ZADARSKA SMOTRA 4-6 (Domaa ri 5), 1998. UDK: 314.148(497.5) : 808.

62-313 Ivna ANZULOVI

O OPSTOJNOSTI HRVATSKOGA PUANSTVA SJEVERNE DALMACIJE IZ PREDTURSKOGA VREMENA

U ovom radu pisac pomou prezimena i pojedinih govornih svojstava prati kretanje srednjovjekovnog stanovnitva na zadarskom podruju i njegove preitke u turskomletakim sukobima od 15. do 17. st. i nakon njih, jer su ta pitanja dosad dosta nejasna, a dijelom i pogrena. Zadarsko podruje od 15. st. bilo je izloeno turskim upadima i pljakama, a od 16. do kraja 17. st. i tursko-mletakim ratovima koji e se tu voditi. Sve e to izazvati pokretanje stanovnitva koje je ovdje ivjelo prije turskih provala. Mnogi od njih bjee u utvrena mjesta, pod tvrave, kako na kopnu tako i u primorju, na otoke, ali i dalje prema Istri, pa i u Italiju. Uspostavom mira doi e i do povratka dijela toga stanovnitva, pa i na podruje pod turskom vlasti. Dosad se u literaturi uvrijeilo miljenje daje pred turskim provalama i ratovima ranije (akavsko) puanstvo iselilo iz ovih krajeva, a doselilo se novo tokavsko stanovnitvo, uglavnom iz Bosne. Meutim, izvori nam pruaju drugu sliku, jer upravo u to vrijeme na ovom prostoru nalazimo staro srednjovjekovno puanstvo od prije turskih provala, a ne nove doseljenike. To novo tokavsko stanovnitvo u veem broju dolazi tek u drugoj polovici 17. st., te ih mletake vlasti trajno naseljavaju poetkom 18. st. kada se osniva veina novih sela koja traju do danas. Iako su zadarski otoci bili zbjegovi kopnenog srednjovjekovnog stanovnitva, njihova dananja prezimena, a i ona ranijih stoljea ukazuju da na ove otoke nije doselio niti se zadrao vei broj tog stanovnitva, jer na ovim otocima nalazimo veinu prezimena poznatih nam od srednjega vijeka. A od 17. st. takvi doseljenici bili su pojedinani pa nisu mogli utjecati na znatnije promjene prezimena, svojstava, obiaja, govora i naina ivota itelja. U tom smislu treba drukije gledati i na neke legende i dosadanja miljenja o naseljenju pojedinih otoka, npr. Vrgade, Oliba, Ia, Vira i drugih. Sve to nas upuuje da kretanje puanstva u naem (zadarskom) kraju u prolosti valja pratiti u vezi i zajedno s govorima, obiajima, nonjama, i obratno, jer je jedino na taj nain mogue dobiti pravu sliku o njegovom podrijetlu, seobama i svojstvima, pa i razliitim utjecajima. Pisac upravo pratei kretanje ranijeg srednjovjekovnog puanstva u ovom radu, u prvom redu na kopnenom dijelu i u sreditu Ravnih kotara, uoava brojne akavske ostatke i izrazitosti (npr. akavski akut - naglasak) izrazitije nego na otocima (Novigrad, Bibinje, Zadarski Stanovi, Kali, Paman, Vrgada), te ukazuje na posebnosti toga govora.

269

Zadarsko podruje, nakon prodaje Dalmacije Mleanima 1409. bilo je podijeljeno izmeu mletake i hrvatske vlasti crtom koja je ila izmeu dananjeg Karina i Pridrage, preko Korlata i istono od Nadina, ostavljajui Nadin i Vranu mletakoj strani, te izloeno meusobnim upadima i pljakama. Uz to uskoro provaljuju Turci kao novi zajedniki neprijatelji.1 Prema postojeim podacima turski upadi na zadarski kraj radi pljake poinju ve u prvoj polovici 15. st., a osobito od druge polovice loga stoljea, tj. od 1466. 1468., 1470., 1481., a jo vie od Tursko-mletakoj rata 1499.2 To su bili kratkotrajni upadi u kojima se pljakalo, uglavnom stoka, ali i ljudi odvodili u ropstvo, te ih je kasnije rodbina otkupljivala. Od poetka 16. st. dolazi do pada pod tursku vlast pojedinih utvrda koje su bile pod hrvatskom vlau. Najprije pada Karin 1514., zatim Ostrovica 1523., pa Obrovac 1527.3 Time je zadarsko podruje bilo jo vie ugroeno i izloeno takvim pljakama. Naravno da su ovi upadi izazvali pokretanje stanovnitva koje ve od kraja 15. st. bjei, ali se i vraa nakon to opasnost proe. Osobito e doi do naputanja sela pred turskim upadima u poetku 16. st. Meutim, stanovnitvo se jo uvijek vraa u svoja sela, jer Turci se ne zadravaju u njima, ve se vraaju nakon upada koji su trajali po nekoliko dana i za to vrijeme Turci bi proarali ovo podruje uzdu i poprijeko. Stanovnitvo je najee bjealo na otoke, ali ono na tim otocima nije ostajalo dugo zbog oskudice koja je vladala na njima, te se jedva ekalo vratiti u svoja sela.4 Tako se esto u ugovorima o obraivanju zemlje spominju uvjeti koji e se morati izvriti u sluaju turskih upada ili elementarnih nepogoda.5 Da bi se stanovnitvo zadralo vano je bilo imati zaklone u sluaju upada, za zatitu ljudi i blaga i organizirati strae koje e pratiti turska kretanja i na vrijeme obavjetavali stanovnitvo, a isto tako na drugoj strani imati dounike koji e izvjetavati o namjerama neprijatelja. U tu svrhu ve krajem 15. st., a osobito poetkom 16. st. mnogi vlasnici zemljita ili sela grade utvrde radi njihove zatite.6 Tako na

T. Raukar -I. Petricioli - F. velec -. Perii, Zadar pod mletakom upravom, Zadar 1987, 48-49 (dalje: Prolost Zadra III); S. Tralji, Nin pod udarom tursko-mletakih ratova, Radovi Instituta JAZU, 16-17, Zadar, 1969. 533-534; I. Anzulovi, Podruje sela Korlata u prolosti, Zadarska smotra. 1-3, Zadar, 1996, 255-257. 2 S. Tralji, Nin pod udarom, 529-531, 534-535; Prolost Zadra III, 177-178 3 Prolost Zadra III, 205-206; V. Kl a i , Pad Obrovca, Udbine i Jajca, Vjesnik kr. Hrvatsko dalmatinskog arhiva, Zagreb, 1905, 41-42 (dalje: Pad Obrovca). 4 Prolost Zadra III, 234, 236-237; R. Jeli, Ninjani u zadarskim crkvenim maticama XVI i XVII stoljea, Radovi Instituta JAZU, 16-17, Zadar, 1969, 602-603 (dalje: Ninjani u maticama). 5 Prolost Zadra III, 251 -254; ...incursionis turchorum gradine vel aliter tempestatis et pestis, DAZd, . Budini , B. I,1/6, 3. IV. 1562, 354. 6 I. Anzulovi, Podruje sela Korlata, 263-267.
1

270

mletakoj strani, pored tvrava Novigrad i Vrana niu manje utvrde, tj. obzidani prostori s jednom ili vie kula koji slue najprije za zbjegove, a kasnije se i trajno naseljuju. Tako se gradi i obnavlja utvrda Nadin, obitelj Peari gradi Polinik,7 a obitelj Venier obnavlja i Zemunik,8 u selu Raie jedan zbjeg (redut) gradi obitelj Grizogono zajedno s opaticama Sv. Nikole.9 Na hrvatskoj strani u isto vrijeme gradi se utvrda (kastrum) Korlatovia i kastrum Benkovia. U Vrevu za zatitu svojih kmetova gradi utvrdu obitelj Detrei,10 a na otoiu ispred Sukoana zadarska biskupija.11 U 16. st. na podruju sela Slivnica, koje je u to vrijeme vlasnitvo obitelji Rimani, na jezicu u uvali Trnovica,12 na samoj granici s posjedom Posedarskih knezova, obitelj Rimani gradi utvrdu koja se po tome najprije i naziva Rimanich siue Ternoviza, to je i prvi naziv za kasniji Vinjerac, koji je nastao na podruju sela Slivnice, jer se Trnovica danas naziva uvala istono od Vinjerca. U ovo vrijeme grade se i utvrde na pogodnim poloajima u nizu postojeih sela biogradskog primorja kao i samog Biograda: Civalleli u Krmini, Turanj (obitelj Metrovi), Filipjakov.13 Pored toga kasnije se neka sela i obziduju suhozidovima kao Kukalj, Grusi, Tinj, kako bi se zatitili stanovnitvo i blago. U 16. st. moemo govoriti o veim seobama, izazvanim ne vie samo upadima nego i ratovima 1537. i Ciparskim ratom 1570. u kojima e veliki dio zadarskog podruja doi pod osmanlijsku vlast,14 kada 1538. padaju Vrana i Nadin, a 1570. Zemunik i Polinik. Naravno, najprije je puanstvo selilo na otoke, pa u Italiju, tj. u Apuliju, Marke i Abruze i u Istru. Nakon rata mnogi se vraaju na svoja stara ognjita, pa i ona koja su bila pod Turcima, a osobito se vraa stanovnitvo s otoka koje je tu bilo u zbjegu, a ne trajno naseljeno. Kao razlog vraanja navodi se siromatvo na otocima, ili to se u Italiji nisu mogli prilagoditi novim obiajima i nisu znali jezik, pa su se radije vraali i pod tursku vlast. Isto tako mnogi se

Isto, 265-266. Commissiones et relationes Venetae (dalje Commissiones), II, 179; N. Jaki, Zemunik srednjovjekovni zadarski katel i turska kasaba, Split, 1997, 40-42. 9 I. Anzulovi, Podruje sela Korlata, 265-266. 10 Mletaka uputstva i izvjetaji, VII, Zagreb, 1972, 246; Commissiones, II, 173. 11 DAZd, SZK, P. M a r c e 1 o , sv. 2, 1544, 154. 12 I. Anzulovi, Podruje sela Korlata, 258-259; Znanstvena knjinica Zadar (dalje: ZKZ), Ms. 508, 73. 13 A. R. Filipi, Biogradsko-vransko primorje u doba turskih ratova, Radovi Instituta JAZU, 19, Zadar, 1972, 436-454. 14 I. Anzulovi, Razgranienje izmeu mletake i turske vlasti na zadarskom prostoru 1576. g. nakon Ciparskog rata, Zadarska smotra, 1-3, Zadar, 1988, 54; Prolost Zadra III, 210, 222,226.
7 8

271

vraaju iz Istre pa i na samo podruje Banovine koje je sada bilo pod Osmanlijama.15 Na osvojena podruja u strateki vana mjesta ili utvrde Osmanlije naseljuju muslimansko stanovnitvo kao vojne posade koje je esto inilo i domae pomuslimanjeno puanstvo, dok se u varoima tih utvrda i selima nalazilo kransko stanovnitvo koje je obraivalo polja.16 Prema dosada jako pojednostavljenom miljenju koje se toliko uvrijeilo u povijesnoj znanosti i openito kod manje upuenih ljudi, pred Osmanlijama nakon pada Bosne (1463.) u sjevernu Dalmaciju dolazi novo tokavsko stanovnitvo drukije fizionomije koje donosi nove obiaje i novi govor. Staro stanovnitvo koje je bilo akavsko, bjei, i to uglavnom na zadarske otoke, u Italiju, Istru itd. To novo stanovnitvo, prema tom miljenju, dolazi iz Bosne, ali i iz Hercegovine, pa "i iz dubine Balkana", a prema etnikom sastavu i vjerskoj pripadnosti, "ono je vlako, srpsko tj. pravoslavno, dok je katoliko najmanje".17 Tako u nedavno izalom lanku J. Lisca o govorima zadarskog kraja, on kae da kraj koji je do tada (16. st.) bio akavski, u prvoj polovici toga stoljea pred turskom opasnosti naseljavaju tokavci ikavci iz zapadne Hercegovine kao katoliko puanstvo, najbrojnije je u Ravnim kotarima, a "ubrzo zatim" tokavci ijekavci iz istone Hercegovine koji su uglavnom naselili Bukovicu. Lisac zakljuuje: Te smo tokavce ijekavce do 1995. nalazili na obali oko ua Zrmanje.18 O narodnosnim promjenama na zadarskom podruju u 16. st. govori i Raukar, ali se te promjene, prema njegovu miljenju, uglavnom odnose na podruje koje su Osmanlije zauzele, meutim i s tog zauzetog podruja dolazi do prebacivanja stanovnitva na mletaku stranu u samo zalee Zadra, na otoke i u Istru.19 itajui ve niz godina zadarske biljenike, a i objavljenu grau, u kojima se susreemo sa stanovnitvom ovoga kraja koje obavlja svoje poslove, sklapa vane ugovore o kupnji ili prodaji zemljita, kua, unajmljivanju zemljita, trgovake ugovore o prodaji blaga, ili kupnji,

Prolost Zadra III, 234-236, 240-241; R. Jeli, Stanovnitvo Zadra u drugoj polovici XVI i poetkom XVII st. gledano kroz matice vjenanih, Starine, 49. Zagreb, 1959, 356357; Commissiones, I, Zagreb, 1876, 177; S. Antoljak. Izumiranje hrvatskog plemstva, Radovi Instituta JAZU, 9, Zadar, 1962, 108-109. 16 F. S p a h o , Vrana u turskoj vlasti, Biogradski zbornik, 1, Zadar, 1990, 435. 17 Historija naroda Jugoslavije, II, Zagreb, 1953. 18 J. L i s a c , Jezino stanje zadarskog podruja, Radovi Zavoda za slavensku filologiju. 32, Zagreb, 108-109. Na obali oko ua Zrmanje nije nitko nikad ivio, osim nadaleko poznatih daganja i ribe, te jo ive nam toponimije u kojoj se zrcali sva povijest ovoga kraja, jer na tom prostoru stalno ive tokavski ikavci. Na kruevakoj strani to je Struga i gore Bojnik i Senjan, na jasenikoj Punta Rike i ibenik, a u sredini ua Bistrac i Prunac, odnosno to su danas s jedne strane Jasenice, a s druge Kruevo. 19 Prolost Zadra III, 241-242.
15

272

sklapanju ugovora o obraivanju pojedinih sela, davanju punomoi za obavljanje poslova, u raznim parnicama itd., na osnovi te grae nismo mogli doi do prethodno iznijetog miljenja, barem ne u toj mjeri, kad se ovaj kraj prikazuje s potpunim gubitkom starog stanovnitva, i to ve od 15. st., pa i velikim utjecajem novoga stanovnitva na otoke, osobito pojedine. Dapae, neka prezimena kopnenog dijela moemo pratiti i od 14. st., iz kojeg vremena zapravo i imamo najvie sauvane grae, pa moemo pratiti kretanje velikoga broja rodova i prezimena unutar ovoga zadarskoga podruja kroz stoljea. U ovom radu emo donijeti tek neke naznake o tim problemima i neke primjere govora i obiaja udomaenih od srednjega vijeka do danas u ovom kraju, a to ire obraujemo u jednom drugom radu. Po spomenutim miljenjima, stanovnitvo koje bjei pred Osmanlijama u drugoj polovici 15. st. moralo se naseliti na podruje koje nije bilo pod turskom vlau, a to je na podruje dananjih Ravnih kotara. Podruje koje je bilo izvan osmanlijske vlasti, tijekom 16. st. e se smanjivati padom pojedinih utvrda, pa e tako do zadnje etvrtine 16. st. veliki dio biti pod njihovom vlasti.20 Meutim, pratei stanovnitvo ovoga podruja od kraja 15. st. i tijekom 16. st., to je po tome za oekivati, meu tim stanovnitvom ne nalazimo to "novo stanovnitvo" pridolo izvan ovoga podruja. I sam Zadar morao je u to vrijeme primiti veliki broj tog novog stanovnitva, ali ako pogledamo objavljenu grau dvaju poznatih popisa stanovnitva, onoga iz 1527.21 i onoga iz 1608.22 godine, te popise sveenika, redovnika i redovnica,23 i stanovnitvo iz zadarskih matica iz druge polovice 16. st. i prve polovice 17. st.,24 moemo se uvjeriti da to nije bilo tako. Zato R. Jeli zakljuuje da su tadanji doljaci u Zadar uglavnom iz sela oko Zadra, zatim dijelom obalnih podruja od Istre do Ulcinja, te kae da ima samo nekoliko Bosanaca, kao jedan vojnik u mletakoj vojsci iz Banjaluke,25 a takvih pojedinanih doseljenja bilo je i ranije kao i iz ostalih krajeva i to u prvom redu zanatlija i slugu.26 Moemo

