUNEN Program koritenja energije sunca prethodni rezultati i budue aktivnosti", EI Hrvoje Poar, Zagreb, travanj 1998. [20] L. Horvath i ostali: "ENWIND Program koritenja energije vjetra prethodni rezultati i budue aktivnosti", EI Hrvoje Poar, Zagreb, travanj 1998. [21] . Hrs Borkovi, Z. Mati: "Koncept i idejni projekt energetski samostojne ekoloke kue", EIHP, Zagreb, rujan 2003. http://www.eihp.hr/hrvatski/eefikasnost.htm [22] N. Maretko koro: Energetska uinkovitost u zgradarstvu - programi, projekti, mjere, proizvodi, usluge, Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva i HGK 24.11.2004, 4099 pdf www.mzopu.hr [23] M. Baborsky: Primjena ukapljenog naftnog plina (unp) u apsorpcijskim rashladnim ureajima u kombinaciji sa solarnim kolektorima na jadranskim otocima i zaleu, XX meunarodni znanstvenostruni susret strunjaka za plin, str. 276. Opatija, svibanj 2005. [24] C. Birraux, J. Yves le Daut: "Renewable Energies: For an Ambitious but Pragmatic Development", Rpublique Franaise, Parliamentary Office For Scientific And Technological Assessment Office parlementaire, National Assembly report no. 3415 Senate report no. 94 , November 2003.

128

[25] R. Goi: "Vjetroelektrane u Hrvatskoj: stanje i perspektive", Struni skup: Energija vjetra energija budunosti, Mostar, 06. 04. 2005. www.fesb.hr/~rgoic [26] http://www.business.hr/show.php?id [27] L. arapovi: "Simulacija potronje energije i emisije CO2 za zadanu regiju", FSB magistarski rad, Zagreb, 2002. [28] J. O. Dalenbck: Information Brochure on Large-Scale Solar Heating, European LargeScale Solar Heating Network, Gteborg, November, 1999. [29] Energy center Denmark: Marstal Solar Heating Plant Demonstration and pilot project, Case Study No. 9 1999. [30] A Report by a Study Group of the World Energy Council: Energy Technologies for the 21st Century Energy Research, Development and Demonstration Expenditure 1985-2000: An International Comparison,August, 2001. http://www.worldenergy.org/wec-geis/default.asp [31] http://www.economist.com/index.html [32] Deklaracija Vijea Europa Nostra o utjecaju vjetroenergije na neurbana podruja, http://www.europanostra.org/lang_en/index.html [33] http://www.dalmacija.hr/Default.aspx?tabid=233 [34] D. Peut, B. Hrastnik, L. Horvath i ostali: "Energetski razvitak upanije Splitskodalmatinske - energetska baza podataka", EI Hrvoje Poar i upanija splitsko dalmatinska, Zagreb, srpanj 1997. [35] D. Peut, M. Majstrovi i ostali: "Energetski razvitak upanije Splitsko-dalmatinske energetska bilanca i predvianje energetskih potreba do 2020. godine", EI Hrvoje Poar i upanija splitsko - dalmatinska, Zagreb, srpanj 1998. [36] G. Grani, B. Jelavi, M. Majstrovi i ostali: "Energetski razvitak upanije Splitskodalmatinske mjesto i uloga energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u energetskoj opskrbi Splitsko-dalmatinske upanije", EI Hrvoje Poar i upanija splitsko dalmatinska, Zagreb, listopad 1999. [37] B. Vuk i ostali: "Energija u Hrvatskoj 2003. Ginji energetski pregled", Republika Hrvatska Ministarstvo gospodarstva,rada i poduzetnitva RH, Zagreb, 25.11.2003. http://www.mingorp.hr/default.asp?id=117 [38] B. Vuk i ostali: "Energija u Hrvatskoj 2002 Ginji energetski pregled", Republika Hrvatska, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva RH, Zagreb, 2002. http://www.mingorp.hr/default.asp?id=117

