Slobodna Bosna 765

SREBRENICA 2011.
: SJE]ANJA PRE@IVJELIH SA STRIJELJANJA
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
EKSKLUZIVNO IZ BOLIVIJE
Vratite mi moju Luciju i njeno nero|eno dijete

TERESA, MAJKA LUCIJE CORTES SALAS
Majka Lucije Cortez Salas, `rtve Zijada Turkovi}a, preklinje bh. vlasti
MARIN IVANI[EVI], PRVI REKET LAGUMD@IJINOG DREAM TEAM-a
Finansijski superrevizor platforma{a
www.slobodna-bosna.ba
SADR@AJ
18 OTVOREN FRONT U SDA
Je li po~eo zavr{ni obra~un Izetbegovi}a i Tihi}a?
êlnik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo Abdulharis [eta, koji uìva podr{ku Bakira Izetbegovi}a, izazvao Tihi}a na dvoboj; Slobodna Bosna analizira {ta se krije u pozadini sukoba [ete i Tihi}a i ho}e li njihov sukob ugroziti prividno jedinstvo u vrhu SDA uspostavljeno nakon strana~kog kongresa stotine okorjelih birokrata biranih po strana~koj, rodbinskoj, ili zavi~ajnoj liniji
www.slobodna-bosna.ba
60 PRIÂ IZ A KATEGORIJE
Ma{tovito i originalno u Karlovym Varyma
Na{a saradnica boravi na 46. KARLOVY VARY INTERNATIONAL FILM FESTIVALU i pi{e o najboljim filmovima koje je odgledala u prvih {est dana ove presti`ne filmske smotre; u takmi~arski program East of the West uvr{ten je i BELVEDERE, drugi dugometra`ni igrani film AHMEDA IMAMOVI]A
36 RATKO MLADI] U HAAGU

Strogo kontrolirana histerija
Drugo pojavljivanje RATKA MLADI]A pred sudijama Tribunala u Haagu obiljeìo je staloèni holandski sudija ALPFONSE ORIE, koji je razuzdanog, bahatog, zapjenu{anog ratnog zlo~inca istjerao iz sudnice i nastavio, kao da se ni{ta nije desilo, ~itati optu`nicu; na{a novinarka istraùje kako }e se ovaj kapitalni sudski proces dalje odvijati
22 SREBRENICA
Preìvjeti genocid
Pred jo{ jednu dènazu u Poto~arima, gdje }e ove godine biti sahranjeno jo{ 550 `rtava genocida u Srebrenici iz jula 1995. godine, razgovarali smo sa ljudima koji su uspjeli pro}i koridorom smrti probijaju}i se kroz {ume iz Srebrenice prema Nezuku i ~ija imena samo pukom sre}om nisu danas me|u imenima hiljada ubijenih isklesanim na plo~ama u Memorijalnom centru Poto~ari. Ispri~ali su nam kako su se probijali pored zasjeda dok su ih zasipali granatama, bojnim otrovima i u kolone se 56 NEKONVENCIONALNE ubacivali preru{eni pripadnici Vojske RS-a METODE POBUNE odvode}i ih na krivi trag i usmjeravaju}i prema Kravici gdje su u toku bila masovna Ukrajinske radikalne feministice pogubljenja. ^lanice feministi~kog ukrajinskog udruènja FEMEN imaju oko tristo aktivnih ~lanica koje protestuju protiv lo{eg poloàja èna u njihovoj zemlji, ku}nog nasilja, obespravljenosti, seks turizma... Veliku pa`nju privukle su zahvaljuju}i svojoj udarnoj grupi od dvadesetak toples diverzantica koje demonstriraju obnaène i koriste svoja tijela u politi~koj borbi
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
28 DR@AVNE AGENCIJE
Lezi (h)lebe da te jedem
Dok konstituiranje Vije}a ministara BiH ulazi u deseti mjesec nakon odrànih izbora, prethodna dràvna Vlada u malom, ali tehni~kom mandatu osniva desetine novih dràvnih agencija, parazitskih institucija koje su svojevrsne kadrovske deponije za
7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA
PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET
SLU[AJ VAMO
DA TE NIJE ALIJA, NE BI BILO NI BUDNJE
Spisak prislu{kivanih telefona Nezavisnim novinama najvjerovatnije proslije|en iz MUP-a RS!?

Prema izvorima Slobodne Bosne iz Tuìla{tva Bosne i Hercegovine, privodi se kraju istraga o na~inu na koji je u banjalu~ke Nezavisne novine prije vi{e od mjesec dana procurio strogo povjerljivi dokument od preko pet hiljada telefonskih brojeva koje prislu{kuje dràvna Agencija za istrage i za{titu (OSA). Podsjetimo, banjalu~ki dnevni list je danima objavljivao brojeve stotina telefona koje je po odobrenju Tuìteljstva BiH pratila dràvna obavje{tajna agencija. Prema neslu`benim informacijama, dosada{nja istraga koju je pokrenulo Tuìla{tvo BiH pokazala je kako je najvjerovatniji izvor iz kojeg je ovaj dokument iscurio u Nezavisne Ministarstvo unutra{njih poslova Republike Srpske. To je istraìteljima
@eljko Kopanja
Tajkun Alija Budnjo, njegov sin i zatitari nekanjeno siju strah i nasilje nad graanima Ilide
Foto: Milutin Stoj~evi}
NEFORMALNI GAZDA ILID@E

Tihi}ev tajkun Alija Budnjo iz sjene vlada Op}inom Ilidà
Potomci Alije Budnje, vlasnika Hotelsko-banjsko-turisti~kog dru{tva Hoteli Ilidà i omiljenog tajkuna Sulejmana Tihi}a, ~lana Kantonalnog odbora SDA i Op}inskog vije}a Ilidà, te neformalnog kadrovika stranke, na sebi svojstven na~in dijele pravdu po sarajevskom naselju Ilidà. Kako nezvani~no saznajemo, k}erka Alije Budnje Amina Budnjo voze}i se u svom BMW-u doìvjela je lak{u saobra}ajnu nesre}u. Mladi} koji je ogrebao Aminin luksuzni ~etveroto~ka{ priznao je krivicu, ali to ga nije spasilo gnjeva njenog starijeg brata Muamera Budnje. Nakon telefonskog poziva sestre, brat Muamer na lice mjesta stigao je u svom terencu u pratnji dvojice tjelohranitelja koji su, uprkos prisustvu saobra}ajnih policajaca, brutalno pretukli nesretnog voza~a koji je prouzrokovao nesre}u. Ilidàncima poznat po svom bahatom i kabadahijskom pona{anju Budnjo junior zavr{io je u policijskoj stanici, a navodno su privedeni i svi u~esnici ovog nemilog doga|aja. Da se stvari ne bi dalje komplikovale, umije{ao se otac Alija Budnjo i ~itav slu~aj navodno je stavljen ad acta. Ovo nije prvi put da Alija Budnjo svojim uticajnim likom i bahatim djelom brani (ne)djela svoje djece koja saobra}ajne nezgode
obi~no rje{avaju neprimjerenom upotrebom sile. Naime, prije dvije godine Muamer Budnjo imao je manju saobra}ajnu nezgodu u kojoj je u~estvovao i jedan privatnik sa Ilidè. Kako se nesporazum nije mogao okon~ati primjenom fizi~kog nasilja, navodno je do{lo i do potezanja vatrenog oru`ja. A ni njihovom ocu, Tihi}evom tajkunu Aliji Budnji, nasilje nije strano. Potvrdili su nam to i radnici sarajevskog javnog preduze}a Vodovod i kanalizacija koji su bili u akciji spre~avanja kra|e vode iz gradskog vodovoda, {to je postala redovna praksa ilidànskih hotela u vlasni{tvu Alije Budnje. Naime, svjesni mogu}ih problema na terenu iz Vodovoda su poslali deseto~lanu ekipu kako bi se zavrnuo jedan ventil. Ekipu JP Vodovoda i kanalizacija do~ekali su Budnjin za{titari koji su se, ocijeniv{i brojnu nadmo}nost protivni~ke strane, povukli bez gubitaka. A da Alija Budnjo voli diskretno rje{avati kako dje~ije, tako i svoje nesta{luke najbolje svjedo~i podatak da nakon {to je pretu~en u svom hotelu Terme na Ilidì krajem marta 2011. godine, iako je policija intervenirala, doga|aj nije zabiljeèn u slu`benim depe{ama. (M. Fazli})
SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
Proslava Dana nezavisnosti SAD - svi su doli
donijelo nove glavobolje, jer bi u daljnim istra`nim radnjama trebalo ispitati odgovorne iz ovog ministarstva {to bi stvorilo dodatne tenzije i sukobe na relaciji Banja Luka - Sarajevo. (S.A.)
ZNA^KU O REP
Dragan Luka~ predloìo samog sebe za Zlatnu policijsku zna~ku!?

Doma}ini gala prijema ameri~ki ambasador u BiH Patrick Moon sa suprugom Danutom
Na proslavi Dana federalne policije (koja je po strukturi posjetitelja vi{e li~ila na Kongres SDP-a BiH), odrànoj pro{log petka u sarajevskom Domu policije, dodijeljena su prigodna priznanja zaslu`nim policajcima, ali i predstavnicima drugih institucija. Na ovoj sve~anosti najnezadovoljniji je, kako saznajemo, bio direktor Uprave Federalne policije Dragan Luka~. Nekoliko dana ranije direktor Luka~ je ministru policije Predragu Kurte{u predloìo samog sebe za najve}e policijsko priznanje - Zlatnu policijsku zna~ku. Ministar Kurte{ je ovaj prijedlog s nokta odbio, budu}i da je Luka~ na direktorskoj du`nosti ne{to malo duè od pola godine, kao i da je njegov doprinos radu federalne policije samo u tome {to je potpuno opusto{io, organizaciono, kadrovski, pa i moralno ovu instituciju. (S.A.)
Dragan Luka~
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
SVAKOG ÛDOVI[TA TRI DANA DOSTA

Pi{e: SENAD AVDI]
Obiao je tokom radne posjete glavnom gradu Bosne i Hercegovine predsjednik Srbije i stan na Grbavici u kojem je roen, u zgradi u kojoj je zvijer Veselin Vlahovi Batko svakog stanara krive nacionalnosti nagrdio, silovao, opljakao. I o Batkovim zloinima se ne bih izjanjavao pre nego to to urade nadlena pravosudna tela, nije odgovorio Tadi, ali bi odgovorio taman tako da ga je neko (u)pitao
bja{njavaju}i sa stru~nog, socijalno-medicinskog stajali{ta pona{anje/divljanje Ratka Mladi}a u sudnici Tribunala u Haagu, prije nego {to ga je sudac Alphonse Orie istjerao na hla|enje, ugledni hrvatski psihijatar na HRT-u ovako tuma~i: Mladi} se ne obra}a ni sudu ni globalnoj (me|unarodnoj) javnosti: njegov nastup za ciljnu grupu ima onaj uzorak javnosti koji ga doìvljava kao heroja. U tom smislu svojim bezobrazlukom i osiono{}u je napravio dobar posao. Ako je to tako, a dosta toga ukazuje da jeste, onda je sa medijskog stajali{ta gledano Mladi} prvog dana ove nedjelje imao nevi|en peh i doìvio je potpuni krah: njegova ciljna grupa je ve} 24 sata bila u kolektivnom deliriju nakon superiornog trijumfa Novaka \okovi}a na najpresti`nijem teniskom turniru, u Wimbledonu. Ne èlim govoriti o politici, u to se ne razumem, odmah nakon preuzimanja skupocjenog trofeja zadihano
ko mu je nabavio ulaznicu za prvi saff Wimbledona?! Da je kojim slu~ajem u finalu protiv Rafe Nadala igrao Marin îli}, Ivan Ljubi~i}, Ivo Karlovi}... jo{ bi se to moglo i razumjeti - prvi bh.diplomata, poznato je, ima putovnicu Republike Hrvatske. Voli ~ovjek, stradalnik i diplomata Alkalaj tenis: odli~no, eno mu Tuzle, neka se tamo slika, gdje ovoga vikenda reprezentacija Bosne i Hercegovine igra Davis cup me~ protiv Estonije.) vaka ~ast Novaku \okovi}u, skidam kapu (ako treba i {apku) pred njegovom briljantnom igrom, ali, vratimo se mi, ipak, na nastup Ratka Mladi}a tokom drugoga pojavljivanja u sudnici u Haagu, prije svega na medijsku recepciju i politi~ke reperkusije cirkusa koji je poku{ao napraviti, u ~emu je tek, ne svojom krivicom, simboli~no uspio. Jednim dijelom zbog toga {to ga je u tome sprije~ilo Sudsko vije}e predvo|eno Alphonseom
Stavljanje generala Jovana Divjaka i Ratka Mladi}a u isti pravno-procedu

je kazao Nole nacionale. Ali ako ne}e Muhamed brijegu (\okovi} politici), ho}e brijeg-politika \okovi}u. Predsjednik Srbije Boris Tadi} istodobno, dèntlmenski nude}i \okovi}u da ga zamijeni na predsjedni~kom prijestolju, kaè: Ovo je bio trijumf za sve Srbe, kako u Srbiji, tako i u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori. Uskra}uje li mi tim promi{ljanjem predsjednik Tadi} elementarno ljudsko-sportsko pravo da navijam za Novaka \okovi}a? Ili me pred kamerama javno svrstava u Srbina u rasejanju! (Tek nekoliko dana kasnije tokom slu`benog posjeta Borisa Tadi}a Sarajevu, srbijanski predsjednik nas je informirao da je finalu u Wimbledonu prisustvovao i bosanskohercegova~ki ministar vanjskih poslova SVEN ALKALAJ. Vjerujem da je ta informacija iznenadila, ne i {okirala, kompletan bosanskohercegova~ki dràvni vrh, sve ~lanove Predsjedni{tva BiH koji kreiraju vanjsku politiku. [ta }e, uop}e, ta Silajdì}eva diplomatska, tehni~ko-mandatska (umalo ne napisah mandatskoinunitetska!) bjelosvjetska vucibatina Alkalaj u Londonu, ko to pla}a, ko mu je potpisao, a ko odobrio putni nalog,
6
Oriem, a drugim iz razloga {to su Srbija i Srbi (ma gde bili) prethodnoga dana dobili novoga heroja - onoga sa reketom. Ko je barem dijagonalno pratio srbijanske (srpske) medije ovoga ponedjeljka bez te{ko}e je mogao uo~iti da je Mladi}evo pojavljivanje u ha{koj sudnici i sve ono {to je taj skandal pratilo bila tek tre}a, ili ~etvrta vijest po va`nosti. Top vijest je, o~ekivano i prirodno, bio do~ek teniskog imperatora \okovi}a u Beogradu, druga su pregovori Beograda i Pri{tine koji su nakon uspje{no okon~ane prve runde ostavili dilemu da li Srbija pregovara s jednim svojim neotu|ivim integralnim dijelom, ili se dogovaraju dvije suverene, paralelne dràve. Informacije o su|enju Ratku Mladi}u u Haagu borile su se za tre}e mjesto sa alarmantnim vijestima o problemima srpskih proizvo|a~a malina nakon nedavne elementarne nepogode koja je devastirala ovogodi{nji urod tog izvozno perspektivnog srpskog branda. Banjalu~ke Nezavisne novine su, za razliku od ve}ine svjetskih medija, izvje{taj sa su|enja Ratku Mladi}u izbacile iz prime timea- pomjerile, }u{nule ga na neku petu-{estu stranicu u listu. Prioritetnije je i prirodnije njiSLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Foto: Milutin Stoj~evi} Srbijanski predsjednik u prvoj slu`benoj posjeti Sarajevu Srbijanski predsjednik u prvoj slu`benoj posjeti Sarajevu
SVEÂNI STROJ NA SVOME SVEÂNI STROJ NA SVOME
hovom ure|iva~kom konceptu da udarne stranice odvoje za pri~u o kumi Zlatka Lagumdìje, ina~e zasluènom, ali ograni~eno skandaloznom doga|aju, koja je (privremeno?) zamijenila Milorada Bara{ina na mjestu glavnog dràvnog tuìtelja. Tri dana ranije, isti list na tre}oj, dakle najglavnijoj stranici, potanko svjedo~i o sukobu unutar sarajevskog Kantonalnog odbora Stranke demokratske akcije, {to je tako|er vrlo zanimljiva medijska roba. Sedam-osam stranica dalje, najsitnijim mogu}im slovima preneseno je svjedo~enje inspektora MUP-a Srbije Milorada Davidovi}a koji je u Haagu tri dana Radovanu Karadì}u dokazivao da su svi zlo~ini nad Bo{njacima u Bijeljini (gdje je je Davidovi} bio poslan iz Beograda kao nadzorni organ) bili koordinirani iz Karadì}evog {taba na Palama. Novac koji je je Vojkan \urkovi}, zlo~inac zaduèn, a nikada procesuiran za etni~ko ~i{}enje u Semberiji, uzimao od humano preseljenih Bo{njaka iz Bijeljine i
darde. Od trenutka kad je monstrum Mladi} sletio na aerodrom u Holandiji, kada ga se Srbija ratosiljala, on je, prema (n)ovoj srbijanskoj real-politici postao isklju~ivo pravosudni, i to me|unarodni problem, s kojim Srbija nema ni{ta.
e znam da li je iko mudrom i odmjerenom srbijanskom predsjedniku Tadi}a prije dolaska u Sarajevo do{apnuo kako je, najblaè re~eno, nepristojno, dapa~e uvredljivo tokom boravka u ovom gradu, bilo kojim povodom Jovana Divjaka i Ratka Mladi}a stavljati u istu re~enicu, a kamoli isti (me|unarodnopravni) kontekst. Ne mjeri se me|unarodni karakter rata u Bosni i Hercegovini ulogom Srbijanca Jovana Divjaka u odbrani Bosne i Hercegovine, nego srbijanskim navo|enjem seljaka iz Kalinovika Ratka Mladi}a; sve je te dokumente Vrhovnog savjeta odbrane Tadi} imao pri ruci dok je bio ministar odbrane Srbije i civilni kon-
ralni ko{, {to je u Sarajevu uradio Boris Tadi}, uvredljivo je, nedopustivo i skandalozno!
Janje, ve}im dijelom je upu}ivan na Pale Radovanu Karadì}u i Mom~ilu Kraji{niku, pored ostalog je kazao savezni inspektor Davidovi}. trolor vojske u ~ijim se njedrima - za{ti}enim objektima, krio, ta~nije relaksirao Ratko Mladi}. Dvije su, generalno gledano, faze u srbijansko-srpskoj dràvnoj i politi~koj optici u odnosu na ratne zlo~ine u Bosni i Hercegovini: prva, u kojoj su se bilo kakvi zlo~ini negirali, nisu prihvatali i, druga, podmuklija i ulju|enija koja prihvata da jeste bilo odre|enih nepravilnosti, malih, ali pojedina~nih, lokalnih genocid~i}a, ali to nije stvar Srbije, nego Haaga, dakle pravosudne tehnike i procesnih nadmudrivanja, a ne dubinskog politi~kog i dràvnog imperativa dràve i naroda u ~ije su se ime ti zlo~ini desili. Sudilo se u Srbiji ubicama iz Zvornika i Vi{egrada, kolja~ima iz Vukovara i Bijeljine, to nikako ne treba previdjeti niti potcijeniti. Ali ni jedan od tih sudskih procesa nema ni medijsku pa`nju, niti javni odjek kakav ima pojavljivanje na sudu Joce Amsterdama, ili mahnitih profa{isti~kih ubica fransuskog navija~a Bricea Tattona. Ergo, svo|enje, reduciranje su|enja Ratku Mladi}u, kao i drugim zlo~incima koji se mjesecima i godinama vrte po ha{kim sudnicama na tehni~ki aspekt, stvar procedure je dugoro~no opasno, kvarno, ali i politi~ki vrlo rizi~no i nedopustivo. Ko to ne vidi, ko to ne prepoznaje, ne vidi i ne prepoznaje ama ba{ ni{ta!
7
oris Tadi} tokom slu`bene posjete Sarajevu kaè da ne}e da se me{a ni u slu~aj Jovana Divjaka, ni Ratka Mladi}a. On naravno i na~elno sve zlo~ine osu|uje, ali sva~ija odgovornost za zlo~ine se utvr|uje na sudovima i ja }u to po{tovati. Obi{ao je tokom radne posjete glavnom gradu Bosne i Hercegovine predsjednik Srbije i stan na Grbavici u kojem je ro|en, u zgradi u kojoj je zvijer Veselin Vlahovi} Batko svakog stanara krive nacionalnosti nagrdio, silovao, oplja~kao. I o Batkovim zlo~inima se ne bih izja{njavao pre nego {to to urade nadle`na pravosudna tela, nije odgovorio Tadi}, ali bi odgovorio taman tako da ga je neko (u)pitao. Mudra srbijanska politika i iz Beograda i iz Banje Luke malopomalo pitanje ratnih zlo~ina iz su{tinskog pretvorila je u tehni~koproceduralno pitanje. Nije srbijanska vlast uhapsila Ratka Mladi}a zbog toga {to je optuèn za najteì uop}e poznati i zamislivi ratni zlo~in, genocid, nego zato {to je to bio temeljni uvjet, conditio sine qua non, za bilo kakvo integriranje Srbije u moderne evropske stan-
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 30. JUNI

Kasni razgovor sa sudijom Suda Bosne i Hercegovine NENADOM [ELEDOM. Komentiramo izbor prof. dr. SENAIDA MEMI]A za na~elnika op}ine Ilidà. Na~elnik Memi} je poru~io da }e biti
SUBOTA, 2. JULI
Osamdeset godina danas navr{ava moj dobri drug, odvjetnik MLADEN [UTEJ i saziva pola grada da to s njim proslave u njegovoj ku}i u Podacima. Ispri~avam se starom gospodinu {to sam sprije~en uveli~ati proslavu, pitam ga kako je. Nema lak{e bolesti od mamurluka, em zna{ odakle poti~e, em zna{ kada }e se zavr{iti.
NEDJELJA, 3. JULI
Ju~er ènsko, a danas mu{ko finale WIMBLEDONA. Moram priznati da se oko ovih tenisa~ica gotovo ni{ta ne razumijem otkako je nestalo Martine Navratilove. Sve su mi nakon nje tenisa~ice nekako iste, podjednako lijepe i na isti na~in neprepoznatljive: Kurnjikova, Wozniacki, [arapova... Kao iz onog vica kad je Mujo blizancima dao imena Huso i Husein, pa ga upozorilo da je to isto, a on odgovorio pa i njih dvojica su isti... Ali je zato dana{nje mu{ko finale izme|u Novaka \okovi}a i Rafaela Nadala
su odmah posko~ile @ene Srebrenice, Bakira, Munira..., koje su ~ule eno, bre, Darka (Mladi}a, monstrumovog sina). PoM ~ele su napadati i vrije|ati Andriju ni krivog ni du`nog, a jedna je ~ak rekla da ga je li~no vidjela u Poto~arima (ta~no, izvje{tavao je Jarak sa godi{njice genocida). Pa {ta im ti kaè{, kada su te napale?, pitam Andriju. Ni{ta, {ta }u, {utio i trpio.... Mogao si ih umiriti da si rekao: nisam ja Darko Mladi}, Allaha mi, peckam ga.
UTORAK, 5. JULI
Jedan dobar poznanik koji je od prvoga dana bio uklju~en u istragu oko monstruozne zlo~ina~ke organizacije Zijada Turkovi}a sino} mi do u detalja prepri~ava kako su i koji pripadnici te organizacije planirali da mene likvidiraju u sezoni prolje}e-ljeto pro{le godine. Pokrivali su stan gdje ìvim, redakciju SB, kafane koji obilazim. Zajebalo ih je samo to {to su i sami bili pod 24-satnim policijskim nadzorom. Ne bi mi bilo toliko ào da su me tada Turkovi}eve horde ubica odradile, krivo bi mi bilo {to bi od toga jedini profit imale brojne organizacije za za{titu novinarskih i op}enito ljudskih prava koje bi na primjeru moje likvidacije mogle profitirati po donatorskim sijelima {irom planete dokazuju}i ugroènost novinarske profesije u BiH
na~elnik svih gra|ana bez obzira na naciju, vjeru, politi~ka uvjerenja. Prepri~avamo zgode iz sudnice u kojoj smo i sudija [eleda i ja imali bliske susrete sa na~elnikom svih gra|ana. Kada mu je presu|ivan sin za neovla{teno drànje nekoliko stotina pu{aka, Memi} je sudiju [eledu izvrija|ao na nacionalnoj, vjerskoj i politi~koj osnovi, nazvao ga ~etnikom, Vlahom, progoniteljem muslimana. Iako je za takvu grubu povredu suda zaprije}ena kazna izme|u jedne i pet godina zatvora, profesor Memi} je pro{ao sa pola godine uslovno. Na su|enju po tu`bi koju je podigao protiv mene, nasilnik, pardon na~elnik Memi} je po istom osnovu vrije|ao mog odvjetnika Draèna Zubaka i sutkinju Nadu Papo. Ilidà, ovakva kakva je danas, divlja, opasna, neukrotiva, zbilja nije zasluìla adekvatnijeg i prigodnijeg na~elnika od nau~nika-nasilnika Memi}a!
SRIJEDA, 6. JULI
bilo veli~anstveno! Dobio je \okovi} i to koriste}i taktiku uz pomo} koje je prethodnih godina svjetskim teniskim arenama superiorno dominirao {panjolski toreador Nadal: taktiku poznatu kao tamos-vamos! U Nadzorni odbor Razvojne banke FBiH Zlatko Lagumdìja je postavio svog savjetnika Reufa Bajrovi}a. Prije toga je Bajrovi}a turio i u Nadzorni odbor Fabrike duhana Sarajevo. Za v.d. glavnog tuìoca
PETAK. 1. JULI
Prepri~ava mi jutros prijatelj koji je bio na utakmici [iroki Brijeg - Olimpija kako je cijeli stadion ustao i zapljeskao kada su se u sve~anoj loì pojavili IVICA OSIM i DU[KO BAJEVI]. Nisam bio nikada na
PONEDJELJAK, 4. JULI
Ne vidim da sa su|enja Mladi}u u Haagu za Novu TV izvje{tava moj dobri kolega ANDRIJA JARAK. Valjda ga jo{ nije popustila ljutnja i nelagoda koju vu~e od prvog Mladi}evog pojavljivanja u ha{koj sudnici. Andrija mi pri~a kako je sjede}i na galeriji sudnice neko od srpskih novinara, ugledav{i ga, kazao: Eno, bre, Jarka. Na to Tuìteljstva BiH postavljena je Dijana Lokmi}-Misira~a, kuma Zlatka Lagumdìje. Salko Hasanefendi}, neda{nji direktor Oslobo|enja (u vrijeme kada je ovaj list grafi~ki redizajnirala firma ~ija je vlasnica Lagumdìjina supruga Amina), zemljak je, a kaù i ro|ak lidera SDP-a. Najprije je izabran u Upravni odbora Terminala FBiH, a ju~er i za direktora Javnog preduze}a ZOI84. Zar sve ovo ne obesmi{ljava, ne demantira tvrdnje zlih jezika kako Lagumdìja misli isklju~ivo na sebe?!
stadionu Pecara, ali jesam u rukomentoj dvorani u Ljubu{kom prije nekoliko godina - kada su se u sve~anoj loì pojavili ~elnici HDZ-a BiH, niko ih nije ni primijetio...
8
MINI MARKET
PU[KOM NA DU[KU
@ELJ(K)O MOJA, TUGO MOJA
Direktor FTV-a, Dèmal [abi} Du{ku Juri{i} poslao na biro za nezaposlene

Nakon {to su mjesecima ignorirali sudske presude nakon kojih su bili obavezni vratiti je na posao, aktuelni menad`ment Federalne televizije, ovih je dana Du{ki Juri{i} priredio jo{ jedno poniènje. Naime, direktor Federalne televizije Dèmal [abi}, ovih je dana, po kuriru, njezinu radnu knjiìcu prebacio u kancelarije sarajevske Op}ine Novi Grad {to zna~i kako je ova novinarka i urednica, sa 22-godi{njim radnim staòm na javnom servisu, definitivno izba~ena iz ove medijske ku}e. Potpuno nelegalno, poluanonimni [abi}, kojeg je na to mjesto instalirao Slavo Kuki}, prvo je na e-mail adresu Du{ke Juri{i} poslao pismo sa otkazom. Pismo je bilo potpisano e-mail adresom Odjela za ljudske resurse FTV, bez pe~ata i bez potpisa ovla{tenog lica. Zatim je u dva navrata, iako je sve vrijeme znao da je sve {to radi ilegalno i suprotno odlukama suda, naloìo da da se Juri{i}kina radna knjiìca, poreska prijava i formulari za PIO po{alju po{tom na njezinu ku}nu adresu. Juri{i} pismo nije èljela primiti jer nikada nije dobila rje{enje o otkazu a preuzimanjem pisma bi fakti~ki priznala odluku rukovodstva FTV o protjerivanju sa posla. U cijelom slu~aju nije uop}e jasno kako su se slu`benici Op}ine Novi Grad, na ~ijem je ~elu potpredsjednik SDP-a Damir Hadì}, pristali primiti na protokol li~ni dokument iako je sudski spor jo{ uvijek u toku?! Treba kazati kako je u isto vrijeme kada je [abi} kurirom slao knjiìcu neposlu{ne Juri{i} Komisija za ljudska prava federalnog Parlamenta jednoglasno odbila iz10
Komiev kabinet troi vie nego Radmanoviev i Izetbegoviev kabinet zajedno

Prema slu`benim informacijama Predsjedni{tva BiH, u prvom kvartalu 2011. godine najvi{e je potro{io kabinet hrvatskog ~lana Predsjedni{tva @eljka Kom{i}a. Samo na ugovorene usluge, Kom{i}ev kabinet je u tri mjeseca spiskao 44.500 KM, znatno vi{e nego {to su zajedno na ugovorene usluge potro{ili kabineti bo{nja~kog i srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH. Kom{i} je najvi{e potro{io i na povremene ugovorene poslove - 30.500 KM, {to je {est puta vi{e nego je potro{io kabinet Bakira Izetbegovi}a, odnosno 15 puta vi{e nego {to je u ove svrhe potro{io kabinet predsjedavaju}eg Neboj{e Radmanovi}a. U izvje{taju Predsjedni{tva BiH nije precizirano o kakvim je povremenim ugovorenim poslovima i ugovorenim uslugama rije~, niti ima obja{njenja za{to je Kom{i}ev kabinet potro{io znatno vi{e nego druga dva kabineta zajedno. Pitanje je tim zanimljivije {to je upravo Kom{i}ev kabinet najbrojniji. Kom{i}a naime servisira osam savjetnika, Radmanovi}a sedam, a Izetbegovi}a {est. (A.M.)
@eljko Kom{i}
E, MOJ SA[A
Saa Stjepanovi, pokajnik bez advokata

U junu 2011. godine advokat Aldin Lejli}, koji pred Sudom BiH i Op}inskim sudom u Sarajevu ve} odranije zastupa suprugu Zijada Turkovi}a, [ejlu JugoTurkovi}, na sopstveni zahtjev razrije{en je du`nosti daljeg zastupanja Sa{e Stjepanovi}a, jednog od ~lanova Turkovi}eve zlo~ina~ke organizacije, osumnji~ene za organizirani kriminal, ubistva, razbojni{tva, iznude i druga krivi~na djela. Advokat Lejli} odustao je od zastupanja Stjepanovi}a zbog navodnih pritisaka koji su vr{eni na njegovog klijenta uslijed ~ega se Stjepanovi} odlu~io pri kraju istrage da sve prizna i da, i prije podizanja optu`nice, potpi{e sporazum o priznanju krivnje. Stjepanovi} je bio uklju~en u poslove trgovine drogom kao i dobavljanje policijskih uniformi za plja~ku Cargo centra na Aerodromu Sarajevo. Me|utim, nakon priznanja krivice i postizanja sporazuma sa Tuìla{tvom BiH, Stjepanovi} ima veliki problem u pronalasku pravnog zastupnika, odnosno advokata. Naime, prema nezvani~nim informacijama, dvadesetak advokata ve} je odbilo da zastupa ovog ~lana zlo~ina~ke organizacije koji je priznao krivicu i postigao nagodbu sa Tuìla{tvom BiH. (M. F.)
MINI MARKET
PRO ET CONTRA
Treba li se meunarodna zajednica uplesti u izbor Vijea ministara BiH?