Vidi biljeku 4. Commissiones, I, 172. 22 R. Jeli .Stanovnitvo Zadra 1608. godine, Zadar, 1985. 23 R. Jeli, Popis imena sveenika, redovnika i redovnica u crkvenim maticama Sv. Stoije u Zadru (1569-1706.), Zadar 1990. 24 R. Jeli, Stanovnitvo Zadra u drugoj polovici XVI st. i poetkom XVII st. gledano kroz matice vjenanih, Starine, 49, Zagreb, 1959. Zuane Mihaglievich da Bagna Luca soldat nella barca ai inata di cap. Vicenzo Subbassich et Maria Mastrouich da Thcon, Matice vjenanih Sv. Stoije, 49, 1609. 25 R.Jeli, isto, 360. 26 Kao npr.: Ser Georgi q. ser Petri de Sancto Petro de Sanounia de Sclauonia et Ser Paulo Croato de Pseta..., DAZ, A. de Rivignano, B. II, sv. IV, 8, 1390; Georgius Filipouich caligarios de Blagaio..., DAZ, isti, B. II, sv. VII, 98, 1399;
20 21

273

zakljuiti da se u tom popisu iz 1527. ni iz ega ne vidi da je to novo doseljeno stanovnitvo. Isto to moemo rei i za popise stanovnitva zadarskog podruja kako kopnenog tako i otonog iz 1608.27 Dapae veliki broj njihovih prezimena moemo pratiti u ranijim razdobljima na irem zadarskom podruju. Neki izvjetaji govore nam o povratku stanovnitva na zadarsko podruje, kako na mletaku tako i pod tursku vlast, ali i o stanovnitvu koje je ostalo pod tom vlasti.28 Takve podatke nalazimo i kod zadarskih biljenika, te emo neke navesti. Tako se 1557. spominje Lucija, ki Jurja iz Nadina, koja je bila stanovnica Apulije, a sada je u Zadru i udaje se za imu Buanina iz sela Blaana zadarskog distrikta (Buscaynnumn, Buscaynus).29 Imamo primjera da oni koji su sa zadarskog podruja otili u Apuliju tamo i ostaju te prodaju svoju zemlju. Tako 1562. g. knez ime Roualouich pok. Bartula, sada stanovnik Apulije, u njegovo ime zemlju prodaje sveenik Jerolim Zuvi (Zuuich) i Bartul de Marco. Zemlja se prodaje Bartulu Costroeuichu stanovniku Turnja, odsutnome, te u njegovo ime kupuje njegova zakonita ena Lucija. Zemlja se nalazi na posjedu samostana sv. Kuzme i Damjana u selu Rogovu.30 Isto tako ima ih koji ostaju u Ankoni kao Ivan Mandi iz Nina, te prodaje svoju zemlju.31 Ili ima sluajeva da se vraaju iz Istre, kao Mara alias Margarita fili quondam Milchi Difcouich de castro Motouunscina, koja se vratila i ivi u Tinju, a koje selo je 1558. g. bilo na samoj granici s podrujem pod osmanlijskom vlasti. Ona kae da je prije 12 godina, dok joj je bio iv mu Juraj Russich de dicto loco Tini, ivjela u selu Bubii na podruju Motovunine.32 Ona prodaje zemlju koja se nalazi u tom selu Bubii u Istri super terra Gregori Curcouich. Za prodaju je opunomoen Petrum Vlatcouich de dicto loco Motouinscina, mu njezine sestre Helene, a zemlju kupuje Mate Busletich.33 Prema tome ona se ponovno nastanila u

R. Jeli, Stanovnitvo zadarskih otoka 1608. g. Zbornik Zadarsko otoje, I, Zadar. 1974; isti, Stanovnitvo kopnenog dijela zadarskog podruja 1608. i 1695. godine, Zadarska revija, 6, Zadar, 1985. 28 Prolost Zadra III, 241. 29 Dravni arhiv u Zadru (dalje DAZ), Spisi zadarskih biljenika (dalje SZB). . Budini, (1556-1598.), BI/I. 30 DAZ, SZB, isti, B. I, I/, 378. 31 Joanes Mandich q. Georgii olim habitar None et ad presens in territori Anchone prodaje tri gonjaja zemlje kod Sv. Barbare... Joani Raymundi q. d. Phil. civi Jadre, DAZ, SZB, N. Drasmileus, B. I, sv. I/c, 19. III. 1541. 32 Isto, B. 1/1/ 3, 8. IV., 190. 33 U 15. st. spominju se u vezi nekih pasita oko Vrane: Tomasio Aladinich catonario, Cresulo Zudetich, Vladislavo Mihouich, Belote Busletich, Alivero Simunouich de catona dicti Tomasi Aladinich... DAZ, SZB, I. C a 1 c i n a , B. V, VIII / 3, 111, 1450; Buljetii su ivjeli i u Novigradu; Portada reeni Buljeti; R. Jeli, Pad Novigrada u turske ruke i bijeg Novigradana na Pag (1646), Zadarska revija, 5, 1989, 538 dok u katastru Novigrada iz 1709. stoji Portada reeni Krulovi. DAZ, Katastri Dalmacije, Fond 6.
27

274

Tinju iz kojeg joj je mu a vjerojatno i ona, a sama prezimena koja se ovdje navode sva potjeu sa zadarskog podruja te i danas ive u ovome kraju. ak i naziv sela Bubii moda bismo mogli dovesti u vezu sa zadarskim Bubiima, jer prezime Bubii i 1608. nalazimo u Biogradu i Ljupu,34 a danas ive na otoku Pamanu u drelcu, a Bubii u Zemuniku. U 15. st. na zadarskom podruju bilo je i prezime Chiurcha jer se 1490. u lazaretu sv. Marka nalazi Rada q. Johani Chiurcha.35 Isto tako imamo podataka da staro stanovnitvo zadarskog kraja i dalje ivi pod Osmanlijama. Tako se 1533. g. spominje u Dobruoj Vasi Petar Najinovi hrvatski knez (comes), kao turski podanik koji s nekim zadarskim trgovcima trguje itom, te se obvezao da e dovesti 1000 kvarta ita na rjeicu Karinicu pokraj Franjevakog samostana.36 Ili kad se u selu Bojitu u Banovini spominje Jelena Mirkovi: Hellena Mathei Mircouich habitatis in villa Boiste patri Banatici.37 O seobama s ovoga podruja u Istru imamo dosta podataka, a ovdje emo spomenuti samo neke primjere i prezimena, osobito u Rovinjskom Selu. Jo je V. Klai spomenuo da su u Rovinjsko Selo naseljeni Hrvati iz Dalmacije 1526.38 V. Bratuli smatra da su u to selo doli sa zadarskog podruja, jer se najstariji dio sela zove Jaderni, Jadrani, najvie brdo Velebit a najvii vrh Velebi, te zakljuuje da su vjerojatno doli iz zadarskog podruja.39 Prezimena prvih doseljenika u Rovinjsko Selo 1526., a i onih kasnijih prezimena iz zadarskog su kraja. Tako su medu prvim doseljenicima: Brancovich, Grdovich, Vratovich, Barich, Sorzich, Starich, Gionto, Sachoch, Craisa, Brainovich, Stanich, Procraias, Glavina. Bratovich, Placovich, Cernogovich, Sancovich, Zupich, Uratovich, Maglievich, Galovich, Zupic, Soi, Dobrovi, Udovii, Cupi, Laginja, Igrin, Vidulin, zatim Rudeli, Nenadi, Brusi, Zoi.40 Ove stanovnike izvori nazivaju Morlacima, a oni sami sebe zovu Slovincima. Dolaskom u

R. Jeli, Stanovnitvo kopnenog... iz 1608., 561, 569; u Ljupu su zabiljeeni Bibii. DAZ, I. C a 1 c i n a , B. VII, sv. XIII/3. 36 I. Anzulovi, Podruje sela Korlata, 276-277. 37 DAZ, SZB, . B ud i n i, B. I, 1557. 38 V. Klai, Opis zemalja u kojih obitavaju Hrvati, Zagreb, 1883, 11. 39 N. ic, Rovinjsko selo, Hrvatska straa, 15-16, Zagreb, 1937; V. Bratuli, Rovinjsko selo, Zagreb, 1959, Jadranske monografije, knj. 2, 26-28. 40 V.Bratuli, isto, 29-34,36, 134-137, 140, 150-158, 163.
34 35

275

novi kraj traili su i svoje sveenike glagoljae.41 Neka od ovih prezimena moemo pratiti i ranije na zadarskom podruju, a neka i danas postoje Tako prezime jednog od prvih doseljenika 1526. i ujedno tada predstavnika tih doseljenika Jurja Brankovia nalazimo u srednjovjekovnom selu Koruplje 1440. i u Zadru kao trgovca 1444.,42 Najstariji podatak s prezimenom Brajnovi na zadarskom podruju imamo sauvan iz 1397. godine kad se spominje Johanes Braynouich et Publicus Slauogostich morolaci omni di Catona dicti Miluni.43 1457. i 1461. vlasi katuna Goli sklapaju ugovor s Posedarskim knezovima (Slauogostus filius q. comitis Jacobi Slauogostich de Posedarie de genere Gusich) o iznajmljivanju pasita na njihovim posjedima, a meu njima je i Radmilus Brajnouich,44 pa moemo rei da su Brajnovii pripadali katunu Goli. Zatim se sto godina kasnije spominje mjesto Brajnovac i katun Brajnovci: Nicolaus Wladicheuix........ loco vocato Brainouaz de Vlachia, a na drugom mjestu mortus in Vlachia in quondam Cathono vocato Brainouzi.45 Ovdje loco i catun vjerojatno oznauju isto, dok nam je Vlahija hrvatski naziv za Morlachiu, kako izvori pisani latinskim ili mletakim esto nazivaju podruje planine Velebit. 1535. godine jednog Brajnovia nalazimo i u zadarskom Varou, to je Joani quondam Blasij Stoycinich de Braynouaz.46 1540. g. drugi jedan Brajnovi Ivanp. Budana stanovnik je Rogova gdje kupuje zemlju od Rade Farievi pok. Stojka. neko sluavke (ancile) sveenika i rektora upe Punta Paman, Tome Peteia (Radum Fariseuich quondam Stoici olim ancilla presbiteri Thomasij Petesich rectoris parochia Puncte Pismani prodaje Juano quondam Budani Brajnouich de villa Rogovo), zemlju u Rogovu uz granicu sa Svetim Filipom i Jakovom.47 U Zadru su ivjeli i Brajnovii koji su nosili titulu Ser. Tako je 1562. g. zabiljeen Ser Georgi Brainouich.48 Dok se 1572. na otoku Ugljanu spominje Mandica udovica Ivana Brajnovia (Presbiter Francisco Vlassich quondam Joani de insula Vgliani et Mandiza eius soror relicta quondam Joani Brainouich).49 Brajnovia i danas imamo na podruju Istre, a na zadarskom podruju u selu Kruevu. Prema tome Brajnovii na zadarskom podruju spominju se od 14. st. kada ive u katunima, ali i trguju sa Zadrom i u

Isto, 26-27. I. Anzulovi, Razgranienje, 78. 43 DAZ, SZB, A. de R i v i g n a n o , B. II, sv. VII, 5, 1397. 44 DAZ, I. Calcina, B. V, sv. VII, 3. XII. 1457; isti, B. VI, sv. I, 4. III. 1461. 45 Isto, I. V i d u l i , B. jedina, sv. III. 46 Isto, P. Bassanus, B. I, sv. 3, 45. 47 Isto, J. F. Rajmundus, B. jedina, sv. 3, 193. 48 DAZ, P. Bassanus, B. I, sv. II/4, 6r. 49 Isto, . B u d i n i , B. 1/3, 762, 28. IV. 1572.
41 42

276

zimskim razdobljima najvjerojatnije borave u kotarima sa svojim blagom, isto tako u 15. st., dok u 16. st. neke nalazimo trajno naseljene u primorju, gdje imaju i svoje zemlje i obrauju ih. Poetkom 16. st. jedan dio se odselio u Istru, a injenica da i danas ive na podruju Krueva govori nam o dijelu Brajnovia koji su ostali pod Osmanlijama u svojoj Vlahiji (iako su oni danas tokavci ikavci a oni u Istri akavci). U 16. st. na zadarskom podruju nalazilo se i prezime Zupi,50 a prezime Brusi u 14. st.51 Prezime Pokrajac tj. Pokraji takoer nalazimo na zadarskom podruju. Ostoja Pokraji spominje se 1444. s ostalim Morlacima u selu Raie (Gregorius Liuoeuich, Stipan Vutosseuich, Georgius Vutosseuich, Ostoia Pocraicich... omnes morlachi ad presentes in vlla Racice... Stipan Vodossiuich et Juraj Vutosseuich etiam morlacum).52 Dok se 1452. nalaze na podruju Ostrovikog knetva Marcum Pocraicich de villa Dragouanci (comitatus Ostrouice)53 i ostavlja neke stvari sveeniku Corinusu upniku Pamana. I prezime Kraja tj. Kraji sa zadarskog je podruja pa se 1384. g. spominje Stanislaus morolaco filii condam Vtisseni de catuno Craissich ... mandavit Grubissich morolaco de dicto Catuno Craissich54 a 1412. Jacobi Crayssich Millote Radmanich et Marci Millosseuich vlach55 te 1410. Millecta Radmani et Jurice Radmanich Vlachi fratribi de catone Jacobi Craysich56. Isto tako i prezime Nenadi se nalazilo na zadarskom podruju u selu Zlokrajci, danas u dijelu raanakog polja, jer se 1559. u tom selu nalazi Matheus Nenadich de villa Zlocrayci.57 Prezime Zoi se i danas nalazi na zadarskom podruju, a u popisu iz 1608. imamo ga u vie sela, a ranije se spominje i u Ninu 1546. kada se spominje nasljedna batina pokojnog Andrije Zoych de Nona.58 Rudelii ili Rudele danas se nalaze u Radovinu na poloaju gdje je nekad bilo srednjovjekovno selo Mijagoina.59 Prezime Bratovi koje se spominje medu stanovnicima Rovinjskog Sela i koje je danas dosta raireno u Istri,

Simon Zupich... Thomaso Zuppich fili Simonis de Cerbauac lug. Thomasi Zupich dicto Cragul de dicto loco, DAZ, SZB, . B u d i n i , B. I, sv. 1/3, 111, 1558. 51 Andreas dominus Brussi marangon quondam Desse..., DAZ, A. de Rivignano, B. II, sv. IV, 8r, 1388. 52 Isto, S. Damiani, B. I /!, 15, 15. XI. 1444. 53 Isto, B. II, 14, 209, 1452. 54 Isto, A. de Ri vignano, B. I / 1, 87-88, 1384. 55 Isto,R. Prandino, B. I, 21, 1411. 56 Isto,P. Sercana.B. I/II, 390, 1410. 57 DAZ, . B u d i n i , B. I, sv. 1/3, 18. IV. 1559. 58 Isto.P. Bassanus, B. I/I, 1. XV. 1546. 59 I. Anzulovi, Razgranienje, 81.
50