129

[39] IPCC, The Revised 1996 IPCC Guidelines for National Greenhouse Gas Inventories, The series consists of three volumes: The Reporting Instructions (Volume 1), The Workbook (Volume 2) The Reference Manual (Volume 3) (IPCC/OECD/IEA) Mexico City, 11-13 September, 1996 http://www.ipcc-nggip.iges.or.jp/public/gl/invs1.htm [40] IPCC Good Practice Guidance and Uncertainty Management in National Greenhouse Gas Inventories, (IPCC/NGGIP) 2000. http://www.ipcc.ch/ [41] C. B.Smith, R. A. Fazzolare: Energy use management An appropriate technology available online at www. sciencedirect.com Energy Conversion Volume 19, Issue 4, pp 181-233 (1979.g.) [42] H. Haberl: The global socioeconomic energetic metabolism as a sustainability problem available online at www. sciencedirect.com Energy Volume 31, pp 87-99 (2006.g.) [43] M. Pehnt: Dynamic life cycle assessment (LCA) of renewable energy technologies available online at www. sciencedirect.com (received 07.08.2004) Renewable Energy Volume 31, pp 55-71 (2006.g.) [44] J. A. Tainter, T. F. H. Allen, T.W. Hoekstra: Energy transformations and post normal science available online at www. sciencedirect.com Energy Volume 31, pp 44-58 (2006.g.) [45] M. Ringel: Fostering the use of renewable energies in the European Union: the race between feed-in tariffs and green certificates available online at www. sciencedirect.com (received 24.03.2005) Renewable Energy Volume 31, pp 1-17 (2006.g.) [46] L. Valenzuela, E. Zarza, M. Berenguel, E: F: Camacho: Control scheme for direct steam generation in parabolic troughs under recirculation operation mode available online at www. sciencedirect.com (received 22.01.2004) Solar Energy Volume 80, pp 1-17 (2006.g.) [47] X. G. Casals: Solar absorption cooling in Spain: Perspectives and outcomes from the simulation of recent installations available online at www. sciencedirect.com (received 13.08.2004) Renewable Energy Volume 31, Issue 9, pp 1371-1389 (2006.g.) [48] F. Fiedler, S. Nordlander, T. Persson, C. Bales: Thermal performance of combined solar and pellet heating systems available online at www. sciencedirect.com (received 22.08.2004) Renewable Energy Volume 31, pp 73-88 (2006.g.) [49] Y. Vorobiev, J. Gonzalez-Hernandez, P. Vorobiev, L. Bulat: Thermal-photovoltaic solar hybrid system for efficient solar energy conversion available online at www. sciencedirect.com (received 01.11.2004) Solar Energy Volume 80, Issue 2, pp 170-176 (2006.g.)

