Savjetodavna sluba u biljnoj proizvodnji

Biotehniki institut - Trg Kralja Nikole bb, 81000 Podgorica Tel: 020 206 713 Fax: 020 206 712 E-mail: extension-pg@t-com.me

PROIZVODNJA PAPRIKE U ZATIENOM PROSTORU

Paprika je jedna od najznaajnijih i najzastupljenijih kultura u zatienom prostoru. Ubraja se i u najrentabilnije jer ima izuzetno dugu vegetaciju, pa se gajenjem u kontrolisanim uslovima ostvaruje i izuzetno visok prinos. Veoma je osjetljiva na temperaturne promjene, tako da se u zadnje vrijeme njeno gajenje u zatienom prostoru sve vie iri, pa ak i na podrujima gdje se moe uspjeno proizvoditi na otvorenom. S obzirom da je paprika toploljubiva kultura, kod uzgoja u zatienom prostoru treba voditi rauna da joj se obezbijede svi optimalni uslovi (toplota vazduha i zemljita). Temperature ispod 150C i uz to ako su praene nedostatkom svjetlosti izazivaju opadanje cvjetova. Upravo zbog toga, proizvodnju rasada kao i plodonoenje treba podesiti tako da se ne odvija u vrijeme niske osvijetljenosti (novembar-januar) ili treba obezbijediti dopunsko osvijetljenje. Za vrijeme lijepih, sunanih dana temperaturu treba odravati od 2528oC uz jako provjetravanje, dok za vrijeme oblanih dana treba da je nia za pet stepeni. None temperature treba da su izmeu 18 i 20oC. Osim toga, treba voditi rauna da temperature u zatienom prostoru ne padnu ispod 18oC. Pri proizvodnji iz rasada korijen je plitak i najvea masa je na dubini od 30 cm. Zbog slabo razvijenog korijenovog sistema u odnosu na nadzemni dio kojim intenzivno transpirie, paprika ima velike zahtjeve za vodom. Voda za zalivanje treba da je mlaka (20-250C) i najbolje ju je zalivati sistemom kap po kap ili finim oroavanjem. U poetku se zaliva rjee, jer male biljke nemaju potrebe za veim koliinama. im se formiraju prva 2-3 ploda poinju redovna zalivanja svakih 7-10 dana. Optimalna vlanost vazduha treba da je od 65-75%, tako da plastenike treba redovno provjetravati. Proizvodnja u zatienom prostoru predstavlja najintenzivniji vid proizvodnje povra i zahtjeva odgovarajui sortiment. Sorte treba da su rane s dobrim plodonoenjem i sa to manjim zahtjevima za svjetlou, kao i sa to manjom lisnom povrinom, otporne na bolesti. U zatienom prostoru mogu se gajiti

krupnoplodne sorte u tipu babura i polubabura, kapije i roge, kao i sorte sitnih i ljutih plodova. Zemljite za proizvodnju paprike treba da je strukturno, bogato hranljivim materijama i zato su najbolja duboka, ocjedna, humusna zemljita neutralne ili slabo kisele reakcije. Obrada se obavlja na dubini od 30 cm, uz zaoravanje organskih i mineralnih ubriva. Nakon zavrene osnovne obrade i unoenjem startnog organskog ubriva, trebalo bi odraditi dezinfekciju zemljita zbog unitavanja parazita, mikroorganizama, insekata, nematoda i korova. Pri osnovnoj obradi koliine zgorelog stajnjaka kao i mineralnih ubriva koja se unose i u vidu prihranjivanja, odreuju se iskljuivo na osnovu rezultata hemijske analize zemljita. Prihranjivanje je izuzetno vana mjera, jer obezbjeuje pravilnu ishranu i utie na produenje plodonoenja. U suprotnom, umjesto usvajanja odreenog makro ili mikroelementa od strane biljke moe doi do blokade i do negativnog efekta iako ga ima dovoljno u zemljitu, ukoliko se unosi nekontrolisano. Paprika se u zatienom prostoru moe gajiti na vie naina, a palirni uzgoj je kod nas najzastupljeniji, jer visoki (indeterminatni hibridi) trae rjei sklop. Pri ovom nainu gajenja, rasaivanje se obavlja u dvostruke redove sa razmakom 40x40cm, (cik-cak sadnja), dok rastojanje izmeu duplih redova bi trebalo da iznosi 100-120cm. Meutim, veina proizvoaa sade u mnogo guem sklopu i tu onda nastaju problemi sa bolestima, tetoinama, a i sa oplodnjom, jer jedna biljka zasjenjuje drugu Kod nas se paprika najvie gaji bez grijanja, sa sadnjom krajem marta do poetka aprila, uz dug period berbe tj. do prvih jesenjih mrazeva. Da bi se u toku ovako duge vegetacije itavo vrijeme zadrala krupnoa i kvalitet plodova, neophodno je odstraniti suvine grane tj. voditi biljku na dvije grane. Postupak usmjeravanja rastau prvoj etai ostavlja se 8-10 cvjetova, a iznad njih se ostave dvije grane koje se veu za icu, a ostale se oreu iznad formiranih plodova. Neki strunjaci savjetuju da se odstrani prvi cvijet iz glavne rave, da bi biljka formirala vrst i jak korijen, jer je sva ishrana usmjerena na formiranje prvog ploda u glavnoj ravi. Ostavljene grane se uvruju kanapom za noseu konstrukciju i na njima se ne dozvoljava daljnje grananje. Tako usmjereno stablo raste slobodno do kraja vegetacije. Ovakvim nainom voenja stabla se postie ujednaenost krupnoe i kvaliteta u toku itave vegetacije. Biljke mogu dostii visinu i preko 2m, a prinos moe biti (uz odgovarajui hibrid, sadraj hranljivih elemenata u zemljitu, navodnjavanje sistemom kap po kap, malovanje zemljita folijom i pravilnim voenjem stabla paprike) od 10-15kg/m2. Branka Nikoli, dipl. ing. polj. Struni saradnik za ratarstvo i povrtarstvo

Savjetodavna sluba u biljnoj proizvodnji -2-