DRAGAN MEKTI]
Direktor Slu`be za poslove sa strancima
DARIO NOVALI] VLASTIMIR Glavni i MIJOVI] odgovorni

urednik Starta Novinar
NE
Me|unarodna zajednica ne treba se uplesti u izbor Vije}a ministara jer taj problem trebaju rije{iti doma}e politi~ke snage. Mi treba da vodimo ra~una i da odlu~ujemo sami o sebi.
NE
Smatram da se me|unarodna zajednica ne treba uplesti iz razloga {to treba sami da vidimo koliko je duboko dno kome idemo da bismo se ne{to kona~no dogovorili.
NE
Me|unarodna zajednica ne bi trebala da se mije{a u izbor Vije}a ministara jer je posljednih godina promovisala princip po kojem unutra{nje politi~ke snage treba me|usobno da se dogovore i da bilo kakav njihov dogovor me|unarodna zajednica treba da prihvati.
mjene i dopune Zakona o federalnoj televiziji, kojima bi se, izme|u ostalog, legalizirala skandalozna i ilegalna odluka aktuelnog rukovodstva FTV o ukidanju Informativnog programa ovog javnog servisa. Ova je Komisija tako dala za pravo sudu, Helsin{kom komitetu i medijskim udrugama koji mjesecima glasno govore o tome kako je na FTV na sceni protuzakonit proces reorganizacije skrojen isklju~ivo po èljama ovda{njih politi~kih mo}nika koji su za provo|enje njihovih zamisli o poklapanju javnog medijskog prostora prepustili svojim poslu{nicima instaliranim na rukovode}a mjesta. (N.H.)
PLAN B - NI[TA ILI SVE
LAMIJA TANOVI]
Profesorica
ERNAD ÔMAGA
Predsjednik USP-a
VERNES BULJUGIJA
Predsjednik Sindikata ma{inovo|a FBiH
DA
Me|unarodna zajednica treba se uplesti u izbor Vije}a ministara ina~e }emo rje{enje ~ekati do beskraja sa obzirom da ovi koji se dogovaraju po definiciji ne mogu da se dogovore.
DA
Svjedoci smo da se vi{e od osam mjeseci doma}e vlasti ne mogu dogovoriti i smatram da je vrijeme da se me|unarodna zajednica uplete u izbor Vije}a ministara Bosne i Hercegovine.
DA
Sve su prilike da }e se me|unarodna zajednica morati umije{ati u izbor Vije}a ministara jer doma}e vlasti ne mogu da se dogovore.
Nakon odbijenice Slavi Kuki}u, SDP aktivira plan B s Martinom Raguòm

Kako je izvjesno da kandidat SDP-a za mandatara Vije}a ministara BiH Slavo Kuki} ne}e pro}i ni u drugom krugu glasanja u Parlamentu BiH, sve se ~e{}e spominje SDP-ov plan B u ~ijem je sredi{tu Martin Ragu`. Gotovo je izvjesno da }e SDP nakon Kuki}a kandidirati aktuelnog dopredsjednika HDZ-a 1990 Martina Raguà, koji ima pune ve}e izglede od Kuki}a da osvoji i natpolovi~nu, ali i entitetsku podr{ku u Parlamentu BiH. SDP-ov plan s Martinom Raguòm bio je spreman jo{ prije dva mjeseca, no SDP se u posljednji ~as ipak odlu~io za Kuki}a, procjenjuju}i da bi Ragu` mogao pro}i tek nakon {to Kuki} dobije odbijenicu zastupnika iz SNSD-a. Nakon {to je Kuki} zaustavljen, teret odgovornosti za neformiranje Vije}a ministara prevaljen je na zastupnike SNSD-a. U SDP-u procjenjuju da se Dodikovi zastupnici ne}e usuditi dva puta zaredom glasati protiv predloènog mandatara!? (M.A.)
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
11
TURKOVI]EVA GRUPA
Pred skoranji poetak suenja 14-lanoj zloinakoj organizaciji na elu sa ZIJADOM TURKOVIEM, odgovornoj za krvolone likvidacije petero ljudi, na novinar je u Boliviji pronaao Teresu Salas, majku LUCIJE CORTEZ SALAS, djevojke koju je zajedno sa vjerenikom MITHATOM MEKIEM Turkovi prole godine likvidirao u kui SEADA DUMANJIA, svjedokapokajnika u predstojeem sudskom procesu. U potresnoj ispovijesti za SB oajna majka trai da se tijelo kerke Lucije i njenog neroenog djeteta napokon iz sarajevske mrtvanice prebace i sahrane u Boliviji
porazumom o priznanju krivice i presudom Seada Dumanji}a na zatvorsku kaznu od pet godina, okon~an je prvi dio sudskog procesa pred Sudom BiH protiv zlo~ina~ke organizacije Zijada Turkovi}a, optuène za ubistva Mithata Meki}a, Lucije Cortez Salas, Vernera Ajdarija i Marija Toli}a. Dumanji} je u zamjenu za svoje svjedo~enje protiv Turkovi}a i ostalih ~lanova njegove zlo~ina~ke grupe pristao na kaznu od pet godina zatvora. Po~etkom juna Sud BiH je potvrdio optu`nicu protiv Turkovi}a te Sa{e Stjepanovi}a, Nijaza Zubana, Mirze Drini}a, Seada Dumanji}a, Hajrudina Memovi}a, Fadila Aljovi}a, Dragi{e Rajaka, Muamera Zahitovi}a, Hilmije Ma{ovi}a, Ermina Deli}a, Milenka
12
Pi{e: NEDIM HASI]
MASOVNI ZLOÎNCI PRED SUDOM

LUCIA I TERESA CORTEZ SALAS
Majka nesretne Bolivijke, koju je mu~ki usmrtio Zijad Turkovi}, moli vlasti u Bosni i Hercegovini da joj pomognu kako bi kona~no sahranila svoje dijete
Laki}a, @eljka \uri}a i Danijela Planin~i}a. Prema optu`nici, ova zlo~ina~ka organizacija djelovala je od po~etka 2005. godine do septembra 2010. godine. Kao vo|a ove kriminalne grupe odgovorne za najteà krivi~na djela, kao {to su ~etiri ubistva, organizovani kriminal, {verc heroina i kokaina, razbojni{tvo, pranje novca i iznuda, ozna~en je Zijad Turkovi}, koji je uhap{en u septembru pro{le godine u Sarajevu.
DRAGOCJENE INFORMACIJE SVJEDOKA-POKAJNIKA

Na su|enju Zijadu Turkovi}u i pripadnicima njegove zlo~ina~ke organizacije, pokajnik Dumanji}, ba{ kao i Isljam Kalender koji se pokajao, dobio imunitet i nagodio se s Tuìteljstvom, bit }e jedan od najva`nijih svjedoka. Kalender je policiji otkrio gdje su zakopana tijela Mithata Meki}a i Lucije Cortez Salas a, kako saznajemo, Dumanji} bi trebao desetak dana svjedo~iti u sudnici i do u detalje objasniti kako je funkcionirala Turkovi}eva organizacija. Dumanji} se sedam dana nakon nestanka Marija Toli}a sam javio na izdràvanje kazne u zeni~kom zatvoru nakon dugogodi{njeg odga|anja. Tokom istrage je sura|ivao sa federalnim istraìteljima koji su ga saslu{avali u zeni~kom KPZ-u. Prisustvovao je i pretresu svoje vikendice na Igmanu, gdje su inspektori traìli tragove zlo~ina. Navodno je Dumanji}, kada mu je re~eno zbog ~ega }e privremeno napustiti zidine zeni~kog zatvora, pani~no molio policiju da ga ne vodi u njegovu vikendicu. Obrazlaù}i presudu tuìteljica Dijana Kajmakovi} je kazala kako istraga protiv Turkovi}a ne bi mogla biti okon~ana bez Dumanji}evog svjedo~enja. Dumanji} nam je bukvalno pokazivao mjesta izvr{enja krivi~nih djela ove zlo~ina~ke organi-
MAJKA TURKOVI]EVE @RTVE LUCIJE CORTEZ SALAS APELUJE

Mi smo siroma{ni, nemamo novca da tijelo na{e k}erke i nero|enog unu~eta prebacimo u Boliviju
13
TURKOVI]EVA GRUPA
VIJEST KOJA JE PROSTRUJALA BOLIVIJOM

Mediji iz ove zemlje prenijeli su pisanje Slobodne Bosne o ubistvu Lucije Salas u Sarajevu i njezinog vjerenika Mithata Meki}a
zacije. Pokazao nam je i mjesta gdje su ukopana tijela Marija Toli}a i Vernera Ajdarija. Zahvaljuju}i Dumanji}u mnogi ~lanovi ove zlo~ina~ke organizacije su uhap{eni. Mi smo prije Dumanji}evog svjedo~enja znali samo njihove nadimke, kazala je Kajmakovi}. Kako nezvani~no saznajemo, Dumanji} je otkrio najsitnije detalje kako su ubijeni Mithat Meki} i Lucija Cortez Salas. Dumanji} je Turkovi}u i Milenku Laki}u otkrio lokaciju ku}e u kojoj su se nalazili Meki} i Salas i nabavio im klju~ kako bi mogli u}i u nju.
monstruoznost zlo~ina. Naime, nakon {to je izvadio fetus, ~itava je soba bila okupana krvlju nesretne djevojke koju nikako nisu mogli o~istiti te su tragovi krvi, koje su kasnije prona{li istraìtelji, vaàn dio dokaznog materijala. Heckler iz kojeg su usmr}eni Meki} i Salas Laki} i Turkovi} su bacili negdje kod bazena u sarajevskom naselju Bentba{a. Dumanji} je u svom iskazu naveo kako su Verner Ajdari i Mario Toli} usmr}eni u ku}i u sarajevskom naselju Bistrik. U njih je, navodno, pucao Laki}. Odmah poslije ubistva su Toli}ev
MUNI ISKAZ O UBISTVIMA: Ono to je najstravinije u cijeloj prii jeste to to je Turkovi, nakon to je usmrtio Mekia i Salas, rasparao njezin stomak i izvadio estomjeseni fetus kako bi vidio kako on zapravo izgleda?!
Naime, prema njegovom svjedo~enju, Turkovi} i Laki} su se popeli u sobu u kojoj su se u tom trenutku nalazili Meki} i Salas. Lucija je leàla u Meki}evom krilu i kada su Turkovi} i Laki} u{li u sobu, rukama je prekrila lice. Nesretnu Bolivijku ubio je Turkovi} rafalima iz Hecklera na kau~u. Hitac koji ju je usmrtio, a kako su to pokazali i nalazi obdukcije, bio je onaj koji je djevojci ispaljen u glavu. Nakon toga, Turkovi}, koji je sve do tada na glavi imao kapulja~u, skinuo ju je pred Meki}em kako bi ovaj vidio ko ga je ubio. Tada je, kako nezvani~no saznajemo iz dijelova Dumanji}evog iskaza, u Meki}a sasuo rafal koji ga je usmrtio na licu mjesta. Ono {to je najstravi~nije u cijeloj pri~i jeste to {to je Turkovi}, nakon {to je usmrtio Meki}a i Salas, rasparao njezin stomak i izvadio {estomjese~ni fetus kako bi vidio kako on zapravo izgleda?! Me|utim, kasnije }e se pokazati kako je to bio detalj koji je istraìteljima bio vaàn kako bi dokazali
14
Porsche odvukli u garaù i kupili nekoliko najlonskih vre}a u koja su strpali njihova tijela. Tada su oti{li iskopati rake na obroncima Igmana, u blizini naselja Ra{telica, na polovini puta izme|u Sarajeva i Konjica. êtiri su puta kopali jame i svaki put zaljevali kre~om koji su kupovali na pijaci u sarajevskom naselju Stup. Rake je kopao Rajko Milovanovi}, kojeg se, tako|er, Turkovi} kasnije rije{io. Milovanovi}evo tijelo prona|eno je krajem maja ove godine u blizini Bijeljine, zakopano na skrovitom mjestu u blizini rijeke Drine, u mjestu Janja. Dumanji} je pomagao kopati rake a koliko je Turkovi} bio oprezan u skrivanju tragova zlo~ina govori i slijede}i detalj. Naime, dok su Dumanji} i Milovanovi} kopali raku, Turkovi} je stajao sa strane i ispijao konzervu Red Bulla. Kada ju je ispio, nije ju htio baciti nigdje u blizini rake, nego ju je ponio sa sobom i bacio u kontejner kada se vratio u Sarajevo. Lopate kojim su iskopane rake za Meki}a i
Foto: Mario Ili~i}
POTRAGA NA IGMANU
Policijski istraìtelji su tek nakon vi{emjese~ne istrage otkrili tijela `rtava zlo~ina~ke Turkovi}eve grupe
MASOVNI ZLOÎNCI PRED SUDOM

2 3
PRIZNANJE SVJEDOKA-POKAJNIKA
Sead Dumanji} (1) istraìteljima je kazao sve detalje ubistva Salasove (2) i Meki}a (3)
Salas odba~ene su u blizini Rimskog mosta u sarajevskom naselju Ilidà. Turkovi} se, kao {to je to u~inio i sa Milovanovi}em, htio na isti na~in rije{iti i Dumanji}a, no svjedok-pokajnik se spasio na vrijeme, bjekstvom.
ÎJA JE LUCIJA I NJEN FETUS

Ve} nekoliko mjeseci, zajedno sa rodbinom pokojne Lucije Cortez Salas, brat ubijenog Mithata Meki}a, Muharem, vodi prav(n)u bitku kako bi dobili i sahranili njezine posmrtne ostatke. Meni se osporava preuzimanje Lucijinih posmrtnih ostataka iako je DNK analizom je dokazano da je moj brat otac nero|enog djeteta Lucije Cortez Salas. Moj brat i snaha su masakrirani i iako nisu bili vjen~ani, mislim da njezina familija i ja imamo pravo da je sahranimo. Nama to, me|utim, ne dozvoljavaju iz dràvnog Tuìteljstva, prije svih tuìteljica Dijana Kajmakovi} koja nam to osporava i stalno porodicu Lucije Cortez
ostavlja bez odgovora na brojna pitanja, kaè nam Muharem Meki}. Brat ubijenog Mithata Meki}a o onome {to se desilo njegovom bratu i snahi saznao je iz ~lanka objavljenog u Slobodnoj Bosni. U julu pro{le godine Muharem je stigao u Sarajevo tragaju}i za odgovorima o po~initeljima ubistva. Zajedno sa tuìteljem ]azimom Hasanspahi}em i njegovim kolegama iz istra`nog tima, 21. septembra 2010. godine prona{li smo tijela moga brata i njegove nevjen~ane supruge. Moja porodica odlu~ila je da Mithatove posmrtne ostatke pokopa u Sarajevu, a uspjeli smo stupiti u kontakt i sa porodicom snahe Lucije koja ìvi u Boliviji, kaè Muharem Meki}. U suradnji sa istraìteljima, Muharem je u [vicarskoj u kojoj ìvi ve} godinama uradio DNK analizu fetusa kojom je potvr|eno kako je njegov brat otac nero|enog djeteta. U me|uvremenu je saznao kako je slu~aj grupe Zijada Turkovi}a, sa Kantonalnog preba~en na dràvno Tuìla{tvo. No, kako kaè, za razliku od kantonalnih istraìtelja, prije svih ]azima Hasanspahi}a, s kojim je imao odli~nu suradnju, nikako nije uspijevao stupiti u kontakt s dràvnim Tuìteljstvom kako bi bio informiran o tome kako napreduje istraga. Sa Miloradom Bara{inom sam nekoliko puta poku{avao stupiti u kontakt, ali bezuspje{no. Stoga sam odlu~io angaìrati advokaticu Indiru Karahodì}. Ona je poslala punomo} koju smo joj dali za zastupanje, no nikada nije na to dobila odgovor. Stoga sam se ponovo obratio tuìtelju Hasanspahi}u i uz njegovu pomo} do{ao sam na razgovor sa dràvnim tuìteljima Olegom âvkom i Dijanom Kajmakovi}. Razgovarali smo {estog maja ove godine kako bi poku{ali na}i na~in da sahranimo posmrtne ostatke moje snahe Lucije i njezine nero|ene bebe, kaè Meki}. On kaè da je sa tuìteljima âvkom i Kajmakovi} razgovarao sam, jer
15
TURKOVI]EVA GRUPA
njegovoj advokatici nije bio dozvoljen pristup. To mi je bilo nerazumljivo, jer sam sara|ivao tokom istrage, jer nisam samo o{te}ena strana nego i svjedok u sudskom procesu protiv Turkovi}a. To me je zaista iznenadilo i povrijedilo. O~ekivao sam da }emo sura|ivati kao {to je to bio slu~aj sa kantonalnim istraìteljima. Moja porodica je `rtva, jer smo pretrpjeli trostruko ubistvo, me|utim, gospoda u Tuìteljstvu BiH pona{aju se kao da pripremamo teatarsku predstavu a ne najobimniji sudski proces u poslijeratnom periodu u BiH, ogor~eno }e Meki}, dodaju}i kako mu nije bilo dopu{teno da preuzme i sahrani posmrtne ostatke Lucije Salas Cortez. Kako smo saznali, tijelo Lucije Cortez Salas zaista je jo{ uvijek u sarajevskoj mrtva~nici i tamo bi moglo ostati jo{ nekoliko mjeseci, ukoliko u me|uvremenu njezina porodica iz Bolivije ne po{alje zahtjev za transportom. Muharem Meki} nije mogao sahraniti tijelo, kako nam je poja{njeno, jer njegov brat nije bio vjen~an sa Lucijom Cortez Salas. Ukoliko u narednih nekoliko mjeseci njezina porodica ne po{alje zahtjev, ili ne do|e u Sarajevo, Lucija }e biti sahranjena u BiH, s tim {to kasnije postoji mogu}nost za ekshumaciju i pokop u Boliviji. Treba kazati kako je obdukcija njezinog tijela odavno napravljena a svi dokazi do kojih su pravosudni organi do{li zahvaljuju}i obdukciji, uneseni su u optu`nicu protiv Turkovi}a.
VAPAJ OÂJNE MAJKE IZ BOLIVIJE

U me|uvremenu, iako je od ubistva njihove k}erke pro{lo nekoliko mjeseci, porodica Lucije Cortez Salas jo{ uvijek nema nikakvih informacija o tome {ta se desilo sa njihovom k}erkom niti zbog ~ega je ubijena. Vijest o ubistvu k}erke saznala je na teàk na~in, pro~itav{i u lokalnim novinama ~lanak koji govori o ubistvu Bolivijke u Bosni. Vijest je, zapravo, bila preno{enje informacija iz na{eg lista, odnosno dijelova ~lanka u kojem smo do u detalje pisali o sudbini Meki}a i Salas. Od tog dana. Lucijina porodica, prije svega majka Teresa i brat Alex, na sve mogu}e na~ine poku{avaju do}i do vi{e informacija. Umorna sam od svega ovoga {to se de{ava, kaè nam kroz suze Lucijina majka Teresa s kojom smo razgovarali po~etkom ove sedmice. Kaè kako do sada, izuzev informacija iz Slobodne Bosne, name nikakvih detalja o ubistvu svoje k}erke. Porodica je siroma{na, nemaju novca za putovanje do BiH a tamo{nje vlasti, kako one u bolivijskom Ministarstvu vanjskih poslova, kao i u Ambasadi u Rimu, koja pokriva zemlje biv{e Jugoslavije, nemaju puno razumijevanja za njezinu tragediju. Nisam dugo znala ni{ta {ta se de{avalo sa njom sve do septembra
16
MUHAREM MEKI: Svog sam brata sahranio u Sarajevu i ve mjesecima pokuavam dobiti dozvolu da sahranim svoju snahu Luciju i njihovo neroeno dijete
kada sam u novinama pro~itala vijest o ubistvu moje k}erke, kaè nam Teresa. Ne zna ta~no kako su se njezina k}erka i Mithat Meki} upoznali. Kaè kako su ga zvali Tito, jer je to ime bilo jedino {to ih je asociralo na biv{u Jugoslaviju. Nekoliko je puta dolazio u njihovu ku}u, ~inio im se pristojan momak i bili su zadovoljni k}erkinim izborom. Znam da je Lucija ìvjela u Bosni prije no {to je ubijena. Posljednji smo se put ~uli nekoliko dana prije ubistva. Bila je sretna, razgovarali smo i kazala mi je da }u postati baka. Rekla mi je da je trudna, da }e imati bebu i svoju porodicu, pri~a Teresa. Od tada se vi{e nije ~ula sa k}erkom. Teresa je zvala telefonom na broj koji joj je dala k}erka, no bez uspjeha, a ostali su ~lanovi porodice poku{avali s njom stupiti u kontak putem interneta. Bezuspje{no. Tada su u novinama vidjeli vijest o ubistvu u Sarajevu i shvatili da se radi o njihovoj k}erki. Traìla sam bilo kakve informacije u medijima, u bolivijskim i u bosanskim, traìla sam u Ministarstvu vanjskih poslova i u na{oj
Ambasadi. Radili smo sve {to smo mogli, ali mi jednostavno ne znamo ni{ta o njoj, ne znamo {ta se sa njom desilo, za{to je ubijena i kada }e nam dopustiti da je sahranimo, kaè Teresa Salas. Teresa kaè kako jedinu pomo} ima od Muharema Meki}a, koji je nudio da im plati sve tro{kove puta u Sarajevo, koji ih obavje{tava o svim novostima i detaljima istrage i optu`nice protiv Turkovi}a. Sve {to znamo je ono {to je objavljeno u va{im novinama, tako smo i saznali {ta se desilo i kako je ubijena. Znamo da ju je ubio taj zlotvor u Sarajevu, da je ubijena zajedno sa svojim vjerenikom. Poku{avali smo saznati vi{e u na{oj ambasadi, me|utim, nismo dobili nikakvu pomo}, pri~a Teresa. Mi smo siroma{na porodica, nama je nemogu}e putovati van zemlje kako bi traìli pomo}, nemamo novca kako bi mogli zvati u inozemstvo i tragati za informacijama. Sve je to za mene kao majku strahovito te{ko i zaista uznemiruju}e, kaè nam Teresa. Kroz suze je zaklju~ila: Bolivija nije kao druge zemlje koje pomaù svojim gra|anima u nevolji. Ljudi iz ambasade i ministarstva ne ~ine ni{ta da se za nas rije{i ova situacija. Nikoga nije zainteresirala uàsna sudbina moga djeteta niti }e. Ne mogu vam objasniti koliko sam tu`na, koliko me du{a boli zbog mog djeteta. Sve {to èlim jeste da nam se vrati njezino tijelo i da je pristojno sahranimo. Vi{e je ne moèmo vratiti ìvu, zato èlimo da se makar smiri u svom gradu i u svojoj zemlji.
OTVOREN FRONT U SDA

elnik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo Abdulharis eta, koji uiva podrku Bakira Izetbegovia, izazvao Tihia na dvoboj; Slobodna Bosna analizira ta se krije u pozadini sukoba ete i Tihia i hoe li njihov sukob ugroziti prividno jedinstvo u vrhu SDA uspostavljeno nakon stranakog kongresa
18
JE LI POÊO ZAVR[NI OBRAÛN IZETBEGOVI]A I TIHI]A?
Obnovljen rat SDA-ovih frakcija

Izetbegovi} podupire [etu u obra~unu s Tihi}em
19
OTVOREN FRONT U SDA

Pi{e: ASIM METILJEVI]
U NEMILOSTI STRANA^KOG VRHA
~estala razmjena otrovnih strijela izme|u strana~ke Centrale i kantonalne organizacije SDA Sarajevo ozna~ava kraj skoro dvogodi{njeg primirja i po~etak novog rata za strana~ku prevlast nepomirljivih frakcija Sulejmana Tihi}a i Bakira Izetbegovi}a. Rije~ je zapravo o nastavku rata koji je privremeno zaustavljen u maju 2009. godine, na strana~kom Kongresu, na kojem je uvjerljivu pobjedu odnijela frakcija Sulejmana Tihi}a. Poraèni rival za strana~ko prijestolje Bakir Izetbegovi} ipak je uspio nakon strana~kog Kongresa zadràti kontrolu nad nekim od najja~ih strana~kih organizacija, me|u kojim je i Kantonalna organizacija SDA Sarajevo koju ve} desetak godina predvodi Abdulharis [eta, jedan od najgrlatijih osporavatelja lika i djela Sulejmana Tihi}a. Uzajamna netrpeljivost Tihi}a i [ete traje ve} desetak godina, od kada je Tihi} po~eo preuzimati strana~ke poluge vlasti i ~istiti strana~ke redove od naslije|enih kadrova. Me|u ostalim, Tihi} je pomeo i [etu koji je u razdoblju od 1990. do 2003. godine bio ~lan najuèg rukovodstva SDA i jedan od najbliìh suradnika Alije Izetbegovi}a. Osveta je stigla uskoro.
eta bez posla dvije godine

[ef Kantonalnog odbora SDA Sarajevo Abdulharis [eta bez posla je ve} pune dvije godine! Nakon isteka drugog mandata u Energoinvestu, gdje je od 2000. do 2008. godine bio zamjenik generalnog direktora, vrh SDA, po nalogu Sulejmana Tihi}a, sistematski je izostavljao [etu iz svih kadrovskih kombinacija. U januaru 2007. godine, kada je formirana federalna Vlada na ~elu s premijerom Nedàdom Brankovi}em, [eta je figurirao kao najozbiljniji kandidat za federalnog ministra prometa i saobra}aja, a potom se spominjao i kao mogu}i nasljednik Dèmaila Vlahovljaka na ~elu Energoinvesta. No, i tada kao i ~etiri godine kasnije, nakon parlamentarnih izbora 2010. godine, [eta je ostao praznih {aka.
U TIHI]EVOJ NEMILOSTI
[ef KO SDA Sarajevo Abdulharis [eta ve} je desetak godina u sukobu s predsjednikom SDA Sulejmanom Tihi}em
TIHI]EVA OSVETA
Nekoliko mjeseci pred parlamentarne izbore 2006. godine, na kojima se Tihi}
NASTAVAK RATA: Rije je zapravo o nastavku rata koji je privremeno zaustavljen u maju 2009. godine, na stranakom Kongresu, na kojem je uvjerljivu pobjedu odnijela frakcija Sulejmana Tihia
ponovo kandidirao za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH, [eta je cijelu kantonalnu organizaciju Sarajevo stavio na raspolaganje Tihi}evom rivalu Harisu Silajdì}u! Otvoreno je me|u prista{ama SDA agitirao da glasaju za SDA i za predsjednika Silajdì}a! Nakon katastrofalnog izbornog debakla na izborima 2006. godine, Tihi} se usmjerio na vlastito politi~ko preìvljavanje i nije imao snage obra~unati se s nelojalnim strana~kim aktivistima, me|u kojima se osobito isticao Abdulharis [eta. I dvije godine kasnije, pred odlu~ni boj frakcija na strana~kom Kongresu, [eta se svrstao u blok Tihi}evog rivala Bakira Izebegovi}a. Ni prije ni poslije strana~kog Kongresa, lider SDA Sulejman Tihi} nije uspio staviti pod kontrolu sarajevsku organizaciju SDA i
20
o~istiti je od vlastitih osporavatelja i protivnika. Izme|u nominalnog {efa SDA Sulejmana Tihi}a i odmetnutog predsjednika kantonalne organizacije Sarajevo Abdulharisa [ete uspostavljena je svojevrsna ravnoteà nemo}i koja traje do danas. Zahvaljuju}i podr{ci i politi~koj za{titi Bakira Izetbegovi}a, [eta se uspio odràti u predsjedni~kom sedlu najja~e kantonalne organizacije SDA, ali s prili~no ograni~enim resursima politi~ke mo}i. To je posvjedo~io sam [eta koji se posljednjih dana javno poàlio na vaninstitucionalno odlu~ivanje strana~kog {efa Sulajmana Tihi}a. Tihi} je naime ostavio [etu na ~elu kantonalne organizacije SDA, ali je uspio pridobiti nekoliko [etinih najbliìh suradnika iz vrha kantonalne organizacije SDA preko kojih oblikuje i
realizira strana~ku politiku u Sarajevskom kantonu. Iz [etinog u svoj tabor Tihi} je uspio prevesti nekoliko istaknutih strana~kih aktivista poput N edàda Ajnadì}a, Asima Sarajli}a, Alije Budnje, Safeta Ke{e, Alme ôlo, Abida Jusi}a... preko kojih vaninstitucionalno, dakle mimo konsultacija s oficijelnim strukturama Kantonalnog odbora SDA, preuzima kontrolu nad klju~nim resursima Sarajevskog kantona. U novoj koalicionoj vladi Sarajevskog kantona SDA ima {est ministara i svi dolaze iz redova Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, ~iji je predsjednik Abdulharis [eta. Da paradoks bude potpun, svi izabrani ministri su bez izuzetka lojalni vrhovnom strana~kom poglavaru Sulejmanu Tihi}u, a ne prvonadre|enom iz strana~ke hijerarhije Abdulharisu [eti.
DVOVLA[]E TIHI]-[ETA
U Sarajevskom kantonu Tihi} suvereno kontrolira rad izvr{ne vlasti, no golema ve}ina poslanika iz SDA ({est od ukupno sedam) lojalna je kantonalnom partijskom {efu Abdulharisu [eti, koji na temelju
JE LI POÊO ZAVR[NI OBRAÛN IZETBEGOVI]A I TIHI]A?

BIV[I OBAVJE[TAJCI PODIJELILI ULOGE
Alispahi uz Tihia, Ademovi uz etu

Zapaènu ulogu u me|ufrakcijskim obra~unima igraju dva biv{a ~elnika nekada mo}ne bo{nja~ke obavje{tajne slu`be AID, Bakir Alispahi} i Kemo Ademovi}. Alispahi} je stao uz bok Sulejmana Tihi}a, dok je njegov nasljednik na ~elu AID-a Kemo Ademovi} jedan od najvatrenijih pristalica Abdulharisa [ete, odnosno Bakira Izetbegovi}a. U politi~kim kuloarima se naga|a da bi najve}i profit iz eventualnog Tihi}evog trijumfa nad [etom izvukao - Bakir Alispahi}. Me|u nekoliko kandidata koji se spominju kao mogu}i nasljednici [ete na ~elu KO SDA, najve}e izglede ima Alispahi}, policajac i biznismen od najve}eg povjerenja {efa SDA Sulejmana Tihi}a.
OBAVJE[TAJCI NA RAZLIÎTIM STRANAMA

Bakir Alispahi} stao uz bok Tihi}a, a Kemo Ademovi} uz bok [ete
takvog rasporeda politi~kih snaga sve u~estalije i sve agresivnije zahtijeva rekonstrukciju Vlade Sarajevskog kantona. U suprotnom, zaprijetio je izglasavanjem nepovjerenja kantonalnoj Vladi koja je formirana tijesnom ve}inom jedanaest poslanika iz SDP-a i sedam poslanika iz SDA, od kojih je Tihi}u lojalan samo jedan - Amir Zuki}. Neposredni povod koji je podigao Kantonalni odbora SDA predvo|en [etom na ustanak protiv Tihi}a krije se u masovnom obaranju izvje{taja o radu kantonalnih komunalnih preduze}a Sarajeva, {to se s pravom tuma~i kao uvertira za slijede}i potez kantonalne Vlade: kadrovsku ~istku u kantonalnim komunalnim preduze}ima. Ve}ina mo}nih direktora sarajevskih komunalnih preduze}a koji strahuju za svoje pozicije zauzima prve redove Ka7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA
ntonalnog odbora SDA i svi su bez izuzetka lojalni Abdulharisu [eti, o~ekuju}i zauzvrat za{titu od Tihi}eve kadrovske metle.
RAT NISKOG INTENZITETA