130

[50] A. Guiavarch, B Peuportier: Photovoltaic collectors efficiency according to their integration in buildings available online at www. sciencedirect.com (received 13.12.2004) Solar Energy Volume 80, Issue 1, pp 65-77 (2006.g.) [51] A. Yezioro, I. G. Capeluto, E. Shaviv: Design guidelines for appropriate insolation of urban squares available online at www. sciencedirect.com (received 20.08.2004) Renewable Energy Volume 31, Issue 7, pp 1011-1023 (2006.g.) [52] M. Lucas, A. S. Kaiser, A. Viedma, B. Zamora: Energy optimization of air conditioning system using hydrosolar roof as a heat sink available online at www. sciencedirect.com (received 28.05.2004) Solar Energy Volume 80, Issue 4, pp 448-458 (2006.g.) [53] M. Bakker, H. A. Zondag, M. J. Elswijk, K.J. Strootman, M. J. M. Jong: Performance and costs of a roof-sized PV/thermal array combined with a ground coupled heat pump available online at www. sciencedirect.com (received 20.08.2003) Solar Energy Volume 78, Issue 2, pp 331-339 (2005.g.) [54] W. Saman, F. Bruno, E. Halawa: Thermal performance of PCM thermal storage unit for a roof integrated solar heating system available online at www. sciencedirect.com (received 12.09.2003) Solar Energy Volume 78, Issue 2, pp 341-349 (2005.g.) [55] A. N. Celik: A simplified model for estimating yearly wind fraction in hybrid-wind energy systems available online at www. sciencedirect.com (received 13.08.2004) Renewable Energy Volume 31, pp 105-118 (2006.g.) [56] L. M. Fernandez, J. R. Saenz, F. Jurado: Dynamic models of wind farms fixed speed wind turbines available online at www. sciencedirect.com (received 18.07.2004) Renewable Energy Volume 31, Issue 8, pp 1203-1230 (2006.g.) [57] K. Ericsson, L. J. Nilsson: Assessment of the potential biomass supply in Europe using a resource-focused approach available online at www. sciencedirect.com (received 14.06.2004) Biomass and BIoenergy Volume 30, pp 1-15 (2006.g.) [58] M. P. Dorado, F. Cruz, J. M. Palomar, F. J. Lopez: An approach to the economics of two vegetable oil-based biofuels in Spain available online at www. sciencedirect.com (received 02.03.2005) Renewable Energy Volume 31, Issue 8, pp 1231-1237 (2006.g.) [59] G. Labeckas, S. Slavinskas: Performance of direct-injection off-road diesel engodine on rapeseed oil available online at www. sciencedirect.com (received 12.01.2005) Renewable Energy Volume 31, Issue 6, pp 849-863 (2006.g.) [60] N. Dui : "Osnove energetike", http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike [61] . Bogdan "Opravdanost izgradnje spojne vrelovodne stanice vrelovoda Zagreb istok zapad", Centar za transfer tehnologije d.o.o., FSB Zagreb, Zagreb, prosinac 2000. [62] F. Bonjakovi: Nauka o toplini I dio, Tehnika knjiga, Zagreb, 1970.

131

[63] F. Bonjakovi: Nauka o toplini II dio, Tehnika knjiga, Zagreb, 1976. [64] K. Ranjevi: Termodinamike tablice, kolska knjiga, Zagreb, 1975. [65] Praktiar I, II i III dio, kolska knjiga, Zagreb, 1973. [66] S. J. Zrni: Grejanje i klimatizacija, Univerzitet u Novom Sadu, Nauna knjiga, Beograd, 1975. [67] Recknagel-Sprenger-Henman, Grejanje i klimatizacija, IRO "Graevinska knjiga", Beograd, 1987. [68] B. Kraut: Strojarski prirunik, Tehnika knjiga, Zagreb, 1975. [69] N. Vitalji: Klima-blok i ekonomian proraun cijevnog razvoda, FSB diplomski rad, Zagreb, rujan 1978. [70] INA Godinje izvjee 2004. www.ina.hr/ [71] HEP Godinje izvjee 2004. www.hep.hr/ [72] http://www.ege.hr/ [73] http://www.eihp.hr/ [74] http://www.europa.eu.int/comm/energy_transport/atlas/homeu.html [75] http://www.eere.energy.gov/ [76] http://ttclear.unfccc.int/ttclear/jsp/ [77] http://www.millenniumassessment.org/en/Products.Synthesis.aspx [78] http://www.iea.org/ [79] http://crometeo.info/site/index.php [80] http://www.wmo.ch/index-en.html