277

na zadarskom podruju danas se nalazi u Novigradu odakle su u prolom stoljeu odselili u Paljuv i istoni dio Podgradine koji je do 1990. pripadao upi Novigrad. Zasad ovo prezime imamo zabiljeeno prvi put u Zadru 1353. g. i to Nicolam Bratovig de Jadra.60 U novigradskim maticama javljaju se prezime Bratovi i Vratovi od prve polovice 17. st., a prezime Vratovi takoer se nalazi u Rovinjskom Selu, pa ne znamo radi li se o istom ili dva razliita prezimena. Meutim prezime Bratovi ima i nadimak Mavri koje se ponekad u novigradskim maticama iskazuje kao prezime, a i danas Bratovie u Podgradini zovu Mavrii, a u Novigradu se prvi put prezime Mavri navodi u 16. st.61 Prezime Vratovi takoer nalazimo ranije.62 I prezime Rupinovi poznato u Rovinjskom Selu, takoer se ranije spominje u Novigradu: Mathias quondam Gregorij Rupinouich de Novigrad.63 Da bi se dobila to bolja slika o govorima i obiajima zadarskog kraja prije osmanlijskih provala, trebalo bi pratiti i prouavati i stanovnitvo u Istri koje se iz zadarskog kraja doselilo, kako govor tako i nonju, jer je ve i zapaeno da neki dijelovi nonje u Istri imaju slinosti s nonjom zadarskog kraja, tj. s njezinim glavnim karakteristikama, kako u kroju, vrsti materijala, tako i u nazivlju.64 to se tie govora, navodi se da akavski govori Istre nisu sauvali naglasak akut, dok vidimo da ga mjesta na zadarskom podruju sa starim stanovnitvom uvaju i dapae jako je naglaen. Govori se i o izrazitim svojstvima tokavtine na ove govore u Istri kod doseljenika iz Dalmacije, to se teko moe opravdati jer su se ta svojstva i utjecaji mogli proiriti i kasnije, pa ne moemo zakljuivati da su doseljenici 16. st. donijeli osobine tokavtine.65 Na primjer Brajnovici koji danas ive u Kruevu, isti su tokavci ikavci to ne znai da su oni to bili i u 14., 15., 16. st., nego su kroz kasnija stoljea u moru tokavtine izgubili karakteristike svoga starijeg govora. Dananji Bratovii u Novigradu govore kao i ostali s ostacima akavtine i toliko karakteristinim akutom za Novigrad, meutim oni koji su sa svojim blagom odselili u stanove u Podgradini, kao i aline (ranije alinovi), govore istom ikavskom tokavtinom, dok Paljuv jo uva dosta slinosti s novigrad-

DAZ, A. Canterio, B. jedina, 37r, 1353. ZKZ, Ms, 32. 62 R. Jeli, Pad Novigrada, 541. 63 DAZ, SZB, J. F. Rajmundus, B. jedina, sv. III, 6-7, i br. 33, testamenti. 10. 1509. 64 Jelka Radau R i ba r i , enska narodna nonja u Istri, Pazin, 1997. 65 M. Hraste, Govori jugozapadne Istre, Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. 2. Zagreb, 1966, 7, 13-14. Hraste kae da Vlasi naputaju podruje Bosne i Turske Hrvatske i bjee na mletako podruje, a ovi ih preseljuju u Istru, te da je to bio element koji je govorio tokavskim dijalektom.
60 61

278

skim govorom, osobito kod nekih obitelji, iako sve manje, na to osobito utjee enidba iz okolnih sela. Za zadarsko podruje karakteritisno je da za neka mjesta i otoke postoje legende o doseljenju iz nekoga kraja i naselja, kao uostalom i za mnoge druge krajeve. Te legende najee nemaju osnova. Po tim legendama najee se novo stanovnitvo doseljavalo sa tokavskog podruja Bosne, Hercegovine, Crne Gore itd. Tako i za otok Vrgadu postoji legenda i puka tradicija da su im preci doli od opota kod Benkovca,66 dok Grgur Biokovac smatra daje to bilo iz Podluga67 i da su tako donijeli tokavtinu. B. Jurii navodi da Benkovca prije provale nije ni bilo, a koji je danas sredite, ve je to bio opot (u njemu naen natpis kneza Branimira), pa je opot bio sredite Ravnih kotara i iz njega su napueni zadarski i ibenski otoci.68 Prema tome to stanovnitvo potjee iz onoga vremena kada se to podruje nazivalo opot, i kad je bio sredite, a ne Benkovac. Meutim, u srednjem vijeku selo ili neko sredite pod imenom opot ili Benkovac nije postojalo ve je na tom poloaju bilo selo Dobrua Vas i Vukovia Selo, a kasnije nie kastrum Benkovi.69 Samo selo opot kasniji je naziv za selo, iako kao mikrotoponim za izvor mogue da je i ranije postojao. Zato moemo smatrati da je ta legenda nastala kasnije, kad su ve postojali ti toponimi. I sam Jurii kae da je zabluda smatrati da su prije 400 godina donijeli na otok Vrgadu tokavtinu, jer je govor toga kraja u to vrijeme bio akavski, onakav kako je otprilike govorio P. Zorani. ak je i posjetio opot i usporedio prezimena i pregledao matice, usporedio obiaje, nonju i nazivlje, ali naravno nikakve slinosti nije naao, jer je to novije stanovnitvo koje je ovdje uglavnom s kraja 17. st. i poetka 18. st., dok su doseljenici na Vrgadu mogli biti samo akavci.70 Nedavno je podrijetlo stanovnitva i naseljavanje otoka Vrgade pokuao objasniti T. Grgin, te on zastupa miljenje daje staro puanstvo Vrgade nestalo s kugom 1631.-32., pa je novo stanovnitvo poelo naseljavati Vrgadu sredinom 17. st., a iji potomci i danas ive na Vrgadi.71 Iako za to nema nikakvih podataka ni potvrda, Grgin rekonstruira i samo naseljavanje Vrgade koje je navodno proveo Jakov Drui zvan Farina koji bi kao vlasnik otoka iz opota u 17. st. naselio prebjege iz Bosne, tu smjetene jer nisu htjeli prihvatiti muhamedanstvo. To je prilino udno,

B. Jurii, Govor otoka Vrgade, Nastavni vjesnik, XLV, Zagreb, 1936-37, 89, 87-89; isti, Rjenik govora otoka Vrgade, Zagreb, 1966, 11. 67 G. Biokovac, Nada, Split, II, 1883, 17. 68 B. Jurii, Rjenik Vrgade, 16-17. 69 I. Anzulovi, Ubikacija posjeda benediktinskog samostana svetoga Jurja u Obrovcu, Radovi HAZU, 33, Zadar, 1991, 276; ista, Podruje sela Korlata, 262. 70 B. Jurii, Rjenik Vrgade, 17. 71 T.Grgin, Podrijetlo itelja otoka Vrgade, Geoadria, 5, Zadar, 2000, 129-133.
66

279

jer je i samo podruje dananjeg opota tada bilo pod osmanlijskom vlasti, a Jakov Drui nije ivio u 17., ve u 15. st.72 Po Grginu, to stanovnitvo je na ovo podruje dolo u najveem broju iz Pounja i Povrbasja, a sada zbog pojaane islamizacije bjee, iako ve 300 godina ive pod Turcima. I tako jedan dio njih stie u opot i Podlug, a Farina meu njima odabire 15 obitelji i naseljava ih u prazne kue na Vrgadi. Tako Grgin kae, da se pouzdano zna da su Torini (Torii) doli iz Pounja, a Juriii iz Povrbasja. Od kuda te prie nije nam poznato. Od prezimena prije te seobe, po njemu, jedino su ostali Grgini koji su se ranije zvali Mikuliii, dok su ostala prezimena dola s drugih otoka ili priobalja, pa su dananji Vrgadini potomci u 17. st. naseljenih bosanskih Hrvata i pridolih Hrvata iz priobalja i otokih mjesta, te da je ta legenda o doseljenju za veinu prezimena i potvrena. Grgin takoer misli da su novi doseljenici donijeli tokavski ikavski govor i izmijeali se s ostacima akavaca. Legendama o doseljenju pojedinih rodova ne moemo ba vjerovati jer nastaju iz razliitih razloga koji utjeu na njihov postanak. Tako na primjer za prezime Anzulovi u Novigradu se smatralo da potjee iz Budve, gdje ih i danas ima, meutim Anzulovii u Novigradu najprije su se zvali Galeii ili Galee, a od 17. st. prema Anzulu Galeiu dobivaju nadimak Anzulovii koje postaje prezime.73 Isto tako i za prezime Patrovi u Novigradu se smatralo da potjee iz Patrovia, ali iz matica se vidi daje prvi doseljenik Patrovi doao u Novigrad iz Paga i da je bio kova, a na Pag je doao s Raba.74 I danas u Novigradu ulicu u kojoj su kue Patrovia zovu Kovaia ulica, a glavicu nedaleko od novigradske tvrave, gdje Patrovii imaju zemlju Kovaia glavica. I B. Finka koji je pisao o novigradskom govoru, razvrstao je ova dva prezimena u budvanska.75 Da je Vrgadu mogla naseliti neka vea skupina tokavaca iz Bosne, tj. iz opota, to ne vjerujemo, niti za to imamo bilo kakvih potvrda, a niti je takva seoba opravdana u to vrijeme, a osobito ne na otok. Ako se seoba i dogodila, mogla se dogoditi samo ranije zbog turskih provala, ali i bez tih razloga moglo je doi do naseljenja jednog dijela stanovnitva, ali u to vrijeme to stanovnitvo moglo je donijeti samo akavski govor. Premda ni tada ne vjerujemo da je ta seoba bila toliko masovna i da je otok prije toga bio pust, jer nam to svjedoi i sauvana toponimija iz ranijih razdoblja. Moda bi se ova tradicija mogla djelomino prihvatiti, jer imamo podatak

G. Praga, Attie diplomi di Nona, Rim, 1936, 88. R. Jeli, Pad Novigrada, 539. 74 DAZ, Matice Novigrada. 75 B. Finka, Madrikula Blaene divice Marije od svetoga Luzarija iz 17. stoljea, Starine, 48, Zagreb, 1958, 173.
72 73

280

u izvorima o naseljenju jednog roda Lisiia s ovoga ireg podruja koje se spominje, tj. s podruja dananjeg Korlata i Gornjih Biljana, te bi ta legenda imala onovu, iako je udno da ide u toliku starinu, pa je moda samo sluajna koincidencija. Sasvim je tono da se stanovnitvo iz sredita Ravnih kotara, izmeu dananjeg Benkovca, Nadina i Vrane, kretalo prema Biogradskom primorju i otocima Pamanu i Vrgadi, i to ono koje je tu ivjelo prije upada Osmanlija, a ne ono, kako se obino dri, koje je pred njima pobjeglo ili ono koje je naknadno naselilo zauzeto podruje, jer sva ta prezimena i ranije nalazimo na zadarskm podruju u njegovim srednjovjekovnim selima. U jednom kupoprodajnom ugovoru sklopljenom u Zadru pred zadarskim kaptolom 1450. braa Toma i Pavao Lisii, stanovnici Pamana i njihov brat Ivan, stanovnik Vrgade, a sinovi Ratka Satoia od roda Praskvia, prodaju svoju nasljednu batinu Ratku Gregoreviu zvanom Oplani i Pavlu Rajkoviu od roda Tihlia. Oni taj posjed prodaju uz dozvolu svojih suplemenika Marka Stojnia zvanog Merdi, Martina Jakovia zvanog Kralji, Filipa Jivania i Radoslava Kuzinia, te svih ostalih.76 Njihov otac Ratko spominje se u selu Praskviu i 1380., zajedno s bratom Utienom.77 Posjed se nalazio na vie mjesta, a najvie na poloajima u selu Praskviu, novigradskog distrikta koji je na sjeverozapadnom dijelu dananjeg sela Korlat, i u selu Opaa Polaa (Palatium abatis), jugoistoni dio dananje Kule Atlagi do Dobrue Vasi, tj. na podruju dananjeg Benkovca.78 To znai da je jedan dio roda Lisii koji je imao vie grana ivio i u selu Praksviu u 14. i 15. st., naselio Paman i Vrgadu ve u prvoj polovici i sredinom 15. st. Prezime Lisii spominje se u Vrgadi u popisu stanovnika iz 1608., a isto u Olibu, Kukljici i Petranima.79 U Vrgadi od 27 glava obitelji 8 je Lisiia. Prezime Lisii spominje se na Vrgadi i 1572. kada Ivan Lisii kupuje zemlju od Klare udovice Marka Darisseuissa de insula Vrgata i to na poloaju Luina, koji i sad postoji (in loco Lucina).80 Lisiii se i u 16. st. nalaze na Pamanu. Tako Mihovil Lisii, Michael Lissich quondam Mathei dicti Cragl de Insula Bagni et Martin Jaderchich quondam Georgi de insula Pismani i Martin Cathich de insula Sdrelaz i Anton Chulinouich de insula Bagni.81 I dananje prezime Kralji moda je prezime nastalo od jedne grane Lisiia, jer smo vidjeli da jo u selu Praskviu u 15. st. jedan roak

DAZ, SZB, N. Benedicti, B. U, sv. IV /1; I. Anzu1ovi, Podruje sela Korlata, 172. DAZ, SZB, A. Rivignano, B. II, sv. VII, 112. 78 I. Anzulovi, Ubikacija posjeda, 134; ista, Podruje sela Korlata, 271. 79 R. Jeli, Stanovnitvo otoka 1608, 175, 161, 183.; Isti, Stanovnitvo kopnenog dijela, 572. 80 DAZ, SZB, N. Drasmileus, b. I, sv. III/8, 3. VII. 1572. 81 Isto, B. I, 23. II. 1541.
76 77

281

Lisiia nosi nadimak Kralji, kao i ovaj Kralj iz 16. st. 1514. g. u Dobropoljani ivi Martinus Lissiccich quondam Jacobi dicti Jugo de insula Dobropogliana i prodaje obitelji Fera zemlju na poloaju Gorizina.82 Isto tako 1492. spominje se Paulus Craglich de Plafno,83 dok je 1478. u selu Praskviu ivio Martin Craglich.84 Lisiii se u Vrgadi kasnije spominju 1675. i to zadnji put, a ima ih u to vrijeme i u Tisnom.85 Iz ovoga se vidi da prezime Lisii koje je jo u prvoj polovici i sredinom 15. st. naselilo Paman i Vrgadu, nije dio stanovnitva pobjeglog pred Osmanlijama, nego staro stanovnitvo Ravnih kotara i to ne kmetovsko nego ono koje je pripadalo hrvatskom rodovskom plemstvu i niem plemstvu. I prezime Bogdani koje se nalazi u popisu 1608. g. imamo zabiljeeno 1572.: Joanes Bogdani koji na poloaju Dusche prodaje zemlju Ivanu Lisiiu.86 I ovo prezime takoer potjee s podruja Nadina i Praskvia i pripadalo je niem plemstvu, a bilo ih je i u Novigradu. (Micouillus et Lucas Bogdanich fratres de villa Prasquich)87 i 1494. g. (Prouidus vir Matheus Bogdanich de villa Nadini prodaje zemlju Bilo filio q. Martini Drasich).88 Isto tako spominju se quondam prouidi vir Gregorius et Dragich Bogdanich fratres de villa Nadin.89 Ovo prezime u Vrgadi kasnije se spominje 1653. Jure Bogdani kao kum, a i danas ih ima na Pamanu, dok Bianchi kae da je upnik Vrgade bio Ivan Bogdani 1587. g. a 1603. frater Joanes Bogdanich de Isum (I).90 1505. spominje se presbiter Antonius Bogdanich rector ecclesie Sancti Thome de Tecono Jadrensis dijacessis,91 Isto prezime Bogdani spominje se i ranije, jo od 1397.92 I prezime Pribilovi koje se u Vrgadi spominje u maticama 1689., kada je krtenje obavio don Pere Pribilovi iz Kuna, a 1750. u parnici u kojoj se trai pravo glagoljanja u katedrali, navodi se don Antonio da Teon.93 Pribilovia ima i sad u Tkonu, a u 14. st. (1391.) nalaze se u

Isto, 23. V. 1541. Prezime Jugov 1608. nalazimo u Salima. DAZ, SZB, G. de B o s c o , B. IV, sv. 3, 10. 84 DAZ, G. de B o s c o , B. II, sv. 5, 1. I. 1478. 85 B. Jurii, Glagoljski spomenici otoka Vrgade, Rad, JAZU, Odjel za filologiju. 327, Zagreb, 1962, 158. 86 DAZ, SZB, N. Drasmileus , B. I, sv. IV. 87 Isto, Grisinus, B. I, sv. 4; I. Anzulovi, Podruje sela Korlata, 271. 88 Isto, J. Ph. Rajmundus , B. I, sv. I, 77r. 89 Isto, 80r. 90 B. Jurii, Glagoljski spomenici, 149; C. F. Bianchi, Zara Cristiana, II, 139. 91 DAZ, J. de M o n t e f e r a t i, B. jedina, sv. III, 24. III. 1505. 92 DAZ, A. de R i v i g n a n o, B. II, sv. VII, 1397. 93 B. J u r i i , sp. djelo, 163.
82 83