Nezahvalno je prognozirati ishod obra~una SDA-ovih frakcija, tim prije {to se glavni reìseri sukoba, Tihi} i Izetbegovi}, mudro drè po strani. Tihi} je oprezan u povla~enju poteza jer je svjestan ~injenice da [eta uìva bezrezervnu podr{ku Izetbegovi}a, ali i podr{ku goleme ve}ine ~lanova Kantonalnog odbora kao i ve}ine op}inskih partijskih organizacija Sarajevskog kantona. Izetbegovi}u (za sada) ne treba zao{travanje odnosa s Tihi}em, vi{e mu odgovara kontrolirani sukob niskog intenziteta u kojem }e stalno slabiti politi~ki autoritet njegovog rivala Tihi}a.
21
SREBRENICA
POTOÂRI 2011.
Svjeè iskopane rake ~ekaju jo{ 550 `rtava genocida
Pred jo jednu denazu u Potoarima, gdje e ove godine biti sahranjeno jo 550 rtava genocida u Srebrenici iz jula 1995. godine, razgovarali smo sa ljudima koji su uspjeli proi koridorom smrti probijajui se kroz ume iz Srebrenice prema Nezuku i ija imena samo pukom sreom nisu danas meu imenima hiljada ubijenih isklesanim na ploama u Memorijalnom centru Potoari. Ispriali su nam kako su se probijali pored zasjeda dok su ih zasipali granatama, bojnim otrovima i u kolone se ubacivali prerueni pripadnici Vojske RS-a odvodei ih na krivi trag i usmjeravajui prema Kravici gdje su u toku bila masovna pogubljenja
SREBRENI^KI RULET
22
PRE@IVJETI GENOCID
~kog voda i nailaska na tijelo poginulog brata preìvio je torture u sali osnovne {kole u Bratuncu, transport u logor u blizini Pala gdje su ga tukli i mu~ili, jednom su mu desnu ruku stavili na panj da je reù ali su opet odustali u posljednjem momentu zbog tetovaè, da bi ga poslije tortura i izgladnjivanja razmijenili kod Visokog. Ramo se poslije razmjene oporavio i vukla ga je èlja da do|e u Srebrenicu. Najprije se prebacio do Tuzle, a onda kroz okupiranu teritoriju do Srebrenice za koju je mislio da je sigurna zona UN-a. Sve do njenog pada 11. jula 1995. godine Kad su nas postrojili pred {kolom u Bratuncu, jedan oficir ve} je repetirao sija~ smrti M-84 i spremio se za paljbu, kada mu je stigla naredba da odustane i da se zarobljeni mu{karci smjeste u salu osnovne {kole. Ubacili su nas unutra, i meni su rekli da sjednem na pod u prvi red. Znao sam da tu najvi{e udaraju, pa sam se nekako prebacio do pod ko{. Tukli su nas, onda bi do{li, uzmu loptu, bace je od zid, odbije se, i koga udari, toga izvedu na strijeljanje, prisje}a se Ramo po~etka rata provedenog u logoru u Bratuncu, odakle je odveden u hangar kod Pala. Kad su do{li da nas vode, kaù nam da izlazimo u grupama od po deset, i da ako ne bude kako su rekli, da devetog ili jedanaestog ubijaju. U transportu su nas vezali po deset skupa, i onda kad su nas istovarali gurnu jednog s kamiona, i svi za njim popadaju. U hangaru su nas dràli bez hrane, a meni su jednom stavili ruku na Ni sam ne znam kako sam sve to preìvio. Ne znam vi{e ni da li sam uop{te i ìv, pri~a nam Ramo nekoliko dana prije jo{ jedne dènaze u Poto~arima, gdje mu je sahranjen brat Re{id. Bila je borba za goli ìvot, ko je god poku{ao nekoga nositi, ili se vratiti po svoje, nije ìv iza{ao iz {ume. Znam za ~ovjeka koji je do{ao na slobodnu teritoriju i kad je shvatio da mu ni jedan od trojice sinova nije pro{ao, vratio se po njih da ih traì. Sve su ih poslije na{li u masovnoj grobnici, prisje}a se Ramo. Kaè da je poslije svega toga imao no}ne more, iza sna skakao i mahao rukama po krevetu pa mu je supruga nekih mjesec dana spavala u odvojenom krevetu, i da je i{ao da mu saljevaju stravu i kod hodà po zapise. More su danas rje|e, ali ih i dalje ima, iako kaè da ga nikada nije proganjao uàs ~injenice da je mrtvog brata ostavio u {umi. To sam nekako potisnuo, jednostavno, znam da sam ga krenuo nositi da bismo obojica poginuli.
KORIDOR SMRTI
Tokom proboja, Ramina grupa nai{la je na nekoliko zasjeda, me|u njih su upadali ~etnici preru{eni u civile i govorili im da znaju put i odvodili ih na gubili{te u Kravicu, voda je bila otrovana i mnogi koji su je pili doìvljavali su halucinacije i gubili razum, a uz put su ih zasipali granatama punjenim bojnim otrovima, minobaca~kim granatama i vatrom iz raznih drugih oru`ja. Izgledi za preìvlja-
Nai|e{ na zasjedu, pa onda se nada{ da }e{ imati sre}e. Lezi, puì, provla~i se, valjaj se, kako zna{ i umije{, ali nekako se prolazilo
Tekst i foto: ALMIR PANJETA
robijaju}i se kroz {umu nekoliko dana nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine Ramo Salki} iz Hran~e kod Bratunca nai{ao je na tijelo poginulog brata Re{ida koji je ne{to prije njega krenuo u proboj. Nije imao snage da ga ponese, a mu{karci koji su krenuli u proboj ranije su se dogovorili da jedan drugog ne nose ni ranjenog ni mrtvog, kako bi se bar neko spasio. Nekoliko godina prije, u maju 1992. Ramo je bio pred strelja~kim vodom u Bratuncu skupa sa jo{ stotinjak mu{karaca i samo je pukom sre}om preìvio. Izme|u strelja-
panj da je reù. Vidjeli su ovu tetovaù sa zastavom i petokrakom, i valjda su je zbog toga po{tedjeli, ko }e im znati. Kad sam razmijenjen u Visokom, u meni je samo bila èlja da se vratim u Srebrenicu, i to sam uspio 1993. godine, prepri~ava nam Ramo golgotu kroz koju je pro{ao, i kroz koju je pro{la njegova porodica: Otac mi je bio hodà, i majka je gledala kako ga kolju pred ku}om kad su ih zarobili i pucali na oca. Sre}a pa je ve} bio mrtav kad su shvatili da je hodà i krenuli da ga kolju, da ga nisu mrcvarili. Ramo dodaje da pored svega {to je pro{ao nije o~ekivao da }e mu se u Srebrenici koja je bila za{ti}ena zona desiti jo{ jednako stra{nih stvari.
vanje bili su 100 puta manji od onih za pogibiju. Nai|e{ na zasjedu, pa onda se nada{ da }e{ imati sre}e. Lezi, puì, provla~i se, valjaj se, kako zna{ i umije{, ali nekako se prolazilo. Kad smo se probili ka Nezuku, iznenadili smo se vidjev{i da ima jo{ onih koji su ìvi pro{li. Mislili smo da su svi pobijeni, kaè Ramo. Povrh svega, negdje na po~etku puta, nai|emo na manju grupu ljudi koji su bili obu~eni sli~no nama, u civilu. Kaù mi smo odavde sa zvorni~kog kraja, znamo put, hajte s nama. Nekih 20 ljudi je krenulo, a ja sam im rekao da ne èlim i da }u svojim putem. Poslije smo saznali da je ovih dvadeset zavr{ilo sa stotinama drugih
23
SREBRENICA
smaknutih u Kravici. Bio sam i 100 metara od jedne breze koju su bukvalno raznijeli, niko ne zna ta~no ~ime, ali je tu poginulo najmanje 200 ljudi, prisje}a se Ramo. Osim od zatrovane vode i bojnih otrova, mnogi koji su nekoliko dana gladni i èdni pje{a~ili {umom prema Nezuku pred sami kraj su popustili sa ìvcima i po~eli da se gube. Me|u njima je bio i tada 16-godi{nji Enes Mehmedovi} iz Slatine koji se ve}i dio puta dobro drào, ali kako se bliìo momenat kona~nog proboja prema slobodnoj teritoriji pritisak je bio sve ve}i. Prilikom posljednjeg proboja prema Nezuku, na Boljkovici, ranjen je u nogu. I{li smo kroz {umu, i ja sam odjednom vidio zgrade. Kaèm ja ovom pored sebe: hajmo u ove zgrade u}i da se odmorimo. Govori mi ~ovjek: kakve, bolan, zgrade, nema ni{ta, {uma. Jedva me nekako ubijedio i tek kad smo do{li do nekog potoka bacio sam se u vodu i malo do{ao sebi. Tad sam vidio da nema nikakvih zgrada, pris-
RAMO SALKI: Otac mi je bio hoda, i majka je gledala kako ga kolju pred kuom kad su ih zarobili i pucali na oca. Srea pa je ve bio mrtav kad su shvatili da je hoda i krenuli da ga kolju...
je}a se Enes kojem su u proboju bila i dva brata - Ne{o i Azem. Sa Ne{om se uspio na}i na slobodnoj teritoriji, a Azema su poslije rata prona{li u masovnoj grobnici. Ukopan je u Memorijalnom centru Poto~ari u septembru 2003. godine, a otac Izet, kojeg su izdvojili iz Poto~ara gdje se sklonio sa drugim izbjeglicama, ukopan je u julu iste godine. Prona|en je u masovnoj grobnici u Pilici. Kod Enesa, kao i kod ve}ine onih koji su preìvjeli proboj, osje}aji su danas pomije{ani: Volio bi da moè biti sretan {to njegovo ime nije me|u imenima desetina Mehmedovi}a i hiljadima drugih ubijenih u srebreni~kom genocidu.
Sli~no razmi{lja i Sead Hodì}, Ramizov ro|ak iz Hran~e koji je tako|er u Srebrenici do~ekao pad za{ti}ene enklave i koji je spas potraìo probijaju}i se kroz {umu.
BU\ENJE U GOLOJ VODI

êsto sanjam ubijene amidè, amidì}e, ro|ake, i sve koji se nisu uspjeli probiti. Ba{ neku ve~er sanjam ovog amidì}a Kemala. Kaèm mu: otkud ti Kemale, zar ti nisi poginuo u proboju?, a on me samo
SEAD HODI: Kad razmislim o svemu, shvatim da mi je najtee od svega bilo to kad sam preao na slobodnu teritoriju i kad sam shvatio ta se desilo, koliko se ljudi koje sam poznavao, i najbliih mi roaka, nije uspjelo probiti
gleda êsto se budim iza sna sav u goloj vodi, pri~a nam Sead, i kaè da se ono {to su ljudi koji su tih {est-sedam dana bauljali kroz {ume kroz brojne zasjede preìvjeli, jednostavno ne moè prepri~ati. Kad razmislim o svemu, shvatim da mi je najteè od svega bilo to kad sam pre{ao na slobodnu teritoriju i kad sam shvatio {ta se desilo, koliko se ljudi koje sam poznavao, i najbliìh mi ro|aka, nije uspjelo probiti, kaè Sead, i prisje}a se da je tokom proboja pored svih pote{ko}a popio zatrovanu vodu. To je totalna pometnja, ne zna{ gdje si. Osje}a{ se kao da si dobro mahmuran. Znam da je jedan ~ovjek nai{ao na mrtvog mladi}a i mislio je da mu je to sin, u{u{kao ga je li{}em i nastavio dalje. Iz {ume se pojavio tek poslije skoro mjesec dana, usta mu bila skroz okrenuta. Vi|ali smo ljude kako umisle da su ku}i, vide svoj krevet i legnu, govori Sead, a Ramo upada:
24
PRE@IVJETI GENOCID
{umama na potezu Srebrenica - Kravice Konjevi} polje - Cerska - Snagovo - Nezuk. Hljebaru smo na{li u Rajlovcu, gdje je do{ao da vidi sina Aliju koji je u vrijeme egzodusa imao samo {est godina i sa majkom iz Poto~ara s ostalim izbjeglicama autobusima preba~en prema Kladnju, poslije ~ega se uputio nazad ka selu Gladovi}i kod Srebrenice gdje danas ìvi i bavi se uzgojem stoke. Nadimak Hljebara dobio je jer je pred rat radio za sarajevski Klas i vozio hljeb za Srebrenicu i okolna mjesta. Ve} na po~etku rata, 20. aprila 1992. je zarobljen.
NO@ POD VRATOM

Krenuo sam prema Srebrenici s kombijem, nisam znao jo{ {ta se de{ava, a i {to sam znao nisam vjerovao da je ba{ tako. Uhvatili su me arkanovci i lokalna bagra, objesili me za ruke ispred Robne ku}e i tu se iìvljavali nada mnom. Nisu me tukli, ali dovoljno je {to sam sat i pol visio vezan za
Vidio sam svojim o~ima kad je ~ovjek podigao ruke i povikao odoh svojoj ku}i, evo moje ku}e, i samo je oti{ao kroz {umu pravo prema njima Sva trojica slaù se da je i pored svih zasjeda i pote{ko}a tokom proboja, najteè bilo na samom kraju, tokom proboja prema slobodnoj teritoriji. Tu je, pri~aju, bilo svega, i tu je bilo kona~no ili-ili. Kad smo mi me|u prvima do{li, uspjeli smo probiti liniju uz pomo} ovih s druge strane, iz Tuzlanskog korpusa, i {teta
ESAD MEHMEDOVI: Kaem ja ovom pored sebe: hajmo u ove zgrade ui da se odmorimo. Govori mi ovjek: kakve, bolan, zgrade, nema nita, uma. Jedva me nekako ubijedio i tek kad smo doli do nekog potoka bacio sam se u vodu i malo doao sebi
Mar{u smrti u kojem je redovan. I on je preìvio proboj lutaju}i {est dana i {est no}i ruke, noge su mi natekle, jedan mladi vojnik mi je svako malo stavljao no` pod vrat i govorio da }e me zaklati, a povremeno su pucali oko mene, pla{ili me, prisje}a se Hljebara dana kad je prvi put imao nevjerovatnu sre}u da preìvi. Spasio ga je prijatelj Mile, kojem je zahvalan i s kojim je, kaè, i danas nerazdvojan. Mile je imao lo{ih iskustava s novinarima i posljednjih nekoliko godina ne èli ni s kim razgovarati o svemu {to se tog dana de{avalo. Mile je do{ao, i tu se s njima sat i pol natezao i nagovarao ih da me puste, {to mu
RAMO KADRI: Uhvatili su me arkanovci i lokalna bagra, objesili me za ruke ispred Robne kue i tu se iivljavali nada mnom. Nisu me tukli, ali dovoljno je to sam sat i pol visio vezan za ruke, noge su mi natekle, jedan mladi vojnik mi je svako malo stavljao no pod vrat...
je {to se ta linija nije duè zadràla. Sutradan je do{lo stotine ljudi u drugim grupama, i morali su se opet probijati, i tu ih je mnogo izginulo, tvrde danas preìvjeli. Ramo, Sead i Enes kaù da, pored svega proìvljenog, nikada nisu smogli snage da u~estvuju u Mar{u smrti koji se organizuje nakon rata, i na kojem se velikim dijelom pje{a~i iz Nezuka do Poto~ara. Nekako, nemam snage ponovo prolaziti sve to, jake su emocije, a, ~ujem da su neki od toga napravili doga|aj kakav ne bi smio biti, da do|u neki koji ne znaju o ~emu se radi i od svega prave zabavu, pa ne znam da li bih mogao ostati suzdràn u tim momentima, kaè Enes. Za razliku od njih, Ramo Kadri}, u srebreni~kom kraju poznat po nadimku Hljebara, priprema se za jo{ jedno u~e{}e u
25
SREBRENICA
PLANIRAN GENOCID
Ovaj put se desio u Srebrenici, sljede}i put moè se desiti bilo gdje
je na kraju i uspjelo. Skinuli su me s uèta i pustili. Do samog pada sva{ta sam preìvio, vozio sam poginule i ranjene u bolnicu, i nema ~ega se nisam nagledao. Prevezao sam oko 4.000 mrtvih i ranjenih ljudi, a onda je do{ao 11. juli i pad Srebrenice, prisje}a se Ramo Kadri}. Kaè da je za dlaku umakao, jer u momentu kad je Mladi} ve} bio li~no na samom ulazu u Srebrenicu, on je bio s druge strane, na izlazu prema {umi.
FARSA OD SU\ENJA
Moja grupa je brojala nekih 500 ljudi, a do Nezuka nas je stiglo oko 200. I mi smo bili me|u prvima, {ta je bilo iza nas, to sam ~uo od drugih. Ljudi su pili zatrovanu vodu iz potoka, upadali su me|u njih i zbunjivali ih, upu}ivali na zasjede Spa{avao se goli ìvot, imali smo dogovor da {ta god se desi, niko nikoga ne nosi, i bio sam spreman da me najbliì ostave ako budem ranjen, samo da se spase. Orijentisali smo se kako smo znali, pratili dalekovode jer smo znali da idu prema Tuzli, i na kraju je bilo ili mi ili oni. Od moje bliè porodice, amidà, amidì}a, stradala su 24 mu{karca. Blizanci amidì}i su zavr{ili u Kravici, i jedan je preìvio, Holandija mu je dala papire i sad je tamo, pri~a nam Ramo i prepri~ava slu~aj brati}a koji je preìvio jedno od najgorih srebreni~kih strati{ta, skladi{te Kravicu u kojem je u jednom danu ubijeno vi{e od 1.000 ljudi rafalima iz automatskog oru`ja i bombama, dok su svi koji su poku{avali pobje}i kroz prozor na stra`njem dijelu sa~ekivani i ubijani, jer su i tu bili raspore|eni naoruàni straàri. On je nekako pao me|u poginule, i kad su tijela zgrtali s bagerom na{ao se na vrhu gomile te je ispao kroz prozor. Leào je u jarku iza skladi{ta nekoliko dana i pravio se mrtav, ali kad je neka straà nai{la, ovjerili su ga i u njega ispalili jedan rafal, te ga je pet metaka zaka~ilo. Leào je neko vri26
jeme onesvije{ten, a kad se sve sti{alo i kad je krenuo prema {umi, rane su mu se po{le crvat. U {umi je nailazio na poginule i nalazio pone{to hrane u njihovim ruksacima da preìvi. Uspio se nekako dovu}i do @epe koja je pala taman kad je tamo do{ao, tu su ga zarobili i poslali u logor u Rogaticu gdje je preìvio najgore mogu}e torture. Poslije {est mjeseci je razmijenjen, svjedo~io je, i danas uglavnom {uti, ni sa najbliìma vi{e ne pri~a o svemu {to je preìvio, prenosi nam potresnu ro|akovu pri~u Ramo Kadri}. Kaè kako prati su|enje Ratku Mladi}u, ali kao i ve}ina sagovornika na sve to gleda kao na neku farsu. U njegovom selu nema ni jednog drugog signala osim signala TV Srbije: Mladi} je napravio svu tu katastrofu. Kad ~ujem da su to po~inile neke paravojne snage, a ne vojska pod njegovom kontrolom, ugasim odmah televizor. Sead Hodì} kaè da i on prati su|enje Mladi}u, ali da jedan ~ovjek ne zna~i ni{ta dok god i dalje funkcioni{e sistem kojeg su Karadì} i Mladi} uz podr{ku Milo{evi}a uspostavili: Karadì}, ko je on sad? Ili Mladi}? Ako njihov projekat ne doìvi krah, slabe koristi od toga. Iako bi se moglo o~ekivati da ljudi koji su preìvjeli ono {to su preìvjeli na{i sagovornici budu puni mr`nje, oni danas kaù kako nikoga ne mrze i kako im valja ìvjeti. Ramo i Enes rade u firmi CIMOS u kojoj se upo{ljavaju Srbi i Bo{njaci zajedno, imali su priliku razgovarati i svakodnevno se sre}u sa ljudima koji su u~estvovali u lovu na njih po {umama, a Hljebara sre}e ~ovjeka koji mu je pucao oko glave dok je visio vezan pred robnom ku}om. Bitno je samo da se ne zaboravi to {to se desilo. Genocid i istrebljenje su planirani, i ovoga puta to se desilo u Srebrenici, a ako zaboravimo sljede}i put nam se moè desiti bilo gdje, upozorava Hodì}.
SKANDAL NEDJELJE
SB na suenju silovatelju Paravinji
Osumnjieni za ubistvo Antonije Bili tvrdi da je iskaz dao pod batinama banjalukih policajaca, braniteljica e traiti da se ispita njegova uraunljivost
Tekst i foto: ALMIR PANJETA
skaz Dragana Paravinje dat u Banjoj Luci nakon njegovog hap{enja u kojem priznaje da je poku{ao silovati, a zatim brutalno ubio sedamnaestogodi{nju Antoniju Bili} iz Drni{a, doveden je u pitanje nakon njegovog pojavljivanja na prvom ro~i{tu odrànom na Osnovnom sudu na Sokocu. [to se ti~e optu`nice, primio sam je, razumio je, nisam kriv! Svoju izjavu sam ve} dao, a kako sam u Banjoj Luci pretu~en i od mene je iznu|ena izjava, uop{te nemam volje i èlje da bilo {to kaèm jer je pro{lo puno vremena od toga, kazao je na po~etku ro~i{ta Paravinja. Kako on od iskaza datog istraìocima jo{ u julu 2002. godine, vezanog za poku{aj silovanja S.G. koja je tada imala 28 godina, nije davao izjave osim one date u Banjoj Luci nakon {to je uhap{en kod Srpca, postavlja se pitanje da li je Paravinja ovom tiho izgovorenom re~enicom u stvari negirao iskaz u kojem je priznao poku{aj silovanja i poku{aj ubistva Antonije Bili} za kojom i u momentu pisanja ovog teksta u kanjonu rijeke Krke traga na stotine ljudi, isu{uju se jezera, angaùju psi traga~i. U momentu dok je svjedo~io sudski vje{tak dr. @arko Savi} koji je govorio o prirodi povreda koje su konstatovane kod S.G. 18. jula nakon poku{aja silovanja, Paravinja ga je prekinuo upitav{i moè li pokazati modricu koju ima na le|ima. Kazali ste da su povrede kod nje bile odbrambenog karaktera, moète li pogledati moju modricu pa da mi kaète kakvog je karaktera, kad ste ve} tu?, upitao je Paravinja pomalo zbunjenog vje{taka koji je ne{to ranije slu~ajno na glas izgovorio ime Paravinjine `rtve S.G. (koje SB na molbu sudije ne}e otkriti niti upotrijebiti u bilo kojoj formi, op.a.). Paravinja je potom pogledao u maskiranog i dobro naoruànog sudskog policajca koji je sve vrijeme deùrao pored njega i pitao ga: Je l mogu skinuti majicu?, da bi sve prekinula sudija Branka Malovi} koja vodi proces kazav{i kako se ne radi o stvarima relevantnim za slu~aj poku{aja silovanja iz 2002. godine. Kako se Paravinja nije èlio izja{njavati, pro~itan je njegov ranije dat iskaz u
27
PARAVINJA PRED SUDOM NA SOKOCU

Da li }e iskaz dat pred Sudom na Sokocu usmjeriti istraìtelje na krivi trag?
kojem je on kazao da je `rtvu S.G. po~eo ljubiti nakon {to je zaklju~io da ona flertuje s njim, {to se, kazao je, pokazalo neta~nim jer je po~ela vri{tati ~im je zaustavio automobil i po~eo da je ljubi u svom bijelom Passat karavanu. Krenuo sam kod prijatelja na Jahorinu i na paljanskoj petlji vidio kako stopira djevojka u farmerkama i ko{ulji, i malo pored nje neka èna s djetetom. Stao sam misle}i da }e sve troje u}i, ali je u{la samo ta djevojka i krenuli smo prema Jahorini. Dok sam {altao brzine, njeno koljeno je bilo stalno pored mjenja~a, nekoliko sam ga puta i dotaknuo, nije se bunila. Kroz razgovor sam shvatio da flertuje i mislio sam da èli da imamo spolni odnos. Skrenuo sam u mjestu Dvori{te na sporednu cestu, krenuo da je ljubim misle}i da njeno dotada{nje pona{anje predstavlja pristanak na spolni odnos, ali je ona tada po~ela da vri{ti i da se otima, nakon ~ega je uspjela da pobjegne. Zvao sam je da se vrati i pomogne mi da na|em klju~ koji se bio izgubio, ali ona
je otr~ala, stoji u pro~itanom Paravinjinom iskazu. Djevojka je potom pobjegla u obli`nje vikend- naselje, i u bijegu je ukrala klju~ koji je bacila nekon nekoliko metara, valjda kako je siledìja ne bi pristigao. Sre}om po nju, u vikend naselju bio je policajac Rajko Pandurevi} koji je sa svojim vu~jakom oti{ao na mjesto napada, i zadrào Paravinju do dolaska patrole iz Policijske stanice Pale... Sljede}e ro~i{te zakazano je za 12. juli kada bi se sa Paravinjom trebala suo~iti `rtva i svjedokinja S.G., a prije toga, 11. jula, Paravinja }e se pojaviti pred Sudom BiH na ekstradicijskom ro~i{tu. Kako saznajemo, postoji mogu}nost da ga se isporu~i Hrvatskoj i prije okon~anja postupka na Sokocu koji bi u tom slu~aju bio predat hrvatskom pravosu|u. Braniteljica po slu`benoj du`nosti Milana Borov~aninBuli} zatraìla je i neuropsihijatrijsko vje{ta~enje Paravinje na okolnosti njegove ura~unljivosti tokom doga|aja 2002. kao i tokom su|enja.
DR@AVNE AGENCIJE
Dok konstituiranje Vijea ministara BiH ulazi u deseti mjesec nakon odranih izbora, prethodna dravna Vlada u malom, ali tehnikom mandatu osniva desetine novih dravnih agencija, parazitskih institucija koje su svojevrsne kadrovske deponije za stotine okorjelih birokrata biranih po stranakoj, rodbinskoj, ili zaviajnoj liniji
VIJE]E MINISTARA
ZGRADA ZAJEDNI^KIH PROSTITUCIJA
Pi{e: MARIJANA MILETI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
Brankovi}u osnovati jo{ jednu od besmislenih dràvnih agencija!
ije}e ministara BiH, ~iji je tehni~ki mandat duboko zagazio u deveti mjesec, iskoristilo je ovaj period da zaslu`ne kolege i saradnike brzopotezno postavlja na ~elne pozicije dràvnih institucija. Saop}enja koja stiù nakon sjednica Vije}a ministara povremeno otkrivaju ko je dobio novu fotelju u dobro pla}enim bh. institucijama. Posljednji biser u nizu bilo je imenovanje na odgovornu du`nost Omera Brankovi}a, biv{eg ministra za izbjeglice i raseljena lica u Vladi Republike Srpske. Vi{egodi{njeg ministra za izbjeglice u Vladi Republike Srpske, predratnog policajca iz Vi{egrada Brankovi}a Vije}e ministara imenovalo je za direktora Kancelarije za harmonizaciju i koordinaciju sistema pla}anja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH. Vjerovatno }e Brankovi}u najteì dio posla na novoj funkciji biti da zapamti naziv ove institucije ~ije formiranje se pravda ispunjavanjem evropskih standarda. Da je Brankovi} na korak do Evrope, mogao se uvjeriti svako ko je pratio njegov rad kada je uz janjce na ra`nju otvarao nove puteve i izbjeglicama davao klju~ u ruke u povratni~kim naseljima diljem RS-a. Prema tvrdnji na{eg izvora iz Banje Luke, Milorad Dodik je bio duboko potresen {to bo{nja~ke stranke nisu ponovo delegirale Brankovi}a u Vladu RS-a, te mu se uz pomo} predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH Nikole [piri}a odlu~io zahvaliti na minulom radu i
JAÂNJE DR@AVNIH ORGANA

Izbor rukovode}ih kadrova u Vije}u ministara odavno se odvija po principu usluga za uslugu, pa je tako Brankovi} prinu|en nekoliko mjeseci biti vr{ilac du`nosti jer trgovina se vodi uporedo sa imenovanjem direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH gdje }e, najvjerovatnije, biti imenovan Miro Dàkula koji je, tako|er, vr{ilac du`nosti u tromjese~nom periodu. Hrvatski ministri nisu èljeli dati zeleno svjetlo Brankovi}u dok za stalno ne rije{e status svog kandidata za UIO. Nejasno je bilo samo je li Brankovi} srpski ili bo{nja~ki kadar jer su ga svojski gurali ministri iz RS-a, a nevoljko su ga prihvatili ministri iz SDA koji su ga svojevremeno i lansirali u ~arobni svijet izvr{ne vlasti. Za neke direktore institucija BiH, kojih do sada ima 74, smatra se da su imenovani na doìvotni mandat. Jedan od njih je Du{an Gavran, direktor BH MAC-a, koji je imenovan 27. novembra 2002. godine, ali je nemogu}e utvrditi kad mu je po~eo te}i drugi mandat jer konkursa, bar javnog, nije bilo. Niko ne postavlja pitanje Gavranovog mandata, ba{ kao da je ova institucija osnovana zbog njega. Dragan Podini}, direktor Ureda za zakonodavstvo BiH, imenovan je sredinom pro{le godine po drugi put na petogodi{nji mandat. Dok je lobirao za sebe u Vije}u ministara, gdje na svaku odluku i zakon mora dati mi{ljenje, Podini} se osigurao jo{ jednim konkursom. On je istovremeno bio imenovan na mjesto zamjenika direktora Agencije za zapo{ljavanje BiH,
OD NEMILA DO NEDRAGA
Omer Brankovi} imenovan je za direktora dràvne agencije kojoj ni sam ne zna puni naziv
Kada Dodik nije znao {ta da radi sa omiljenim entitetskim (SDA-ovim) ministrom Omerom Brankovi}em, uz pomo} [piri}a mu je osnovao nesuvislu dràvnu agenciju u Sarajevu!?
28
LEZI (H)LEBE DA TE JEDEM

Foto: Mario Ili~i}
SAN SVAKOG PROSJE^NOG ÎNOVNIKA

Zaposliti se u dràvnim institucijama BiH i tako za sva vremena rije{iti egzistenciju
29
DR@AVNE AGENCIJE
OD MINISTRA DO DIREKTORA I NAZAD
OD DIREKTORA DO MINISTRA I NAZAD

Ljerka Mari}, direktorica ekonomskog planiranja
Dragan Doko, ombudsman Dragan Doko, ombudsman za potro{a~e, ma {ta to zna~ilo za potro{a~e, ma {ta to zna~ilo
dok je na direktorsku poziciju postavljen Adnan Deli}, sin generala Armije RBiH Rasima Deli}a. Kada je Podini} na narednoj sjednici Vije}a ministara BiH imenovan i za direktora Ureda za zakonodavstvo BiH, velikodu{no se odrekao ranije osigurane pozicije zamjenika direktora sa znatno manjim koeficijentom za platu. Potom je uslijedila nova egzibicija uz pomo} Agencije za dràvnu slu`bu i Ministarstva civilnih poslova BiH pa je Sanja Joki}, mla|ana savjetnica Nikole [piri}a, imenovana za Deli}evog zamjenika. I ona je na ovom mjestu fiktivno provela dva-tri mjeseca, a onda ju je {ef [piri} imenovao za zamjenika direktora Slu`be za zajedni~ke poslove institucija BiH. Na ~elu ove slu`be ve} drugi mandat je Meliha Jahjaefendi}, sestra okorjelog Kemala Huseinovi}a, direktora Regulatorne agencije za komunikacije (RAK). Pomenuti direktor RAK-a u{ao je u istoriju privremenog obavljanja du`nosti jer mu je mandat istekao 2. februara 2007. godine a njegovo imenovanje u reìji Vije}a RAK-a nikada nije potvrdilo Vije}e ministara, kako to zakon nalaè. Da se do direktorske pozicije najbolje dolazi preko ministarskih kabineta, potvr|uje i Jelica Gruji}, direktorica Agencije za promociju stranih investicija (FIPA), koju je tu smjestio njen {ef Mladen Zirojevi}, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
ZEMLJA, VAZDUH, PENZIJA: Od direktora koji e sasvim sigurno penziju doekati na svom mjestu najpoznatiji su ore Ratkovica, direktor Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH, kojem je prvi mandat istekao u oktobru 2006. godine, a on je jo u kabinetu, ije se sjedite u meuvremnu preselilo iz Sarajeva u Banju Luku
okon~anim u septembru 2008. godine, a neponovljivi Kemal âu{evi} napustio je direktorsku funkciju UIO BiH sa zakanjenjem od skoro tri godine. Po~etkom ovog mjeseca Vije}e ministara BiH ve}inom glasova na jo{ jedan mandat imenovalo Dragana Mekti}a za direktora Slu`be za poslove sa strancima BiH, a za zamjenika direktora opet je NAKNADA ZA ODVOJENI SU@IVOT imenovan Izet Nizam, dok je pomo}nik direktora za unutra{nju kontrolu ponovo Mi{o âvar. Ova imenovanja predloìlo je Sadik Ahmetovi}, ministar sigurnosti BiH. Mekti} je u fotelju Slu`be za poslove sa strancima imenovan sa pozicije zamjenika ministra bezbjednosti BiH u pro{lom sazivu Vije}a ministara, kao kadar SDS-a. Njegov kolega iz tog Vije}a ministara Dragan Doko
Direktori dravnih agencija mjeseno u prosjeku zarauju etiri hiljade maraka

Prema Zakonu o pla}ama i naknadama u institucijama BiH, rukovode}i dràvni slu`benici imaju koeficijent za obra~un pla}a od 5,51 do 8,40. U prijevodu, svaki od direktora 74 institucije BiH ima osnovna mjese~na primanja od 2.755 KM do 4.500 KM, ~emu se dodaju i godine radnog staà pa se ova primanja uve}aju. Tome treba dodati mjese~ne isplate za odvojeni ìvot od 400 KM, koje ve}ina koriste, ali i tro{kove smje{taja koje bi po novoj odluci trebala biti 490 KM mjese~no, potom prava na tro{kove reprezentacije, mobilnog telefona, dnevnice i putne tro{kove. Ovu su i najva`niji razlozi {to svi koji jednom do|u na rukovode}u poziciju te{ko odlaze, a stranke imaju priliku da odane kadrove ugodno smjeste. Kada im to ne po|e za rukom, pozivaju se na nacionalni debalans zbog ~ega je 2009. godine Nikola [piri} organizovao sastanak ministara, uz konsultacije sa strana~kim liderima, da se dogovori na~in imenovanja direktora dràvnih institucija. O~ekivano, ovaj sastanak je propao, a opravdanje je bilo nepojavljivanje bo{nja~kih ministara pa je zapo{ljavanje nastavljeno uz pre{utni dogovor.
DOK NE SVANE DOKI NEMA NIZAMOVOG RASTANKA

Od direktora koji }e sasvim sigurno penziju do~ekati na svom mjestu najpoznatiji su \or|e Ratkovica, direktor Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH, kojem je prvi mandat istekao u oktobru 2006. godine, a on je jo{ u kabinetu, ~ije se sjedi{te u me|uvremenu preselilo iz Sarajeva u Banju Luku. Osim njega godinama je tu i Zdenko Milinovi}, direktor Agencija za statistiku BiH, sa mandatom
30
LEZI (H)LEBE DA TE JEDEM

PODSJETI ME [TA TO BJE[E MANDAT
Kemal Huseinovi}, direktor RAK-a, ma {ta to zna~ilo
tada je imenovan za ombudsmena BiH za potro{a~e a mandat mu se bliì kraju. Njegov rad bio je uglavnom neprimjetan kao i ministarske zasluge dok je bio na ~elu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje je i osmislilo osnivanje institucije ombudsmena za potro{a~e. Kolegica iz istog Vije}a ministara Ljerka Mari}, biv{a ministrica finansija i trezora BiH, uhljebila se odavno na mjestu direktora Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.
Jedna od mnogih kojoj je mandat obnovljen u tehni~kom mandatu Vije}a ministara je i \inita Fo~o, direktorica Agencije za javne nabavke BiH, koja je nekim ~udom jedina zadovoljila uslove konkursa od sedam kandidata, a odre|en period obavljala je dvije funkcije, i direktora i pomo}nika direktora. Uz [piri}evu pomo} jo{ jedan mandat dobio je i Zvonimir Kutle{a, generalni sekretar Vije}a ministara, iako je bilo najavljeno da
to mjesto nakon deceniju treba pripasti Bo{njacima. Strana~ko presvla~enje dresova zarad pozicije najbolje je demonstirao Mla|en Boòvi} kojeg je najprije Ivani}ev PDP doveo na mjesto direktora Fonda za povratak BiH, a ni krivi~ne prijave i istrage SIPA-e nisu sprije~ile SNSD da ga zadrè na ovoj poziciji jo{ ~etiri godine. Iako su iz RS-a nezadovoljni raspodjelom i utro{kom novca za povratak Boòvi}a je zadrào Drago Kova~, sarajevski kadar SNSD-a i sekretar Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, koji sad pretenduje na ministarsku poziciju. Jo{ jednom kadru PDP-a Goranu Te{anovi}u istakeo je mandat na mjestu direktora Instituta za standardizaciju BiH. Te{ko je da }e mu mandat biti ponovo povjeren jer u Vije}u ministar vi{e nema Zorana Te{anovi}a, koji je sredio da njegovog ro|ak bude izabran iako je bio drugi na listi sa znatno manje bodova od prvoplasiranog. Agencija za dràvnu slu`bu BiH, umjesto da prati {ta se de{ava u njihovom resoru, oslanja se uglavnom na odluke Odbora za razmatranje àlbi, gdje ve} drugi mandat suvereno vlada ènski trojac: Vesna Grgi}Vi{nji}, Jasminka Putica i Enisa Hadòvi}. Zbog odbijanja kao neosnovanih ve}ine àlbi kandidata, Vije}e ministara njih tri nagradilo je jo{ jednim mandatom uz nadu da }e raditi kao i do sada - po narud`bama ministara.
31
SDP-ov FINANSIJSKI SUPER(RE)VIZOR
Iako mu je Centralna izborna komisija zbog viestrukog sukoba interesa zabranila bilo kakav politiki i dravni angaman, MARIN IVANIEVI, nakon pobjede reformsko-platformske vlasti predvoene SDP-om, neprijeporna je siva eminencija svih federalnih finansijskih i parafinansijskih institucija: na novinar istraio je poluge kojima Ivanievi godinama ostvaruje svoj autoritet
SKICA ZA PORTRET SDP-ovog FINANSIJSKOG MAGA