132

IVOTOPIS
Nenad Vitalji roen je 24. studenog 1954. godine u Splitu. Osnovnu kolu i gimnaziju iro Gamulin zavrio je u Splitu. Strojarski studij zapoeo je 1973. godine na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje u Split, a nastavio 1976. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagreb, smjer termotehnika, gdje je diplomirao 07. prosinca 1978. g. obranom rada Klima-blok i ekonomian proraun cijevnog razvoda. Nakon zavretka studija 1978. g. poinje raditi na ugovornim poslovima s poduzeem Monter Zagreb, na poslovima projektiranja grijanja, hlaenja, ventilacija i plinskih instalacija. Od 1979. do 1982. radi u INA Petronafti - Solin, na svim poslovima odravanja terminala za sirovu naftu i naftne derivate, od pripravnikih do rukovoditeljskih. Od 1982. godine radi u Brodosplit Institutu d.o.o. na poslovima istraivanja i razvoja. Bio je i voditelj Odjela za istraivanje i razvoj novih tehnologija. Openito se bavio primjenjivim istraivanjem i razvojem tehnologija u proizvodnim procesima i energetikom kao sudionikom tehnolokih, brodograevnih i strojarskih procesa, racionalizacijom i supstitucijom energije u tehnolokim procesima, te istraivanjima na primjeni novih i obnovljivih oblika energije. Od 1994. do 1997, godine radi na projektima restrukturiranja i reorganizacije sustava Brodosplit, te u sklopu tih projekata obnaa dunost direktora Brodosplit - Autoservis d.o.o. Godine 1997, nakon ukidanja i pripajanja Brodosplit - Autoservis d.o.o. sustavu Brodosplit, zapoljava se u Nova Color d.d. Split kao predsjednik uprave Drutva za proizvodnju i promet boja i kemijskih proizvoda. Tijekom 1999. g. radi kao pomonik efa pogona Trgovakog drutva za odravanje vatrogasnih ureaja i aparata, posuda pod tlakom, pneumatskih splavi Antipiros d.d.- Split. Krajem 1999. vraa se u Brodosplit d.o.o. gdje radi i danas. Od 2004. godine ponovno je uspostavljena Sluba razvoja Brodosplit brodogradilita d.o.o. gdje radi kao voditelj Projekta razvoja energetskih sustava. Popis objavljenih radova strunih i znanstvenih 1) 2) Koautor: Racionalizacija masovnih operacija u brodogradnji kao osnova za robotizaciju procesa, studija SIZ-a znanosti RH, Split, 1987. Koautor: Vodik kao gorivo alternativa za 21. stoljee, Meunarodni simpozij Alternativni izvori energije danas i za 21. stoljee, Brioni, 5-8. listopada 1988. Slui se engleskim i ruskim jezikom. Oenjen je i otac dvoje djece.

133

CURRICULUM VITAE
Nenad Vitalji was born in Split on 24 November 1954. He completed his elementary and secondary (Grammar School iro Gamulin) in Split. He enrolled in the Studies of Mechanics at the Faculty of Electrical Engineering, Mechanical Engineering and Marine Architecture in Split in 1973, and continued at the Faculty of Mechanical Engineering and Marine Architecture, Department of Thermal Technics in Zagreb in 1976, from here he graduated on 7 December 1978 having defended his graduation thesis Klima-blok i ekonomian proraun cijevnog razvoda. After having finished his university studies in 1978, he started doing contracting jobs with the company Monter Zagreb at heating, cooling, ventilation, and gas installation designing. From 1979 to 1982 he worked for the INA Petronafta Solin, from a trainee position to the position of a maintenance manager for crude oil and petroleum product terminal. Since 1982 he has worked for the Brodosplit institute d.o.o. at the research and new technologies development jobs. He generally engages in applied research and development of technologies in production processes and power supply system as participating part of shipbuilding and mechanical technology processes, energy rationalisation and substitution in technological processes, and research in the application of the new and renewable energy forms. From 1994 to 1997 he worked on the projects of and reorganisation of the Brodosplit system at the position Brodosplit Autoservis d.o.o. manager. In 1997, after Brodosplit Autoservis d.o.o. had been abolished and amalgamated to the Brodosplit system he took the job of a Board Director of the company for producing and trading of paints and chemicals Nova Color d.d. Split. During 1999 he worked at the position of the plant deputy manager for the company for maintenance of fire distinguishing devices, compressed vessels, pneumatic rafts Antipiros d.d. Split. In late 1999 he returned to Brodosplit d.o.o. Since 2004 the Brodosplit Development Department has been re-established and he has been working there as the Project Manager for Power Supply System Development. Published works technical and scientific 1) Co-author: Racionalizacija masovnih operacija u brodogradnji kao osnova za robotizaciju procesa, studija SIZ-a znanosti RH, Split, 1987. 2) Co-author: Vodik kao gorivo alternative za 21. stoljee, Brioni, 5-8. listpada 1988. He speaks English and Russian. He is married with two children.

134