282

Nadinu (Crisaua Pribilouich de subnadino), 1458. u Miljacki (Ostoia Pribilouich de Milaehe dist. Jadre),94 dok se 1540. spominje Helena relicta quondam Simonis Pribilouich et Joanes eius fili de villa Sichouo districtus Jadre habitator in insula Tchoni,95 a i za ovo prezime moemo rei daje dolo s podruja Nadina, i to dosta rano, i da su bili u vezi s Vrgadom, moda i u rodbinskim vezama. U Vrgadi se 1560. spominje i prezime Kunii, ali ga nema u popisu 1608. (Petrus Cunicich de Vergata),96 dok se 1444. ovo prezime spominje. Isto tako 1512. spominje se u Vrgadi i prezime Deri, a kasnije se ne nalazi.97 Mikuliia u popisu iz 1608. ima pet obitelji.98 Ovo prezime spominje se u Vrgadi 1555. kada ime Mikulii kupuje zemlju na poloaju Posnaze: Simon Ducha de Vergata aliter Radnouich prodaje Simoni Michuliich de dicto loco vingi super terreno incantus predicti scopuli Vergade in loco dicto posnaze.99 Iz vrgadinskih matica vidimo da je prezime kasnije Mikulii (1652.), a 1696. vidimo da su Grgini koji se javljaju 1652. Mikuliii (Grgo Grgin detto Mikuliin).100 I Mikulie ranije nalazimo na kopnu. Tako 1445. u Rogovu ivi Micael Miculich... de Rogovo.101 Prezime Duka koje ovdje navodimo i koje je postojalo u Vrgadi u 16. st. vidimo da je inaica prezimena Radnouich, ali da se ne nalazi u popisu iz 1608. Meutim, Jurii navodi da se Dukini spominju u maticama u prvoj pol. 19. st., a jedna nenaseljena kua u Vrgadi da se zove Dukini.102 Iako Jurii nije siguran da su Dukini i ivjeli u Vrgadi, vidimo iz ovoga podatka iz 1555. da su Dukini drugo prezime ili nadimak koji se kasnije iskazivao kao prezime, za prezime Radnouich to je najvjerojatnije prezime Radovani iz popisa 1608. Radovani se spominje u maticama i kasnije u 17. i 18. st., a u Pamanu je 1609. upisan kao kum neki Radovanovi iz Lapkata (Vrgada). I danas taj oblik postoji kao nadimak u Vrgadi.103 Prezime Radovani ima jo jednu inaicu, a to je Puno koje se u maticama javlja od 1652. pa do danas, a 1692. i kao Radovani

DAZ, J. de Nosdrogna, B. I, sv. I, 1391, 12; isti, B. V, sv. VIII/4, 175r. DAZ, N. D r a s m i 1 e u s , B. I, sv. I, 8. V. 1540. 96 Isto, . B u d i n i , B. II, sv. IV, Bastardelli; 1444. Kuniii su ivjeli i u selu Mirce: Radoius Cunicich de vila Mirci districtus Jadre..., DAZ, S. Damiani, B. I, sv. II/1. 12r, 1444. 97 DAZ, J. Ph. Rajmundus, B. jedina, 13. XI. 1512... Joanes Derchich quondam Luce de la Vergata... prodaje... Antonio quondam Luce Derchich de la Vergata... 98 R. Jeli, Stanovnitvo zadarskih otoka, 175-176. 99 DAZ, P. Bassanus,B. I, sv. II/3, 17. III. 1555. 100 B. Jurii, Glagoljske matice, 153-161. 101 DAZ, S. D a m i a n i, B. 1, sv. II/4, 1 lr. 102 B. Jurii , sp. djelo, 153. 103 Isto, 164.
94 95

283

Punoevi.104 Jedan Radovani, kao arhipresbiter Luke spominje se 1434. kada prodaje zemlju u Bibinjama,105 dok se Paulo Radanouich 1456. nalazi u Dumania selu (danas Bibinje).106 1389. g. stanovik je Zadra Radoius Polnosseuich habitator Jadre Punoevi,107 a Punoi se nalaze u popisu stanovnitva sela Pakoana iz 1608.,108 te u popisu lanova skule u Vrgadi navodi se Lovre sin pokojnoga Vida Punoeva iz Pakoani.109 A jo 1476. u Punti Pamana javlja se prezime Ponosie.110 Dok se 1556. kao sudac posobe sela Sv. Filipa i Jakova navodi Sladoe Punouich.111 I prezime Derviin, Drviin, Dirviin, Dervissich, koje se nalazi u ovim oblicima zabiljeeno u maticama u 17. i 18. st., ne nalazimo u popisu 1608. g.,112 a najvjerojatnije je iskrivljeno staro prezime Derisseuiss ili Darisseuiss (Darievi ili Derievi, a ne od turskog dervi) iz 1571. kada domina Catarina relicta quondam Mathei Derisseuissa de insula Vergata prodaje Joane Lisicich de insula predicti... in loco uocato Lucina...113 To to to prezime nije zabiljeeno u popisu iz 1608. g. ne znai da vie nije postojalo ve da je zabiljeeno u drugoj inaici kao to je to i prezime Duka, ali za sad ne moemo utvrditi kojoj. Meu prezimenima 1608. nalazi se i prezime Podani,114 ono se ne spominje ni kasnije ni prije u Vrgadi, a ni drugdje. Meutim, 1512. u Vrgdi nalazimo prezime Prodani, pa mislimo da je Podani krivo napisano ili proitano prezime Prodani (npr. u diobi brae i sestara Stipanus, Juanus, Lucia, Catharina et Draga filii quondam heredes Ratchi Prodanich et Marice jugalium de la Vergata districtus Jadre... ).115 Prezime Kapulii koje se nalazi u popisu iz 1608. zabiljeeno je u maticama do 19. st., pa je i to staro prezime koje je i kasnije postojalo

Isto, 163. ...dominus Gregorius Radouanich Archiprete Lucha de Nona... prodaje u Bibinjama zemlju... Stipani de villa Tarci..., DAZ, I. Viduli, B. jedina, sv. IV, 1. XII. 1434. 106 DAZ, I. Calcira, B. V, sv. VIII/1,9. II. 1456. 107 DAZ, A. de R i v i g n a n o , B. V, sv. II, 60r, 16. VIII. 108 R. J e 1 i , Stanovnitvo kopnenog dijela, 560. 109 B. Jurii, sp. djelo, 163. 110 DAZ, G. de Bosco , B. IV, sv. II/2, 146, 12. ...Vesella relicta quondam Georgi Ponosie de Puncta insule Pismani... prodaje zemlju... Mattei Radunich de villa Blachiane... 111 DAZ, SZB, N. D r a s m i 1 e u s , B. III, sv. II/3, 50. 112 B. J u r i i , sp. djelo, 152; R. J e 1 i , Stanovnitvo zadarskih otoka, 175-176. 113 DAZ, N. D r a s m i 1 e u s , B. I, sv. II/8, 3. VII. 1572. 114 R. Jeli,sp. djelo, 175-176. 115 DAZ, J.Ph. Rajmundus, B. jedina, sv. 1/2, 17, 1512.
104 105

284

u Vrgadi.116 Isto tako se i prezime Blasulovi spominje 1608., ali i kasnije, kao 1651.117 U spomenutom popisu nalazi se i sveenik Petar Metrovi koji najvjerojatnije potjee iz Turnja. I prezimena Jerkovi kao i Jelovi iz istoga popisa spominju se i ranije, 1572., ali ih nema kasnije u maticama (Margarita Jerchouich vxor viti Jeloucich de Vergata).118 Od starih prezimena koja se navode u popisu iz 1608. kasnije su se nastavila prezimena Mikulii i kao Mikulii reeni Grgin, danas Grgin, Lisii, Kapulii, Radovani, Radovani reeni Duka i Blasulovi. Prema tome stara vrgadinska prezimena nisu sva nestala u prvoj polovici 17. st., neka od njih su se mijenjala, kako je to uobiajeno sa starim prezimenima, pa je nadimak esto postajao prezime. Pored toga, ne moemo tvrditi da je prestankom postojanja odreenog prezimena stanovnitvo nestalo, ono je moglo izumrijeti samo u mukoj lozi, a nastaviti ivjeti i dalje kroz ensku. Neka od tih prezimena nalazimo na kopnenom dijelu zadarskoga podruja i to ranije, uglavnom u srednjovjekovnim selima novigradskoga i vranskoga distrikta, oko Novigrada, Nadina, Vrane i biogradskog primorja, te imamo podataka o njihovu naseljavanju na Paman i Vrgadu od 15. st. Ovo stanovnitvo Vrgade i Pamana nije novo pridolo pred Osmanlijama, nego je to ono koje je tu ivjelo i ranije na zadarskom kopnenom dijelu kao i na otocima. Utjecaj s kopna u kasnijim stoljeima, kao to kae i Jurii,119 bio je sporadian, a ne masovan, a nije dolo ni do naseljavanja potpuno novog stanovnitva. S kopna na otok najvie su dolazili iz biogradskog primorja osobito iz Pakotana s kojima su izgleda veze bile najjae. Stanovnitvo ovoga primorja potpuno se razlikuje od stanovnitva s podruja dananjeg Benkovca, kako u govoru, tako i u obiajima, nonji, nazivlju, i ima odreeni stupanj sauvanosti akavskoga govora, dok nonja toga primorja pripada potpuno jadranskom tipu. Akut kao poseban akavski naglasak koji se danas uje u Vrgadi i koji je toliko ilav, mogla je Vrgada naslijediti od svojih najstarijih stanovnika. Pojedinci koji su dolazili na Vrgadu s kopna oko Biograda i s otoka, uglavnom s Pamana, nisu mogli izvriti jai utjecaj na njezino stanovnitvo, a promjene u govoru pod tokavskim utjecajem moda su najvie nastupile u drugoj polovici 19. st. uvoenjem slubenog jezika, putem kole, administracije itd., jer i sam Jurii kae da je njegova baba upotrebljavala upitnu rjecu a, a ne to.120

R. Jeli, sp. djelo, 176; B. Jurii, sp. dj., 155. R. Jeli, sp. djelo, 149. 118 SDAZ, N. D r a s m i 1 e u s , B. I, sv. II/8, 3. VII. 1572. 119 B. J u r i i , Rjenik govora otoka Vrgade, 17. 120 B. J u r i i , Govor otoka Vrgade, 88.
116 117

285

Nikako ne moemo govoriti o naseljenju Vrgade u jednoj veoj seobi, niti s akavskim stanovnitvom iz ranijih razdoblja, a osobito ne sa tokavskim iz 17. st. koje bi bilo podrijetlom iz Bosne i koje bi dolo najprije na podruje opota i Podluga pa u Vrgadu. Dananja naselja od Bibinja do Pakotana, neka vie, a neka manje, uvaju odreene osobine akavtine, osobito u naglasku. Najsliniji naglasak Vrgadi i Pamanu imaju Bibinje, kao i zadarski Stanovi i Novigrad koji uvaju akut, dok Sukoan koji granii s Bibinjama ima dugouzlazni naglasak, npr. slo, a ne sel, kao spomenuta mjesta. Dananja prezimena primorskih mjesta, a i prezimena sauvana iz spomenutih popisa, govore nam o velikom broju prezimena sauvanih iz vremena prije turskih provala i za vrijeme njih. Ova sela uglavnom su nastala od vie manjih sela, tako da se pojedino selo proirilo svojim nazivom na vie susjednih sela, osobito na ona u zaleu, uz granicu mletake i turske vlasti nakon Ciparskog i Kandijskog rata. To osobito vrijedi za Bibinje i Sukoan.121 Najstarije nam poznato prezime u Bibinjama je prezime Margeti ili Margiti, koje je zabiljeeno od 15. st.,122 a izumrlo u 19. st., te nam je to jedino prezime koje se nalazilo na popisu 1608.,123 a i kasnije. To je udno s obzirom na ouvanost naglaska, a osobito akuta. Meutim, uzrok tome moe biti i nepoznavanje prezimena zbog nedostatka podataka, ili se pod odreenim prezimenom krije neka druga inaica, ili je naknadno dolo do mijeanja sa susjednim selima i preseljenja pojedinih rodova tih starijih prezimena. Tako dananje prezime Bugarija ne nalazimo u Bibinjama u popisu iz 1608., ali u Sukoanu tada nalazimo prezime Bugarin, dok slinog prezimena danas nema u Sukoanu.124 Meutim, ni jedan ni drugi oblik ovoga prezimena nisu nova prezimena na ovom podruju, a ni medu novopridolim stanovnitvom pred Turcima, ni poslije Turaka, ve je to staro prezime iz ovoga kraja, koje se u obliku Bugarini nalazilo u Rogovu na samom poetku 15. st. Tako se 1403. godine spominje Draga udovica Marka Bugarinia iz Rogova (Draga relicta quondam Marci Bugarinich de Rogovo et Bugarius et Cusme fratri et Fili dicti quondam Marci Bugarinie).125 A 1479. u vezi nekih zemalja u Opaem Selu na poloaju elopek, spominje se Pavao Radelja Bugarin (Paulum Radeglia Bucarin).126 C. F. Bianchi kae da se 1390. g. u izvorima u Diklu spominje

I. Anzu l o v i , Razgranienje nakon Ciparskog rata. DAZ, J. de M e d i c i s , B. jedina, 14, 1496. 123 R. J e 1 i , Stanovnitvo kopnenog dijela, 564. 124 Isto. 125 DAZ, A. de R i v ignano , B. III, sv. IX, 23r. 126 DAZ, G. de B o s c o , B. II, sv. 6, 1479.
121 122

286

Marko Bugarin.127 U Bibinjama danas postoji prezime Frleta, a ni to prezime ne nalazimo u popisu iz 1608., ali ga zato u obliku Frleti od 16. st. nalazimo u vie sela zadarskog podruja i u Novigradu. Tako najraniji podatak imamo iz 1519. kad se spominje Ante Frletich iz Novigrada, a u utvrenom selu Kuklju koje je imalo posadu, nalazio se kao vojnik Vicko Frleti pok. Culina,128 dok je 1554. u istom selu zabiljeen ...Ferletich quondam Culina de Crouatia,129 to moe znaiti da su Frletii doli na podruje pod mletakom vlau s onoga na hrvatskoj strani. Istodobno je pod nazivom Frletii postojalo selo u novigradskom distriktu.130 To prezime uglavnom i nalazimo u selima novigradskoga distrikta. Tako 1535. u selu Trani (danas dio Islama) ivjela je Jerka Frleti (Gircum Ferletich de villa Terscani...),131 a 1575. to prezime nalazi se i u Ljubi (Ljupu) (Marcum Ferletich de dicta mete Gliube),132 gdje je moda dospjelo za vrijeme Ciparskog rata. U popisu 1608. Frletii se nalaze i u manu.133 Frletia ima i u ninskom gradskom katastru iz 1775.-1777. Tako se spominje zidina pok. Vida Frletia, dok njegovi nasljednici ive izvan (vjerojatno) grada, muraglia q. Vido Ferletich; zatim se spominje ime Maraevi (Marassevich), koji je stanovnik Frletia (Ferletich), zidina koja je pripadala ninskoj obitelji Boyco doznaena je Jakovu Frletiu, te zidina dr. Kaia doznaena je Zorzi Rochin detto Ferletich.134 Na turskoj strani izgleda da je ostalo onih Frletia koji su primili muslimansku vjeru kao Hasan-aga Frleti, koji je radio za mletaku stranu iobavjetavo ih o namjerama Turaka.135 Na kraju 17. st. u zadarskim maticama Sv. Stoije 1682. zabiljeena je Katarina Frleti iz Biljana.136 To znai da su neki Frletii ostali ivjeti u svojim selima i nakon turskog zauzimanja dananjih Ravnih kotara.137 Prezime Lisica koje je danas esto u Bibinjama, u 15. st. nalazimo kao nadimak prezimenu Gergoreuich,138 premda ga ni u jednom ni u drugom obliku ne nalazimo 1608.,