SVESTRANI (NE)ZVANI^NIK
Marin Ivani{evi}, zvani~ni Marin Ivani{evi}, zvani~ni direktor Revicona ii nezvani~ni direktor Revicona nezvani~ni ministar finansija ministar finansija
Marinu Ivani{evi}u ni u~e{}e u aferi reket, ni sankcije CIK-a nisu umanjile klju~nu ulogu u SDP-ovom finansijskom sektoru
32
MARIN IVANI[EVI]
SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI

Vrhu{ka SDP-a na dodjeli Reviconovih nagrada Kristalna prizma
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
srijedu, 29. juna, u sarajevskom hotelu Holiday Inn uru~ene su nagrade Kristalna prizma konsultantske ku}e za istraìva~korazvojne usluge i konsalting Revicon i regionalnog poslovnog magazina Prizma, najuspje{nijima iz oblasti bankarstva, dru{tava za osiguranje, mikrokreditnih organizacija, kao i najuspje{nijim menadèrima iz navedenih segmenata finansijskog sektora. Toj sve~anosti prisustvovali su skoro svi SDP-ovi ministri u Vladi FBiH predvo|eni premijerom Nerminom Nik{i}em, koji je Kristalnu prizmu uru~io najuspje{nijem menadèru dru{tva za osiguranje u BiH Midhatu Terzi}u, generalnom direktoru Sarajevo-osiguranja. ^lan Predsjedni{tva BiH ispred SDP-a @eljko Kom{i}, ina~e biv{i uposlenik Revicona, nagradu za najbolju banku uru~io je direktoru UniCredit banke Berislavu Kutli. Direktor konsultantske ku}e Revicon Marin Ivani{evi} plaketu za anga`man u razvoju industrije osiguranja u BiH uru~io je Fejsalu Hrustanovi}u, direktoru Triglav BH osiguranja, a federalni ministar finansija Ante Krajina Kristalnu prizmu uru~io je
najuspje{nijem menadèru u mikrokreditnom sektoru u BiH za 2010. godinu Sadini Bini, generalnoj direktorici MKF EKI Sarajevo.
SIVA MONETARNA EMINENCIJA

Sve se ovo de{avalo istovremeno kada je zasjedao Zastupni~ki dom Parlamenta BiH.
Uprkos tome, ovoj sve~anosti prisustvovao je doìvotni predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdìja iz ~ije se kadrovsko-promotivne kombinatorike najbolje vidi ko su klju~ni ljudi u vlasti u Federaciji BiH. Naime, jasno je bilo da se direktor Revicona Marin Ivani{evi} nakon formiranja vlasti u Federaciji BiH ne}e zadovolji-
KRATKA BIOGRAFIJA MARINA IVANI[EVI]A
Finansijski guru, sportski radnik, raunovoa SDP-a

Marin Ivani{evi}, kako pi{e u njegovoj slu`benoj biografiji, diplomirani je ekonomista, a posjeduje i diplomu komercijaliste, odnosno zavr{io je Vi{u komercijalnu {kolu. Profesionalnu karijeru zapo~eo je kao uposlenik srbijanske firme Inkop iz Priboja koja je prodavala HTZ opremu. Od 1988. do 1992. godine bio je {ef marketinga Ko{arka{kog saveza BiH, da bi ratnu 1993., 94. godinu proveo prodaju}i mandarine, odnosno na mjestu marketing menadèra PIK Opuzena. Do 1997. godine radio je i kao konzultant u zagreba~koj firmi Progres da bi na kraju zasjeo u direktorsku fotelju Revicona. ^lan je vi{e profesionalnih udruènja: JAFIS-a, Saveza ra~unovo|a, revizora i finansijskih djelatnika BiH, SEEPAD-a, Udruènja ekonomista Sarajevo, Udruènja internih revizora, Udruènja poreznih savjetnika. Predsjednik je Upravnog odbora Ko{arka{kog kluba @eljezni~ar, ~lan je LIONS Cluba, glavni je urednik stru~nog ~asopisa Porezni savjetnik, instruktor-trener iz oblasti finansijskog menad`menta i sportski radnik, ko{arka{ki sudac...
33
SDP-ov FINANSIJSKI SUPER(RE)VIZOR

ti samo direktorskom pozicijom u okviru SDP-ove kvote u izvr{noj vlasti i upravnim odborima preduze}a sa ve}inskim dràvnim kapitalom. A kako su se svi javno prozvani u~esnici afere reket nakon izborne pobjede njihove stranke okitili va`nim funkcijama i utjecajnim poloàjima, tako je i Ivani{evi}, koji je u vrijeme prikupljanja dokaza u predmetu reket obna{ao du`nost predsjedavaju}eg Gradskog vije}a Grada Sarajeva, sebi uzeo za pravo da bude ne{to {to mu je odlukom Centralne izborne komisije (CIK) zabranjeno biti. Tako je Ivani{evi}, zbog odluke CIK-a, umjesto savjetnik navodno postao izaslanik premijera Vlade FBiH Nermina Nik{i}a (~iji brat Mirsad Nik{i} vodi marketing pri Reviconu) u federalnom Ministarstvu finansija i gotovo redovno u~estvuje u radu kolegija tog ministarstva. Podsje}anja radi, Ivani{evi} je rje{enjem CIK-a, koje je potvrdio i Apelacioni odjel Suda BiH, u septembru 2009. godine ka`njen nemogu}no{}u da se kandiduje na bilo koju funkciju izabranog du`nosnika, nosioca izvr{ne funkcije ili savjetnika u periodu od ~etiri godine nakon po~injenog prekr{aja i nov~anom kaznom od 5000 KM. Ivani{evi} je ka`njen zbog sukoba interesa jer je istovremeno obavljao funkciju vije}nika u Op}inskom vije}u Novo Sarajevo, Gradskom vije}u Grada Sarajeva i funkciju direktora Revicona i sklapao ugovore u vrijednosti ve}oj od 5000 KM godi{nje sa institucijama koje se finansiraju iz budèta. Ve}ina ~lanova kolegija Ministarstva finansija zaprepa{tena je koli~inom izaslanikove agresivnosti, primitivizma i bahatosti u opho|enju sa ~lanovima kolegija pri razmatranju bilo koje problematike iz nadle`nosti federalnog Ministarstva finansija. Kulminacija njegove izaslani~ke bahatosti desila se kada je ni~im izazvani Ivani{evi} na sjednicu kolegija ministarstva finansija upao sa tako|e nepozvanim uposlenikom Revicona, samozvanim poreREVICON - KADROVSKA BAZA
SDP-ovske porodine tajne

Privredno dru{tvo za izdava~ko-razvojne usluge i poslovni konsalting Revicon poznati je rasadnik SDP-ovih kadrova. Tako je i Jelena Misita, SDPova vije}nica u Gradskom vije}u Grada Sarajeva, tako|e uposlenica Revicona. Prema izvorima iz Revicona, u nju se navodno zagledao direktor Ivani{evi}. Nakon {to se udala za njihovog strana~kog kolegu Kenana Re{u, navodno je do{lo do ozbiljnih poreme}aja u Reviconu koji su se isto tako naglo povukli kada se Jelena Misita nakon kratkotrajne bra~ne veze razvela od bra~nog druga Re{e, nekada jednog od najperspektivnijih Lagumdìjinih omladinaca...
Jelena Misita Jelena Misita
skim ekspertom i nedavno imenovanim ~lanom Nadzornog odbora Javnog preduze}a Naftni terminali FBiH Milanom Dmitrovi}em. Na kolegij Ministarstva finansija,
MINISTAR BEZ LISNICE: Marin Ivanievi je zbog odluke CIK-a, umjesto savjetnik navodno postao izaslanik premijera Vlade FBiH Nermina Nikia (iji brat Mirsad Niki vodi marketing pri Reviconu) u federalnom Ministarstvu finansija i gotovo redovno uestvuje u radu kolegija tog ministarstva
pored nepozvanog Dmitrovi}a, Ivani{evi} je doveo i svog nepozvanog prijatelja Augustina Mi{i}a, vlasnika i direktora privrednog dru{tva za finansijsko-ra~unovodstveno i porezno savjetovanje Fircon iz Mostara. Ina~e, firma Fircon osnovana je 2001. godine, a pored savjetni~ke djelatnosti prepoznatljiva je i po nastavku djelatnosti Udruge ra~unovo|a i finansijskih djelatnika Herceg-Bosne koja je utemeljena ratne 1994. godine sa ciljem da pomogne radnicima finansijsko-ra~unovodstvene struke u rje{enju problema prakti~ne primjene propisa. Barem je tako navedeno u zvani~nom profilu firme Fircon.
(PRO)PU[TENE PRILIKE
Umjesto da federalni ministar finansija Ante Krajina i predstavnici fiskalnih autoriteta Federacije BiH koji prisustvuju kolegiju Ministarstva prije po~etka rada tog tijela Ivani{evi}a i Mi{i}a prepuste poreskim inspektorima, koji bi napokon trebali temeljito provjeriti spekulacije o pranju novca i poreskim utajama koje se navodno vr{e preko privrednih dru{tava Revicon i Fircon, desilo se suprotno: Ivani{evi}, Dmitrovi} i Mi{i} ~lanovima kolegija, u maniru svog lidera Zlatka Lagumdìje, dijele lekcije i zadatke, a ~lanovi kolegija, zarad svojih pozicija i dobrih odnosa sa premijerom Vlade FBiH Nerminom Nik{i}em i njegovim {efom Lagumdìjom, dodu{e uz ~u|enje i komentare, odmah se bace na posao. Tako|er ostaje dilema za{to fiskalni autoriteti FBiH ne iskoriste prisustvo Ivani{evi}a da napokon razjasne brojne spekulacije o izvoru, visini i na~inu isplate honorara za Reviconove moderatore, estradne umjetnike Miroslava Ili}a, Armina [akovi}a i Sarr e Roma koji su u Neumu, u okviru Me|unarodnog simpozija o kojem smo ve} pisali, uveseljavali oko 1000 u~esnika uglavnom istaknutih ~lanova i simpatizera i SDP-a.
SNAGA I MO]
Lider SDP-a Zlatko Lagumdìja i njegov finansijski guru Marin Ivani{evi}
34
RATKO MLADI] U HAAGU
Drugo pojavljivanje RATKA MLADIA pred sudijama Tribunala u Haagu obiljeio je staloeni holandski sudija ALPHONSE ORIE, koji je razuzdanog, bahatog, zapjenuanog ratnog zloinca istjerao iz sudnice i nastavio, kao da se nita nije desilo, itati optunicu; naa novinarka istrauje kako e se ovaj kapitalni sudski proces dalje odvijati
MLADI] MONSTRUM HLADNE GLAVE

Mladi}a }e najvjerovatnije braniti ruski pravni ekspert Aleksandr Mezjajev, koji godinama dokazuje da je u Srebrenici ubijeno samo 1.500 neprijateljskih vojnika
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Gospodine Mladi}u, Vije}e nalaè da se uklonite iz sudnice. Molim slu`benike obezbje|enja da isprate gospodina Mladi}a iz sudnice. Ovim rije~ima je sudija Alphonse Orie 4. jula prekinuo poku{aj Ratka Mladi}a da bude glavnokomanduju}i u ha{koj sudnici. U 18 godina rada Ha{kog tribunala ovo je tre}i put da optuèni, zbog svog pona{anja, bude udaljen iz sudnice. U sva tri slu~aja optuèni su koristili iste ili sli~ne metode provociraju}i sudiju Oriea da iskoristi svoje ovlasti i da ih udalji.
GVOZDENO PRAVILO 80
Prvi je iz sudnice izba~en Radovan Stankovi}, pripadnik Miljevinskog bataljona pri Vojsci Republike Srpske (VRS) u Fo~i. Stankovi}a su ~etvorica pripadnika obezbje|enja izvela iz sudnice 2005. godine tokom rasprave o ustupanju njegovog predmeta Sudu BiH. Optuèni je, ne obaziru}i se na brojna upozorenja Vije}a, galamio i vrije|ao sudije u Haagu, te je poku{ao do kraja pro~itati govor u kojem je rekao da ne èli da mu u Sarajevu sudi sud dàmahirije i usta{ko-mudàhedinske sudije. Stankovi}ev slu~aj je na kraju ipak preba~en u BiH gdje je u maju 2006. godine osu|en na 20 godina zatvora zbog zlo~ina
36
po~injenih u Fo~i, uklju~uju}i silovanje djevoj~ica u Karaman ku}i. Godinu dana kasnije, Stankovi} je pobjegao iz fo~anskog zatvora i jo{ uvijek je u bijegu, pretpostavlja se u Srbiji. Nakon Stankovi}a, 2009. godine, iz ha{ke sudnice je udaljen Vojislav [e{elj, lider Radikala iz Srbije, optuèn za zlo~ine u BiH, Hrvatskoj i Vojvodini. On je udaljen sa statusne konferencije jer je, kako je Vije}e obrazloìlo, istrajavao u ometanju postupka. [e{elj je na po~etku zasjedanja insistirao da predsjedavaju}i sudija Orie udalji ili njega ili imenovanog zastupnika (David Hooper) iz sudnice rekav{i da tu nema mjesta za obojicu. Meni je psihi~ki nepodno{ljivo da trpim Hoopera, rekao je [e{elj koji se protivio imenovanju advokata insistiraju}i da se sam brani. Orie ga je upozorio da ne moè ometati proceduru, na
NEPOZNAT TERMIN NOVOG ROITA: Vijee nije zakazalo termin za novo Mladievo pojavljivanje. Prema postojeim pravilima, optueni ima pravo na statusnu konferenciju svaka tri mjeseca
{to [e{elj nije obratio pa`nju te je udaljen. Mogu}nost udaljavanja optuènog iz sudnice data je pravilom o radu Tribunala (pravilo 80) koje kaè da optuèni/a moè biti udaljen a procedura nastavljena ako uporno ometa rad i nakon upozorenja da takvo pona{anje moè dovesti do udaljavanja. Sama ~injenica da je udaljen iz sudnice i da se postupak nastavlja bez prisustva optuènog je kazna jer zapadni sistemi to smatraju kao su|enje u odsustvu, ~ak i ako je u pitanju samo jedan dan, kaè za Slobodnu Bosnu glasnogovornica Tribunala Nerma Jela~i}. Jela~i}eva poja{njava da je Mladi} poku{ao opravdati svoje pona{anje u sudnici tvrdnjama da mu nije dozvoljeno da bira advokata i da izabrani advokat bude prisutan u sudnici pri izja{njenju o krivici. Mladi} je naime traìo da ga umjesto advokata imenovanog po slu`benoj du`nosti Aleksandra Aleksi}a, sa kojim je odbio dalju saradnju, u sudnici predstavljaju Milo{ [alji} iz Srbije i Rus Aleksandr Mezjajev, profesor ustavnog i me|unarodnog prava. Pro{le sedmice Ured sekretarijata u Haagu je objavio da im je potrebno jo{ vremena da provjere listu predloènih advokata, njih sedam, te da }e tim biti imenovan do 1. augusta. Niko od predloènih advokata nije na listi koju sada posjeduje Sekretarijat. Prije nego tim bude definitivno
STROGO KONTROLIRANA HISTERIJA

Foto: REUTERS
ALPHONSO, HLADNO MI JE
Mladi} je u sudnici u Haagu podijelio bolesni i zdravi dio svog tijela na 51-49 posto
37
RATKO MLADI] U HAAGU
TEORETIÂR I PRAKTIÂR
Ruski pravni ekspert Aleksandr Mezjajev
NERMA JELAI, PORTPAROL TRIBUNALA: Sama injenica da je udaljen iz sudnice i da se postupak nastavlja bez prisustva optuenog je kazna jer zapadni sistemi to smatraju kao suenje u odsustvu
imenovan, Mladi} treba da se sastane sa advokatima koje je predloìo, {to je djelimi~no ve} uradio. Pri tome, kako je poja{njeno iz Sekretarijata, Mladi} se jo{ uvijek slu`beno nije izjasnio o tome koga èli za stalnog branioca tokom su|enja. Dok se ne zavr{i procedura i Mladi} ne donese odluku, njegove }e interese zastupati Aleksi}. No, [alji}, koji je bio u Haagu do 4. jula, imao je mogu}nost da bude u sudnici kao savjetnik, {to nije iskoristio. Sam [alji} je medijima saop{tio da mu nije dozvoljeno da bude u Mladi}evom timu odbrane jer ne zna engleski jezik. Jela~i} poja{njava da su ovakve tvrdnje zasnovane na nepoznavanju pravila s obzirom da samo glavni branilac mora poznavati jedan od zvani~nih jezika Tribunala (engleski i francuski), dok kobranilac na to nije obavezan. Tako da je taj problem izmi{ljen, kaè Jela~i}.
UDALJEN IZ SUDNICE, UDALJEN IZ SUDNICE, POBJEGAO IZ ZATVORA U FOÎ POBJEGAO IZ ZATVORA U FOÎ ga je ovaj ve} posjetio, zajedno sa Darkom Mladi}em, i da su razgovarali o odbrani. Mladi}evo pona{anje u sudnici medijima je Milo{ [alji} protuma~io kao dokaz da on nije psihi~ki u stanju da prati proces. Sada su se mogli uvjeriti u to iz njegovog pona{anja i neka sada sami izvedu zaklju~ak, rekao je [alji} za Associated Press. Aleksandr Mezjajev je pak prili~no nepoznat u me|unarodnim pravnim krugovima (kao i [alji}), ali je poznat u Haagu. Naime, Rus je bio me|u savjetnicima odbrane Slobodana Milo{evi}a, biv{eg predsjednika Srbije optuènog za zlo~ine u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, koji je umro 2006. godine u pritvoru u Scheveningenu a da nije do~ekao kraj su|enja. Tako|er savjetuje [e{elja, kome je su|enje jo{ uvijek u toku.
Ratni zlo~inac Radovan Stankovi} Ratni zlo~inac Radovan Stankovi}
Mezjajev je neposredno nakon Mladi}evog hap{enja, ta~nije 1. juna, objavio tekst na portalu Strategic Culture Foundation u kojem se nazire taktika koju }e, ako bude izabran, primijeniti u Mladi}evoj odbrani. Naime, on pi{e kako je optu`nica napisana traljavo i da su navodi neosnovani, te da hap{enje name}e ozbiljna pitanja moralnog i pravnog karaktera. U tekstu Mezjajev sudiju Oriea opisuje kao sudiju koji je poznat po svojim tvrdim stavovima kada su Srbi u pitanju te navodi kako je on osudio nekoliko Srba iz Bosne, me|u kojima Mom~ila Kraji{nika, te kako je oslobodio lidera Oslobodila~kog vije}a Kosova Ramusha Haradinaja. Bez sumnje, oni koji èle da Mladi} bude osu|en mogu se osloniti na Oriea, pi{e Aleksandr Mezjajev.
VE] VI\ENA TAKTIKA

Advokat [alji} je, kako je sam rekao, dugogodi{nji Mladi}ev advokat i bio je uz njega od trenutka kada je uhap{en. Mladi} je rekao da èli [alji}a zato {to je on kompetentan i dugogodi{nji vojni sudija, te da
38
UDALJAVAN IZ SUDNICE VI[E PUTA UDALJAVAN IZ SUDNICE VI[E PUTA

êtni~ki vojvoda Vojislav [e{elj êtni~ki vojvoda Vojislav [e{elj
STROGO KONTROLIRANA HISTERIJA

Osloba|aju}a presuda za Haradinaja je poni{tena, te ce djelimi~no novo su|enje po~eti 18. augusta. U dijelu teksta Mazjajev se osvr}e na optu`be protiv Mladi}a vezane za genocid u Srebrenici. On pi{e kako ti navodi sadrè elementarne nelogi~nosti. Mezjajev iznosi stav kako je Srebrenica bila jako upori{te oruànog otpora te da su ubijeni bili vojnici. U vezi s tim, ~esta referenca muslimanski dje~aci i mu{karci u optu`nici moè se posmatrati kao poku{aj da se naglasi civilni aspekt, {to stavlja objektivnost optu`nice u pitanje. Jasno govore}i, ~ak i ova optu`nica J sadrì dokaze da se Mladi} pona{ao strogo u skladu sa humanitarnim pravom koje se primjenjuje tokom sukoba. Naprimjer, uklanjanje stanovni{tva iz borbene zone treba gledati kao po{tivanje @enevske konvencije o za{titi `rtava... prije nego kao zlo~in protiv ~ovje~nosti... Tuìla{tvo Mladi}a u 11 ta~aka tereti za genocid, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja. SKIDAM TI KAPU, BRE
Zabrana komuniciranja sa publikom

Pored udaljavanja Mladi}a iz sudnice, na po~etku saslu{anja sudija Orie je naglasio kako je Vije}e nakon prvog pojavljivanja obavije{teno da je optuèni komunicirao kroz staklo iza kojeg sjedi publika sa nekim, {to tako|er nije dozvoljeno. Sudija je naglasio da Vije}e ne èli komunikaciju ni sa jedne strane. Javnost nije tu da bi se dala bilo kome mogu}nost da na prikriveni na~in izraàva bilo kakve emocije prema optuènom ili optuèni prema osobama u publici, rekao je sudija Orie. U publici su oba puta bili predstavnici udruènja `rtava u BiH koji su, prema vlastitim rije~ima, ali i prema medijskim napisima (uglavnom me|unarodnih medija) gestama komunicirali sa Mladi}em, a pri drugom pojavljivanju i glasno izraàvali svoje negodovanje.
ZA[TITIO DOSTOJANSTVO HOLANDSKE SUDNICE

Alphonse Orie
MEZJAJEV I SREBRENICA
Mezjajev nastavlja relativiziraju}i broj `rtava u Srebrenici i tvrde}i kako taj broj raste iz godinu u godinu, iako ima puno dokaza da brojevi koji se spominju u javnosti imaju malo veze sa realno{}u, stoji u tekstu koji se poziva na istraìvanje izvjesnog L. Simi}a predstavljeno na konferenciji o Tribunalu koju je organizovala Ruska akademija nauka i prema kojem oko 1.500 posmrtnih ostataka koji su ve} sahranjeni pripada borcima. Na istoj konferenciji, Zh. Civikov, nau~nik iz Bugarske, predstavio je analizu sudskih dokaza koji se ti~u predmeta vezanih za Srebrenicu. Njegova knjiga iz 2010. Klju~ni svjedok jasno pokazuje da je Tribunal laìrao
podatke kada je rije~ o genocidu u Srebrenici, pi{e Aleksandr Mezjajev dodaju}i da su optu`be protiv bosanskih Srba potpune laì.
Vije}e nije zakazalo termin za novo Mladi}evo pojavljivanje. Prema postoje}im pravilima, optuèni ima pravo na statusnu konferenciju svaka tri mjeseca.
39
EVROPA, ODMAH PRIJEDLOG O Nizozemska najava o deportaciji ZAJEDNI^KOM Evrope koji nemaju posla uznem PDV-u NA NIVOU
EU-a
Evropska komisija predloìla je uvo|enje poreza na dodatnu vrijednost (PDV) na nivou Evropske unije, oporezivanje financijskih transakcija, te radikalne izmjene sistema rabata, uklju~uju}i i britanski, u sklopu sveobuhvatne reforme budèta EU-a. Novi PDV uveo bi se 2014. godine u svim zemljama EU-a, uz fiksnu stopu po kojoj bi ga ubirale vlade ~lanica i potom izravno prebacivale EU tokom novog sedmogodi{njeg budètskog perioda, od 2014. do 2020. Udio sredstava koje bi EU prikupio novim mjerama mogao bi dose}i gotovo polovinu budètskih prihoda EU-a, s tim da bi se udio doprinosa zemalja ~lanica u prihodima smanjio sa postoje}ih 76 posto na oko tre}inu.
NIZOZEMSKA PRAVILA ZA STRANCE

Promijenjeni zakon predvi|a da se gra|ani Poljske i drugih isto~noevropskih zemalja deportuju ako tri mjeseca nemaju posla
DANSKA ZATVORILA GRANICE

Danska je provela u djelo ranije najavljeno ponovno uvo|enje carinskih kontrola na svim svojim granicama. Danci su granice odlu~ili zatvoriti u nadi da }e smanjiti rastu}i kriminal i ilegalnu emigraciju. U narednim godinama na danskim }e granicama }e stajati novi kontrolni punktovi s obnovljenim carinskim zgradama i novom opremom koja }e skenirati registracijske plo~ice svih vozila. Planira se zapo{ljavanje stotinjak novih ljudi koji }e raditi na carini. Carinske kontrole bit }e nasumi~ne. Putovnice se ne}e provjeravati. Danska vlada tvrdi da uvo|enjem granica ne kr{i nikakve propise i da }e u uvo|enju
Najave u Nizozemskoj da e svi doseljenici iz zemalja istone Evrope biti deportirani ukoliko ne budu mogli nai posao, probudile su strah u EU da bi i druge zemlje lanice mogle posegnuti za istim mjerama koje kre zakone EU-a
I
42
ako je ranije iz Evropske komisije (EK) poru~eno da }e se EK jasno i glasno usprotiviti bilo kakvom nizozemskom zakonu koji nije u skladu s EU standardima, ova bi zemlja, ipak, mogla do}i u sukob sa Evropskom unijom a nakon prijetnje kako }e svi doseljenici iz zemalja isto~ne Evrope biti deportirani ukoliko ne
budu mogli na}i posao. Me|u narodima srednje i isto~ne Evrope, ova bi promjena nizozemskog zakona najvi{e pogodila Poljake, jer oni broje oko 150.000, od ukupno 200.000 gra|ana iz pomenutih zemalja. Mikolaj Dowgielewicz, poljski ministar evropskih integracija, potvrdio je kako se trenutno vode vrlo aktivni
graana iz zemalja istone mirala je Evropsku uniju

garantiraju slobodu kretanja i zapo{ljavanja unutar Unije. Stroìja pravila za sve strance najavila je pro{le godine Francuska, nakon deportacije Roma, a nedavno je i u Austriji stupio na snagu novi zakon o strancima, koji predvi|a izmijenjeni sistem imigracije u Austriju, a umjesto dosada{njih kvota, imigracija iz zemalja van EU-a }e biti regulirana ispunjavanjem stru~nih kriterija. Potrebni poeni se sti~u, naprimjer, preko znanja njema~kog jezika i stru~nog obrazovanja. Grupe koje imaju {anse da dobiju kartu za imigraciju su, prije svega, visokokvalificirane osobe, klju~na radna snaga, radna snaga koja nedostaje trì{tu
novog sistema kontrole usko sura|ivati s Briselom.
NJEMA^KI MODEL SPAS ZA GR^KU

Gr~ka je suo~ena s velikim ograni~enjima njezinog suvereniteta i mora privatizirati dràvnu imovinu u opsegu sli~nom rasprodaji poduze}a u nekada{njoj Isto~noj Njema~koj ranih 1990-ih, nakon pada komunizma, ocijenio je luksembur{ki premijer i predsjedavaju}i eurozone Jean-Claude Juncker u intervjuu njema~kom tjedniku Focus, a prenijele agencije. Gr~ki suverenitet bit }e u velikoj mjeri ograni~en, rekao je Juncker dodaju}i kako }e se timovi stru~njaka iz cijele eurozone uputiti u Gr~ku. Za predstoje}i val privatizacije bit }e potrebno rje{enje po uzoru na njema~ki privatizacijski fond Treuhand, osnovan nakon njema~kog ujedinjenja. Agencija Treuhand je izme|u 1990. i 1994. u nekada{njoj Isto~noj Njema~koj prodala 14.000 poduze}a.
STROIJA PRAVILA ZA STRANCE IROM EU-a: Pootravanje zakona o stranicima najavila je prole godine Francuska, nakon deportacije Roma, a nedavno je i u Austriji stupio na snagu novi zakon o strancima, koji predvia izmijenjeni sistem imigracije u Austriju
pregovori s Nizozemskom oko ovog prijedloga. Prema nekim ranijim najavama, Nizozemska namjerava usvojiti interni zakon kojim bi se nezaposlenim strancima omogu}ila socijalna pomo} tek nakon pet godina legalnog boravka u zemlji. Osim toga, predvi|a se da se gra|ani Poljske i drugih isto~noevropskih zemalja deportuju ako tri mjeseca nemaju posla, a nemaju ni mnogo {ansi da ga uskoro na|u. Nizozemska vlada namjerava i da uskrati dràvne beneficije svim imigrantima koji ne govore nizozemski. U Briselu zbog ovih najava postoji strah da bi i druge zemlje EU-a koje imaju veliki priliv gra|ana iz drugih zemalja ~lanica u potrazi za poslom mogle do}i u isku{enje da urade isto kao Nizozemska, koja na ovaj na~in kr{i zakone EU-a koji
[PANSKI ZAHTJEV ZA OD[TETU

[panska vlada traìt }e od Evropske unije 80 miliona eura za isplatu nadoknade {teta tamo{njoj industriji nakon {to je Njema~ka neopravdano optuìla {panske krastavce za epidemiju zaraze smrtonosnim sojem bakterije E. coli, najavljeno je iz {panskog ministarstva poljoprivrede. [pansko udruènje izvoznika vo}a i povr}a FEPEX procijenilo je sedmi~ne gubitke do ~ak 225 miliona eura, dok je tamo{nje udruènje uzgajiva~a COAG procijenilo ukupne {panske gubitke na 350 miliona eura.
rada, ~lanovi porodice stranaca koji su ve} u Austriji i studenti. Evropska unija razlikuje migrante koji su u potrazi za zaposlenjem i izbjeglice koje traè za{titu i koje su iz svoje zemlje pobjegle zbog politi~kog progona i zbog toga se ne mogu vi{e vratiti u svoju zemlju. Oni dobijaju azil u EU i za tu osobu nadle`na je ona ~lanica ona zemlja u koju po prvi puta stupi na evropsko tlo. Ve} godinama Evropska komisija od ~lanica EU-a traì uskla|ivanje politike o azilantima, ali za mnoge zemlje su njeni prijedlozi i{li previ{e u korist traìtelja azila. Prema planovima Komisije, svaki traìtelj azila imao bi jednaka prava u bilo kojoj zemlji ~lanici, a cilj ove mjere je da se sprije~e vi{estruki zahtjevi za azil u nekoliko zemalja ~lanica. (D. Savi})
43
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
Otvorena tvornica za reciklaù otpada u Srebreniku Nejednak teret ekonomske krize Federalna Vlada nema rje{enja za Krivaju Vanjskotrgovinski deficit BiH uve}an za 300 miliona KM
Pad likvidnosti privatnih preduzea

[tedni depoziti gra|ana BiH u komercijalnim bankama krajem maja ove godine dostigli su rekordni iznos od 6,6 milijardi KM i u proteklih 12 mjeseci porasli su za blizu 10 posto, odnosno za oko 650 miliona KM. Porast je osobito izraèn u Federaciji BiH: s 4,6 na oko 5,2 milijardi KM, dok je porast {tednje gra|ana u Republici Srpskoj bio znatno usporeniji: sa 1,25 na 1,29 milijardi KM. Istovremeno, u oba entiteta registriran je pad depozita privatnih preduze}a. U Federaciji BiH depoziti privatnih preduze}a pali su za oko 100 miliona KM (sa 1,4 na 1,3 milijarde KM), dok su depoziti privatnih preduze}a u Republici Srpskoj pali za 90 miliona KM (sa 570 na 480 miliona KM). Za razliku od privatnih preduze}a ~iji su depoziti pali, depoziti javnih preduze}a porasli su za oko 200 miliona KM. Trenutno u komercijalnim bankama javna preduze}a drè 1,779 milijardi KM: u Federaciji BiH 1,476 milijardi KM, a u Republici Srpskoj 303 miliona KM. Sli~an trend biljeì i Uprava za indirektno oporezivanje koja je u junu ove godine prikupila 18 posto vi{e sredstava nego u junu protekle godine. Junski hara~ UIO bio je 542 miliona KM, {to je ujedno i najvi{i mjese~ni priliv sredstava od uvo|enja PDV-a. Na temelju ovih nekoliko podataka, ali jo{ vi{e na temelju podataka o kreditnoj zaduènosti pojedinih sektora, moè se izvesti zaklju~ak da je stanje u javnim finansijama (entitetskim budè tima i javnim preduze}ima) neuporedivo bolje nego u privatnom sektoru koji sve teè podnosi teret golemih poreskih nameta.
BIZNIS SA OTPADOM
Tvornica reciklaè Tvornica reciklaè u Srebreniku u Srebreniku vrijedna je 25 vrijedna je 25 miliona KM miliona KM
Najvea reciklana tvornica u regiji

Krajem pro{log mjeseca, a godinu dana nakon po~etka gradnje, sve~ano je u [pionici kraj Srebrenika pu{tena u rad Tvornica za reciklaù otpadnog i automaterijala koja po razini tehnolo{ke opremljenosti spada u sam evropski vrh. Poduzetnik iz Srebrenika Samid Osmanovi} investirao je zna~ajan kapital u podizanje tvornice blizu 25 miliona KM! Kapaciteti su trenutno takvi da pedesetak zaposlenih moè dnevno reciklirati oko 130 tona otpada. Za po~etak smo na{e aktivnosti usmjerili na podru~je kantona, na kojem ima dovoljno otpadnog materijala, a s vremenom }emo najvjerovatnije pokrivati cijelu dràvu, izjavio je Osmanovi} na sve~anosti povodom otvorenja tvornice. Novi proizvodi koji nastaju nakon reciklaè, a to su granulati, ìca, bra{no, prema Osmanovi}evim rije~ima, imaju brojne kupce, me|u kojima s ponosom isti~e Ferrari, zatim Savu iz Kranja, te velikog proizvo|a~a guma Pirelli. Sekundarne sirovine, odnosno otpad koji je u mnogim zemljama ekolo{ka rak
44
rana, traì sve vi{e onih koji }e uz ekolo{ku misiju reciklaòm praviti i novac. Trenutno u Evropi na poslovima reciklaè radi oko 500.000 radnika. Trend otvaranja novih tvornica nastavlja se jer je izvor sekundarnih sirovina nepresu{an. Najvredniji dio novoizgra|ene tvornice u Srebreniku nesumnjivo je pogon za reciklaù autoguma koji je po kapacitetu bez premca u BiH. Korist od recikliranja autoguma je vi{estruka jer se gumeni granulati nastali reciklaòm koriste kao sirovinska osnova za 40-ak razli~itih vrsta proizvoda. Recikliranju autoguma prethodi postupak mehani~kog razdvajanja na sastavne dijelove - gumu, ~elik, tekstil. Mljevenjem izdvojene gume nastaje gumeni granulat koji gra|evinska industrija koristi u cestogradnji a u skorije vrijeme i za podizanje sportskih terena sa sinteti~kom travom. Autoguma se u prirodi razlaè oko 200 godina, ali je jo{ ve}i problem {to zna~ajno pove}ava volumen komunalnih deponija. Prema nekim procjenama, svake godine u BiH se baci oko 200.000 autoguma!
Krivaja pred steajem

Prije dva mjeseca potpuno je obustavljena proizvodnja u Krivaji iz Zavidovi}a a njenih 1.500 radnika kod ku}e ~ekaju ishod pregovora s fedaralnom Vladom. Iz Sarajeva, za sada, nema dobrih vijesti: Vlada FBiH uspjela je obezbijediti jednokratnu pomo} u iznosu od 500 hiljada KM, koja jo{ uvijek nije podijeljena radnicima, ali drugih inicijativa nema. Ra~un Krivaje blokiran je mjesecima i prakti~no su ispunjeni svi preduvjeti da se pokrene ste~ajni postupak. Aktuelni federalni premijer a raniji opozicioni zastupnik Nermin Nik{i} grlato je kritizirao privatizacijski aran`man ranije federalne Vlade s privatnom kompanijom Ferimpex, koji zapravo nikada nije ni realiziran zbog odbijanja sudova da registriraju novu kompaniju Krivaja 1884. Pod sna`nim pritiskom do ju~er opozicionih a sada vladaju}ih partija, prije svih SDP-a i sindikalne organizacije preduze}a Krivaja koju je predvodio Vehbija Ali~i}, ina~e vije}nik SDP-a u Op}inskom vije}u Zavidovi}i, Ferimpex se povukao iz aran`mana s federalnom Vladom, nakon ~ega su zamrle sve poslovne aktivnosti Krivaje. Pad Krivaje nije po~eo 2008. godine, kada je Ferimpex u{ao u poslovni aran`man s federalnom Vladom, nego desetak godina ranije tokom kojih se na ~elu preduze}a promijenilo ~ak osam direktora. Svi su otjerani zbog lo{ih poslovnih rezultata - gomilanja gubitaka i dugovanja prema radnicima i dobavlja~ima. Prije dolaska Ferimpexa, propalo je nekoliko uzastopnih privatizacijskih tendera na koje se niko nije javljao. Federalna vlada predvo|ena SDP-om uspjela je razvrgnuti privatizacijski aran`man svojih prethodnika koji je bio daleko od idealnog, ali je ipak nudio kakvu-takvu perspektivu preduze}u ~iji su dugovi prema{ili kapital, no o~igledno ne uspijeva ponuditi neko bolje rje{enje na temelju kojeg bi se pokrenula proizvodnja u Krivaji i obezbi- ZAUSTAVLJENA PROIZVODNJA Ve} dva mjeseca 1.500 radnika Krivaje je na prinudnom odmoru jedila stabilna egzistencija za tamo{njih 1.500 radnika.
Foto: Mario Ili~i}
Snaan rast izvoza i - trgovinskog deficita

Mada je izvoz BiH u prvih pet mjeseci ove godine za oko 600 miliona KM ve}i od izvoza u istom razdoblju protekle godine, vanjskotrgovinski bilans BiH neuporedivo je lo{iji od pro{logodi{njeg. Trgovinski deficit je u prvih pet mjeseci ove godine pove}an za pribli`no 300 miliona KM. U prvih pet mjeseci ove godine izvoz BiH rastao je brè od uvoza, ali zbog nejednake polazne osnove, trgovinski deficit BiH nije smanjen nego je dodatno pove}an.
45
POLJSKA NA ÊLU VIJE]A EU-a

PO PRVI PUT NA KORMILU EU-a
Logo poljskog predsjedavanja se sastoji od {est strelica u bojama okrenutih prema gore, s poljskom zastavom koja lebdi iznad posljednje i simbol je poljskog mar{a do uspjeha
46
NOVI PODSTICAJ PRO[IRENJU UNIJE
Od prvog jula Poljska, jedina njena lanica koja nije upala u recesiju tokom aktuelne ekonomske i finansijske krize, preuzela je od Maarske estomjeseno predsjedavanje Vijeem Evropske unije. Naa novinarka razgovarala je sa ambasadorom Republike Poljske u BiH Jerzyjem Chmielewskijem o tome ta su prioriteti poljskog predsjedavanja EU-om, o politici proirenja EU-a, iskustvima Poljske iz pretpristupnog perioda, te o tome ta BiH moe nauiti iz poljskog pristupanja Evropskoj uniji
PODR[KA BH. ZAHTJEVU ZA ^LANSTVO U EU

Pi{e: DANKA SAVI]
trenutku kada je Evropska unija uzdrmana du`ni~kom krizom i posebno zabrinuta dramati~nom situacijom u Gr~koj, {estomjese~no rotiraju}e predsjedni{tvo Vije}em EU-a od prvog jula preuzela je Poljska, jedina njena ~lanica koja nije upala u recesiju tokom aktuelne ekonomske i finansijske krize. Ambasador Republike Poljske u BiH Jerzy Chmielewski, slavista po struci, nekada{nji profesor na Sveu~ili{tu u Var{avi, koji je posljednjih dvadeset godina proveo u diplomatiji, u razgovoru za na{ list napominje da predsjedavanje Vije}em EU-a li~i pomalo na predsjedavanjem parlamentom. Prema Lisabonskom ugovoru, zemlja koja predsjedava EU-om ima zna~ajnu ulogu oko pripremanja kalendara, agende, sastanaka EU-a, a njezini prioriteti kao zemlje se odraàvaju upravo u tome. O nekim stvarima moèmo se odlu~iti brè, moèmo ih staviti u agendu u prvom redu, o nekim ne{to kasnije, to je manje-vi{e taj manevarski prostor, uloge prvog me|u jednakima.
DOBRONAMJERNI SAVJETI
Poljski ambasador u BiH Jerzy Chmielewski smatra da je ulazak BiH u EU mogu} kao {to je to bilo mogu}e za ê{ku, Poljsku, sada Hrvatsku, ili Sloveniju
EU KONSENZUS IZNAD STRANA^KIH I IDEOLO[KIH PODJELA

Ova gotovo ~etrdesetmilionska zemlja, najve}a od svih koji su prije sedam godina u{le u EU, po prvi put predsjedava EU-om. Do sada su jo{ tri nekada{nje komunisti~ke zemlje, Slovenija, ê{ka, Ma|arska, imale
priliku biti predsjedavaju}e EU-a. Sa poljskim predsjedanjem ujedno zapo~inje nova tzv. predsjedni~ka trojka, {to je, podsjetimo, jedna od novina koje je donio Lisabonski ugovor. On je, naime, precizirao da po tri zemlje ~lanice (predsjedni~ka trojka u ovom slu~aju ~ine Poljska, Danska i Cipar) koja jedna za drugom predsjedavaju
Bosna i Hercegovina na svom putu ka ~lanstvu u Evropsku uniju mora posti}i konsenzus oko temeljnih pitanja
47
POLJSKA NA ÊLU VIJE]A EU-a

donose zajedni~ki program kako bi se jo{ vi{e dobilo na kontinuitetu djelovanja u evropskim institucijama. Za Poljake }e za vrijeme njihovog predsjedanja tri teme biti prioritetne: evropske integracije kao izvor rasta, sigurna Evropa i Evropa koja ima koristi od otvorenosti. Meni osobno i mojoj vladi bilo bi jako drago ako bi BiH do kraja ove godine mogla podnijeti aplikaciju za ~lanstvo. Ako dobijete vladu u jesen, {to je moja osobna èlja i drìm fige za to kao va{ prijatelj, ostaje jo{ jedan uvjet a to je prilago|avanje Ustava BiH presudi Evropskog suda za ljudska prava. Zakon o dràvnoj pomo}i ne bi trebao biti problem za samu aplikaciju. Ostaje naravno i zakon o popisu, a za NATO i pitanje vojnih nekretnina, a sve se to moè rije{iti puno brè ako imate vladu i ako postoji politi~ka volja. O~ekujemo da }e Peter Sorensen, koji je ne samo novi {ef Delegacije EU-a u BiH nego i specijalni predstavnik EU-a, aktivno preuzeti svoju ulogu u BiH, te da }e se strukturalni dijalog zapo~et u Banjoj
RECEPT ZA USPJEH
Ambasador Jerzy Chmielewski kaè da je zahvaljuju}i politi~koj volji i sposobnim ljudima njegova zemlja mudro iskoristila sredstva iz evropskih fondova
KAKO SE POVLAI NOVAC IZ EU FONDOVA: Iz kohezijskih fondova EU za prva dva poglavlja, okoli i trasport, Poljska je u proloj godini dobila oko 700 miliona eura samo u 2010. za okoli, a za transport neto manje od 680 miliona eura. Kada je u pitanju okoli, ova je zemlja uspjela povui ak 81,20 posto sredstava, a kad je rije o transportu 83,90 posto
Luci produìti. Nadamo se tako|er da }e Vije}e ministara BiH u novom sastavu odlu~no pristupiti ispunjavanju tih nekoliko uvjeta kako bi BiH podnijela zahtjev za ~lanstvo. Krajnje je vrijeme da BiH u|e u tu brazdu, u koju su u{le sve zemlje ovoga prostora prije BiH, koja vodi prema ~lanstvu u EU i sigurnoj budu}nosti. Upravo po uzoru na Poljsku i druge srednjoevropske zemlje, za BiH je bitno da se napravi konsenzus oko tih nekoliko fundamentalnih stvari koje su potrebne za integraciju, dok se o svemu ostalom moè raspravljati. Ambasador kaè da isti slu~aj bio u Poljskoj i navodi jedan zanimljiv detalj - ljudi koji su potpisivali pristupni ugovor za Poljsku poti~u iz postkomunisti~ke stranke. Nije li paradoks, ironija povijesti da su se gospoda Aleksander Kwasniewski i Leszek Miller, koji je bio premijer u to vrijeme, natjecali u Briselu ko }e prvi da podigne evropsku flagu na jarbolu? Obojica su bili aktivni ~lanovi poljske Ujedinjene radni~ke stranke, dakle komunisti~ke stranke, politi~ke opcije koja je devedesetih godina izgubila vlast a nakon toga postala proevropska do te mjere da su oni bili ti koju su u~lanili Poljsku u
48
EU. To je dobar primjer konsenzusa iznad strana~kih i idelo{kih podjela. Evropska unija je jedan vrt u kojem imate razli~ite biljke, imate lijevih, desnih konzervativnih, ali bitno je da ta sloboda postoji. To je ono {to nismo imali toliko godina, a niste ni vi imali. Ali ono {to je najva`nije jeste da je ulazak BiH u EU mogu} kao {to je to bilo mogu}e za ê{ku, Poljsku, sada Hrvatsku, ili Sloveniju sa kojom ste toliko godina ìvjeli u zajedni~koj dràvi...
KAKO SE BRI[U GRANICE

Ulazak Poljske u EU ovoj je zemlji donio brojne koristi i doveo je u situaciju kakva se ranije mogla te{ko zamisliti. Danas, sve vi{e Poljaka kupuje zemlju, pa ~ak i tvornice u biv{oj isto~noj Njema~koj. Poljaci ulaù u isto~nu Njema~ku jer Nijemci iz isto~ne Njema~ke se mahom sele prema zapadu. Jeftiniji stanovi u njema~kom gradovima ili ku}e u odnosu na zapad Poljske, razlog su zbog kojeg Poljaci sve vi{e tamo kupuju imovinu. Taj, normalni proces prevazilaènja granica je ne{to apsolutno fascinantno. Sada imamo Nijemaca, Holan|ana, [ve|ana, koji kupuju zemlju i {ume u zapadnoj Poljskoj, neo-
bra|ena zemlji{ta od dràvnih gazdinstava... Zemlja koja pretendira na ~lanstvo kao {to je Va{a treba imati na umu da niti EU, niti Sjevernoatlantski savez nisu organizacije koje bi mogle i u najmanjoj mjeri ugroziti ne~iji identitet. Ne ugroàvaju niti identitet nacije niti identitet dràve, niti identitet gra|ana. Naprotiv, oni su najbolja garancija za o~uvanje i ja~anje tog identiteta. To Vam mogu mirne du{e re}i na temelju onog {to se de{ava kod nas, ali {to se de{ava i kod na{ih susjeda. Evropska unija je najbolji postoje}i na~in osiguranja gra|anskih prava i materijalnog standarda, ali ne samo materijalnog nego i duhovnog standarda koji postoji i to tako treba gledati. Otvorenost Evrope, jedan od prioriteta poljskog predsjedavanja, uklju~uje nastavak pro{irenja na zemlje zapadnog Balkana i ja~anje suradnje sa susjedima. O~ekuje se da }e u tom vremenu Hrvatska pripremiti za ~lanstvo, (poljski premijer Donald Tusk izjavio je kako o~ekuje da }e Hrvatska ove jeseni potpisati ugovor o pristupanju EU), a Srbija dobili status kandidata. Poljaci èle pro{iriti prostor slobodne trgovine na zemlje obuhva}ene Isto~nim partnerstvom. Jedan od va`nijih doga|aja tokom poljskog predsjedni{tva bit }e summit sa zemljama Isto~nog partnerstva koji }e se odràti krajem septembra. Unija je, podsjetimo, u maju 2009. godine pokrenula Isto~no partnerstvo sa ciljem ja~anja politi~kih i ekonomskih odnosa sa {est zemalja biv{eg Sovjetskog Saveza Ukrajinom, Moldavijom, Bjelorusijom, Armenijom, Azerbajdànom i Gruzijom. Poljaci su tradicionalno orijentirani i prema istoku i prema zapadu. Ukrajina je na{ veliki susjed, mi bismo èljeli da, toSLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.
NOVI PODSTICAJ PRO[IRENJU UNIJE

kom na{eg predsjedanja EU-om, ova zemlja dobije kristalnu jasnu evropsku perspektivu i jo{ ~vr{}e se poveè sa EU-om, kaè ambasador. ture, za{titu okoli{a i podizanje svih tih standarda koji su ve} prisutni u starom jezgru EU-a. Sredstva se dobijaju iz budèta u koji svaka zemlja ~lanica daje svoj doprinos. Poljska jo{ uvijek spada u one zemlje koji su neto korisnici, dakle vi{e dobijamo nego {to dajemo. Trenutno, doprinos ili kontribucija Poljske u EU je tri milijarde eura, u prethodnom prora~unu, ~iji se sada period zavr{ava 2007. - 2013., dobili smo 64 milijarde eura iz kohezionih fondova. O budu}em prora~unu se jo{ raspravlja, me|utim ima nekih naznaka da bismo mogli dobiti preko 80 milijardi eura. Sve u svemu, to }e ovisiti o odluci svih zemalja i njihovih reprezenata koji }e preko Evropskog paralamentu odlu~iti o prora~unu, jer prema Lisabonskom ugovoru organ koji ima presudnu odluku o odlu~ivanju je Evropski parlament. Iz kohezijskih fondova EU-a za prva dva poglavlja, okoli{ i trasport, Poljska je u pro{loj godini dobila oko 700 miliona eura samo u 2010. za okoli{, a za transport ne{to manje od 680 miliona eura. Kada je u pitanju okoli{, ova je zemlja uspjela povu}i ~ak 81,20 posto sredstava, a kad je rije~ o transportu 83,90 posto. Ugovori i aran`mani na osnovu pomentih sredstava su potpisani ili su ve} u fazi realizacije. Pomenuo bih jo{ jedan podatak u prora~unskom razdoblju 2007./ 2013., a za period od 2007. do kraja 2010. poloèno je 158 500 hiljada zahtjeva, prijavljenih projekata koji idu na tendere za novac iz fondova i na osnovu tih projekata, ako su prihva}eni, dobijaju se sredstva. To zna~i da je toliko subjekata, toliko projekata, privrednih projekata u realizaciji, napominje ambasador.
[TA DRUGE ZEMLJE MOGU NAUÎTI IZ POLJSKOG ISKUSTVA

Zahvaljuju}i politi~koj volji i sposobnim ljudima i stru~njacima entuzijastima koje su okupljale sve vlade u Poljskoj u posljednjih sedam godina, ova je zemlja postala najbolji primjer unutar EU-a kako se mudro mogu iskoristiti sredstva iz evropskih fondova {to joj je pomoglo da ~ak i u vrijeme krize ostvari solidan ekonomski rast. Ambasador Chmielewski podsje}a da Evropska unija, kao jedinstvena organizacija koja se vodi principom solidarnosti, osigurava za zemlje koje ulaze u EU a nisu dovoljno razvijene golema sredstava iz kohezijskih fondova za razvoj infrastruk-
LEKCIJA ZA BOSNU I HERCEGOVINU

Za Bosnu i Hercegovinu u ovoj fazi svakako su najzanimljivija iskustva Poljske kada su u pitanju fondovi koje je imala na raspolaganju prije ~lanstva u EU. Ambasador kaè da se krajem osamdesetih Poljska suo~avala sa nedostatkom stru~nih ljudi koji bi vodili zemlju u ovom procesu. Morali smo prvo obu~iti i {kolovati ljude da bismo znali koja su to sredstva i kako ih moèmo iskoristiti u tome dakle, tada{nja Evropska zajednica, a kasnije Unija obimno nam je pomogla, dakle, sredstva u prvim godinama demokratske vladavine u Poljskoj po~etkom devedesetih godina i{la su uglavnom za {kolovanje, obuku kadrova. Iako smo imali razli~ite vlade, u dràvnoj administraciji i upravi su bili ljudi koji su obu~eni i {kolovani po~etkom devedesetih, to je taj veliki impuls, veliki podstrek za pravilno kori{tenje sredstava. Jer ni{ta ne zna~i ako imate novac, ako ga ne znate upotrijebiti i kretati se unutar te veoma komplikovane paradigme. Iako su se u Poljskoj smjenjivale politi~ki suprotstavljene vlade, ono {to ih je povezivalo jeste op}enacionalni konsenzus {to se ti~e ulaska u EU. Ne postoji niti jedna politi~ka sila, ozbiljna politi~ka stranka koja bi bila protiv toga, stranke se razlikuju po metodologiji kori{tenja po programima, po svojoj viziji kako i na koji na~in ko sve moè da u~estvuje unutar EU-a, a i podr{ka gra|ana je velika, sedam godina od ulaska u EU po nekim mjerenjima javnog mnijenja preko 80 posto podràva na{ ulazak u EU. Prije ulaska bilo je izvjesnih otpora koje moète nazvati skepsom, neznanjem jer, kako iznutra tako izvana, bilo je poku{aja da se sprije~i ulazak Poljske u evroatlantske institucije. Sre}om, i na referendumu i prema istraìvanjima javnog mnijenja, Poljaci su se pokazali mudrijim od onih koji su govorili da ulazak nije ne{to dobro.
49
BEZREZERVNA PODR[KA
Poljska e podrati Sarajevo u namjeri da postane evropska prijestonica kulture

U jednom od prethodnih brojeva smo pisali o tome da grad Sarajevo namjerava uskoro predati zahtjev za kandidaturu za titulu evropske kulturne prijestonice 2014. Vije}u EU-a. Ambasador Chmielewski kaè da Sarajevo moè ra~unati na podr{ku Poljske. Dodaje: Ja sam ve} po~eo praviti neke analize, imao sam komunikaciju sa ljudima u Var{avi, mi bismo podràli tu ideju. Treba imati na umu da su ve} dva ili tri grada odre|ena za evropsku prijestonicu kulture 2014., Sarajevo bi moglo biti jo{ jedan grad, mislim da bi to bilo zna~ajno za Sarajevo, zna~ajno za regiju i za cijelu srednju Evropu. Prije nas Ma|arska je predsjedavala Vije}em EU-a, dakle dvije zna~ajne srednjoevropske zemlje koje imaju i senzibiliteta i znanja i historijski su vezane za ovaj prostor. Za{to ne bi 1914. i sto godina od tih doga|aja koji su je obiljeìli bila obiljeèna ovdje u Sarajevu? Mislim da bi to bilo jako dobro, to je sjajna ideja.
Foto: Mario Ili~i}
SARAJEVO, U SRCU EVROPE

Progla{avanjem Sarajeva evropskom kulturnom prijestonicom je sjajna prilika da se obiljeè doga|aji koji su se ovdje dogodili i prije sto godina uzdrmali stari kontinent
EKSKLUZIVNO IZ WOLFSBURGA
HASAN SALIHAMID@I]
Najuspje{niji bh. poslijeratni nogometa{, nakon Hamburgera, Bayerna i Juventusa, novi izazov u svojoj blistavoj karijeri ovih dana je prona{ao u Wolfsburgu
50
POVRATAK HASANA SALIHAMID@I]A
Najuspjeniji poslijeratni bh. nogometa HASAN SALIHAMIDI (34), nakon skoro decenije uspjene karijere u slavnom minhenskom BAYERNU i etiri sezone u torinskom JUVENTUSU, odluio je ove sedmice vratiti se u Njemaku i potpisati ugovor sa WOLFSBURGOM; samo za SLOBODNU BOSNU Salihamidi je govorio o prvim danima u svom novom klubu, suradnji sa trenerom FELIXOM MAGATHOM i razlozima zbog kojih se odluio prikljuiti njegovom ambicioznom projektu gradnje novog tima sa Volkswagen arene
BRACO SALIHAMID@I]
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILIÎ]
govor je potpisao u ponedjeljak, u utorak je ve} bio na terenu i postigao gol u pripremnom me~u za svoj novi tim. Javio se u srijedu popodne, kazav{i kako }e rado razgovarati za Slobodnu Bosnu ~im okon~a drugu pripremnu utakmicu i sastanak sa trenerima i suigra~ima na kojoj se analizira dosada{nji tok priprema. Utakmica je kasno uve~er, moète li me ~ekati?, pitao je. Kazali smo da moèmo, iako je urednik SB ve} pripremao alternativni tekst za strane rezervirane za njega u ovome broju. No, profesionalac i ~ovjek od rije~i, {to je pojam koji je stran mnogim na{im nogometnim zvijezdama i stru~njacima koji nerijetko kaù: Nazovite za sat vremena, pa isklju~e telefon, javio se ne{to malo prije pono}i. Iako umoran od puta i napornih priprema i tim je gestom Hasan Salihamidì} pokazao za{to ve} petnaest godina traje u vrhu evropskog i svjetskog nogometa.
SURADNICI I PRIJATELJI
Nakon {to su zajedno radili u Hamburgu i Munchenu, putevi Hasana Salihamidì}a i Felixa Magatha spojili su se u Wolfsburgu
DIO MAGATHOVOG PROJEKTA

U njema~koj je Bundesligi, igraju}i za Hamburger SV i minhenski Bayern, ubiljeìo 306 nastupa i 67 postignutih golova. Onda je 2007. godine oti{ao u Torino, u najpopularniji italijanski klub. U Juventusu je odradio cijeli ugovor, odigrao 61 me~ i postigao sedam golova. I sada se vratio u Njema~ku, u svoju drugu ku}u. I to u klub koji s klupe vodi njegov omiljeni trener i
mentor iz Hamburga Felix Magath. Braco je po~etkom ove nedjelje, nakon {to je karijeru proveo igraju}i za tri evropska prvaka, potpisao jednogodi{nji ugovor, s mogu}no{}u produènja, sa Wolfsburgom. Klub sa sjevera Njema~ke, o~ito, ne moè bez bh. nogometa{a. Jer u ovom su klubu s velikim uspjehom igrali Bruno Akrapovi}, Sead Kapetanovi}, Edin Dèko i Zvjezdan Misimovi} a sada je Magath, nakon skoro mjesec dana pregovora, pod trenersku pasku dobio svog omiljenog Bosanca. Iz Fiata u Volkswagen, to je svakako napredak, na{alio se Magath nakon {to je Salihamidì} i zvani~no potpisao ugovor sa novim klubom. U ekipi imamo mnogo igra~a pred kojima je budu}nost. Me|utim,
ovaj mladi tim treba iskustvo. Hasan je jo{ vi{e sazrio u Juventusu. Sa njim smo postali fleksibilni. Felix Magath je tvorac bh. nogometnih zvijezda, ~ovjek koji je igra~ki stvorio Hasana Salihamidì}a i Njema~koj otkrio Edina Dèku. Sada{njeg napada~a Manchester Cityja doveo je iz ~e{kih Teplica za ~etiri miliona eura, otev{i ga doslovce ispred nosa bremenskom Werderu. Tada je njema~kim novinarima kazao kako je Wolfsburg dobio igra~a koji }e svojim igrama pisati budu}nost ovog tima. Magath je jedan od najboljih svjetskih trenera kada su u pitanju mladi igra~i. Njegovi treninzi su intenzivni i uàsno naporni, prva dva mjeseca sam bio tako umoran da bih odmah
Juventus i ja smo imali lou sezonu i nisam se mogao oprostiti od nogometa na takav nain; u Wolfsburg sam doao da pokaem koliko vrijedim i da se sa terena povuem kao pobjednik!
51
EKSKLUZIVNO IZ WOLFSBURGA
zaspao nakon {to bih do{ao ku}i s treninga ili utakmice. Ali sam bio potpuno svjestan da }u, ako izdrìm njegovu torturu i zaradim povjerenje, mo}i igrati bilo gdje na svijetu. Magathu }u do kraja ìvota biti zahvalan na svemu {to je uradio sa mnom, jer je on, ma koliko strog bio, uvijek stajao iza mene, hrabrio me da radim i pokaèm {ta znam, ~ak i onda kada nisam pruào ni djeli} od onoga {to mogu, kazao nam je Edin Dèko, opisuju}u Magathove metode rada. Na{a je nogometna javnost za Magatha vjerovatno prvi put ~ula ranih 80ih godina pro{log stolje}a, kada je kao nogometa{ Hamburgera gostovao u Sarajevu. Igrao je utakmicu Kupa UEFA na Ko{evu, prvog oktobra 1980. godine, a tri godine kasnije igrao je za HSV u utakmici Kupa {ampiona, kada je HSV pobjedom nad Juventusom, osvojio to takmi~enje. Felix Magath je svoju cijelu nogometnu karijeru proveo u Hamburgu, klubu u kojem je, tokom ratnih godina u Bosni i Hercegovini, stvorio Bracu Salihamidì}a. To je moj prvi trener u Bundesligi, ~ovjek kojem puno dugujem u karijeri, kaè nam Hasan Salihamidì}. Sastali smo se prije mjesec i po dana u Munchenu. Imali smo otvoren razgovor, pri~ali smo sat i pol o njegovoj viziji novog Wolfsburga i u tome kakvu je ulogu u tom projektu meni namijenio. Bilo mi je zanimljivo to {to mi je predo~io i kazao sam mu da }u razmsiliti. Onda sam sa porodicom oti{ao na odmor, nazvao me je u ponedjeljak (4. juli op. a.) i pitao me je Ho}u li. Kazao sam da ho}u, potpisao sam ugovor i sada sam na pripremama za novu sezonu. Dva dana kasnije, Braco je ve} bio u Magathovom stroju. Odigrao je pripremnu utakmicu protiv nièrazrednog FC Sylta i odmah postigao gol. A vidjeli ste gol? Drago mi je da samo dobro startali, ali ta utakmica jo{ uvijek ne zna~i ni{ta. Tek smo na po~etku priprema, naporno radimo i spremamo se za novu sezonu. Braco je jedan od omiljenih Magathovih nogometa{a. Otkrio ga je u juniorskom pogonu HSV-a 1996. godine i uveo ga u seniorski sastav ovog tima. Kasnije su njih dvojica ponovo sura|ivali u Bayernu, gdje su 2005. i 2006. godine osvojili naslov prvaka Njema~ke. Putevi su im se kasnije razdvojili, Magath je napustio bavarsku prijestolnicu a koju godinu kasnije, Hasan je krenuo istim stopama i potpisao ugovor sa torinskim gigantom. Italija je za mene bila jedno izvanredno iskustvo, kaè nam Salihamidì}. Mogao sam ostati u Bayernu, ali sam se odlu~io za novu zemlju, novu ligu i nove izazove. U Juventusu mi je bilo sjajno, to je bilo izvanredno iskustvo, kako za mene tako i za moju porodicu. Upoznao sam prekrasne ljude, nau~io jo{ jedan jezik. Zna{, nikome
52
VOLKSWAGEN ARENA: Osvojio sam sve to se moglo osvojiti, bio prvak Evrope, ali se sada ponovo zabavljam, opet imam onaj lijepi osjeaj igranja nogometa iz zadovoljstva, iz zabave. A to je neprocjenjivo
ko ode u inozemstvo nije jednostavno, ali sam ja èlio taj izazov. ôvjek u ìvotu treba takva iskustva, jer mu ona pomaù da se izgradi ne samo kao nogometa{, nego i kao osoba. A ja sam se iz Italije vratio ispunjen, pro{irenih vidika i sada znam da su Juventus i Italija bili pravi izbor.
RO\ENI POBJEDNIK
Hasan je, nakon {to mu je istekao ugovor s Juventusom, razmi{ljao o okon~anju karijere. No, istrajan kakav ve} jeste, samom je sebi postavio novi cilj oprostiti se kao standardni igra~ uspje{nog tima. Nije èlio da ga ljudi pamte kao igra~a koji je ostavio nogomet nakon jedne od najneuspje{nijih sezona u historiji ovog italijanskog tima. Juventus je imao lo{u sezonu, nismo postigli rezultate koji su o~ekivani, koji su u skladu sa renomeom i
ambicijama tog tima. Imao sam dosta problema s povredama, nisam bio standardan i nisam se od nogometa htio oprostiti na takav na~in. Htio sam spremiti i odigrati jo{ jednu sezonu onako kako znam, najbolje {to mogu. Zato sam se i odlu~io za Wolfsburg, jer se ovdje stvara jedan sjajan tim, ovo je jedan zaista zanimljiv projekat u kojem sam vidio sebe i priliku da se od sporta oprostim u najljep{em mogu}em svjetlu. Svakako da je Magath jedan od klju~nih razloga za{to je Braco izabrao ba{ Wolfsburg kao klub u kojem }e nastaviti svoju iznimno uspje{nu karijeru, no poja{njava nam kako je u ovom timu sa sjevera Njema~ke ponovo osjetio radost igranja nogometa. Opet igram lopte, zabavljam se i dio sam jednog zanimljivog i nadam se uspje{nog projekta. A to je zaista va`no, jer sam trebao nove motive u karijeri. Osvojio sam sve {to se moglo osvojiti, bio prvak Evrope, ali se sada ponovo zabavljam, opet imam onaj lijepi osje}aj igranja nogometa iz zadovoljstva, iz zabave. A to je neprocjenjivo i zaista uìvam, iako sam tu samo nekoliko dana. Kaè da zna kako su u Wolfsburgu bh. nogometa{i ostavili neizbrisiv trag, bili jedni od najuspje{nijih stranaca od mnogih koji su igrali u tom timu. Znam da su svi bili uspje{ni, uostalom, Dèko i Misimovi} su bili klju~ni igra~i u sezoni kada je Wolfsburg postao prvak Njema~ke. No, meni ta ~injenica ne predstavlja problem, niti mi stvara bilo kakvu vrstu pritiska. Znam koliko vrijedim i znam {ta èlim da pokaèm ovdje. A ako se moje ambicije poklope sa rezultatima kluba i onim {to su napravili moji sunarodnici ovdje, to je jo{ jedan razlog vi{e za zadovoljstvo, kazao nam je, zaklju~iv{i kako èli sre}u reprezentaciji BiH u nastavku kvalifikacija. Pratio sam sve dosada{nje me~eve, me|utim, mislim da su ove dvije utakmice koje nas o~ekuju u nastavku kvalifikacija najva`nije za nas. Uvjeren sam da }e momci pobijediti u ta dva me~a i tako sami odlu~ivati o svojoj sudbini. Vjerujem u uspjeh i ako pobijedimo u te dvije utakmice, onda sam ubije|en kako }emo se sigurno plasirati na EP u Poljskoj i Ukrajini.
ITS ONLY RNR
Ovog 3. jula navrilo se etrdeset godina od smrti legendarnog frontmena grupe The Doors JIMA MORRISONA i dvije vie otkad je ovaj svijet napustio jedan od osnivaa The Rolling Stonesa, maestralni BRIAN JONES; ovo je pria o dva velika lika svjetskog rock and rolla, o njihovim traginim sudbinama i o broju 27, kobnom za neke od najznaajnijih muziara na planeti
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Jim Morrison
francuska kraljica Maria de Medici i turski sultan Mehmed V umrli su 3. jula. Marija u prvoj polovini XVII, a Mehmed u prvoj polovini XX vijeka. A u samo, pak, dvije godine u drugoj polovini, isto tako, pro{log vijeka, 1969. i 1971., preminuli su i sultani rocka: Brian Jones i Jim Morrison. Kada na Googleu ukucate datum: 3. juli, a onda se u ~amcu zvanom Wikipedija spustite do te uàsne rije~i u mnoìni - smrti, kao rezultat va{e pretrage dobijete i ovaj kvartet, uz jo{ poneko ime - zavisno od jezika kojem se èlite prilagoditi. No, sada se sje}amo Briana i Jima, nekih od najtragi~nijih likova rock and rolla u cjelini, pa nam ni dvojac s po~etka ovog teksta vi{e nije vaàn.
LIFE OF BRIAN
Brian je bio jedan od osniva~a grupe The Rolling Stones. Iako su pjesme pisali Mick Jagger i Keith Richards, Jones je bio najsvestraniji muzi~ar u tom bendu. Pogledajte samo u infu svakog od prvih sedam studijskih albuma Stonesa koje je sve instrumente Brian odsvirao, pa }e vam biti jasno {ta u ovom slu~aju podrazumijeva rije~ - svestrano. Danas se te{ko moè povjerovati da je neko u Stonesima {ezdesetih godina bio nesta{niji i nekonvencionalniji od Keitha Richardsa, ali Brian
54
Sultani rocka
Jones je prvi u toj skupini po~eo ru{iti virtuelne granice, labilne barijere i razumne standarde. E, sad, zbog ~ega je umislio da nema talenta, to ni hroni~ari rock and rolla do sada nisu uspjeli doku~iti. Kako god krenu zaustave se na Brianovoj ovisnosti, ali konzumacija droge je samo posljedica, a ne uzrok. Korov je rastao negdje u dubini njegove du{e, a prouzrokovao je paranoju zbog koje je dolazio u sukob sa ostalim
BRIAN JONES I JIM MORRISON
~lanovima benda, a najbliìm prijateljima je govorio da je neshva}en. Posljednji album koji je snimio u Stonesima bio je Beggars Banquet, njihovo sedmo studijsko izdanje. U junu 1969. na njegovo imanje u Hartfieldu, u engleskom Isto~nom Sussexu, doputovali su Jagger, Richards i Charlie Watts, kako bi mu saop{tili da je njegovu poziciju zauzeo gitarista Mick Taylor. Brian to nije mogao preìvjeti i bilo je samo
TU@NA STORIJA O BRIANU I JIMU