C. F. Bianchi, Zara Cristiana, I, 173. R. J e 1 i , Novigradski distrikt, 100. 129 DAZ, . Budini, B. I, sv. 3, 179. 130 R. Jeli, sp. djelo, 141. 131 DAZ, P. B a s s a n u s , B. I, sv. 1/4, 9r-10. 132 DAZ, N. Drasmileus, B. III, sv. I, 18. 133 R. Jel i , Stanovnitvo zadarskih otoka, 171. 134 L. J e 1 i , Spomenici grada Nina, Vjesnik HAD, IV, Zagreb, 1900, 158, 163, 165. 135 B. H r a b a k , Vlaka i uskoka kretanja u severnoj Dalmaciji u XVI stoleu, Benkovaki kraj kroz vjekove, Zbornik 2, Benkovac, 1988, 211. 136 Matice umrlih Sv. Stoije, 278, 1684. 137 B. Hrabak, Vlaka i uskoka kretanja u severnoj Dalmaciji u XVI stoleu, Benkovaki kraj kroz vjekove, 2, Benkovac, 1988. 138 P. Runje, Crtice o Sukoanu u srednjem vrijeku, upa Sukoan 1289-1989, Zagreb, 1989, 44.
127 128

287

ni u Bibinjama ni u Sukoanu. Isto tako i prezime Vuica nastalo je od prezimena Brzovi reeni Vuica, a Brzovia je 1608. bilo u Bibinjama. Prezime imuni koje je i danas u Bibinjama, ima 1608. samo sveenik sela, pa ne znamo je li on iz nekog drugog mjesta, je li iz Bibinja, a da drugih vie nije postojalo, pa su kasnije opet naselili, ili je on moda mogao biti i predstavnik obitelji. Prezime imuni nalazilo se u to vrijeme i na Pamanu, ali i u Vrani i to u vrijeme kad je bila pod Turcima. Tako se 1549. spominje Jakov imuni iz Vrane (Jacoui Simunich della Vrana),139 dok je 1556. na Pamanu zabiljeen poloaj Nad mul Simunichia. Zanimljivo da u popisu 1608. Sikiria i Bralia ima u Raancu, a oni do danas ive u Bibinjama. Sikiri je prezime koje se esto spominje u Zadru. Tako se 1554. spominje Ivan Sikiri u vezi neke zemlje (Joane Sichirich in monte Ferro).140 U Bibinjama je u 15. i 16. st. bilo i Ostojia,141 ali ih nema u popisu 1608. Ostojii se spominju ranije i u selu Podvrju, te u Zadru.142 Prezime Piljui koje je 1608. zabiljeeno u Bibinjama, danas se nalazi u Debeljaku, a zabiljeeno je na ovom podruju i ranije.143 Piljuii su u 15. st. zabiljeeni i u Ugljanu (Jacobi q. Viduli Pilusich de Vgliano).144 Iz Sukoana imamo dosta sauvanih starih prezimena, osobito iz 16. st., ali i iz ranijeg vremena, kao prezime Perii,145 ali je udno da ga nema u popisu iz 1608. Od starijih prezimena u tom popisu je i prezime Sasinich.146 Isto prezime u obliku Sai od roda Virevia spominje se jo ranije, 1390., kad plemi Jakov Sai daje u zakup zemlje u selu Jelane Velike (Nobile viri ser Jacobi Sassich de genere Vireuich).147 Kao stanovnik Zadra 1411. spominje se vlah Petar Sassinich.148 U Sukoanu su stara prezimena iz 15. st. Kovai i Mrmonji.149 1445. se spominje Mermogna Marmonich de villa s. Cassiani districtus

DAZ, P. B a s s a n u s, B. I, sv. III, 15.1. 1549; isti, B. I, sv. II/3, 5. V. 1556. DAZ, SZK, F. Nani, sv. 1, 222r, 1554. 141 R. J e 1 i , Novigradski distrikt, 132; Simon Hostoich de villa Bibigne..., DAZ, SZB, . Budini.b. I, sv. 1/4,203, 1559. 142 Blasius Ostoich de villa Poduarsie..., DAZ, SZB, S. D a m i a n i, B. VII, sv. 9,419, 1453; Ser Mathei Ostoich ciuis Jadre, isto, J. C a 1 c i n a, B. VII, sv. XIII/1, 1487. 143 P. Runje, isto; DAZ, Primizio, B. VI, br. 95, 19. I. 1600, Agnia filiola dil quondam Mattio Pigliussich da Bibigne, habitata, a Zara. 144 DAZ, I. C a 1 c i n a, B. V, sv. VIII/3, 12.1. 1457. 145 P. Runje, sp. dj.; DAZ, G r i s i n i, B. I, sv. 3, 25. II. 1489. Nenada Pericich de villa Sancti Cassiani. Za Periie u Sukoanu dre da su doli iz Vrlike, a neki s podruja rijeke Bune. 146 Sasinicha ima i ranije u selu Prljane (danas dio Sukoana) (1450.); P. Runje, sp. dj., 45. 147 DAZ, A. de R i v i g n a n o , b. II, sv. IV, 96, 1390. 148 Petro Sassinich olaco habitator Jadre..., DAZ, T. Prandino, B. I, sv. I/l, 13. 149 P. Runje, sp. dj., 44.
139 140

288

Jadre... Radoslavi Mermonich de villa Mocro,...150 Selo Mokro nalazilo se na jugoistonom dijelu dananjeg Sukoana, uz more,151 ali tih prezimena nema u popisu 1608. Prezime Smoli se 1556. spominje u selu Koruplju,152 dok se 1592. u Sukoanu spominje Ivan Smoli (Zuane Smolich di San Cassian).153 1608. Smolia ima i u Ljupu. Prezime Nadihni u popisu iz 1608. javlja se u Sukoanu i Ljupu, dok se oblik Nadini danas nalazi u Sukoanu, a ranije se nalazilo u Novigradu i Ninu. Tako se 1555. spominje u Novigrdu Marko Nadihni (Marcum Nadicnich de Nouigradi de Tulepich),154 a u Ninu 1575. (Juriza Nadichnich et Jacobi habitatori None).155 I dananje prezime Dian, a u popisu iz 1608. Dianov, nalazimo u 16. st. U srednjovjekovnim selima dananjih Ravnih kotara 1510. u selu Komorane ivi Dragissa Dianovich,156 1543. u selu Podnovije novigradskog distrikta ivi Ivan Diankovi (Joanem Dianchouich de villa Podnovie...),157 a 1556. u selu Kaiu, takoer novigradskog distrikta, Petar Diankovi,158 dok se 1566. u selu Kamenjane nalazi Gapar Dianovi kao vilik Ivana Grizogona Skodevia (Gaspari Dianouich).159 I prezime Raspovi, koje danas postoji u Sukoanu i Debeljaku, u srednjem vijeku nalazimo pod Nadinom u selu Grivna, jer se 1504. g. spominje Petar Raspovi u selu Galovci, koji je neko ivio u selu Grivni.160 1543. g. Zadarska biskupija iznajmljuje pasita na poloaju Rat u Sukoanu seljacima sela Sukoana. Njihova imena su sljedea: Michaeli Samadiich, Georgio Jagnicich, Simoni Cheludich, Mathei Perich, Mathei Jusich, Petri Drasoich, Thome Vlachouich, Andree Sasinich, Thome Ratchouich, Antonii Vuxich, Andree Bocharich, Magdalene Bocharich, Philippi Godanich, Nicola Godanich, Laurii Masich, Joanis Godonich, Matthei Creechich, Simonis Crechich, Anthoni Stoysich, Petri Crechich, Georgij Samadijch, Catherine Piserichia, Pauli Ratchouich, Petri Blasich, Gregorii Nouoselich.161 Od ovih prezimena 1608. g. u Sukoanu su bila prezimena Kreki, Jagnii, Saini, Bokari, Novoseli. Krekii se i

DAZ, S. D a m i a n i, B. II, sv. 4, 23r, 1445. I. Anzulovi , Razgranienje, 96-97. 152 R.Jeli, Novigradski distrikt, 138. 153 DAZ, S. Venier.B. I, sv. X, 17. IV. 1592. 154 DAZ, SZK, F. Nani, sv. 1,68, 1555. 155 DAZ, N. Drasmileus, B. II, sv. 8, 19. VI. 1575. 156 S. Gunjaa, Repertorium actum domini Antonii de Zandonatis, Starine, 42, Zagreb, 1949,261. 157 DAZ, N. D r a s m i 1 e u s, B. I, 9. III. 1543. 158 R. Jeli, Novigradski distrikt, 122. 159 DAZ, N. D r a s m i 1 e u s , B. I, sv. 5, 3. V. 1566. 160 DAZ, M. Sonzonius , B. VI, 1504, Atti ecclesiastici. 161 DAZ, SZB, P. Bassanus, B. I, sv. 1/3, 26-26r, 6. VIII. 1543.
150 151

289

kasnije spominju u Sukoanu. Novoselia ima danas u Ugljanu, Zadru i Zemuniku Donjem. Prezime Bausovi, koje danas nalazimo u Pirovcu u obliku Baus, u popisu iz 1608. nalazimo u Turnju, meutim i to prezime potjee iz kopnenog dijela s podruja novigradskog distrikta. 1566. u selu Trani ivi Mate Bausovi (Matheus Bausouich de villa Tarschiane teritori Jadre...).162 Ovo prezime je u obliku Bausovi zabiljeeno u Turnju 1756.,163 dok je 1608. zabiljeeno kao Bauevi. Bausovii i danas ive u Turnju. Prezime Dlani 1608. nalazi se u Pakotanima, Biogradu i Koinu. U Biogradu ih ima i 1673.-1674.,164 spominje se 1554. Thomasio Dlanchich...165 Prezime Poropati ili danas Poropat 1608. nalazilo se u Tkonu i u Ljupu, dok se 1562. kao kmet u Reanima novigradskog distrikta spominje Jakov Poropati.166 Poropatia je bilo i u Tkonu ranije: 1560. ...Lucas Poropatich de Tchon...167 i 1571. Georgium Poropatich q. Georgij de insula Tchoni...168 Poropata danas ima u Istri. Lokovii169 koji su ivjeli u selu erinci, takoer novigradskog distrikta, najvjerojatnije su dananji Lokini u Pakotanima, koji su u Pakotanima 1756. zabiljeeni kao Loki.170 Lokii se 1579. spominju i u Dalmatinskoj zagori.171 Prezime Lukai, danas u Biogradu, 1608. imamo zabiljeeno u Filipjakovu, u Biogradu se nalazi 1756.,172 a prvi put ga imamo spomenutog u Turnju 1512.173 kada se spominje Paulo Lucacich de Thurno kao patron broda, a nastanjen u Zadru. Ovo prezime prvi put je zabiljeeno u Zadru 1466. (Nicolaus Luchacich zapador de Jadra).174 Jedan Lukai se 1542. spominje u Opatice Selu i to kao Bartul ili Bari Lukai ili Jurjevi (Bartolomeo aliter Barichius Luchacich aliter Jurieuich quondam Bilul de villa Opatice sello).175 Budanovia 1608. ima u

DAZ, N. Drasmileus.B. I/II, 5. R. J e 1 i , Tri priloga o stanovnitvu Biogradskog primorja, 223. 164 R. Je 1 i , Stanovnitvo kopnenog dijela, 560-561, 573; Isti, Tri priloga, 218. 165 DAZ, SZK, F. Nani, sv. 1. 166 R. J e 1 i , Novigradski distrikt, 126. 167 DAZ, . B u d i n i , B. II, sv. IV, Bastardelli. 168 DAZ, N. D r a s m i 1 e u s , B. I, sv. II. 169 R. J e 1 i , Novigradski distrikt, 120. 170 R. J e 1 i , Tri priloga, 223. 171 K. Krui, Povijest Dalmatinske zagore, Split, 1997, 124. 172 R. J e 1 i , Stanovnitvo, kopnenog dijela, 562; Isti, Tri priloga, 222. 173 DAZ, J. Ph. Rajmundus, B. jedina, sv. 2, 11. 174 DAZ, I. Calcina, B. VI, sv. 1/5, 18. IV. 1466. 175 DAZ, N. Drasmileus, B. I, sv. I, 24. VI. 1542.
162 163

290

Turnju, a 1508. g. nalazimo ih i u Veoj pod Velebitom,176 a ranije u Pakotanima.177 Posebno je bilo raireno prezime Bajinovi. Tako ga 1608. imamo u Filipjakovu, Petranima, Ljubi i Raancu.178 Ovo prezime 1576. spominje se u Veljanima novigradskog distrikta,179 a 1570. Mate Bajinovi, upnik sela erinci, ini oporuku.180 1555. g. spominje se Mihovil Bajinovi iz Opatijeg Sela u vezi izgradnje mlina u Staroanima, na zemlji zadarskih Gallela (Michaeli Baicinouich de villa Opaticie sello...).181 1568. g. u Zadru se kao vojnik nalazi Jakov Bajinovi (Giacom Baycinouich).182 I prezime Muhi koje se 1608. g. nalazi u Raancu, ranije se nalazilo na podruju novigradskoga distrikta u selima Zahum i Podi.183 Isto tako i prezime Gunji koje se 1608. nalazilo u Draevcu Zadarskom, ranije nalazimo u selu Trani.184 Prezime Frakasovi nalazimo 1608. u Draevcu Zadarskom i Turnju, 1673.-1674. kao najamnik vranskih begova iz biogradskog primorja navodi se Mate Frakaev, a 1756. ovo je prezime zabiljeeno u Turnju kao Frakas, dok je 1608. u Olibu zabiljeeno kao Frakai.185 Prezime se nalazilo i u Novigradu u 16. st. i poetkom 17. st.,186 a na zadarskom podruju prvi put je zabiljeeno kao Fraccasseuich i to 1389. kad se spominje Pavao Frakaevi, stanovnik Zadra.187 C. F. Bianchi kae daje 1670. arhipresbiter Nina bio Ivan Fercassich.188 Danas je u Filipjakovu poznato prezime Majica, a potjee od prezimena Maji. 1608. g. ovo prezime je zabiljeeno u Biogradu (Vuk Maji), 1673. kao najamnik vranskih begova iz biogradskog primorja zabiljeen je Miho Mai, a 1709. g. u Filipjakovu kao Maii reeni Kuzinovi.189 Meutim ovo prezime se prvi put spominje 1539. kad je u

Antonio Budanouich de Veche de citra Montes apud Rauno (ili subtus montes vltra Rauno), DAZ, J. Ph. Rajmundus , B. jedina, sv. I, 24. 177 Georgi Budanouich de villa Pachoschane districtus Auran..., DAZ, SZB, I. C a 1 c i n a,B. VI, sv. II, 1462. 178 R. Je 1 i , Stanovnitvo kopnenog dijela, 562, 566, 568, 572. 179 Isti, Novigradski distrikt, 146. 180 DAZ, . Budini,B. II, sv.II/2, 1570. 181 DAZ, N. D r a s m i 1 e u s, B. I, sv. II/l, 4r-5. 182 DAZ, H. de M a r c h e t i s, B. III, sv. II, 26. III. 183 DAZ, . Budini.B.I, sv. III/1, 141. 184 R. Jeli, Novigradski distrikt, 130-132. 185 R. Jeli, Stanovnitvo kopnenog dijela, 562, 565; Isti, Tri priloga, 219, 223; Isti, Stanovnitvo zad. otoka, 160. 186 ZKZ, Ms. 32. 187 DAZ, A. de R i v i g n a n o, B. II, sv. IV, 87. 188 C. F. B i a n c h i, Zara Cristiana II, 239. 189 R. Jeli , Stanovnitvo kopnenog dijela, 560; Isti, Tri priloga, 219, 221.
176