Brian Jones
Parku u Londonu. Jagger je recitovao stihove Shelleyja Mir, mir, on nije mrtav... Dok je bas gitarista Bill Wyman, jedini od ~lanova Stonesa koji nije onaj dan do{ao na Jonesovo imanje u Hartfieldu, ustvrdio da je to bila najemotivnija svirka Stonesa ikada. Ne sudite prestrogo o meni, rekao je svojim roditeljima koji dan prije smrti, a ta re~enica, epitaf, moè se pro~itati na njegovom nadgrobnom spomeniku u Cheltenhamu.
EKSCENTRI^NI JIM
I Jim Morrison je imao 27 godina kada je otputovao sa ovog svijeta. Moè se na raznim sajtovima pro~itati i da je kao dijete, 1947., svjedo~io saobra}ajnoj nesre}i u pustinji u Novom Meksiku; smatrao je da su du{e mrtvih Indijanaca usko~ile u njegovu, te da su s njim ostale kroz ìvot, a to ga uvjerenje nije napustilo do smrti, ~ak u pjesmi Peace Frog, s albuma Morrison Hotel, opisuje to iskustvo. Umro je od iste bolesti kao i Brian Jones, 3. jula 1971. godine. Jednom je rekao: Droga je nadmudrivanje svijesti. Sa svojom djevojkom Pamelom boravio je u njenom stanu u Parizu. Ona je kasnije ispri~ala da je njen Jim oti{ao u kupaonicu, te da ga je nedugo zatim prona{la mrtvog u kadi. I to je zvani~na verzija. No, sumnje je podgrijao klavijaturista Doorsa Ray Manzarek, koji je vjerovao da je Jim odglumio smrt, kako bi se u anonimnosti posvetio knjièvnosti. Isti onaj Manzarek koji je i nagovorio Morrisona da formiraju The Doorse, a nakon {to je ~uo njegovu pjesmu Moonlight Drive. U Morrisonovoj biografiji pi{e da ga je njegov profesor knjièvnosti iznimno cijenio, te da ponekad nije ni ~uo za knjige o kojima je Jim pri~ao. I govorio je jo{ za Jima da je ekscentri~an i nekonvencionalan lik. Ipak... U ìvotu treba vjerovati, ali Manzarek je pretjerao. Morrison je jo{ za ìvota bio veliki pjesnik, pa ba{ da se povla~i u anonimnost da bi pisao genijalne stihove, pa jo{ da odglumi vlastitu smrt, pa su jo{ postojali i svjedoci koji su ga ìvog vidjeli u Africi. Ma, daj! Manzarek se vjerovatno ~udio ~injenici da je Morrison pokopan na pari{kog groblju Pere Lachaise, uz prisustvo samo pet ljudi. Sa Doorsima je Jim snimio {est studijskih albuma. Posljednji, L.A. Woman, objavili su u aprilu 1971. godine. Morrison je, pored stihova za tu grupu, pisao i knjige poezije, snimao filmove, a diplomirao je na ~uvenoj UCLA-i u Los Angelesu. Njegov {kolski kolega bio je reditelj Oliver Stone. Najbolje rje{enje za snimanje filma o Jimu Morrisonu! Pa je Stone prije dvadeset godina reìrao dugometra`no igrano ostvarenje: The Doors, sa Valom Kilmerom u glavnoj ulozi.
55
Ne sudite prestrogo o njima

pitanje do kada }e boraviti na ovom svijetu. Prona|en je mrtav u bazenu ispred svog doma, u Hartfieldu, 3. jula 1969. godine. Dan prije objavljivanja singla Honky Tonk Women. Imao je 27 godina. A 5. jula te godine Stonesi su odràli koncert u Hyde
VJE^NA POÎVALI[TA DOAJENA ROCKA

Jim Morrison sahranjen je u Parizu, a Brian Jones u Cheltenhamu
NEKONVENCIONALNE METODE POBUNE
BESPO[TEDNA BORBA
Aktivistkinje FEMEN-a u vi{e navrata su bile hap{ene
TOPLES DIVIZIJA
56
lanice feministikog ukrajinskog udruenja FEMEN imaju oko tristo aktivnih lanica koje protestuju protiv loeg poloaja ena u njihovoj zemlji, kunog nasilja, obespravljenosti, seks turizma... Veliku panju privukle su zahvaljujui svojoj udarnoj grupi od dvadesetak toples diverzantica koje demonstriraju obnaene i koriste svoja tijela u politikoj borbi
UKRAJINSKE RADIKALNE FEMINISTICE

Pi{e: ADISA BA[I]
FEMEN PROIZVODI Mi nemamo novac i nemamo politi~ke lobije koji bi nas podràli. Na raspolaganju su nam na{a tijela i na{a pamet, i odlu~ne smo da ih iskoristimo u borbi za svoje ciljeve. Ako }e neko zbog na{ih metoda imati lo{e mi{ljenje o nama, {ta moèmo, kaù ukrajinske feministice, ~lanice organizacije FEMEN, koju je prije tri godine osnovala grupa kijevskih studentica kako bi skrenule pa`nju doma}e i me|unarodne javnosti na probleme ukrajinskih èna. U me|uvremenu su njihove ambicije narasle. Planiraju organizovati politi~ku partiju a èlja im je da FEMEN postane globalni pokret. Njihove akcije su nekonvencionalne i provokativne, njihovi kriti~ari zajedljivi, a njihovi ciljevi vrlo jasni.
Antistres sisa
Po{to, po svojim sopstvenim tvrdnjama, ~lanice FEMEN-a ne dobivaju novac ni od kakvih opozicionih partija, i nisu ni~iji pijuni, one smi{ljaju na~ine kako da same zarade novac. Naprimjer, nude na prodaju svoje originalne proizvode i radove od kojih su neki uistinu ma{toviti. Pored uobi~ajenih {olja i majica, one prodaju i transparente sa demonstracija, plakate sa svojim crteìma (poput saobra}ajnog znaka sise na putu) i plakate sa logom FEMEN-a koje su same ru~no izradile. Proces {tampanja je tako|er veoma zanimljiv: jedna aktivistica oboji grudi svoje kolegice (jedna strana ùta a druga plava, po uzoru na ukrajinsku zastavu) i zatim boju otisne na papir, a crnu vertikalnu liniju docrtaju i ova originalna grafika je gotova. Najzanimljiviji proizvod je ipak gumena loptica za stiskanje koja korisnika osloba|a stresa: ona je u FEMEN verziji na~injena u nje`no ruì~astoj verziji, sa replikom bradavice i reklamira se kao antistres-sisa.
GOLI AKTIVIZAM
FEMEN ima tristotinjak ~lanica (tek nekolicina je mu{kih ~lanova) i to su uglavnom studentice u dobi izme|u osamnaest i dvadeset godina. Od toga je njih pedesetak najaktivnijih, a FEMEN specijalna jedinica sastoji se od dvadeset toples prosvijednica koje se u svim vremenskim uslovima (~ak i kad je ci~a ukrajinska zima) skidaju i protestuju. Da protestujemo obu~ene i sa transparentima, na{e zahtjeve niko ne bi ni primijetio, kaè aktivistica Galina Sozanskaja i tu joj se mora dati za pravo. Iako postoje relativno kratko, nekoliko njihovih akcija izazvalo je veliku pa`nju medija.
OZBILJNE AMBICIJE DJEVOJAKA KOJE SE DOBRO ZABAVLJAJU: elimo da FEMEN preraste u globalni enski pokret
CRVENI KARTON [OVINIZMU
FEMEN je upozorio na skandalozne pripreme Ukrajine za Evropsko fudbalsko prvenstvo 2012. u okviru kojih je privla~nost Ukrajinki reklamirana kao turisti~ka atrakcija
Prije nekoliko dana izvele su vrlo zanimljiv i zapaèn performans. Ukrajina je, zajedno sa Poljskom, zemlja doma}in Evropskog fudbalskog prvenstva koje }e biti odràno 2012. godine. Po~etkom juna u Kijevu je zapo~elo odbrojavanje do po~etka prvenstva i prezentirani su dosada{nji napori koje je Ukrajina uloìla da se pripremi za ovaj sportski doga|aj i da srda~no do~eka goste. Kao jedan od va`nih aduta navodila se ljepota ukrajinskih èna a posjetiocima (naravno, mu{karcima) je obe}ana dobra zabava, {to je isprovociralo ~lanice FEMEN-a. Njihova aktivistkinja pojavila se obnaènih grudi i visoko u zrak podigla veliki crveni karton mu{karcima koji Ukrajinke tretiraju kao robu. Seks turizam je velika po{ast za ukrajinsko dru{tvo, ali po{to donosi veliku zaradu (oko 750 miliona dolara godi{nje), vlasti se ni najmanje ne trude da mu stanu u kraj. Otkako su 2005. svim stranim turistima ukinute vize, u na{u zemlju nahrlili su seks turisti i od tada navala samo raste. Na glavnoj kijevskoj ulici Kre{atik vi{e ne moè{ mirno hodati a da te neki od njih bukvalno ne po~ne hvatati i onda se mora{ fizi~ki obra~unavati sa njima, kaè Aleksandra [ev~enko, jedna od aktivistica FEMEN-a. Crveni karton je samo jedna od akcija kojom su se mlade Ukrajinke pobunile protiv negativnog imidà svoje
Da protestujemo obu~ene i sa transparentima, na{e zahtjeve niko ne bi ni primijetio

57
NEKONVENCIONALNE METODE POBUNE

zemlje. Ukrajina nije bordel jedan je od ~estih transparenata na njihovim protestima, a one ovu parolu ispisuju posvuda. U jednoj prilici protiv shvatanja Ukrajine kao bordela protestirala je i njihova kolegica u poodmakloj trudno}i.
PROTESTI PRED AMBASADAMA I DOMA]IM POLITI^KIM INSTITUCIJAMA

Najve}i skandal ove vrste desio se ipak u martu ove godine kada je The Rock FM, radio stanica sa Novog Zelanda, svojim slu{aocima kao glavni zgoditak u nagradnoj igri ponudila ènidbu sa jednom Ukrajinkom. Ta~nije, paket aran`man koji je uklju~ivao dvanaestodnevni boravak u Kijevu, dèparac od 2.000 eura, ranije upoznavanje sa Ukrajinkom preko agencije za ljubavno posredovanje i romati~nu vo`nju brodom. Dobitnik je bio izvjesni
PROTEST ISPRED SAUDIJSKE PROTEST ISPRED SAUDIJSKE AMBASADE U KIJEVU AMBASADE U KIJEVU
@enama morate dozvoliti da voze, @enama morate dozvoliti da voze, poru~ile su ukrajinske feministice poru~ile su ukrajinske feministice
TIMO[ENKO CURICE
FEMEN se zalau za vee prisustvo ena u politici

FEMEN se zalaù za ve}e prisustvo èna u politici i javnom ìvotu zbog ~ega su im njihovi oponenti prilijepili posprdan nadimak Timo{enko curice (po poznatoj ukrajinskoj politi~arki, biv{oj premijerki i heroini Narandàste revolucije Juliji Timo{enko). Me|utim, FEMEN su odmah iskoristile taj povod da se na{ale i na svoj i na ra~un svojih protivnika. Ve} u sljede}oj prilici pojavile su se sa tradicionalnom plavom pletenicom oko glave koja je za{titni znak biv{e premijerke, rasipaju}i unaokolo la`ne dolare. One su time aludirale i na optu`be za zloupotrebu poloàja i nezakonito sticanje koristi zbog kojih je Timo{enko ovih dana na sudu. Ukrajinska politi~arka tvrdi da je proces politi~ki motiviran i da predstavlja osvetu njenog protivnika, predsjednika Viktora Janukovi~a. Janukovi~ je tako|er ~esto na meti FEMEN-a zato {to, po njihovom mi{ljenju, ne ~ini dovoljno na zabrani seks turizma, za{titi ènskih prava i vra}anju dostojanstva Ukrajinkama.
MI NISMO ROBA
Greg, poku{aj opet osvojiti mladu na nagradnoj igri
BORBA SVIM SREDSTVIMA

Mlade Ukrajinke svoja tijela i svoju pamet koriste za postizanje politi~kih ciljeva
58
UKRAJINSKE RADIKALNE FEMINISTICE

SVOJERU^NO SVOJERU^NO [TAMPANJE [TAMPANJE PLAKATA PLAKATA
2. Otiskivanje
1. Nano{enje boje 1. Nano{enje boje
3. Ru~na dorada
4. Gotov proizvod
Greg, vinogradar, a ~lanica FEMEN-a su se na vijest o ovom skandalu, blago re~eno, razgoropadile. Greg je postao pseudonim za truhlog zapadnja~kog kolonizatora koji misli da je jako zabavno zbijati {ale sa
@ene u Ukrajini su marginalizirane, @ene u Ukrajini su marginalizirane, obespravljene, u{utkivane, a vrlo ~esto obespravljene, u{utkivane, a vrlo ~esto su ii `rtve ku}nog ii seksualnog nasilja su `rtve ku}nog seksualnog nasilja
GOLA ISTINA GOLA ISTINA
stanovnicama jedne zemlje i pona{ati se prema njima kao prema robi. Vrlo grubim {alama (npr. Greg, do|i, tvoju mu{kost do~eka}emo na no`) one su uzvratile udarac novozelandskim {aljivdìjama. Nemamo mi ni{ta protiv ovog ~ovjeka li~no, on vjerovatno i nije lo{ nego je neko ko zaista traì ljubav i vezu, ali cijeli koncept je stra{an. Mi smo njegove slike polijepile po cijelom gradu sa upozorenjem da Greg dolazi da povali Ukrajinku, objavile su ljutite ~lanice FEMEN-a. U njihovim protestima i akcijama uvijek ima humora, ali stvari protiv kojih se one bune su smrtno ozbiljne. Tako su naprimjer protestovale u Kijevu ispred ambasade Saudijske Arabije jer ova zemlja jo{ jedina ustrajava na zabrani ènama da voze. Toples diverzantice su uredno pokrile kosu i lica (a ostatak tijela jednako uredno otkrile) i pojavile se u automobilima ispred ambasade, nose}i transparente Dosta nam je mu{ke diktature, @ene su zakon, @ene za volane, mu{karce na kamile... Njihove akcije vrlo ~esto su potencijalno opasne, a u nekoliko navrata
aktivistkinje su i hap{ene. Okupljale su se i ispred Iranske ambasade diù}i glas protiv pogubljenja Sakineh Mohammadi Astiani, Iranke osu|ene na smrt kamenovanjem zbog preljuba. U decembru pro{le godine pripadnice FEMEN-a su demonstrirale i ispred ukrajinske vlade zahtijevaju}i ravnopravniju podjelu vlasti i ve}e prisustvo èna na vladaju}im funkcijama. One su demonstrativno mokrile stoje}i (ta~nije prskale vodu i sok iz fla{ica) ispred institucija vlasti, ismijavaju}i tako patrijarhalno shvatanje po kojem su politika i upravljanje tradicionalno mu{ki posao. ^lanice FEMEN-a vrlo ~esto su na meti kritike, bilo konzervativnih protivnika, bilo onih koji im zamjeraju da je njihov aktivizam {arada i cirkus. Neke od njih imale su ozbiljih problema sa porodicama i okolinom zbog svog anga`mana. Me|utim, njihove akcije rijedak su primjer pametnog, drskog i originalnog aktivizma koji postiè svoj cilj: privla~i pa`nju, {alje poruku i pokre}e rasprave o krajnje va`nim problemima.
59
PRIÂ IZ A KATEGORIJE
Naa saradnica boravi na 46. KARLOVY VARY INTERNATIONAL FILM FESTIVALU i pie o najboljim filmovima koje je odgledala u prvih est dana ove prestine filmske smotre; u takmiarski program East of the West uvrten je i BELVEDERE, drugi dugometrani igrani film AHMEDA IMAMOVIA
NA ZAPADU, Ê[KE, SVA[TA NOVO

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI]
M
60
a{tovitim i svake godine sve originalnijim scenskim igrokazom i projekcijom filma Jane Eyre ameri~kog reditelja Cary Joji Fukunage, u prisustvu predsjednika Republike ê{ke Vaclava Klausa, jo{ 1. jula sve~ano je po~eo 46. Karlovy Vary International Film Festival. Govorimo, dakle, o Festivalu koji spada u red onih iz A kategorije evropskih filmskih manifestacija.
Fukunagin film, koji je na ovaj na~in zapo~eo i svoju redovnu bioskopsku eksploataciju u ê{koj, doveo je na Festival i veliku britansku glumicu - damu Judi Dench, kojoj je njen ~e{ki kolega i dugogodi{nji predsjednik ovog uglednog festivala Jiry Barto{ka, uru~io Kristalni globus za izuzetan doprinos svjetskoj kinematografiji.
PO[TOVANA BRITANSKA GLUMICA

Dama Ujedinjenog kraljevstva, pripadnica Reda vitezova ~asti, jedna od najboljih i najpo{tovanijih britanskih glumica svih vremena, svoju nagradu primila je sa osmijehom i {armom, s kojim i ina~e osvaja
svoje po{tovaoce {irom svijeta. S obzirom da je ova statua zapravo lijepa èna, ~im se vratim ku}i upozna}u je sa mojim Oscarom! Na polici }e stajati zajedno, izjavila je i digla gledali{te na noge. Judi Dench je tokom vi{ednevnog boravka u Karlovym Varyma imala nekoliko susreta sa predstavnicima sedme sile, bila je razgovorljiva i {armantna, harizmati~na kao i uvijek. Denchova osvaja i u li~nim susretima, ba{ kao i na velikom platnu. Osvaja i kao gospo|a Fairfax u Fukunaginom filmu - novoj filmskoj verziji romana Charlotte Bronte Jane Eyre. Ova je uloga samo jedna od mnogih koje je
MA[TOVITO I ORIGINALNO U KARLOVYM VARYMA

pri~i o guvernanti, ponositoj djevojci sa sna`nim moralom, igra, izme|u ostalih, i Mia Wasikowska, dok se u ulozi misterioznog gospodara uklete ku}e Rochestera pojavljuje Michael Fassbender. Od 200 filmova, koliko se u Karlovym Varyma prikazuje do 10. jula u razli~itim programskim cjelinama, njih dvanaest se takmi~i za nagrade Kristalni globus i festivalski Grand Prix. Jo{ prvi uvid u ovogodi{nju, glavnu takmi~arsku selekciju, nagovijestio je dinamizam, uglavnom mladih filmskih autora, me|u kojima je i ruski reditelj Igor Volo{in sa filmom Beduin, ameri~ki glumac i reditelj-debitant Martin Donovan sa Colaboratorom, slova~ki autor Martin [ulik sa Ciganom, kao i kanadski reditelj Igor Grbovi}, koji se takmi~i sa filmom Romeo jedanaest. Filmove u glavnom takmi~arskom programu, pak, ocjenjuje ìri na ~elu sa legendarnim ma|arskim rediteljem i dobitnikom Oscara (Mefisto) I{tvanom Sabom, koji o svojim kriterijumima za vrednovanje filmova kaè: Ukoliko u filmu ima ne{to {to mi pomaè da ìvim, ukoliko taj film posjeduje sna`ne slike koje ostaju u pam}enju, ukoliko pomaè da pobijedim izvjesne predrasude, takav }e se film sigurno izdvojiti i biti me|u nagra|enima.
PRIZNANJE GORANU BREGOVI]U

U programu East of the West simpatije publike je, ~ini se, do sada najvi{e osvojio makedonski film Pank nije mrtav, s kojim se, poslije neobja{njivo dugih godina stvarala~ke pauze - Bulevar revolucije je snimio jo{ 1992. - na filmsku scenu vratio reditelj Vladimir Blaèvski (redovni profesor na Akademiji u Skoplju). Blaèvski je rediteljski znala~ki, stilski dosljedno, energi~no, ~ak mladala~ki postavio i realizovao ovaj film o starim makedonskim pankerima, ~etrdesetogodi{njacima zaglavljenim u vremenu i prostoru, bez ikakve suvisle ìvotne perspektive. Ideja jedne nevladine organizacije da ponovo, poslije sedamnaest godina, okupi njihov, nekada popularni, bend i organizuje im kon-
U Karlove Vary doputovala je i Judi Dench, kojoj je dugogodinji predsjednik Festivala Jiry Bartoka uruio Kristalni globus za izuzetan doprinos svjetskoj kinematografiji
Denchova, u vi{e od pola vijeka karijere, ostvarila na velikom platnu, blistaju}i paralelno na pozori{nim scenama i osvajaju}i gledali{te pred malim ekranima. Bila je i Ophelia i Julia i Lady Macbeth i Mrs. Brown i Elizabeth I i Iris i Mrs. Henderson i nezaboravna M u serijalu o Jamesu Bondu, i sa kojom god ulogom da se uhvatila u ko{tac, iznijela ju je maestralno i neponovljivo, ostavljaju}i uvijek i li~ni pe~at. Ina~e,
najnovija filmska verzija poznatog romana Charlotte Bronte, napisanog jo{ prije 101. godinu, dopala se gledaocima. Bri`ljivi filmski statisti~ari biljeè i to da je prvi film o Jane Eyre snimljen jo{ 1910. i to u Italiji, a da je do danas snimljeno i prikazano vi{e od dvadeset filmova i televizijskih serija, baleta, mjuzikla, pa i zombi-horor filmova inspirisanih jednim od najzna~ajnijih djela engleskog romantizma. U novoj filmskoj
cert u Debru, sa ve}inskim albanskim stanovni{tvom, neslavno propada. Albanci prekidaju koncert i izazivaju tu~u, a i makedonski ekstremni nacionalisti do~eka}e muzi~are pesnicama, ali }e pankeri dokazati da pank i pankerski anarhizam nije mrtav! I hrvatska rediteljka @eljka Sukova (Rijeka), ina~e pra{ki |ak, uspje{no se u ovom programu predstavila svojim debitantskim filmom Marijine, dokumen61
PRIÂ IZ A KATEGORIJE
BRITANSKA DAMA
Judi Dench je u ê{koj nagra|ena Kristalnim globusom za izuzetan doprinos svjetskoj kinematografiji
SPECIJALNI GOST
Goran Bregovi} odsvirao je koncert u Karlovym Varyma i dobio Kristalni globus
MAGI^NA DRAMA
I Imamoviev film Belvedere prikazan je na velikom festivalu u Karlovym Varyma

Takmi~arski program East of the West doveo je pred publiku i novi film Ahmeda Imamovi}a - Belvedere, te{ku, ali i magi~nu dramu o onima koji su preìvjeli srebreni~ki masakr. U Slobodnoj Bosni ve} smo pisali o Imamovi}evom filmu, ali da podsjetimo. Ovaj crno-bijeli film (osim dijelova pri~e koji se paralelno doga|aju u reality programu Veliki bratko), u kojem Imamovi} kombinuje realizam sa elementima stilizacije, posve}en je srebreni~kim ènama - majkama, k}erkama i sestrama stradalih, koje u izbjegli~kom kampu Belvedere godinama ~ekaju da saznaju gdje su kosti njihovih najmilijih. U filmu igraju Sadìda [eti}, Nermin Tuli}, Minka Mufti}, Armin Rizvanovi} i Adis Omerovi}, a dobar posao obavio je direktor fotografije Darko Drinovac.
IZUZETNA KONKURENCIJA: Od 200 filmova, koliko se u Karlovym Varyma prikazuje do 10. jula u razliitim programskim cjelinama, njih dvanaest se takmii za nagrade Kristalni globus i festivalski Grand Prix
taristi~kom muzi~kom komedijom, gotovo li~nim i privatnim filmom, u kojem daje hommage svojoj baki, organizuje parti sa svojim prijateljima, kom{ijama i nepoznatim muzi~kim bendom (u filmu glume ~lanovi ~e{kog benda Midi Lidi). U Karlovym Varyma je kratko boravio i Goran Bregovi}, koji je sa svojim bendom odrào koncert, a Jiry Barto{ka mu je uru~io takozvani predsjedni~ki Kristalni globus za njegove muzi~ke doprinose filmovima Emira Kusturice i drugih evropskih autora. Na Festivalu borave i ameri~ki glumci Martin Donovan (kao reditelj-debitant) i David Morse (kao glavni glumac u Donovanovom filmu Colaborator), a pridruì}e im se i John Malkovich i John Turturro. Stiè i korejska legenda, reditelj Kim ki-duk, retrospektive su posve}ene Samuelu Fulleru i Denisu Villenevu, ali i novom talasu gr~kog filma. Festival }e sve~ano biti zatvoren 9. jula, ceremonijom dodjele nagrada i projekcijom romanti~ne komedije Pono} u Parizu Woodyja Allena.
CRNO - BIJELO, POTRESNO
Film Belvedere Film Belvedere reditelja Ahmeda reditelja Ahmeda Imamovi}a prikazan Imamovi}a prikazan je u takmi~arskom je u takmi~arskom programu programu East of the West East of the West
62
GLASA^KA MA[INA
Kako su izgledale viestranake izborne kampanje 90-ih godina u Srbiji, ta su obeavali politiari-predsjedniki kandidati u jeku ideoloke groznice, kakva je bila uloga medija u promoviranju mesija srpske nacije i da li bi graani Srbije danas, da mogu vratiti vrijeme, drugaije izabrali...; o svemu tome govori izloba GLASAKA MAINA, koja je otvorena u Muzeju grada Beograda
REMEK-DJELA PA^JE [KOLE NACIONALNE DEMOKRATIJE

Pi{e: MAJA RADEVI]
ro{lost se ne moè promijeniti, ali se bar neke gre{ke iz pro{losti mogu osvijestiti kako se vi{e ne bi ponovile. Tako bi se, u najkra}em, mogla protuma~iti namjera organizatora izlo`be Glasa~ka ma{ina, koja je do 13. jula otvorena u Muzeju grada Beograda. Ogoljeni prostor biv{e Vojne akademije u Resavskoj ulici, u kojoj se nalazi Muzej, savr{en je ambijent za podsje}anje na izborne kampanje i politi~ke kandidate u Srbiji devedesetih godina, u vrijeme kada se na krilima nacionalno probu|ene svijesti veselo vje`bala demokratija, a politi~ka manipulacija, ideolo{ka groznica, etni~ke perverzije i agitpropovski sentiment, sve u jednom, sluìli kao efikasno oru`je za budu}e lidere nacije.
ZLOUPOTRIJEBLJENE INSTITUCIJE
Izlo`ba je realizovana u okviru istraìva~kog projekta Zloupotrebljene institucije Fonda Biljana Kova~evi} Vu~o, a osmislili su je, pored ljudi iz Fonda, Medijska arheologija, Kiosk i Centar za kulturnu dekontaminaciju, uz podr{ku Fondacije Heinrich Boll. Ovaj interaktivni docu-art show predstavlja retrospektivu vi{estrana~kih izbornih kampanja u Srbiji od 1990. do 1997. godine, te kroz izjave politi~ara u kampanjama, propagandne spotove, predizborna obe}anja, medijske izvje{taje i novinske panegirike, donosi jedinstven prikaz kako se gradio politi~ki marketing devedesetih godina u Srbiji. Ideja o izlo`bi zapravo je nastala na osnovu knjige Zloupotrebljene institucije: ko je bio ko u Srbiji od 1987. do 2000. godine, u izdanju Fonda Biljana Kova~evi}-Vu~o. Autori Du{an Bogdanovi} i Biljana Kova~evi}-Vu~o sa brojnim saradnicima tri godine su istraìvali (zlo)upotrebu dràvnih i dru{tvenih institucija iz peri64
KAD SE U SRBIJI VJE@BALA DEMOKRATIJA

oda vladavine Slobodana Milo{evi}a. Knjiga sadrì podatke iz politi~kih, odnosno profesionalnih biografija vi{e od hiljadu pripadnika partijske, vojne, ekonomske, pravosudne, kulturne, intelektualne, vjerske i drugih elita u slu`bi vladaju}e politike tokom trinaest traumati~nih godina. Dugo smo radili na knjizi i istraùju}i taj period, do{li smo do velikog broja dokumenata i arhivskih materijala - od slu`benih zapisnika, izbornih lista i programa politi~kih kampanja iz tog perioda, naro~ito iz 1990. godine, kada su u Srbiji odràni prvi vi{estrana~ki izbori. To {to smo prona{li iz dana{nje perspektive izgleda potpuno fascinantno, na momente nestvarno i komi~no, i smatrali smo da bi bilo {teta da taj materijal ne iskoristimo i pokaèmo ljudima. Zato smo uz objavljivanje knjige odlu~ili napraviti i izlo`bu, obja{njava Sr|a Vu~o, jedan od autoraistraìva~a. Iako ne govorimo o nekom dugom vremenskom periodu, ~ini mi se da je ve}ina gra|ana Srbije danas, svesno ili ne, zaboravila kako su te kampanje izgledale i na {ta je li~io taj politi~ki izborni cirkus. Nismo èleli da se upu{tamo u bilo kakve politi~ke ocene, nego da napravimo postavku u jednom ~isto arhivskoumetni~kom smislu. Su{tinski, izborne kampanje u Srbiji nisu se puno promenile od tog vremena, u smislu na~ina na koji se one organizuju. Recimo, kampanja SDS-a i Slobodana Milo{evi}a u to vreme izgledala je onako kako sada izgledaju ozbiljne politi~ke kampanje, oni su u to vreme radili taj posao mnogo bolje od ostalih, kaè Vu~o. U okviru izlo`be, koja nosi podnaslov Remek-djela pa~je {kole nacionalne demokratije, posjetioci imaju priliku ponovo glasati za kandidate iz devedesetih, ~ija se imena ovog puta nalaze na jednoj, zajedni~koj listi. Da li bi gra|ani Srbije danas, da mogu sve ponoviti, druga~ije izabrali? I koliko je zaista Milo{evi}evo politi~ko naslije|e i sada prisutno u Srbiji? O tome govori i prosta ~injenica da se mnogi ljudi
PREDIZBORNE METODE POLITI^KIH KANDIDATA

Politi~ka manipulacija, ideolo{ka groznica, etni~ke perverzije i agitpropovski sentiment
koji se spominju u knjizi Zloupotrebljene institucije i danas nalaze na bitnim dru{tvenim i politi~kim poloàjima.
MEDIJSKO CRTANJE ZLOÎNA

Mislim da je vrlo bitno to {to se iz knjige moè videti ko se sve od tih ljudi zadrào u politi~kom i dru{tvenom ìvotu. U knjizi, naravno, ima i ~asnih i dobrih ljudi, koji su se jednostavno zatekli na takvim pozicijama u pogre{no vreme. Neke stvari u Srbiji su se sigurno promenile nabolje, ali je i dosta toga, naàlost, ostalo dosta sli~no kao u Milo{evi}evo doba, ako ne ~ak i gore. Nesporno je da ljudi sada ìve bolje nego tada, ali kada govorimo o nekim drugim segmentima - od korupcije, izjava pojedinih zvani~nika, nacionalizma - nismo puno odmakli od Milo{evi}a..., smatra Vu~o. Izborne kampanje govore o demokratskim kapacitetima jednog dru{tva. To je
jedna vrsta iskustva za one ljude koji su ìvjeli u tome i u tome u~estvovali, a posebno je pitanje kako mladim generacijama, koje nisu bile svjedoci tog vremena, dati jedan objektivan presjek i biografiju odre|enih odnosa, kaè Borka Pavi~evi} iz Centra za kulturnu dekontaminaciju. Kada biste analizirali te kampanje trojice predsedni~kih kandidata iz 90-ih Vuka Dra{kovi}a, Ivana \uri}a i Milo{evi}a - to bi vam mnogo reklo i onome {to se de{ava danas, ali i koliko je ono {to se nazivalo opozicijom tih godina zapravo bila antiratna opozicija, koliko ljudi se opredeljivalo prema tom temeljnom pitanju rata, a koliko njih je angaòvalo nacionalni korpus zarad broja glasova na izborima, kaè Pavi~evi}eva. Poseban segment izlo`be u Muzeju grada Beograda posve}en je podsje}anju na to kako su najuticajniji srbijanski mediji
STRANA^KI PLAKATI I NASLOVNICE

Iz dana{nje perspektive izborne kampanje 90-ih izgledaju potpuno fascinantno, na momente nestvarno i komi~no
65
GLASA^KA MA[INA
90-ih godina, poput NIN-a i Duge, pisali o mesijama srpske nacije. Mo} propagande i uticaj medija na {iroke narodne mase demonstriran je na na~in do tada nevi|en na ovim prostorima. Dvadeset godina kasnije, i dalje je otvoreno pitanje (krivi~ne) odgovornosti novinara koji su tih godina, bilo da govorimo o Srbiji, Hrvatskoj ili Bosni, svojim izvje{tajima aktivno radili na {irenju me|unacionalne mr`nje. Pavi~evi}eva smatra da se taj problem, prije svega, kona~no mora otvoriti unutar ceha. Ne moète stalno ni govoriti neka dràva to re{i. Mislim da kolege novinari moraju jasno i otvoreno imenovati sve {to se doga|alo i sve koji su u~estvovali u tome, neophodan je taj spoj institucionalnog i jednog moralnog, li~nog i profesionalnog nivoa. Sve ono {to sam u~ila i ~itala o mogu}nostima propagande, to sam i iskusila u vlastitom ìvotu. Nije bilo O TRAUMAMA, ODGOVORNOSTI I EMANCIPACIJI DRU[TVA
Iskopavanje kostiju enerala Drae kao izvor nasilja za budue generacije

Pitanje puta ka Evropskoj uniji nije i ne treba biti najva`nije pitanje za Srbiju, smatra Borka Pavi~evi}: Najva`nije je pitanje saniranja trauma i odgovornosti, emancipacije samog dru{tva iznutra. To nije stvar puta u EU, nego pitanje {ta je zaista orijentacija Srbije, koja nije rekla onda kada je trebala: Dobro, rat je zavr{en i mi smo u njemu u~estvovali. Sada idemo dalje. I umesto toga, mi danas prisustvujemo iskopavanju kostiju nekog |enerala, kreira se jedna pornografija i neopisani ki~ koji moè biti izvor nasilja za budu}e generacije. A to se radi zato {to se nikako ne dolazi do svesti o nu`nosti istine kao katarzi~nog faktora za normalan ìvot ljudi. To je ubita~no po mentalno zdravlje naroda - a od mentalno ubijenog ~oveka ne moète o~ekivati ni{ta progresivno.
PRELOMITE PAMETNO
Politi~ki izborni cirkus Srbije 90-ih
zlo~ina koji nije smi{ljen kao pokazatelj koliko je druga strana lo{a, a da se taj zlo~in posle nije i dogodio. Prvo su ih crtali, a onda su se oni i dogodili. I sada se gleda da to ne bude ka`njivo, {to je stra{no, kaè na{a sagovornica. Sr|a Vu~o slaè se sa tim da je odgovornost medija za sve {to se doga|alo izuzetno velika, te da novinari ne trebaju biti izuzeti od krivi~ne odgovornosti: Propaganda je bila zaista stra{na u to vreme, ne samo u Srbiji, nego i u drugim dràvama biv{e Jugoslavije. Mislim da svaki novinar koji je u~estvovao u raspirivanju nacionalne mr`nje 90-ih treba za to krivi~no odgovarati.
66
KNJIGA MJESECA
Pjesnik Munib Delali} dobitnik je godi{nje nagrade Dru{tva pisaca za najbolju knjigu u protekloj godini a nagra|en je za zbirku pjesama Razgovor s Nadom
Intimni lirski dnevnik

Pi{e: ADISA BA[I]
O AUTORU Munib Delali} ro|en je u Ljubu{kom, studirao u Sarajevu a godinama ìvio u Mostaru. Od 1993. godine ìvi u Oslu gdje se bavi pisanjem i prevo|enjem. Njegov rad predstavlja va`nu sponu izme|u norve{ke i bh. kulture.
birka pjesama Muniba Delali}a Razgovor s Nadom ima podnaslov koji je neobi~no precizno odre|uje: lirski dnevnik, 1993.- 2010. Ova zbirka zaista funkcioni{e kao integralni tekst, pisan o~igledno tokom duèg vremenskog perioda i u razli~itim okolnostima, a opet jedinstven po dnevni~koj iskrenosti glasa kojim se pjesnik obra}a svom najdubljem ja, ali i svojoj odanoj ìvotnoj saputnici n/Nadi. Dijalog sa N osobom sa kojom se decenijama dijelilo ono najslasnije i najstra{nije od ìvota dao je zbirci poseban ton najdublje prisnosti.
Zbirka pjesma Muniba Delalia Razgovor s Nadom (Dobra knjiga, Sarajevo, 2010.)
a se prisnost oslikava i u tuzi koja se osjeti pored Nadinog bolesni~kog kreveta (u tu|ini gdje tek spoznah veli~inu na{e ljubavi), ali i u sitnim (ili krupnim) bra~nim zadjevicama zbog ljubomore (Zbog nje me Nada i dan danas optuùje da sam je prevario) ili deprimiraju}e izbjegli~ke svakodnevice: Ovdje su se sakupili samo narkomani. I svi crni. Sve beznadni slu~ajevi. I mi, re}i }e regiznirano Nada i na to dobiti pravi pjesni~ki odgovor da su to sve usamljeni ratnici, gubitnici koji sjede me|u svoja ~etiri zida i memoare pi{u, dovijaju se kako da po{teno zarade mirovinu i da se vrate tamo odakle su do{li. Ako se mogne. Upravo taj povratak ku}i je
va`na, skoro opsesivna tema za Delali}a: bilo da razmi{lja o stvarnom povratku ili o sanjanom povratku u neko pro{lo vrijeme i neki pro{li ìvot kad su mo} i ugled bili otjelovljeni u voza~u autobusa i njegovom kondukteru na liniji Ljubu{ki Mostar gdje je uvijek potra`nja od ponude bila ve}a, kad su se koristile neke druga~ije rije~i (u pjesniku jo{ treperi zavi~ajna ikavica) i kad je jo{ uvijek bio u sopstvenoj domovini, odnosno u maternjem jeziku.
jesnik me|utim progovara iz dosta neobi~ne emigrantske pozicije: ne pozicije gubitnika koji u azilantskom centru ~eka da njegova sudbina bude rije{ena, nego nekoga ko je ovladao jezikom
nove domovine! Najve}i razlog da se negdje osjeti{ strancem i autsajderom tako je nestao, Delali} ne jadikuje zbog nelagode u novom svijetu (naprotiv, putem knjièvnosti njegovo lirsko ja se sasvim odoma}ilo u Norve{koj), ali pjesnik svejedno iskazuje onu tihu bol za zavi~ajem koja neprekidno tinja iako tamo obitavaju lopovi i hulje, kurvini sinovi, u ime vjere i nacije ubojice. Ovaj patriotizam je blag, nenasrtljiv i tako ljudski, to je àl za toplinom juga na kojem se odrastalo i sa kojeg se ironijom ìvota moralo oti}i na daleki sjever gdje je sunce dragocjenost. @ivot izme|u dva jezika najbolje je do~aran pjesmom Datera i papa/ K}erka i tata
(jezikom norve{kih Bosanaca) jednom od najuspjelijih u ovoj zbirci.

ovonastala mje{avina jezika kojom govore datera i papa u isto vrijeme je i nemu{ta i sasvim prikladna za komunikaciju: u tom jeziku susreli su se ìvoti djevoj~ice koja je do kraja prihvatila novu domovinu i raduje se predstoje}oj prazni~noj paradi i njenog oca koji izvrdava da s njom ne bi oti{ao jer se osje}a kao stranac kojem tu|a kolektivna euforija izaziva samo suze. Ipak, tepaju}i joj sa draga datero moja on pokazuje da se novi jezik uselio u njegove najdublje i najintimnije osje}aje, a da je ostati izvan glavnog toka doga|aja ponekad izbor a ne nu`nost.
68
VRIJEME KNJIGE
COLUM McCANN
IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
NORVE[KA [UMA GOSTOVANJE ALBANSKOG PISCA
Neka se veliki svijet vrti

Uùrbano njujor{ko jutro davne 1974. biva zaustavljeno kada prolaznici na vrhu jedne od kula Svjetskog trgovinskog centra ugledaju ~ovjeka koji se sprema da preko zategnute ìce pre|e do susjednog tornja ove monumentalne, tek izgra|ene zgrade. Roman Neka se vrti veliki svijet (Buybook, Sarajevo, 2011.) djelo je vi{estruko nagra|ivanog irsko-ameri~kog pisca Columa McCanna. Cijena je 19 KM.
Ekranizacija Murakamijevog romana
Arian Leka u Sarajevu

Albanski pisac, poliglota i prevodilac Arian Leka boravi trenutno u Sarajevu na jednomjese~noj stipendiji, upoznaje ovda{nju knjièvnu scenu i dovr{ava svoju novu knjigu. Boravak stranih pisaca u BiH organizuju Knjièvna mreà TRADUKI i Sarajevski otvoreni centar.
LEO PERUTZ
No}u ispod kamenog mosta

êtrnaest pri~a o Pragu iz sedamnaestog stolje}a isprepli}u se u romanu Lea Perutza (1882.1957.) No}u ispod kamenog mosta (Vrijeme, Zenica, 2011.). @ivot jevrejske zajednice, ali i ljudska gramzivost, neostvarena ljubav, surovost, strah... sve su to teme koje Perutz obra|uje spajaju}i komi~no i tragi~no. Cijena je 19 KM.
Norve{ka {uma, jedan od najpopularnijih romana japanskog pisca Harukija Murakamija, ekranizovan je u Japanu. Film za koji kriti~ari kaù da je poeti~na i dojmljiva, ali suvi{e doslovna vizuelizacija romana prikazuje se trenutno u kinima po Evropi.
ROMAN LIBANONCA ELIASA KHOURYJA
Iz perspektive silovatelja
Libanonski pisac Elias Khoury u svom novom romanu Yalo pi{e o ~ovjeku koji se na{ao u zatvoru zbog niza zlo~ina me|u kojima su bila i silovanja. Yalo ima zadatak da napi{e duga~ku izjavu i prizna potanko svoja zlodjela, ali njegova pripovijest koju po~inje stalno iznova govori o njegovom traumati~nom ìvotu, te{kom djetinjstvu, u~e{}u u gra|anskom ratu koje je od njega na~inio monstruma. Khoury se prihvatio iznimno va`nog pitanja zbog ~ega nekada{nje `rtve postaju dèlati i kako se taj usud moè izbje}i.
GORDANA ]IRJANI]
Ono {to oduvek èli{

Slobodan je povratnik sa zapada u Srbiju, biv{i producent reality programa i ovisnik o krimi serijama koje se upli}u u njegovu stvarnost. On je i ~ovjek koji je zaveo ènu svoga brata i koji poku{ava da mu objasni kako je do toga do{lo... Roman Ono {to oduvek èli{ (Narodna knjiga, Beograd, 2011.) donio je autorici ovogodi{nju NIN-ovu nagradu. Cijena je 20 KM.
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

(Amazon) 1. George Martin: A Game of Thrones 2. Adam Mansbach: Go the F*k to Sleep 3. Joseph Chang: The Aging Myth 4. Suzanne Collins: Catching Fire 5. Ann Patchet: State of Wonder
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Interliber) 1. Selvedin Avdi}: Sedam strahova 2. Safiye Erol: Tvr|ava u srcu 3. Enes Kari}: Jevrejsko groblje 4. Bekim Sejranovi}: Nigdje, niotkuda 5. Mak Geert: U Europi
69
KULT MARKET
TBF
MUZIKA Outside Society, kompilacija Patti Smith
Pistaccio Metallic
Najavili su ga singlom Mater, a sada im je i u prodavnicama... U Hrvatskoj. Od 6. jula. Rije~ je o novom albumu izvrsne grupe TBF iz Splita, koji se zove Pistaccio Metallic. Nismo ga preslu{ali, uskoro }emo, ali na nevi|eno, odnosno ne~ujeno, preporu~ujemo da ga svakako nekako nabavite!
Ne pati - Patti!
SLY STONE
Im Back Friends & Family

Posljednji samostalni studijski album Sly Stone je objavio 1982. godine. Evo ga opet me|u nama, od 16. augusta. Kada }e biti promovisano izdanje: Im Back - Friends & Family. Na snimanju ove plo~e ugostio je Jeffa Becka, Raya Manzareka, Bootsyja Collinsa, Johnnya Wintera i Ann Wilson. Fali li jo{ neko?
JO[ UVIJEK, PATTI

Gospo|a Smith krajem narednog mjeseca }e promovisati svoju novu kompilaciju
DUM DUM GIRLS
Only In Dreams
Only In Dreams naziv je drugog studijskog albuma kvarteta Dum Dum Girls. Njihov hvaljeni prvijenac: I Will Be objavljen je u martu pro{le godine. A osamnaest mjeseci poslije mo}i }emo preslu{avati Only In Dreams, sa deset njihovih novih pjesama. Sve kompozicije snimljene su, ako to ikoga interesuje, u studiju Pink Duck u Los Angelesu.
Oh, radujemo se svakom novom istupu i nastupu legendarne Patti Smith. Pa tako i kompilaciji: Outside Society, koja }e biti objavljena krajem sljede}eg mjeseca. Vrtila se u prvoj polovini sedamdesetih godina izme|u slikarstva i pozori{ta, pisala je pjesme... Pa su ipak preovladali stihovi, te je oformila The Patti Smith Group. Sve ostalo je, kaù oni sa vi{kom mozga, istorija! Te je tako njen prvijenac Horses jedan od najva`nijih albuma u toj dekadi pro{log vijeka. Do sada je draga Petti objavila deset studijskih albuma, a posljednji prije ~etiri godine. E, {ta }e sve mo}i poslu{ati i na CD-u i na vinilu... To je kraj svijeta! Recimo, Because the Night, pjesma koju je Patti napisala zajedno sa Bruceom Springsteenom, a koja je objavljena na njenom tre}em albumu: Easter. S tog albuma je i skladba Rock and Roll Nigger. U stihu iz te pjesme: Outside of society/is where I want to be, moète i prona}i uzroke za naslov ove kompilacije. Album, pak, otvara standard Van Morrisona - Gloria, sa njenog debitantskog, ve} spomenutog albuma Horses, koji je producirao John Cale. Uzmimo sada u obzir, naprimjer, njen Gone Again, iz 1996. godine. I pjesmu Summer Cannibals. Sve je
tu jasno. Doslovce. Ili, izdanje Peace and Noise, sa pjesmom 1959, koja je tako|e zastupljena na ovoj kompilaciji. Ne, ne èlimo se ovdje baviti recenzijama, osvrtima, samoopaànjima, niti prepisivati objavljeni spisak pjesama, ve} jednostavno najaviti novi album Patti Smith. Davno je ve} sve re~eno. Ne morate ovo izdanje ~ak ni kupiti, provrtite se po sajtovima i preslu{ajte, ako ste ve} pomalo zaboravili. (D. Bajramovi})
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)

1. 2. 3. 4. Hyper: The End Nero: Guilt Flux Pavilion: Bass Canon OrchestrePoly-Rhytmo ft. PaulThompson&NickMcCarthy: Lion is burning 5. Broken Bells: Meyrin Fields 6. Katy B: Ease Please Me 7. Beth Ditto: I wrote this book 8. Audio Bullys: Shotgun 9. Holy Ghost!: Wait and see 10. TinieTempah ft. TravisBarker&KatieTaylor: Simply Unstoppable (mix)
70
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film Zatitnik (eka, Njemaka, 2010.), reditelja Mareka Najbrta
UTJECAJ GAMA ZRAKA NA ÛDESNE NEVENE
Dovoljno je rei: eki film!
Reìja: Paul Newman

Pratimo ìvot disfunkcionalne obitelji, koju ~ine ekscentri~na udovica i majka Beatrice i njezine dvije k}eri: ekstrovertirana Ruth koja pati od epilepsije i uvijek se pokorava maj~inoj volji i Matilda, srame`ljiva i introvertirana djevoj~ica koja svijet poku{ava objasniti preko logi~nih pravila znanosti, te vrijeme ispunjava {kolskim zada}ama i brigom o svojem ku}nom ljubimcu. Joanne Woodward je za ulogu Beatrice na Festivalu u Cannesu nagra|ena kao najbolja glumica. Ocjena: 4
MUDRA KINEMATOGRAFIJA
VRIJEME ZA NAS
najpoznatijim su multimedijalni performansi Balkoni i Sedam ostvarenih snova. U posljednje vrijeme posvetio se reìji filmova. @ivi i radi u Pragu, slavnoj ~e{koj prijestolnici. Film Za{titnik dobio je nagradu ê{ki lav 2010., za najbolji film, reìju, glumicu, scenarij, montaù i glazbu! Na Denver International Film Festivalu 2009. osvojio je nagradu Krzysztof Kieslowski za najbolji film. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Transformers: Dark of the Moon (Michael Bay) 2. Cars 2 (John Lasseter, Brad Lewis) 3. Bad Teacher (Jake Kasdan) 4. Larry Crowne (Tom Hanks) 5. Monte Carlo (Thomas Bezucha)
êsi i danas briljiraju u okvirima svjetske filmske umjetnosti
Uvijek dragi filmovi slavne i nadasve mudre ~e{ke kinematografije, radosna su prilika za promoviranje, te predstavljanje. Istaknut }emo prije svega zna~aj ~e{kog odnosa prema kulturi i umjetnosti, njihove kinematografije {ezdesetih godina, koje su u~inile tada tu kinematografiju najbitnijom i najja~om na svijetu. Sve ovo {to dolazi danas usko je vezano za ono {to je bilo prije toga. ê{ki pristup isti~emo u velikoj mjeri zbog neophodnog po{tivanja onoga {to je bilo prije, zbog svijesti da svijet i budu}nost ne postoji samo od trenutka kada je neki dana{nji autor odlu~io baviti se filmom, tom magi~nom umjetno{}u. Kao {to je ~est slu~aj na na{im prostorima. Evo o ~emu se radi u ovom filmu. Drugi svjetski rat. Radijski reporter Emil je oènjen glumicom Hannom, priznatom zvijezdom nesvjesnom nacisti~ke prijetnje. Hannini ìdovski korijeni onemogu}avaju joj uspon u karijeri, te ona pada na dno dru{tvene ljestvice. Ne bi li je za{titio, Emil se kompromitira, sura|uju}i s nacisti~kom radio-stanicom. Ubojstvo protektora oblasti Tre}eg Reicha i slu~ajni susret na biciklu dovest }e njihov brak u opasnu krizu. Marek Najbrt je diplomirao sociologiju na Charles Univerzitetu. Diplomirao je i na Pra{koj filmskoj {koli - FAMU, u Odjelu za dokumentarni film. Od 1991. do 1998. napisao je i reìrao brojne amaterske i profesionalne audiovizualne projekte. Me|u
Keiichi Nomura
Gen je stari kraljevski kroja~ koji ìvi u starom dijelu Kyota. Oènjen je, a njegova supruga Chie te{ko je bolesna. Da bi je malo razveselio, zamoli Shunsukea, mladog studenta koji u~i za ma|ioni~ara, da za nju priredi ma|ioni~arsku predstavu. Uskoro Shunsuke postane njihov redovni posjetitelj, no Chie svejedno doìvi slom i zavr{i u bolnici. Ocjena: 4
@ENSKI POSLI
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Uljezi (Alejandro Amenabar, Las Producciones del Escorpin S.L.) 2. Ostani uz mene (Bruce Evans, Raynold Gideon, Act III Productions, Columbia Pictures/Blitz) 3. Vrlo zapetljana pri~a (Nathan Greno, Byron Howard, Walt Disney Company/Continental Film) 4. Zemlja tigrova (Joel Schumacher, Eli Richbourg, 20th Century Fox/Continental Film) 5. ôvjek zvan Hrabrost (Joel & Ethan, Paramount Pictures/Blitz)
Claude Chabrol
Godina 1941., francuski grad pod nacisti~kom okupacijom. Pri~a o èni koja je, kako bi osigurala bolji ìvot svojoj obitelji, radila ilegalne poba~aje... Film inspiriran ìvotom Marie-Louise Girard, koja je 1943. pogubljena pod optu`bom da je po~inila zlo~in protiv dràve, jer je abortusima smanjivala potencijalni broj vojnika. Ocjena: 4
71
KULT MARKET
AUTOMOBILI
SPORT Transfer kapitena reprezentacije BiH
Mazda MX-5
EMIR SPAHI]
Nakon Rusije i Francuske karijeru nastavlja u [paniji
Nakon Hibia, Spahi u Sevilli

Foto: Mario Ili~i}
Slijede}a generacija Mazde MX-5 }e kombinirati 4-cilindri~ni motor malog obujma s turbopunja~em sa smanjenim brojem kilograma {to bi trebalo rezultirati pravim povratkom filozofiji agilnog i cijenom pristupa~nog sportskog automobila.
MOTOCIKLI
Motus MST-01
Motus je nova ameri~ka kompanija koju su osnovali Lee Conn i Brian Case. Motus je kompanija koja ima cilj da svoje modele razvija iz praznog papira a to zna~i da ne}e koristiti ni postoje}e motore ni postoje}e ramove ve} kre}u u razvoj.
DIZAJN
Hyundai Veloster
Novi model korejske kompanije predvi|en je za rivala modelu Volkswagen Scirocco. Ima novi prednji dio sa dubljim usisnicima vazduha i prednji spojler koji nagovje{tava sportsku prirodu. Hyundai tek treba da objavi kada }e Veloster u proizvodnju, ali je vjerovatno da }e debi imati na Sajmu u Detroitu naredne godine.
Emir Spahi}, kapiten nogometne reprezentacije BiH, novi je ~lan Seville. Dosada{nji odbrambeni igra~ francuskog Montpellierea, potpisao je trogodi{nji ugovor sa ovim {panskim klubom. Spahi} je ro|en u Dubrovniku 18. avgusta 1980. godine. Majka Fatima, rodom iz Gacka, i otac Osman, porijeklom iz Sandàka, u ovom su gradu izrodili troje djece. Almir je tako|er nogometa{, dok je Nermin donedavno bio menadèr dubrova~kog hotela Hilton. Otac je radio u Luci, a majka je dolazila ljeti raditi sezonske poslove i tako su se i upoznali i ostati ìvjeti ovdje, kaè Spahi}. Nogomet je, kaè, po~eo igrati iz zezancije, no vremenom su treninzi postajali sve ozbiljniji, a nogomet najva`nija stvar u ìvotu kada je odabran da sa mladima Dubrovnika ide na turneju u Francusku. Opsada rodnog grada nakratko mu je prekinula karijeru. To su mi bili najteì mjeseci u ìvotu, kaè prisje}aju}i se ratne 1991. godine. Nismo imali hrane ni vode, skrivali smo se po skloni{tima dok je trajala opsada Dubrovnika. Nisam ni pomi{ljao na nogomet. Nakon petnaest mjeseci nastavlja sa treninzima u Dubrovniku, klubu iz kojeg je uspio i zaigrati u juniorskoj reprezentaciji Hrvatske. Godine 1996., na nagovor Husnije Arapovi}a, dolazi u zeni~ki êlik, a nakon svega jedne sezone, zajedno sa tada{njim reprezentativcima BiH Senadom Brki}em i Seadom Halilo-
vi}em, odlazi u turski Altay. Kada je Altay finansijski potonuo, Emir se vratio u Dubrovnik i pola godine nije imao anga`man. Imao je kontakte sa LASK-om iz Linza, no odlu~io se za Zagreb. Klub je, predvo|en Zlatkom Kranj~arom i ~ak devetoricom nogometa{a iz BiH u po~etnoj postavi, osvojio hrvatsko prvenstvo, ali i nadimak Galatasaray u tamo{njim medijima. Iz Hrvatske odlazi u Rusiju. Prve je dvije sezone odigrao u Shiniku iz Yaroslava, da bi zatim potpisao ugovor sa moskovskim Torpedom. Nakon odli~ne sezone u ovom klubu, prelazi u moskovski Lokomotiv. U sezoni 2009/2010 prelazi u francuski Montpellier a u debiju za ovaj tim, u utakmici protiv PSG-a postigao je gol glavom u 94. minuti za kona~nih 1-1. Spahi} je u oktobru 2006. godine, zajedno sa svojih 12 reprezentativnih suigra~a, potpisao pismo u znak bojkota protiv tada{njih ~elnika NS BiH. Spahi} i suigra~i su tada traìli promjene u radu Saveza i smjene ~elnika NS BiH. Pismom smo htjeli pokazati onima koji nisu vjerovali u nas da je nama stalo do Bosne i Hercegovine, da nam je stalo do te reprezentacije, do grba i dresa i da na{oj zemlji èlimo samo najbolje, pri~ao je Spahi} tada za Slobodnu Bosnu. Spahi} je, nakon Mirsada Hibi}a, drugi reprezentativac BiH u ovom klubu. (N. Hasi})
72
KULT MARKET
LIFESTYLE Oni rade za evropsko i svjetsko trite, na polju informacijsko-komunikacijskih tehnologija
AUSTRIJA
Online vozovi
Kompanija Nokia Siemens Networks uvodi {irokopojasni pristup internetu u austrijske vozove. Rje{enje za {irokopojasni pristup internetu u vozovima zasniva se na modularnom sistemu otvorene arhitekture i standardnih interfejsa i protokola. @eljezni~ki operateri }e na ovaj na~in mo}i da pro{ire i prilagode ponudu svojih usluga, kako bi omogu}ili korisnicima vrhunski doìvljaj putovanja.
Pametan ovjek, dva kompjutera i internet

Tek sada, nakon pet godina, moèmo re}i da je firma stabilna, da je prebrodila sve po~etne bolesti. Jako puno radimo s Evropskom unijom, kaè Mulabegovi}. Amer Hasanovi}, profesor elektrotehnike u Tuzli, doktorirao je u Americi. U Ameriku ga je odvela èlja i ambicija, a nakon doktorskog studija vratio se u BiH, donio ameri~ka iskustva u istraìvanju i kroz razli~ite projekte odràva vezu sa svjetskim trì{tem. Smatra da njegov primjer svaki mladi ~ovjek moè slijediti. Znanje, èlja da se usavr{ava svakodnevno, cjeloìvotno u~enje je mantra savremenog dru{tva, to je ono {to ljudi moraju shvatiti. @ivimo u dinami~nom svijetu, koji se mijenja iz dana u dan. Takmi~imo se na tom globalnom trì{tu. Prije svega, moraju se svakodnevno usvajati nova znanja, poru~uje Hasanovi}. A znanja mnogim mladim ljudima u Bosni i Hercegovini ne nedostaje. Dovoljno je imati pametnog ~ovjeka, dva kompjutera, internet-vezu i ve} moète razvijati softver i prodavati ga internacionalno. Sve ove zemlje u tranziciji imaju jako veliki godi{nji GDP prihod od IP-a (Intellectual Property Protection). Jedna Bugarska ima skoro 20 posto od IP-a, ali oni imaju vojsku programera, firmi koje izvoze svoje softvere u Ameriku, Kinu, Japan, Zapadnu Evropu. Zna~i, treba napraviti zakonske okvire, gdje treba jako malo uloìti, a mi imamo izuzetne inìnjere koji koji su u stanju biti konkurentni na trì{tu, kaè Mulabegovi}. Na Fakultetu elektrotehnike su, tako|er zahvaljuju}i globalnoj mreì, mladi ljudi, uz profesora Nermina Suljanovi}a, stvorili laboratorij i programirali za Telekom Slovenije. Otvorili smo jednu novu liniju sa firmom PPC iz Manhajma. Trenutno imamo jednu ponudu da idemo s njima i s Univerzitetom u Hajdelbergu, gdje je ponovo industrijski projekat, koji }e se kasnije, o~ekujemo, razviti u neke projekte koje finansira Evropska unija. Imamo i nekih par ideja za neke infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini, ponovo s nekim firmama iz Slovenije, navodi Suljanovi}. (Priredila: M. Radevi})
FRANCUSKA
Maslinovo ulje
Stariji ljudi koji koriste maslinovo ulje u ishrani imaju manji rizik od mo`danog udara, pokazala je studija francuskih nau~nika. Oni su tokom pet godina pratili ishranu 7.625 ispitanika koji imaju 65 i vi{e godina i otkrili da oni koji redovno koriste maslinovo ulje imaju do 41 posto vi{e mogu}nosti da ne doìve mo`dani udar. Tako|er, ljudi sa visokim nivoom oleinske kiseline imaju za 73 posto manji rizik od mo`danog udara od onih sa niskim nivoom.
MLADI TUZLACI RADE PO STANDARDIMA EU-a

Takmi~enje na globalnom trì{tu
Svakodnevna slika kako u Bosni i Hercegovini mladi ljudi nemaju perspektive, te im politika onemogu}ava napredovanje, postala je gotovo pravilo u koje gra|ani sve vi{e vjeruju. No, neka iskustva iz Tuzle govore suprotno. U ovom gradu ima mladih ljudi koji su se, nakon zavr{enog studija u inostranstvu, vratili u svoju zemlju i napravili unosne poslove, pi{e portal slobodnaevropa.org. Oni rade po evropskim standardima, za evropsko i svjetsko trì{te, na polju informacijskokomunikacijskih tehnologija. Jedan od njih je Zlatan Mulabegovi}, direktor firme Algebra edukacija. Nema razlike da li se vi èlite educirati u nekom Microsoft centru u Americi, Njema~koj, ili ovdje. Isti standard ima i na{ Centar u Tuzli i u Sarajevu. Sve mogu}e standarde koji zadovoljavaju sve informati~ke firme tog nivoa koje se bave edukacijom vani, i mi smo morali zadovoljiti - od licenciranog softvera, hardvera, klimatiziranih u~ionica, rasporeda sjedenja i sli~no. Ovdje je klju~na stvar da bi se ne{to takvo po~elo bila - finansije. Nas trojica smo zajedni~ki uloìli svoje novce i krenuli s tim projektom, i nosili smo ga.
VELIKA BRITANIJA
[tikle
êtvrtina èna nosi visoke potpetice svaki dan, {to ~esto moè dovesti do zdravstvenih tegoba, upozorava Britansko udruènje ortopeda. Visoke {tikle negativno uti~u na drànje tijela, stavljaju}i ve}i pritisak na stopala, koljena i zglobove, {to moè prouzrokovati probleme na hrskavici i dovesti do osteoartritisa. Oko osam miliona ljudi u Velikoj Britaniji pati od artritisa, a 60 odsto ljudi koji pate od posljedica no{enja lo{e obu}e su ène.
73
KULT MARKET
ITALIJA
CRVENI FENJER Bivi direktor MMF-a suoen sa novom tubom
Naike Rivelli
Pohotni impanza
TU@BA I KONTRATU@BA
Dominique Strauss-Kahn
Ova 36-godi{nja talijanska glumica Naike Rivelli, k}i poznate Ornelle Muti i producenta Josea Luisa Bermudeza de Castra, snimila je goli{avi editorijal za {panski ~asopis Interviu te jo{ jednom dokazala da krv nije voda.
BRAZIL
Raica Oliveira
Korzeti i donje rublje iz nove Ultimove kolekcije na tijelu brazilskog supermodela i biv{e Ronaldove djevojke stoje kao saliveni. Za{titno lice i tijelo Ultima postala je pro{le godine kada je zamijenila Kelly Brook.
[PANIJA
Sheila Marquez
[panski model i zvijezda sapunica snimila je editorijal za {pansko izdanje Marie Claire u kojem zaista dominira na plaì.
Dominiqueu Strauss-Kahnu prijeti nova afera, ovaj put u Francuskoj. Optu`be mlade francuske novinarke i publicistkinje Tristane Banon protiv biv{eg {efa MMF-a odavno su poznate. Od 2007. je Banon, sitna ali veoma zgodna plavu{a, vi{e puta prepri~avala ovu pri~u gostuju}i na televiziji. Stalno je govorila kako je jedan mo}ni politi~ar, nekoliko godina ranije, poku{ao da je siluje. Njegovo ime nikada nije saop{tila javnosti. Ali njene rije~i bile su vi{e nego precizne. Rije~ je o osobi koja je uvijek jo{ u politici i koja je ranije obavljala du`nost ministra finansija, odala je Tristane Banon svoju tajnu privatnoj televiziji Paris Premiere. A potom je iznijela jo{ podataka. Socijalista Dominique Strauss-Kahn pozvao je Tristane Banon, koja je radila na jednoj od svojih knjiga, na dogovoreni termin za intervju u jedan privatni apartman. Tamo joj se, kako kaè ova 32-godi{njakinja, po~eo polako pribliàvati a potom je uslijedio i poku{aj silovanja. Banonova je Strauss-Kahna opisala kao nasrtljivog i pohotnog {impanzu. Okon~alo se uàsno, jer je do{lo do velike borbe na podu. Bilo je èstoko, sna`no sam se branila. A onda mi je uspjelo da se oslobodim. Odmah poslije toga mi je stigao njegov sms. Devet godina je pro{lo od incidenta. Tristane Banon do sada nije prijavila Strauss-Kahna, jer joj je to savjetovala
njena majka Anne Mansouret, politi~arka iz francuske Socijalisti~ke partije i poznanica bra~nog para Strauss-Kahn. Majka novinarke o tome kaè: Smatrala sam da bi to moglo na{koditi njenoj karijeri..., na svoju sopstvenu nisam mislila. Pored toga, smatrala sam da bi to stra{no traumatiziralo Strauss-Kahnovu k}erku, koja je bila sprijateljena sa mojom k}erkom. Sada Tristan Banon èli istjerati pravdu do kraja. Ona ne èli da je posmatraju kao la`ljivicu, jer nije u stanju da podigne tu`bu, rekla je Banonova za francuski list LExpress. Dodala je da ne bi mogla podnijeti da vidi Strauss-Kahna kako slavi svoju pobjedu u nekom luksuznom restoranu u Njujorku. Banonova je prethodno najavila da }e podi}i tu`bu jo{ sredinom maja, kada je Strauss-Kahn uhap{en u Njujorku zbog poku{aja silovanja. Potom je od toga odustala. Njen advokat je izjavio da ona nije èljela da bude instrumentalizirana od strane ameri~kog pravosu|a. Sada je njena tu`ba uslijedila neovisno od ishoda tu`be sobarice u New Yorku. Advokat o{te}ene Francuskinje u me|uvremenu je prikupio dovoljno materijala protiv Strauss-Kahna. U srijedu ga je predala francuskom dràvnom tuìla{tvu. Advokati Strauss-Kahna }e kontrirati i podi}i tu`bu protiv Tristane Banon zbog klevete. (Priredio: N. Hasi})
74
KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Retrospektiva horora i fantastinih filmova jugoslovenske kinematografije
BEOGRAD
Fantastino u Zagrebu
[kola za producente
Hartefakt fond raspisao je konkurs za u~e{}e u Ljetnjoj producentskoj {koli, koja }e biti odràna od 19. do 26. avgusta. Ukoliko smatrate da imate smisla, iskustva i èlju da se bavite poslovima koji su vezani za produkciju, ovo je dobra prilika da u~ite od kvalitetnih i iskusnih producenata u Srbiji, isti~u organizatori. Predavanja i prakti~ne vje`be obuhvati}e produkciju festivala, pozori{nih predstava i drugih umjetni~kih manifestacija i projekata.
PIONIRI HORORA I SF-a U BIV[OJ JUGOSLAVIJI