291

Obrovcu zarobljen i doveden u Zadar Scender Maijch Tur de Obrouatio i njegova ki koja ima otprilike est godina, ali nepoznata je imena.190 Moemo pretpostaviti daje i ovo prezime slavensko, a moda i sa zadarskog podruja, te pomuslimanjeno, jer imamo podataka da se 1557. spominje sveenik Ivan Mai kao upnik Ljube - Ljupa (presbiter Johane Maich parocho ville Gliube),191 a 1648. udaje se u Zadru Stoija ki Jurja Majia iz Draevca za Vuka Vlahovia iz Vrsi (Anastasia figlia di Zorzi Maich da Malpaga... Vucho Vlachouich de Varhe...).192 Prezime Zoi 1608. bilo je u Banju na otoku Pamanu, u Biogradu, Grusima i Zadru.193 1546. na podruju Nina na poloaju Jazvine spominje se zemlja nasljednika pok. Andrije Zojia iz Nina (terra heredita quondam Andrea Zoijch de Nona...).194 U Biogradu je 1608. bilo Pelicaria, kao i danas, a 1572. g. spominje se u turskom zarobljenitvu Antonio Pelicarich.195 Imamo nekoliko podataka o naseljavanju sela u biogradskom primorju u 16. st. iz sela u zaleu, kada pojedini predstavnici seljaka sklapaju ugovore s vlasnicima sela ili zemalja. U tim ugovorima su se obvezali da e se s cijelim obiteljima i stvarima naseliti kao koloni i izgraditi kue. Tako je zadarski plemi ime Civalleli196 1564. sklopio ugovor s nekoliko obitelji iz sela Veterinii i iz sela Dazline na ibenskom podruju o naseljavanju u Krminu i o obraivanju zemlje u Tukljai.197 Civalleli se obvezao da e popraviti utvrdu Carncina (kasnije Krmina) i odravati kulu Turris. Predstavnici svojih obitelji iz Veterinia bili su Vitum Baccuzin et Vitum Jucin, a iz Dazline Matheum Radmiloiuich, Stephanum Bellobercouich, et Mathum Budich. Veterinii su danas sjeveroistoni dio Ratana, danas Viterinci. Od ovih prezimena jedino se kasnije spominje Budi u Tinju 1709.198 Iz susjedne Pokaljine 1570. se obvezuju Bernardinu i Petru Karnarutiu doi u Biograd koloni sa svojim obiteljima i sa svim stvarima, tu ivjeti i sebi sagraditi kue.199 To su bili koloni: Petro Gliubich, Simon Radissinouich, Marco Sanadich, Georgio Sancouich,

DAZ, N. Drasmileus,B. I, sv. I, 4. XII. 1593. DAZ, P. Bassanus, B. I, sv. II, 5. II. 1556. ...presbiter Johane Maich parocho ville Gliube... 192 Matice Sv. Stoije, br. 40. 193 R. Jeli, Stanovnitvo zadarskih otoka, 182; isti, Stanovnitvo kopnenog dijela. 561; isti, Stanovnitvo Zadra, 100. 194 DAZ, P. Bassanus, B. I, sv. II. 195 DAZ, SZB, N. D r a s m i 1 e u s , B. I, sv. II/8, 118r. 196 DAZ, J. Ph. Rajmundus, B. jedina, sv. I, 24. 197 DAZ, . Budini, B. I, sv. 1/5, 1564. 198 R. Jeli, Tri priloga, 221,223. 199 DAZ, . Budini, B. II, sv. II/2, 705, 13.1. 1570.
190 191

292

Michael Galessich, Marco Milatouich, Nicolao Dabanouich, Nicolao Miomanouich, Thoma Curgiliaeuich, Martino Poznichich, Georgio Versatouich, Martino Radassinouich i Lucatio Vranysich, Juratto Bubicich, Gregorio Pachouich. Kao stanovnici Pokaljine 1558. spominju se Radoslaf et Georgius Bubicich fili quondam Luza Bubicich habitatoris in villa Podscaglina districtus Jadre... opunomoeni su od njihova roaka Pave Bubiia koji sada ivi u Motovunini u Istri u vezi nasljedstva njegove pokojne sestre Helene udane za Martina Hitriia in castro vocato Bule dictam partem Histrie (Martin Bubicich eorum fratrum germanum modo ut dixerunt habitationem in Motouunschina partium Histrie...).200 U popisu 1608. Bubiii se nalaze u Biogradu, Pokaljine tada nema na popisu, a u Ljupu se nalazi zabiljeeno prezime Bibii to moe biti krivo napisano ili proitano Bubii,201 a 1673. g. u popisu najamnika vranskih begova iz biogradskog primorja nalazi se zabiljeen Vid Bubii.202 Bubiia nema 1608. na zadarskim otocima, ali ih ima sada u drelcu na Pamanu to znai da su kasnije preli, a danas ih ima i u Istri.203 Milatovia je 1608. bilo u Turnju i Filipjakovu, dok se 1673. spominje Baria Milatov, a 1756. u Filipjakovu se nalaze Milatovii, dok u Turnju Milati.204 Na Milatovie prvi put nailazimo na zadarskom podruju 1398. kada Ostoja Milatovi sa svojim ostalim katunarima kupuje u Zadru kape od pana i fustanus (vjerojatno vrsta tkanine).205 1512. se u selu Varikae spominje Paulo Milatovich, koji uz dozvolu D. Grisogona gradi mlin na podruju sela Baice.206 Galeii koji su u ovom popisu seljaka iz Pokaljine, spominju se 1608. i u Posedarju, a u Novigradu i ranije, a od njih kasnije nastaju Anzulovii. Danas ih ima i u Ratanima. Od ostalih prezimena koja su iz Pokaljine doselila u Biograd kasnije se spominju: Vitanovi, Vidovi, Dabanovi, Radainovi. Vitanovia je bilo vie u Biogradu 1608. i 1756. kao Mersun reeni Vitanovi, a u Pakotanima su zabiljeeni 1709.207 kao Kurtovi Grgo reeni Vitanovi, dok 1673. meu stanovnicima biogradskog primorja ima vie Vitanovia. Vidovii se prvi put spominju u Pokaljini 1497. (Matheus filium quondam Gregori Vidouich de villa Poscaglina).208 Vidovia nema

DAZ, . B ud i n i , B. I, sv. 1/3, 22. V. 1558. R. Jeli, Stanovnitvo kopnenog dijela, 1608, 560, 568. 202 Isti, Tri priloga, 28. 203 Isti, Stanovnitvo zadarskih otoka, 188. 204 Isti, Stanovnitvo kopnenog dijela, 562, 563; Isti, Tri priloga, 219, 224. 205 DAZ, SZB, A. de R i v i g n a n o , B. II, sv. VII, 84, 6. II. 1398. 206 DAZ, Corenich,B. II, sv. 4, 10. III. 1512. 207 R. Jeli, Stanovnitvo kopnenog dijela, 560-562; Isti, Tri priloga, 223, 221. 208 DAZ, J. Ph. Rajmundus, B. jedina, 144.
200 201

293

u Biogradu u popisu 1608., niti u popisima iz 1673. i 1709., ali ih ima 1756., to je udno. 1608. ima ih i na Olibu.209 Dabanovia je 1608., 1673. i 1756. g. bilo u Biogradu, Pehinovia je 1608. bilo u Pakotanima, a u Biogradu Pehinovia, moda su to Pachouichi, koji su doselili iz Pokaljine u Biograd. Na ovom podruju esto je prezime Staglii koje najprije nalazimo na podruju Rogova. ...Juan Staglich de Rogoua,210 a kasnije i u Punti Paman,211 Sv. Filipu i Jakovu212 itd. Prezime Radainovi, koje vjerojatno vue podrijetlo iz srednjovjekovnog sela Radainovci, koje je moda po njima dobilo ime, imamo 1608. u Biogradu, a 1709. spominje se Miho Velii reeni Radainovi, dok je 1673. na popisu Marko Radainovi. U Premanturu u Istri izmeu 1579. i 1598. iz Velima su odselile sljedee obitelji: obitelj Marka Slipevia, Mikule Vratkovia, Zvane Markovia, Ivana Radusinovia zvanog koko.213 I u selima kopnenog dijela zadarskog podruja sklapaju se ugovori o obraivanju zemlje, ali ne s novopridolim seljacima, nego s onima koji tu ive. Tako u selu Divin 1562. g. sklapa se ugovor sa seljacima da e naseliti i obraivati zemlju zadarske biskupije koja se nalazi u tom selu.214 Njihova imena su: Georgis Baycinouich, Andrea Stoymilouich filium Petri, Radichium Goymilouich quondam Martini, Matheum Ghizdaucich quondam Joanis, Georgium Gorinich quondam Jacobi, Michaelum Dragissich quondam Martini i Radmili Bogulich quondam Luca. Ovaj Grgur Bajinov iz jednog drugog dokumenta vidi se da ivi u Radokovu,215 to je susjedno selo selu Divin i nalazilo se u jugozapadnom dijelu dananjeg Islama Grkog, gdje je sauvan poloaj Radovo.216 Stojmilovia je bilo u popisu 1608. u Bokanjcu. Prezime Gizdavi najvjerojatnije potjee od katuna Gizdavac koji je bio na zadarskom podruju u 14. st. Naime, 1397. u Zadru prodaju sto kopljenih bravi (kastrata) stoari Pripcus Nigoslauich catonarius de Gisdaua et Deycus Bogdanich de dicto catono.217 U trogirskoj zagori kod Mua danas se

R. Jeli, Stanovnitvo zadarskih otoka, 161. DAZ, SZB, B. G r i s i n i, B. IV, sv. 4, 12r. 211 DAZ, SZB, N. Drasmileus, B. II, sv. II/3, 50, 1565. Simon Staglichich. 212 DAZ, SZB, isti, B. II, sv. II/4, 5, 1565. Marcum q. Nicolai Staglicich de Puncta Paman. 213 M.Bertoa, Arhivski fragmenti o postanku i razvitku jedne kolonizacijske ruralne aglomeracije u junoj Istri: selo Premantura (1585-1797), Problemi sjevernog Jadrana, 3, 1981,21. 214 DAZ, . Budini, B. I, sv. 1/6, 1562. 215 DAZ, . Budini, B. I, sv. 1/3, 2. IV. 1559. 216 I. Anzulovi, Razgranienje, 70. 217 DAZ, A. de R i v i g n a n o, B. II, sv. VII, 397.
209 210

294

nalazi selo Gizdavac. Prezime Gizdavi na ovom podruju zabiljeeno je i ranije u selu Horupaljce (drugdje Horuplje malo), danas Rupalj. Naime, u Zadru 1485. ivi Niza filia q. Vgrini Bradich et relicta q. Milogosti Gisdaucich de vila Horupalze.218 U Poliniku (Poliane) 1560. ive sljedei seljaci koji se obvezuju obraivati zemlju in pertinentis Polissane loco dicto Berdo seu Podanci dimidem inter dictos sozales. To su: Simoni Hoycinouich alias Rusnouich de Polissane, Thoma Houercich de Polissane, Marco Rusnouich de Polisane, Thome Rusnouich de Polissane, Simone Russnouich de Polissane, Rade Russnouich de Polissane, Stoyano Cossutich de Polissane i Donato Vellanouich de Polissane.219 Vladinovia je bilo i u Novigradu, tako se 1577. u maticama vjenanih Sv. Stoije spominje Dare Vladinoviz da Novigradi,220 a izgleda i Rusnovia jer 1401. u Novigradu ivi magister calcarum Jacobus Rusmanich, a 1403. on se spominje kao Jacobus Russus Rusmanich de Novigrado magistro calcarum habitator Jadre.221 Dok je Velanovia bilo 1608. g. u Koinu, gdje su najvjerojatnije doli nakon pada Polinika 1570. 1534. g. spominje se jedan drijeb zemlje u Poliniku koji je pripadao Donatu Velanoviu,222 a Velanovia je bilo i u Zadru i Koinu.223 Ovo prezime je nastalo od imena Velan poznatog u 15. st. u selu Strupnich (Georgius q. Velani Otroucich).224 U selu Podnovije novigradskog distrikta 1562. sklapa ugovor ninski biskup Marko Loredan oko obraivanja zemlje koja pripada crkvi sv. Nikole ovoga sela. Svi seljaci su iz Podnovija, a njihova imena su: Matheo Curglaeuich, Martin Radessich, Andrea Prahanich, Georgio Curglieuich, Radoe Billich, Laurenzio Curgliauich, Martino Mahacich, Georgio Suerdlouic.225 1565. sklapa se ugovor sa seljacima sela Draevac i Briani oko obraivanja zemalja koje pripadaju samostanu sv. Ambroza u Ninu, a nalaze se u selu Briani.226 Seljaci su: Matheo Naicinouich quondam Raduli, Marino Dragissich q. Petri, Simoni Nadercich q. Milouiani, Joanni Marulouich q. Mathei, Martino Naicinouich q. Mergan, Juze

DAZ, I. C a 1 c i n a , B. VII, 4. XII. 1485. DAZ, . Budini, B. I, sv. 5,281, 1560. 220 Matice vjenanih, 35, 28. VII. 1577. 221 DAZ, A. de Rivignano, B. III, sv. VIII, 2. III. 1401, 81r; B. III, sv. VIII, 265r, 1403. 222 DAZ, SZK, F. N a n i, sv. I, 200: Donato Vellanouich de Polesnich. 223 R. Jeli , Stanovnitvo Zadra kroz matice, 444, Mathio Velanovich (1598), Gregorio Velanovich da Cosino sello (1611). 224 DAZ, I. Calcina, B. VI, sv. 1/5, 2. IV. 1466. 225 DAZ, . Budini, B. I, sv. I, 365, 19. V. 1562. 226 DAZ, N. Drasmileus , B. I, sv. II/4, 6r.
218 219

295

Naycinouich q. Georgij, Miche Bighachouich q. Mathei, Matheo Dotchouich aliter Naicinouich q. Dotchi, Andrea Suiraz q. Marci, svi stanovnici sela Draevac i Briane. Tu su jo spomenuti, ali nisu nazoni: Marci Rusich q. Joannis, Antonij Radetich q. Stephani, Thoma Naicinouich q. Jacobi, Andrea Bighachouich q. Joannis, Nicolai Sternochossich q. Simonis, et Martin Budich q. Viti. Strnokoii su ranije ivjeli u selu Kaiu. Tako se 1493. spominje Tomasius Sternocosich de villa Cassich, a 1519. Joani Sterocosich de Casich.227 Neka od ovih prezimena, pa ak i istih osoba nalaze se u druini kapetana Nikole Detreia 1540.228 Ovdje emo nabrojiti sva ta imena jer mislimo da ih je vrijedno navesti, a iz ovoga se i vidi da su iste osobe sluile vojsku i obraivale zemlju. Njihova imena i prezimena jesu: Pelegrinus de Marco, Simon de Ventura, Antonio de Begna, comes Xachman Glegeuaz, comes Petrus Naycinouich, Bartolomeus Saponcich, Luchaz Chouergliza, Simon Stoychouich, Radichius Pauich, Petrus Ferletich, Matheus Locho, Baressa Bersicich, Paulus de Hernia, Franciscus Petricich, Gregorius Vissich, Paulus Lachouich, Jacomo Nicholich, Matheus Chabeti, Raycho Stoychouich, Lucas Flurich, Joanes Duymouich, Maras Besichauich, Mathei Liuaza, Marati Occornich, Martini Stoycouich, Partui Pigliuch, Joanes Vrancich, Gliuban Deschouich, Marci Paych, Maretini Crepgina, Mathei Radnouich, Stoyani Chossutich, Mathei Vitorih, Gregori Jachoffcich, Gregori Clarich, Pauli Stoymilouich, Franci Trobete, Petri Dalelich, Pauli Maduich, Stephani Schierbaz, Thome Dechich, Luce Miloeuich, Petri Versatouich, Bilulli Sbicich, Georgi Cholic, Marathi Rechieuich, Joanis Lilich, Mixe Vranisseuich, Mathass Rimanich, Vit Rimanich, Grubisse Butchouich, Gregori Percich, Martini Risolich, Andree Pauchouich, Joanes Stancich, a tu su jo D. Alosius Tetrico, D. Donatum Prititijs, comite Simoni Nalesich, comite Paulum Rimanich. Prezime Gleevac se na zadarskom podruju spominje i ranije (1418.) i to kao vlasi katuna Krajia ...Vlatchus Glegeua. 229 Prezime Najinovi dosta je bilo raireno na zadarskom podruju, a meu nosiocima toga prezimena ima i knezova (comes), a to je titula koju su nosili plemii s hrvatske strane granice. I comes Petar Najinov potjee s te strane i to iz Obrovca. To se vidi iz popisa dote njegove ene Maresse fili q. Mathei cognominate Maton...230 Njegov brat Andrija Najinovi bio je zapovjednik hrvatske konjice u druini kapetana Petra

DAZ, J. F. G r i s i n u s , B. I, sv. 9, 13. XI. 1493; isto, SZK, P. M a r c e 1 o, sv. I, 239, 1519. 228 DAZ, P. Bassanus, B. I, sv. I, 1,1. 1540. 229 DAZ, I.Prandino.B. II, sv. I, 271, 1418. 230 DAZ, Isti, B. I, sv. II, 28. VI. 1556.
227

296

Girardina 1571., a ivio je u selu Tersci (Trci) te 1564. g. kupuje kuu u Zadru na poloaju Poarie.231 1608. g. Najinovia je bilo u Ljubi. Iz popisa seljaka u Draevcu i Brianima vidimo daje za Najinovia drugo prezime (nadimak) Dotkovi (Matheo Dotchouich aliter Naicinouich q. Dotchi), a prezime Dotkovi nalazimo u Karinu u 15. st., kad se u vezi nekih pasita spominje Latchus Dotchouich de Carino.232 Najinovii se spominju i kasnije u maticama Sv. Stoije. 1656. g. spominju se don Ive Najinovi i don Toma vie puta od 1605. g., koji je bio zadarski kanonik i mansionar Sv. ime, a umro je 1671.233 Isto tako i Bilul Zbii iz ove druine potjee iz Karina.234 Zapadni dio zadarskog kopnenog podruja obuhvaa prostor koji je uglavnom pripadao Ninu, te u popisu sela iz 1608. nema toga prostora, a isto tako nema ni novigradskog podruja, koje se smanjilo zbog turskih prodora i zauzimanja velikog dijela njegova distrikta, a u koji je nekad spadao i Ljuba i podruje Raanca. U popisu iz 1608. imamo od sjeverozapadnih krajeva samo Posedarje, Raanac i Ljubu (Ljuba).235 Raanac se od poetka 16. st. premjeta na obalu, na zatieni poloaj zvan Pesak, danas Pisak, kad se gradi utvrda u koju se sklanja niz sela koja su tada postojala u dananjem raanakom polju.236 Ljuba je u ovo vrijeme bila bedemom ograeno selo pa je mogla sauvati staro stanovnitvo, dok je Posedarje prualo takoer nekakvu zatitu na koljiu ispred Posedarja i Punti Posedarje, iako je u to vrijeme turska granica bila svega jednu milju udaljena.237 Sva ova tri mjesta imaju prilian broj stanovnika, prema ostalim mjestima, a osobito Ljuba. Za Posedarje i Raanac neki navode da je dolo do dvije seobe s kojima je stanovnitvo iz ovih mjesta odselilo u Liku. Prva je seoba bila 1605., a druga 1627. g. Iako se kae da su u prvoj seobi odselili pod vodstvom Jurja Rukavine isti Hrvati, a u drugoj pod vodstvom Mate Kovaevia starosjedioci od Posedarja, Novigrada i Vinjerca, te su te doseljenike nazvali Bunjevcima,238 Znaenje i razlike tih dvaju naziva nisu sasvim jasni, ako se time ne oznaavaju razlike akavaca i tokavaca.

DAZ, N. Drasmileus, B. I, sv. II/8, 73r, 1571; Isti, B. I, sv. II/3, 13r-17. 232 DAZ, G. deBosco,B. V, 1472. 233 R. Je 1 i , Popis imena sveenika, redovnika i redovnica, 20. 234 Bilule Sbicich de Charino habitator Jadre sotius comitie strenui cap. D. Nicoli Tetrici..., DAZ, P. Bassanus, B. II, testamenti, br. 28, 17. III. 1538. 235 R. Jel i , Stanovnitvo kopnenog dijela, 566, 567, 569. 236 R. Jeli, Selo akavci i knezovi Markovii od roda ubia, Radovi JAZU, 21, 1974, 150:1.Anzulovi, Podruje sela Korlata, 267. 237 Commissiones, IV, 289; I. Anzulovi, Razgranienje, 62-72. 238 Fra S. Bai, Perui, Split, 1989,20-21.
231

297

Posedarje jo 1608. g. ima dosta starih prezimena, koja su se susretala na ovom irem podruju, a u nekim mjestima i kasnije sve do 20. st. pa i danas, kao npr. u Novigradu. Meu starija prezimena u Posedarju moemo smatrati prezime Ugarkovi, koje je davalo sveenike, kasnije je bilo u Raancu, kao i tada, zatim Brajkovi, Kostojevi, Ostoji, Galei, Umljenovi, Zrinski, Milatovi, Bartulovi, Klari, Oplani. 1457. i 1461. katun Goli unajmljuje pasita na posedarskim posjedima. Imena predstavnika katuna su: Granolus Ostricich, Petrus Vladilouich, Tomasius Costoieuich, Vuchasin Budanouich, Tomasius Hrelich et Petchius Stoisich.239 Prezime Kostojevi spominje se u Posedarju, tj. u Punti Posedarje i 1472. g., i to Milinus Costoeuich de Puncta Posidarye,240 u vezi nekih pasita, dok prezimena Galei, Oplani i Bartulovi u 16. st. nalazimo u Novigradu. Galei reeni Anzulovi i danas je u Novigradu, isto tako i Bartulovii, a Bartulovi reeni Koki241 danas je u Pridrazi. Oplanii koje nalazimo ranije i u selu Praskviu, u Novigradu su kasniji Adrcolii, izumrli u mukoj lozi poetkom 20. st. U popisu kua u Ninu 1675. takoer se spominju Adrcolii.242 Prezime Klari ranije se spominje u Brievu. Martin Klari spominje se kao izvritelj oporuke iz 1570. g. Vuka Mateevia neko stanovnika Brieva, a tada Zadra (Vuco Matesseuaz q. Dragihssa altre uolte habitanti a Brrisseuo et al presenti a Zara).243 to se dogodilo s ovim prezimenima i jesu li sva iselila, ne znamo jer nam starije posedarske matice nisu sauvane, ali ne vjerujemo. Krajem 17. st. kada se ovaj kraj oslobaa od Turaka, dolazi do podjele zemalja novom stanovnitvu, pa tako je 1674. posedarski posjed podijeljen izmeu doseljenih Erveniana, Budinjana i starog stanovnitva - obitelji iz Posedarja, to je i oznaeno na karti iz 1756., gdje uz Posedarje stoji zapisano Habitanti vechi.244 Od prezimena iz 1608. danas u Posedarju nemamo ni jednoga prezimena, to ne znai da kroz protekla stoljea nisu postojala pa izumrla. Od starijih danas moemo spomenuti Bolie245 kojih je od 15. st.

Vidi bilj. 44. DAZ, G. de B o s c o , B. V, sv. 3. 241 DAZ, Matice vjenanih Novigrad, Gierolimu hchier Bartula Bartulovichia reenog Kokichia, 8. X. 1733. 242 L. Jeli, Spomenici grada Nina, Vjesnik, HAD, IV, Zagreb, 1900, 159, br. 34 Darsalich (Darsolich). 243 DAZ, H. de Marcheti, B. jedina, 16. XII, 1570, br. 72. 244 B. D e s n i c a, Istorija kotarskih uskoka, Zbornik za istoriju, jezik i knjievnost, knj. III, sv. I, Beograd, 1950, 167-178; R. Jeli, Novigradski distrikt, karta iz 1756; DAZ, Fond geografskih karata, br. 50. 245 DAZ, SZB, I. Calcina,B. VII, sv. XIII/l,24r, 1489, ...Simon q. Georgii Bolich de Nouigradi; Stoiam r. q. Matej de Dolaz districtus Nouigradi; DAZ, isti, B. VI, sv. 1/6, 14. VI. 1477.,
239 240

298

bilo u Novigradu i u Docu, i Klance koji su takoer u Posedarje doli iz Novigrada, dok prezime Brala, koje je danas u Posedarju, u obliku Brali 1608. nalazimo u Raancu. Medu izbjeglicama iz Posedarja 1646. u maticama na Pagu nalazimo neka prezimena koja i sad postoje u Posedarju, a neka u Lici. To su prezimena Novakovi, Rupi, Loli, Humilenovich, te prezime Benesovi (Benasovi),246 koje je od 16. st. poznato u Novigradu i potjee od jedne grane oria (ori reeni Benasovi). Raanac i Ljuba koji su danas, kao i Posedarje, isti 'tokavci' ikavci, imaju nekoliko sauvanih starih prezimena. U popisu 1608. Raanac ima stara prezimena: Ugarkovi, Laloevi, Skuli, Sikiri, Muhi, Bogeti, Jovi. Za Ugarkovie smo rekli da ih ima i u sljedeim stoljeima, Jovii ive i danas u selu Jovii (donedavno zaselak Raanca), a kulii u Raancu. kulii su staro prezime, a iz ove obitelji potjeu i sveenici i kanonici ninske biskupije, kao i don Ivan kuli (17. st.) koji je bio i kanonik.247 Dananji olaci u Krnezi jedna su grana ove obitelji. Na karti Radovina iz 1797. na poloaju srednjovjekovnog sela Mijagoine uz jarugu stoji zapisano Stan Simme Sculich detto olach.248 1462. spominje se Michael Schulich quondam Gregorij de burgo Belaj kada prima na postolarski nauk Georgio Budanouich de villa Pachoschane districtus Aurane.249 U maticama roenih spominje se Anastasia figliola di Zane Schuglich dala villa di Rasanze.250 Prezimena Stoi koje danas postoji u Rtini (upa Raanac), 1608. nema na popisu stanovnika sela Raanca, iako se 1541. nalazilo u Raancu.251 Tada se spominje: Jacobo Stossich q. Marci de villa Rasanze districtus Jadre ili Jacobus Stoissich de Rasanze districtus Jadre. Ovo prezime se najranije spominje u Raancu 1460. g. i to u obliku Stolsich de vila Razanci.252 Stojii se i ranije spominju na zadarskom podruju i to kao Vlasi: Millouan Stoysich de catona Gercoua Vlachus.253 Ljuba 1608. ima prilian broj stanovnika, a mnoga prezimena su s istonog dijela dananjih Ravnih kotara, mnoga su od njih i danas u Istri, pa je Ljuba moda bio jedno od sabiralita za prebacivanje stanovnitva u Istru. I Ljuba je sauvao do danas neka stara prezimena, a to su Perkovi i Duevi. Kao arhiakon Luke spominje se 1454. ime Perkovi, a 1462. spominje se kao arhipresbiter Luke Venerabilis vir dominus presbiter

R. J e 1 i , Pad Novigrada, 544. R. Jeli , Ninjani u maticama, 613. 248 I. A n z u 1 o v i , Razgranienje; ZKZ, Ms. 649. 249 DAZ, I. de Calcina, B. VI, sv. II. 250 Matice roenih Sv. Stoije, 15. VIII. 1612. 251 DAZ, N. Drasmileus,B. I, sv. I, 15. VI. 1541. 252 DAZ, I. C a l c i n a , B. V, sv. VIII/2/1, 19. X. 1460. 253 DAZ, SZB, A. de R i v i g n a n o , B. v, sv. 11/28, 20, 1378.
246 247

299

Simon Perchouich de litera sclaua archipresbiter Luche.254 Ovaj sveenik se vie puta spominje u izvorima. 1492. u selu Slivnica spominje se Grgur Perkovi koji prodaje neku zemlju Tomi Bruinoviu iz Kamenjana (Gregorius Perkouich de Sliunica).255 Prezime Perkovi prvi se put spominje 1375. kao Budislavus Percouich de volcouich, a zatim 1378. u selu Grivni pod Nadinom... Simon Percouich de Grivna sub Nadino.256 Dok se prezime Duevi spominje u selu Vukovii 1406. g., a potjecalo je od roda Vukovi (Drascus filius Dussouich de genere Volcouic de villa Volcouie comitatum Ostrovice).257 U popisu stanovnitva 1608. u Ljubi ima i ugaria. Danas su to ugari na Pagu i u Istri. ugarii su vlakoga podrijetla, a na zadarskom podruju se spominje 1451. katun ugari i morlaci toga katuna: Antonius Raicouich et Micac Jurgeuich omnibi morolachi de catona Sugari.258 1555. g. i u Tukljeanima je bilo ugaria: Fhijllipus Sugarich de Tuchgliazzani.259 U Ljubi se 1534. g. spominje i prezime Stanii... Vianus Stanissich de Giuba.260 Ovo prezime danas postoji u Petranima. Ranije su se u Ljubi spominjala neka prezimena koja kasnije, 1675., nalazimo u katastru kua u Ninu prilikom obnove i naseljavanja Nina. To su prezimena Bakuda, Ljubi (Gliubich), Malinovi (Malinouich), Barakovi. U Ljubi su ranije jo ivjeli Perinovi, Blasich, Cherchovich alias Blasich, Marcelich itd. Kao Bakuda 1508. spominje se Jadrie Bachuda de Gliuba et Joanem et Juray fratrem u vezi nekog mlina na podruju sela ville Gliuba i na poloaju loco uocato Xavodi,261 dok se 1550. spominje Stipan Bacuda de Gliuba.262 U katastru Nina spominje se zidina koja je pripadala Bachuda di Verche.263 1536. g. Petar Perinovi Plemi iz sela Ljube prodaje zemlju na Punti na poloaju Peenica Jurju Ljubiu iz Punte Ljube (Petrus Percinouich Plemich de villa vocata Gliube districtus Jadre... Georgi Gliubich de Puncta Gliube... posita in Puncta... in loco vocato Peschieniza).264 Ljubii se spominju u Ljubi i 1501., a isto tako i

Isto, B. I, sv. I, 20. III. 1541; Ili 1454. Venerabilo viro presbiter Simoni Percouich de Malinauas Archidiacon Luche, DAZ, S. D a m i a n i, B. VII, sv. 13, 75r, 7. VIII. 1454. 255 DAZ, Grisinus, B. II, sv. 6, 24r, 1492. 256 DAZ, A. de Rivignano,B. V, sv. II/2, str. 5, 1375; sv. 11/12, 2r, 1378. 257 DAZ, J. de Trottis, B. jedina, sv. III, 23. III. 1406. 258 DAZ, S.Damiani,B. II.sv. 13, 137r, 30. V. 1451. 259 DAZ, SZK, F. Nani, sv. I, 99r, 1555. 260 DAZ, P. Bassanus, B. I, sv. 1/2, 48r, 1534. 261 DAZ, J. Ph. Rajmundus, B. jedina, sv. 2, 11. XII. 1508. 262 DAZ, Isti, sv. 3, 194r. 263 L. Jeli , sp. dj., 160. 264 DAZ, P. Bassanus, B. I, sv. 1/5.
254

300

u ninskom katastru.265 U jednom kupoprodajnom ugovoru iz 1542. spominje se Andrija Barakovi iz sela Plemii koji pripada podruju Ljube i prodaje zemlju oranicu na Punti Ljube Martinu Krkoviu ili Blasiu iz Punte Ljube (Andreas Barachouich, de villa Plemichi districtus ville Gliube... Martino Cerchouich alias Blasich, de Puncta Gliube...).266 U jednom drugom kupoprodajnom ugovoru spominju se ime Blasi (ili Blai) iz Ljube i braa Ivan i Toma Perinovi, te Petar Marceli (Simonis Blasich de Gliuba et Joanes ac Thomasi Percinouich... Petrum Marcelich...).267 Ovaj Petar Marceli 1544. spominje se da je iz sela Plemii koje pripada podruju Ljube, a prodaje zemlju imi Blasiu ili Blaiu iz Ljube (Petrus Marcelich de villa Plemich districtus Gliube... Simoni Blasich de Gliuba).268 1513. g. saznajemo i o ubojstvu u turskom zarobljenitvu nekih stanovnika Ljube. Te godine Perua sestra pok. Nikole Malinovia iz Ljube koji je zajedno s bratom Petrom i neakom Perue ubijen u zarobljenitvu, pa njihova sestra Perua uz dozvolu sestre Katarine i njezina sina ime Dumania takoer iz Ljube prodaje neku zemlju Martinu Benkoviu iz Raanca (Perutia soror q. Niculle Malinouich de Gliuba... defuncti in captiuitate apud Turco ac Petar et Joanes fratres et nepotes et Catarinam sorore q. dicti Niucle ac filli Symonis Dumancich etiam de Gliuba... Prouido viro Martino Benchouich de Rasance).269 Maria u Ljubi ima 1608., ali se oni ovdje nalaze i ranije. Tako se 1542. spominje Thomasus Marich de Giuba.270 Marii se na zadarskom podruju spominju i ranije, i to na podruju sela Jelana. 1486. g. spominju se Laurencius Marich de vilo Jelsane i njegov roak Matei q. Zurini.271 U spomenutom katastru nalazimo jo dosta starih prezimena kako iz Nina tako i iz okolice. To su prezimena egoti, Stiji, kuli, Aliveri, Kai, Utkovi. Utkovi je prezime koje se nalazilo ranije na ovom irem podruju. Tako ga nalazimo u Podvrju, Mundiu, Slivnici, kao i egoti, koje se 1561. nalazi u Krnezi, i to kao knez (comes).272 U isto vrijeme ovo prezime se nalazi i u Ninu.273 1571. g. je ninski kanonik Simon Vicouich.274 1557. g. pie svoju oporuku ime egoti takoer iz Krneze