Scene iz filmova Leptirica \or|a Kadijevi}a i Gosti iz galaksije Du{ana Vukoti}a
SUBOTICA
Ljubitelji horora i fantastike koji su se ovih dana zatekli u Zagrebu imaju jedinstvenu priliku uìvati u Fantastic Zagreb Film Festivalu, prvom festivalu filmske fantastike u Hrvatskoj i regiji, koji se odràva od 2. do 9. jula. Pored glavnih programa - Panorame, Orient Expressa i Pono}nog ludila, organizatori su za ovo, kako kaù, nulto izdanje Festivala, pripremili i dvije veoma zanimljive retrospektive, a radi se o programima YU fantastike i Japanskog eksploatacijskog filma. YU fantastika donosi {est ostvarenja renomiranih filmskih autora, snimljenih u razdoblju od 1950-ih do po~etka 90-ih. Rije~ je o kultnim filmovima na ovim prostorima - presjeku nevelike, ali zanimljive produkcije horora i fantastike jugoslovenske kinematografije. Autori Krsto Papi}, Du{an Vukoti}, Zoran Tadi}, \or|e Kadijevi} i Vojislav Nanovi} donose, za tada{nje doba, neuobi~ajene ànrovske horor i fantasti~ne pri~e, koje variraju od folklora i narodne predaje o krvolo~nim stvorenjima do ~udnovatih vizija o posjetiocima iz svemira... Vrijedi podsjetiti na neka od tih nezaboravnih ostvarenja, kojima su pomenuti autori otvorili put ka ànrovima netipi~nim za kinematografiju sa ovih prostora... ûdotvorni ma~ fantasti~ni je film iz 1950. u reìji Vojislava Nanovi}a, utemeljen na doma}em folkloru - rije~ je o adaptaciji bajki Ba{ êlik i Zlatna jabuka i devet paunica. Da je bila rije~ o izrazito ambicioznom filmskom projektu u poslijeratnoj jugoslavenskoj kinematografiji govori podatak da je na snimanju sudjelovao i ansambl Baleta Narodnog pozori{ta iz Beograda, Konji~ki eskadron policije grada
Beograda, kao i veliki broj statista u masovnim scenama. ûdotvorni ma~ je i prvi jugoslavenski film izvezen na strano trì{te, u Izrael i Ameriku, te je kao jedan od rijetkih i prvih YU filmova iz ànra fantastike stekao kultni status. Film Leptirica \or|a Kadijevi}a iz 1973. prvi je horor snimljen u biv{oj Jugoslaviji, a u vrijeme kada je prikazan izazvao je burne reakcije. Nastao je prema motivima pripovijetke Devedeset godina poslije Milovana Gli{i}a, a u sredi{tu pri~e je Sava Savanovi}, poznatiji kao prvi srpski vampir. Bio je tema mnogih legendi, a vjeruje se da je, kao i u filmu, zaista ìvio u mlinu koji se nalazi u Zaro`ju u Bajinoj Ba{ti... Drugi horor film snimljen u Jugoslaviji bio je Izbavitelj (1976.) reditelja Krste Papi}a. Film izrazito sugestivne atmosfere istodobno je politi~ka metafora o represivnim sistemima, a svi trikovi pretvaranja ljudi u {takore ostvareni su isklju~ivo maskom i trikovima u kameri (bez naknadne obrade slike). Film je na Pulskom festivalu 1977. nagra|en Zlatnom arenom za scenografiju i Srebrnom za kameru, a iste je godine osvojio i Grand Prix festivala u Trstu. Gosti iz galaksije (1981.) film je proslavljenog animatora Du{ana Vukoti}a, koji je za svoj kratki animirani film Surogat osvojio Oscara 1961. Rije~ je o jednom od najbizarnijih filmova hrvatske kinematografije koji govori o piscu ZF romana (utjelovio ga je @arko Poto~njak) koji otkrije da moè materijalizirati svoje misli, {to rezultira pojavom robotice Andre i njene vanzemaljske djece. Film je osvojio niz nagrada, me|u ostalima onu na festivalu fantastike Fantasporto u Portu 1984. i Nagradu za scenarij u Trstu 1981. (Priredila: M. Radevi})
Karanovi} Zafranovi}
Reditelji Sr|an Karanovi} i Lordan Zafranovi} ovogodi{nji su dobitnici nagrade Aleksandar Lifka za doprinos evropskoj kinematografiji, saop{tili su organizatori Festivala evropskog filma Pali}, koji }e se odràti od 16. do 22. jula. Ove godine u deset selekcija bit }e prikazano 95 filmova (od toga 12 kratkometra`nih) iz 30 zemalja, te predstavljena monografija o Aleksandru Lifki u izdanju Festivala i Jugoslovenske kinoteke, a povodom 100 godina postojanja Lifkinog bioskopa u Subotici.
NOVI SAD
Military Trash
Multimedijalni ready-made projekat Military Trash dio je programa 38. internacionalnog festivala alternativnog i novog teatra INFANT u Novom Sadu, a predstavljen je 27. juna u Likovnom salonu KCNS-a. Projekat je zapo~et na vojnom otpadu u Temerinu performansom profesora Akademije umetnosti u Novom Sadu Vlada Ran~i}a, njegovog studenta Nenada Ignjatova i gostuju}eg studenta Fakulteta likovnih umetnosti u Temi{varu Remusa Daeskua. Zamisao je da Military Trash u budu}nosti bude me|unarodnog karaktera, te da se odvija jednom godi{nje.
75
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Ne sekirajte se, nismo mi zaboravili na To{u! Ugledni bosanskohercegova~ki novinar Aleksandar Toma{evi} izgubio je, na veliku àlost svih na{ih kolega i, uop{te, ljudi dobre volje, bitku za ìvot u Padovi, a sahranjen je na groblju Lav u Sarajevu, u ~etvrtak, 30. juna. Neka mu je laka zemlja bosanska! Umrla je i Olivera Markovi}, velika srbijanska glumica... U Beogradu, poslije duge i te{ke bolesti, u 87. godini. Odigrala je vi{e od stotinu uloga u pozori{tu i 63 lika u igranim filmovima. Nije puno glumila u bh. filmovima, ali - na{a je! Premijerno predstavljanje spota i pjesme Srebreni~ka dogodi}e se 7. jula u Art kinu Kriterion u Sarajevu. Povod je {esnaestogodi{njica genocida u Srebrenici, a u znak sje}anja na 8.372 `rtve genocida i podr{ke svima koji su izgubili svoje bli`nje. Burhan [aban je muzi~ki uobli~io i otpjevao bosanski izvornik teksta Amine [iljak-Jesenkovi}, kao i prepjeve na engleski - Amire Sadikovi}, i turski jezik - Ibrahima Pa{alija i autorice teksta. Istog dana bi}e odràna press konferencija na kojoj }e predstavnici sredstava informisanja biti upoznati sa programom i sadràjem Sarajevo Chamber Music Festivala, u organizaciji Muzi~ke akademije u Sarajevu i Manhattan String Quarteta, a uz podr{ku Ameri~ke ambasade u Sarajevu. Festival traje od 8. do 16. jula. Doga|aji prestiù vrijeme, zaista. Opet, 7. jula, u Sarajevu }e biti prezentiran projekt Moja slika Sarajeva. Projekt ima za cilj prezentirati sliku Sarajeva, vi|enu o~ima njegovih gra|ana, ali i njegovih posjetitelja, koji prevashodno èli ponuditi lijepu sliku o Sarajevu, daju}i tako doprinos afirmaciji Sarajeva kao turisti~ke destinacije, saop{tavaju iz Sarajevo Navigatora. U povodu pedesete godi{njice dodjele Nobelove nagrade Ivi Andri}u, Teatar Kabare Tuzla, Kazali{te Virovitica i Narodno pozori{te Uìce pripremaju predstavu Prokleta avlija, po istoimenom Andri}evom knjièvnom remek-djelu. Premijera je zakazana za 25. septembar u Virovitici, nakon ~ega slijede reprize u Uìcu i u Tuzli.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
ALMA MAI, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava BiH
Da nam se zlo ne ponovi!

juli. Zavr{etak: 7. juli. Doga|aj: Kamp za mlade aktiviste u Kozarcu. Cilj organizacije kampa na podru~ju op{tine Prijedor jeste razvijanje dijaloga izme|u mladih ljudi razli~ite nacionalne, etni~ke i vjerske pripadnosti, te zajedni~ke radionice na teme suo~avanja sa pro{lo{}u i tranzicijske pravde. Inicijativa mladih za ljudska prava BiH obrazuje mlade da imaju kriti~ko mi{ljenje i èli doprinijeti stasavanju generacija koje }e se na iskren i otvoren na~in suo~iti sa pro{lo{}u, kako bi sutra sprije~ili da nam se zlo ne ponovi, kaè Alma Ma{i}, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava BiH. U okviru kampa obi{la su se mjesta gdje su bili logori Keraterm, Omarska, Trnopolje, te memorijali iz Drugog svjetskog rata, kao {to su Mrakovica i Kozara, o ~emu su aktivisti i aktivistice radili video-dnevnike, eseje i crteè, pokazuju}i svoje znanje o ovim temama. Raspolaganje ta~nim informacijama sudionicima je dalo potpuno novi uvid u ratnu pro{lost u BiH, kazala je Ma{i}eva.
Organizator je: Inicijativa mladih za ljudska prava BiH, u saradnji sa omladinskom organizacijom Optimisti 2004 iz Kozarca i Udruènjem Prijedor~anki Izvor. Datum po~etka: 4.
Prof. dr. FRANJO TOPI, predsjednik HKD Napredak iz Sarajeva

FRANJO TOPI]
Do rata je Trebevi} bio jedino pravo izleti{te Sarajlija. A od kraja rata pa do sada Trebevi} je bio otpisan. I to nas je ko{talo dodatnih i ìvaca, i energije, i novaca. No, mislim da }emo uspjeti Trebevi}u vratiti stari sjaj
76
EMIR KAPI, suvlasnik Sarajevo Carda
Beneficije za turiste
[ta je to Sarajevo Card? Sarajevo Card je turisti~ka kartica koja ima zadatak da svakom turisti ili posjetiocu grada Sarajeva obezbijedi benefite i popuste na smje{taj, prevoz, gastronomiju, kulturno-historijske objekte, sportskorekreativne centre, {oping, medicinske usluge, turisti~ke obilaske, odnosno sve {to mu je potrebno tokom boravka u Sarajevu. Kori{tenje turisti~kih kartica u gradovima koji imaju veliku posje}enost turista tokom godine je standard u gotovo svim evropskim gradovima. Sarajevo Card nudi u svakom aspektu ìvota ve}e benefite i popuste {to je ~ini prepoznatljivijom, a krajnjem korisniku nudi ve}u u{tedu tokom boravka u Sarajevu. Kori{tenjem Sarajevo Carda turista {tedi novac, vrijeme i uìva u onom najboljem {to grad nudi. Tehni~ka podr{ka projekta Sarajevo Card jeste i portal www.sarajevocard.ba, koji nudi sve informacije vezane za turisti~ku karticu grada Sarajeva. Koja je cijena Sarajevo Carda? Program Sarajevo Carda nudi korisnicima pet razli~itih paketa turisti~kih kartica, koje se razlikuju u vremenskom ograni~enju kori{tenja, kao i cjenovno. 24 sata - 16 KM, 48 sati - 24 KM, 72 sata - 32 KM, 7 dana - 60 KM i 7 dana grupna kartica - 120 KM. Sarajevo Card nudi popuste u svakom aspektu ìvota koji je potreban turisti tokom boravka u gradu Sarajevu. Postoje mnogobrojni razlozi za{to kupiti Sarajevo Card, a najzna~ajniji su: - popust na smje{taj u renomiranim hotelima u iznosu od 10 - 60%, popust na gastronomiju u iznosu od 10 - 50%, besplatan javni gradski prevoz, besplatan ulaz u muzeje grada Sarajeva, popust na medicinske usluge u iznosu od 20 - 40%, popust na sportsko-rekreativne centre u iznosu do 50%... Gdje svi zainteresovani mogu kupiti Sarajevo Card? Sarajevo Card je mogu}e kupiti na prodajnim mjestima Oprese i Duhanprometa, muzejima grada Sarajeva, hotelima, online prodaja je putem web portala www.sarajevocard.ba, a imamo i prodaju putem tour operatera, u Rent-a-Car poslovnicama, mjenja~nicama...
Dobra vam no}, i dan, prijatelji

Napretkov dom Trebevi} - Dom za dijalog otvoren je 5. jula... Dobro, Dom jo{ uvijek nije zvani~no otvoren. Trebamo se u narednim mjesecima baviti tehni~kim detaljima. Ovo je, zapravo, bila promocija Doma, mada su neki napisali da je to bilo njegovo otvorenje. Ali, mi se nadamo da }emo sve zavr{iti do Nove godine, kaè prof. dr. Franjo Topi}, predsjednik HKD Napredak iz Sarajeva, koji je i vlasnik ovog objekta. Bilo je, tokom realizacije ovog projekta, i uspona i padova. Pa, stoga, pitamo na{eg sagovornika da li mu je pao kamen sa srca i teret s le|a? Pa, nije, jer objekat jo{ uvijek nije otvoren. Ali, ovo je velika stvar. Ovakav odaziv na promociju, ali i politi~ki eho nas je iznenadio. O~ekivali smo 150, a na Trebevi} je 5. srpnja do{lo 320 ljudi. Svejedno je po kojem }ete redu, ali tog dana su nam do{li i ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}, i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, i kardinal Vinko Pulji}, i predsjednik Federacije BiH, i premijer Kantona Sarajevo, i gradona~elnik glavnoga grada... I sve to uz pisma podr{ke predsjednika Republike Hrvatske, premijerke ove dràve, tamo{njeg ministra kulture i sporta..., veli Franjo Topi}. Zvani~ni Napretkov slogan je: Napredak i prijatelji vra}aju Trebevi} Sarajlijama. Do rata je Trebevi} bio jedino pravo izleti{te Sarajlija. Nikad niko u moje studentsko doba nije oti{ao na Bjela{nicu ili Jahorinu. Gradona~elnik Sarajeva Alija
ZA DOM SMO UVIJEK SPREMNI

Napretkov dom na Trebevi}u bi}e otvoren do Nove godine
Behmen, naprimjer, kaè da su njegova djeca odrasla na Trebevi}u. A Trebevi} je do sada bio otpisan. I to nas je ko{talo dodatnih i ìvaca, i energije, i novaca. No, mislim da }emo uspjeti Trebevi}u vratiti stari sjaj, kaè Topi}. Uskoro vas na Trebevi}u, na lokalitetu Mali studenac i na nadmorskoj visini od 1.130 metara, o~ekuje ~etrdeset leàja, u tri apartmana i {est dvokrevetnih i isto toliko trokrevetnih soba. Pa, laku no}, dragi prijatelji!
77
PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}
Korejska logora{ica
ana kada je okon~ano njeno djetinjstvo Kim Hye-Sook se vrlo dobro sje}a. Bilo joj je 13 godina, ìvjela je kod bake. Bili su {kolski praznici i ba{ je pisala zada}u. Ona se sje}a djelatnika slu`be sigurnosti koji je od obitelji zatraìo da je odvede u logor, u kojem su se njeni roditelji nalazili ve} pet godina. Kim Hye-Sook pri~a: Nisam znala kamo bih trebala i}i. Imala sam na sebi svoju {kolsku uniformu, nosila sam sa sobom svoje {kolske knjige i jednostavno sam i{la za svojom tetom. Kad smo se pribliìli logoru i kad sam opazila bodljikavu ìcu, pozlilo mi je. Moja teta me predala nekom straàru. On joj je naredio da se smjesta vrati ku}i. Meni je bilo zabranjeno da jo{ jednom s njom razgovaram. Morala sam dugo ostati kod tog straàra. Smra~ivalo se i bivalo je sve hladnije. Onda je do{la moja majka i odvela me na na{e mjesto u barkama. Ni ona niti njena obitelj nisu znali zbog ~ega su u logoru. Onaj tko bi takvo {to upitao bio je strijeljan, pri~ali su joj odrasli. Tek nakon {to su oslobo|eni, ona je saznala da je 28 godina bila ka`njena zbog toga jer se njen djed bio preselio u Ju`nu Koreju. vadeset i osam godina, tokom kojih je morala raditi u rudniku ugljena. Mu{karcima je zadatak bio da ugljen kopaju, a ène su ga morale sortirati, pri~a ona. Tamo su ~ekali vagoni koji su mogli primiti dvije tone ugljena. Morala sam ugljen lopatom natovariti u kola i onda ih voziti otprilike kilometar daleko do mjesta za istovar. Najgori je bio prvi dio puta, koji se uspinjao. I onda jo{ jednom pred kraj, kad je put i{ao nizbrdo i kad smo kola morali zaustaviti i istovariti. Kad joj je bilo 17 godina, umrla joj je majka. Otac je bio umro jo{ prije no {to je stigla u logor. Odonda je ona bila zaduèna
brinuti se o dvoje mla|e bra}e i baki. Koliko jo{ ljudi danas u Sjevernoj Koreji ìvi u radnim logorima, te{ko je procijeniti. Prema svjedo~anstvima izbjeglica, Sjeverna Koreja upravo proìvljava novi val represivnih mjera. eìm je nervozan zbog primopredaje vlasti s Kim Jong Ila na njegova sina Kim Jong Una, tvrdi Ha Tae-keung s Otvorenog Radija za Sjevernu Koreju. To je postaja sa sjedi{tem u glavnom ju`nokorejskom gradu Seulu, a koja emitira program za susjednu komunisti~ku dràvu. Ha Tae-keung je puno puta razgovarao sa sjevernokorejskim izbjeglicama. Moèmo samo pretpostavljati koliko ima tih logora. Pretpostavljamo da svaki ve}i grad ima jedan takav logor. Zna~i ukupno njih tridestak. Postoje dvije vrste ka`njeni~kih logora: oni u kojima se radi pod vedrim nebom, poput pilana ili ugljenokopa te zatvorenih tvornica, u kojima se proizvodi roba za izvoz, prije svega vlasulje od prave kose. Kim Hye-sook je pu{tena iz logora 2001. godine. U okviru amnestije povodom ro|endana Kim Jong Ila pu{teno je nekoliko tisu}a zatvorenika. Ubrzo je odlu~ila napustiti zemlju. Preko krijum~ara ljudi poku{ala se do~epati Kine, ali ju je pograni~na policija uhvatila, pa je morala ponovno jo{ dvije godine u logor. Potom je opet poku{ala pobje}i. Potplatila je jednog du`nosnika na granici. Prije dvije godine je stigla u Ju`nu Koreju. Danas je ona krhka dama u ranim pedesetima. Nosi jednostavnu svijetlu bluzu i hla~e. Kosa joj je kratko pod{i{ana, ruke njegovane. Izvana, godine te{kog rada se vi{e ne primje}uju. Nedavno joj je lije~nik dijagnosticirao rak na plu}ima. Vjerojatno kao posljedicu vi{egodi{njeg izlaganja ugljenoj pra{ini u logorskom ugljenokopu.
D
78
PATINASTA KUTIJA
Revolucija koja i danas traje

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
PRVI ZVU^NI FILM

Svjetla New Yorka premijerno su prikazana prije 83 godine
Bryan Foy je reditelj prvog zvu~nog filma u istoriji kinematografije, a ovaj Amerikanac ujedno je i utemeljitelj kriminalisti~kog ànra, jer Svjetla New Yorka, ne{to kasnije }e se utvrditi, upravo tu i pripadaju. Premijera je odràna 5. jula 1928. u NY Cityju. Pri~a je to o Eddieju i Kitty iz dràve New York, a duìna trajanja ovog ostvarenja je pedeset i sedam minuta. Film je producirala ku}a Warner Bros., utemeljena deset godina ranije. Ukupni tro{kovi snimanja filma Svjetla New Yorka iznosili su, u dana{njim uslovima potpuno nebitnih, 23.000 dolara. No, prvo zvu~no filmsko ostvarenje bilo je tolika senzacija da se u kasu preduze}a Warner Bros. ubrzo slilo ~itavih milion dolara, a u Hollywoodu su se ve} od sljede}e godine producirali isklju~ivo zvu~ni filmovi. Red nalaè da predstavimo i ostale ~lanove ekipe ovog filmskog djela. Scenarij su napisali Murray Roth i Hugh Herbert, likove Kitty i Eddieja tuma~ili su Helene Costello i Cullen Landis, muziku su napisali Jules Buffano i Shelton Brooks, dok je direktor fotografije bio Edwin B. DuPar. Bryan Foy je nakon filma Svjetla New Yorka u biografiju upisao jo{ sedamnaest umjetni~kih djela, a poìvio je osamdeset i jednu godinu. Izbacio je klavir iz kino dvorana, a ubacio zvu~nike. Nijemi film je automatski u~inio neinteresantnim, a Hollywoodu je dao novu dimenziju. Sve u svemu, Foy je pokrenuo revoluciju koja i danas traje!
STRIP ARTIST
79
by ALMIR PANJETA
ADMIR MUJKI]: ih b Da nisam grafiar, bioza predsjednik Pokreta skraivanje sevdalinki
1. Kad moèmo o~ekivati Va{u sljede}u izlo`bu? îm narod poèli. 2. Planirate li se oku{ati u pjeva~kim vodama? Pjevam odavno. Ali, moram imati svoju maskirnu jaknu, kad sam god u maskirnoj jakni - pjevam.
jali da }ete biti 3. Da li ste kao mali san h umjetnika? ednik Udruènja likovni predsj Nisam.
4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Taman. 5. [ta morate imati u friìderu? Thomy majonezu, iako sam zbog nje jednom zaglavio u bolnici. 6. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Nikog. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Predsjednik Pokreta za skra}ivanje sevdalinki.
8. U kolikoj mjeri vjeruj ete astrolozima i {ta ste u hor oskopu? Blizanac u horoskopu, ne vjerujem ni{ta.
9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Gojeni Halil, brat Muje Hrnjice. 10. Jeste li meteoropata? Jesam. Tu~e me tlaka~a u prolje}e. 11. Va{ tip djevojke? @ensko. 14. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i? Ko je on? 15. Nosite li hranu na plaù i koju? Uglavnom dje~iju. 16. Omiljena grupa i muzi~ar? Led Zeppelin i Mark Knopfler. 17. Pratite li modu i koliko ste IN? Sam {tampam svoje majice. 18. Na koji na~in brinete o svom tijelu? Pazim da ne popijem previ{e. 19. Posje}ujete li seksi {opove? Ne. 20. Razmi{ljate li o usvajanju Filipinca ili Kambodànca? Mo`da kad to bude ponovo in. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? @ivi i zdravi bili!
12. [ta treba po sj Vam bila mod edovati djevojka da bi el? Da ima glavu, ekstremitete i tru p.
13. [ta na vama privla~i ène? RayBan nao~ale.
80
REAGIRANJA
Poskok.info - Uredni{tvu SB
I Lui i Avdi su dobrodoli autori na naim stranicama

(Dr. Ivo Lu~i}, hercegova~ki blog i batina, SB, br. 764)
to~aka u Sarajevu i stoga nam je posebno ào {to se sluì sitnim àokama i uvredama na ovakav na~in. S po{tovanjem, Uredni{tvo Poskok.info
Faruk Balijagi} - Uredni{tvu
zara Zenica i Svjetlana Vu~eti} nastavljaju sa klevetama u istoj emisiji Crta od 17.5.2011. godine da Faruk Balijagi} ima intimne odnose i sa [ejlinom majkom u isto vrijeme, i na taj na~in kao javni RTV servis, koji su Gebelsovi sljedbenici privatizovali, vr{e direktan atak na privatnost i izravno kr{e op}i princip za{tite privatnosti iz ~lana 16. stav Kodeksa, jer Faruk Balijagi} ima djecu i suprugu i javna je li~nost. Ovaj dvojac, da bi ubijedili javnost u svoje laì, jer su za svoje laì dobro pla}eni, ponovo u svom magazinu Crta za sedam dana, ta~nije 24.05.2011. godine ponovo iznose istu tvrdnju da je advokat Faruk Balijagi} imao intimne odnose sa mladom djevojkom [ejlom Ledenko, identificiraju}i istu punim imenom i prezimenom i adresom, ne vode}i ra~una da li je to za nju poniàvaju}e i uvredljivo da ima seksualne odnose sa starijim ~ovjekom. [to se ti~e navoda koje iznose Amarildo Guti} i Svjetlana Vu~eti}, da su ikoliko htjeli pokazati minimum po{tovanja sopstvene profesije, znali bi da je tako dobiveni materijal laàn i varljiv i mogli su ga rutinskom kontrolom provjeriti kod nadle`nog tuìoca, Amarildo Guti} i Svjetlana Vu~eti} su sve svoje informacije crpili iz laì Hazima Habibovi}a, koji je za miniranje prvog antikorupcionog predmeta u BiH, pored nov~ane nagrade, nagra|en i vi{im ~inom u SIPI. Nadalje, neshvatljivo je da javni RTV servis BiH, koji ìvi od gra|ana BiH, ne dopu{ta oklevetanom gra|aninu da ispravi navode klevete, a {to sam poku{avao upu}uju}i pismo i molbu da se klevete isprave. Mene ne brinu Svjetlana Vu~eti} i Amarildo Guti}, koliko me brine sporost Regulatorne agencije za komunikacije BiH koja jo{ uvijek nije donijela odluku po prijavama koje su uputili upravo gra|ani, koji su po nalogu pla}enika Amarilda Guti}a i Svjetlane Vu~eti} bili bla}eni. Amarildo Guti} i Svjetlana Vu~eti} znaju da su primili 20.000 eura na ime mita, jer to tvrdi njihov sagovornik Nedim Mutap~i}, isto onako kao {to je njima tvrdio da sam ja traìo 20.000 eura od Muhameda Mrkaljevi}a iz êli}a. Jadna je dràva i jadan sindikat kojeg vodi Amarildo Guti}, koji moè da kr{i sve zakone a da ga u tome podràva njegov direktor Mehmed Agovi}, jer mu Amarildo sa nekim svojim sindikatom daje podr{ku za direktorsko mjesto. Faruk Balijagi}, advokat
81
Po{tovani, u broju 764, tiskanom 30.06.2011. u tekstu DR. IVO LUÎ], HERCEGOVA^KI BLOG I BATINA u uvodu teksta napisali ste kratak, ali nekorektan uvod, zbog kojeg èlimo reagirati. Naime, u re~enici reagirao je osobno inkriminirani Lu~i} na svom poluprivatnom elektronskom portalu Ve~ernjeg lista kao i u dijelu naslova u kojem sugerirate da je tekst Dr. Lu~i}a blog povrijedili ste jedno od osnovnih novinarskih pravila na koje èlimo upozoriti. Dr. Ivo Lu~i}, naime, nije napisao nikakav blog, nego reakciju u obliku teksta. Taj i takav tekst objavio je na portalu www.poskok.info, koji su poslije prenijeli neki drugi portali uredno potpisuju}i portal Poskok. To je jedno od osnovnih pravila novinarske kolegijalnosti da se potpi{e medij koji je tekst objavio. Vi to, na àlost niste u~inili, nego ste Poskok uvrijedili da je elektronsko izdanje Ve~ernjeg lista. Poskok nikada nije imao ni{ta s Ve~ernjim listom, niti je Poskok profitabilan medij, niti napla}uje svoje informacije, niti sluì nekoj politi~koj stranci ili pojedincu. Stoga drìmo da je va{e pore|enje Poskoka s Ve~ernjim listom zlonamjerno. Tako|er, sugerirali ste da je Poskok poluprivatni medij Ive Lu~i}a. Ovo je neto~no, neta~no i nete~no... Poskok je potpuno privatni medij, a Ivo Lu~i} u Poskoku ima jednako udjela koliko i Senad Avdi}, ~ije tekstove sa izrazitim zadovoljstvom prenosimo, jednako kao i Lu~i}eve. I u ovom slu~aju prenesena je kolumna po{tovanog g. Avdi}a kao i g. Lu~i}a. Nama na Poskoku, ako }emo ve} iskreno, ào je {to je uop}e do{lo do prepirke izme|u njih dva jer mislimo da svaki na svoj na~in pozitivno djeluju na bh. zbilju i da je {teta da energiju tro{e na me|usobnu difamaciju. Slobodna Bosna je, opet na àlost, jedan od rijetkih medija ~ija rije~ ima podjednak i nadasve pozitivan utjecaj u cijeloj BiH, jedna je od rijetkih pozitivnih medijskih
Gebelsovske lai u funkciji prikrivanja privatnog biznisa na javnom servisu

(Ve} smo tuìli Faruka Balijagi}a, SB, br. 763)
Vrlo po{tovana gospodo, Cijenim to {to ste dokazanim profa{isti~kim medijskim manipulatorima, koji ìve o tro{ku poreznih obveznika, Amarildu Guti}u i Svjetlani Vu~eti} dozvolili da iznesu svoje stavove, povodom njihovih laì na javnom RTV servisu BiH, kojeg su u potpunosti privatizirali sa grupom svojih sindikalaca, i to spada u domen vladavine ljudskih prava. Radi objektivnog informiranja javnosti, posebno ~itatelja Slobodne Bosne, duàn sam napomenuti da je izmjenama i dopunama Zakona o komunikacijama BiH, objavljenim u SL. Glasniku BiH br. 32 od 22.04.2010. godine, odre|eno da se u ~lanu 3. iza stava 4. iza ta~ke e. dodaje nova ta~ka f. koja glasi: po{tivanje i promoviranje ravnopravnosti spolova i uklanjanja svih oblika predstavljanja mu{karaca ili èna na stereotipan i uvredljiv ili poniàvaju}i na~in. ^lanom 3. stav 1. Kodeksa o emitovanju RTV programa definisano je: svi dijelovi programskih usluga }e po{tovati dostojanstvo ~ovjeka i temeljna prava drugih. Suprotno ovim na~elima Amarildo Guti} i Svjetlana Vu~eti} u svom politi~kom magazinu Crta, dana 17.05.2011. godine iznose tvrdnju da je advokat Faruk Balijagi} sa [ejlom Ledenko iz Tuzle (k}erkom poginulog borca Armije BiH, koja ima 22 godine, koja je neudata i koja ima momka sa kojim planira porodicu) odràvao seksualne odnose. Radi javnosti, Faruk Balijagi} ima 57 godina, i stariji je ~ovjek, i to sljedbenicima Gebelsa, Amarildu Guti}u i Svjetlani Vu~eti} predstavlja objektivno informisanje javnosti i da jedva ~ekaju ovakvu tu`bu na sudu. Gebelsovi sljedbenici, Amarildo Guti}, student, biv{i radnik ~asnog kabineta @elje-
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!

Slobodna Bosna 765

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 765

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SREBRENICA 2011.

: SJE]ANJA PRE@IVJELIH SA STRIJELJANJA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Vratite mi moju Luciju i njeno nero|eno dijete

MARIN IVANI[EVI], PRVI REKET LAGUMD@IJINOG DREAM TEAM-a

Finansijski superrevizor platforma{a

36 RATKO MLADI] U HAAGU

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

DA TE NIJE ALIJA, NE BI BILO NI BUDNJE

Spisak prislu{kivanih telefona Nezavisnim novinama najvjerovatnije proslije|en iz MUP-a RS!?

NEFORMALNI GAZDA ILID@E

Proslava Dana nezavisnosti SAD - svi su doli

Dragan Luka~ predlo`io samog sebe za Zlatnu policijsku zna~ku!?

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

SVAKOG ^UDOVI[TA TRI DANA DOSTA

Stavljanje generala Jovana Divjaka i Ratka Mladi}a u isti pravno-procedu

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

SVE^ANI STROJ NA SVOME SVE^ANI STROJ NA SVOME

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 30. JUNI

@ELJ(K)O MOJA, TUGO MOJA

Direktor FTV-a, D`emal [abi} Du{ku Juri{i} poslao na biro za nezaposlene

Komiev kabinet troi vie nego Radmanoviev i Izetbegoviev kabinet zajedno

Saa Stjepanovi, pokajnik bez advokata

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

Treba li se meunarodna zajednica uplesti u izbor Vijea ministara BiH?

DARIO NOVALI] VLASTIMIR Glavni i MIJOVI] odgovorni

PLAN B - NI[TA ILI SVE

Nakon odbijenice Slavi Kuki}u, SDP aktivira plan B s Martinom Ragu`om

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

Pi{e: NEDIM HASI]

MASOVNI ZLO^INCI PRED SUDOM

DRAGOCJENE INFORMACIJE SVJEDOKA-POKAJNIKA

MAJKA TURKOVI]EVE @RTVE LUCIJE CORTEZ SALAS APELUJE

VIJEST KOJA JE PROSTRUJALA BOLIVIJOM

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

MASOVNI ZLO^INCI PRED SUDOM

^IJA JE LUCIJA I NJEN FETUS

VAPAJ O^AJNE MAJKE IZ BOLIVIJE

OTVOREN FRONT U SDA

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

JE LI PO^EO ZAVR[NI OBRA^UN IZETBEGOVI]A I TIHI]A?

Obnovljen rat SDA-ovih frakcija

OTVOREN FRONT U SDA

U NEMILOSTI STRANA^KOG VRHA

eta bez posla dvije godine

JE LI PO^EO ZAVR[NI OBRA^UN IZETBEGOVI]A I TIHI]A?

Alispahi uz Tihia, Ademovi uz etu

OBAVJE[TAJCI NA RAZLI^ITIM STRANAMA

RAT NISKOG INTENZITETA

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA

BU\ENJE U GOLOJ VODI

SLOBODNA BOSNA I 7.7.2011.

NO@ POD VRATOM

SB na suenju silovatelju Paravinji

PARAVINJA PRED SUDOM NA SOKOCU

Brankovi}u osnovati jo{ jednu od besmislenih dr`avnih agencija!

JA^ANJE DR@AVNIH ORGANA

LEZI (H)LEBE DA TE JEDEM

SAN SVAKOG PROSJE^NOG ^INOVNIKA

7.7.2011. I SLOBODNA BOSNA