Vitus Giubich de Gliuba districtus Jadre..., DAZ, SZB, M. S o n s o n i u s, B. I, sv. 1,1501. 266 DAZ, P. B a s s an u s, B. I, sv. 1/7, 39r. 267 DAZ, P. Bassanus, B.,sv. 1/7,7. 268 DAZ, P. Bassanus, B. I, sv. 1/10,23. 269 DAZ, J. Ph. R a j m u n d u s, B. jedina, sv. I/III, 157. 270 DAZ, SZB, P. B a s s a n u s , B. I, sv. II, 8. IV. 1542. 271 DAZ, I. C a 1 c i n a , B. VII, sv. XIII/1, 21. VIII. 1486. 272 DAZ, . B ud i n i , B. I, sv. 1/4, 339. 273 R. Jeli, Ninjani u zadarskim crkvenim maticama, 613. 274 DAZ, . B ud i n i , B. II, sv. II/2, 1571.
265

301

(testament Simonis Segotich de Chernise diecessis None).275 Jo 1412. egotii su ivjeli u Ninu (Bellacio quondam Vlatchi Segotich de Nona...).276 Ovo pleme pripadalo je hrvatskom rodu Tugomiria. Naime, 1379. ovaj Vlatko egoti spominje se kao sudac Luke upanije te se navodi daje od roda Tugomiria.277 I Tehojevii koji se spominju u ninskom katastru, na ovom podruju ivjeli su ranije. 1508. g. spominje se Vitus Tecoeuich kao socer i roak Radichus Bugatouich iz zadarskog Varoa,278 a 1534. u selu Martinovci na podruju Nina ivi Thomas Casilas, aliter Techoeuich.279 U kastrumu Jurja Korlatovia 1539. spominje se da je ranije ivio q. Milichnie Techoeuich, a njegov sin Marin tada je u Zadru.280 Tehojevii su takoer podrijetlom vlasi i najranije se spominju na podruju novigradskog distrikta 1454. medu morlacima katuna Marvci. U selu Grabovani nalazi se i Radmilus Techoieuich,281 U popisu stanovnitva 1608. nalazi se i prezime ulinovi. Ovo se prezime prvi put spominje u Trcima 1536. g. .. .Louro Chulinouich de villa Tersce, a 1541. u Banju na Pamanu.282 Od 17. st. zabiljeeni su u novigradskim maticama ulinovii iz Pridrage, a to su dananji uline. U ninskom katastru nalazi se i prezime Aliveri, tj. na popisu se nalazi zidina koja pripada Tomi Ante Aliveria koji tada stanuje na Viru.283 Kako je nedavno Ive Bai objavio rodoslovlje Aliveria iz Vira te navodi da su Aliverii prema legendi naselili Vir s Kosova, "nakon bitke na Kosovu 1526. g.", te najprije naselili Smokovi pa Vir,284 ovdje emo neto vie rei o Aliveriima i nabrojiti sve primjere koji su nam poznati sa zadarskog podruja. Prema njegovu istraivanju vrijeme naseljavanja na Vir je izmeu 1802. i 1824. g.285 Prema dosada napisanoj literaturi o Viru, dananja prezimena na Vir su naseljena od 17. do 19. st.286 Prema legendi za Vir kau da je naseljen iz Crne Gore zbog njihova posebnog

DAZ, . Budini, B. II, sv. IV, 1557. DAZ, T. de Prandino, B. I, 372. 277 DAZ, Pergamene Sv. Krevana, kaps. XV, br. 134. 278 DAZ, J. Ph. Rajmundus, B. jedina, 7, 22. VII. 1508. 279 DAZ, P. Bassanus, B. I, sv. I, 35r, 1534. 280 I. A n z u 1 o v i , Podruje sela Korlata, 270-271. 281 DAZ, SZB, I. Calcina, B. V, sv. VII/3, 24. II. 1454. 282 DAZ, P. B a s s a nu s , B. II, sv. II, 7, 8, 1536; vidi bilj. 81. 283 L. Jeli , sp. dj., 162, br. 97, ...Muraca affata Thoma da Antonio Aliuerich habitato a Pontadura. 284 I. B a i , Rodoslovlje Liveria-Oliveria iz Vira, Vir, 1999, 21. 285 Isto. 286 L. M a r i , Antropogeografska ispitivanja po severodalmatinskim ostrvima (Rab, Pag, Vir), Naselja i poreklo stanovnitva, knj. 23, Beograd, 1926, 348; D. Maga. Vir, Radovi, JAZU, 24, Zadar, 1977.
275 276

302

govora, te za Virane kau da govore kao Crnogorci, to nema nikakve veze s crnogorskim govorom, niti naglaskom. Slino tome, neki i za Novigraane iz neznanja kau da govore kao Crnogorci jer zamjenjuju akut s dugouzlaznim naglaskom. Zato mislimo da bi konano bilo vrijeme da se virski govor obradi dok jo za to ima vremena i ivih ljudi koji mogu prenijeti starije podatke, a ne dopustiti da nas mjesni entuzijasti odvlae u jo vee zablude o naem podrijetlu i vremenu naseljavanja. Zasigurno ime Aliveri kao patronimino moemo povezati sa stanovnitvom vlakog podrijetla koje je ivjelo na zadarskom podruju. Naime, jo 1417. g. u selu Brda spominje se Alliuerus Tollanich vlachus de cathona Grubssich,287 Zatim se 1460. spominje Bubinus Aliuerich od katuna Maruac iz sela Grabovane.288 U 15. st., tj. 1492. g. uselu erinci novigradskog distrikta spominje se Ivan Aliveri.289 Vie podataka o Aliveriima na zadarskom podruju imamo u 16. st. Tako se 1549. nalazi u selu Novoselci u ninskom distriktu Radich Aliuerisch de Nouoselci,290 a u selu Trci novigradskog distrikta spominje se 1560. g. Helena mater Catherina uxor Simoni Aliuerich de Tarsce.291 U selu Uitelj, dananjem Islamu Latinskom 1556. spominje se vie Aliveria ili Aliverovia i Liveria: Jerolim Aliverovi, Nikola Aliverovi, Radul Aliverovi i Vid Liveri.292 Iz matice vjenanih Sv. Stoije doznajemo da su Aliverii ivjeli u Ninu i sredinom 17. st. Tako se 1659. udaje Kate Aliveri Jurina iz Nina za Ivana ibenanina iz Grusi,293 a 1652. Martin Aliveri iz Nina vjenao se s Marijom slukinjom g. Mih. Betti.294 I prezime Vueti koje danas postoji u Viru, spominje se ranije na zadarskom podruju i to 1508. u selu kril (Vucetich de villa Scril...), koji unajmljuje u tom selu mlin i stupu za stupanje sukna.295 Isto tako i prezime Peruza navodi se u popisu stanovnika 1608. sela Biograda.296 Ive Bai nedavno je objavio i rodoslovlje Baia iz Vira, te opet spominje predaju o doseljenju, ali ovaj put iz Slovenije, tj. Kranjske, odakle su se navodno Baii i doselili, i to u 18. st.297 Meutim i Baii se spominju u crkvenim

DAZ, T. Prandino, B. II, sv. II, 86. Vidi bilj. 257. 289 R.Jeli, Distrikt, 119. 290 Zadarska nadbiskupija, Degrassijev zbornik, 130. 291 DAZ, .Budini, B. II, sv. IV, 35, 7. II. 1560. i 23. 292 R.Jeli, Novigradski distrikt, 135. 293 R.Jeli, Ninjani u maticama, 609. 294 Isto. 295 DAZ, J. Ph. Rajmundus, B. jedina, sv. I, 296r, 1508. 296 R. J e 1 i, Stanovnitvo kopnenog dijela, 562. 297 I. B a i , Rodoslovlje Baia iz Vira, Vir, 1997, 9.
287 288

303

maticama Zadra te ive u Ninu.298 1657. g. Kate Bai iz Nina vjenala se s Jerolimom Vasiljem teakom, a 1665. umrla je Jaga Bai iz Nina i zakopana u Sv. Frane. U ninskom katastru iz 1675.-1677. nalazi se vie kua, koje su zidine i suhozidine i koje su pripadale Baiima.299 Poznato je da je otok Vir bio zbjeg za sklanjanje blaga a i ljudi s ninskoga podruja u vrijeme turskih ratova, te da je i to bio razlog naseljavanju.300 Od ovoga sjeverozapadnog dijela zadarskog podruja nijedno selo osim Privlake301 i Vira nije sauvalo ostatke starijeg govora, iako, kako smo vidjeli, ima ostataka starijeg stanovnitva, ali je utjecaj tokavtine u kasnijim stoljeima bio velik. Zasad za Privlaku i nemamo nekih podataka o starijim prezimenima i njihovoj sauvanosti osim moda prezime Grbi. U selu Sikovo 1479. g. nalazi se Nikola Grbi koji uz dozvolu Ser ime Tetrika Butku Ivanovu iz istoga sela prodaje neki vinograd (Nicolaus Garbic...),302 dok se 1571. kao rob spominje Mustafa Garbi (vno schiauo nominato Mustapha Garbich).303 Ovdje emo se dijelom osvrnuti i na stanovnitvo Oliba jer i za Olib postoji legenda, tj. naknadni zapis na glagoljskim maticama da je 1476. na otok doveo stanovnitvo sveenik Juraj Cetinjanin iz Vrlike, tj. Cetine.304 Mogue je da je jedna manja grupa i dola, ali da je otok tada naseljen, odnosno da do tada nije bio naseljen, nije mogue jer neka prezimena koja se kasnije nalaze na Olibu nalazimo i prije toga doseljenja na ovom otoku. Tako 1450. g. u ime seoske zajednice uniuersitatis sela Oliba Martinus Stoisich et Marcus Jurgeuich stanovnici Oliba prodaju neku zemlju Jurju agljeviu iz Oliba (Georgi Zagleuich), a koju je ovoj universitatis ostavio u svojem zadnjem testamentu pok. Ivan Kolzarovi (Johanis Colzarouich), od kojeg novca e kupiti zvono za crkvu sv. Stoije na Olibu.305 U popisu 1608. g. prezime Stoi nalazi se na Silbi, a prezime Jurjevi na Olibu. Inae su stanovnici Oliba imali svoje zemlje, tj. vinograde i na susjednim otocima. 1564. g. Vid Marka Beliia (Vitus Marci Bellicich) iz Oliba prodaje zemlju Marinu Fateviu (Marino Fateuich) iz Silbe, zemlja se nalazi na Silbi na poloaju Badnjine u produetku vinograda

R.Jeli, Ninjani u maticama, 609. L. Jeli, sp. dj., 163. 300 M. Novak-Sambrailo, Politiko upravni poloaj Nina u doba Mletake Republike, Radovi JAZU, 16-17, Zadar, 1969, 175-176; Prolost Zadra III, 379. 301 J. Lisac, Privlaki govor, Privlaka, Zagreb, 2000. 302 DAZ, G. Bosco, B. II, sv. 6, 21. VII. 1479. 303 DAZ, C. C o n s t a n z o, B. II, sv. 2, 26. VIII. 1571. 304 C. F. B i a n c h i, Zara Cristiana, 47; A. Cvitanovi, Prilog poznavanju kulturne povijesti na zadarskom podruju, Radovi JAZU, 6-7, Zagreb, 1960, 208. 305 DAZ, S. Damiani, B. II, sv. 11, 14. VII. 1450.
298 299

304

Damjana Damjania iz Oliba (Damiani Damianich de Luibo).306 U popisu 1608. g. Fatovii se nalaze na Silbi, a Damjanii u Olibu.307 1487. g. u jednom dokumentu spominju se Domulo Sutlouix i Juraj Zagleuich iz Oliba. Sutlovii se kasnije kao i danas nalaze u Velom Iu.308 Novigrad kao vana tvrava i sredite distrikta u 16. st. pruio je zatitu mnogima iz srednjovjekovnih sela oko Nadina i uzdu Velike ceste koja je vodila kroz Luku, a gdje su ve i ranije mnogi iz tih sela imali i svoje kue. Iako je granica s turskom vlasti nakon Ciparskog rata s istone strane dola svega na udaljenost od dva kilometra i ila prema jugozapadu na Kukalj ostavljajui Paljuv Novigradu i dalje ila prema zapadu, Novigrad je uspio sauvati veliki broj staroga stanovnitva.309 U Kandijskom ratu Novigrad e ipak biti kratkotrajno u turskim rukama 1646. i to devet mjeseci, za koje vrijeme je stanovnitvo otilo na Pag i nakon devet mjeseci vratilo se natrag. Ipak na Pagu e ostati neka novigradska prezimena gdje se veina i danas nalazi. To su: Denone, Pernari, Halaburii, Krulovii, Prtorii, Portade, Otrii, Fabijanii, Tvrdinovii, a bilo je i Vlatkovia ali su izumrli.310 Najvie starih novigradskih prezimena potjee s podruja sela Praskvia, Biljana, erinaca, Trana i sela pod Nadinom.311 Prezime Oplani koje nalazimo u selu Praskviu i koji rod je davao sveenike od 15. st., nalazimo i u Novigradu, a u novigradskim maticama Oplanii se spominju do 18. st. Isto tako i prezime Jakovi nalazi se na podruju Praskvia te u Novigradu do 19. st., kada izumire u mukoj lozi, Poletilii koji imaju zemlje u Kaiu. U Praskviima u 15. st. imaju zemlje Sinovii koji i sad ive u Novigradu, kao i Mandii koji su dananji Urii i ive i danas u Novigradu. Na podruju oko Nadina u 15. st. imamo Bradie koji u isto vrijeme ive u Badnju i Novigradu. Becie takoer nalazimo pod Nadinom, a do 17. st. ive u Novigradu. Zatim su tu novigradski suci Katii od roda Satojevia koji imaju zemlje u Biljanima i Praskviima, a ive u Novigradu do kraja 16. st. Vrbaii takoer potjeu iz sela erinaca, a kasnije ive u Novigradu isto kao i Krulovii koji imaju zemlje i u selu Docu, a u Novigradu se spominju od 16. st. i ive do 19., kada izumiru u mukoj lozi. Danas ih jo ima u Pagu. Jurinovii se spominju u Novigradu od 16. do 19. st. i Jurinovi reeni Grgora do 20. st. Ostala novigradska prezimena koja nalazimo u Novigradu od 15. st. a ive i danas jesu:

DAZ, . Budini, B. I, sv. 6, 7. II. 1564. R. J e 1 i , Stanovnitvo zadarskih otoka, 162, 164. 308 DAZ, J. V i d u 1 i , B. jedina, sv. I. 309 I. Anzulovi, Razgranienje, 57-70. 310 R. J e 1 i , Pad Novigrada u turske ruke i bijeg Novigradana u Pag (1646), Zadarska revija, 5-6, 1999, 538. 311 I. Anzulovi, Podruje sela Korlata, 270-272.
306 307

305

Blakovii i Blakovii reeni Barabe danas Barabe kojih ima u Novigradu i Paljuvu, Banii i Banii reeni Denone danas Denone, Otrii, Galeii danas Anzulovii, Bartulovii i Bartulovi reeni Koki danas Koki u Pridrazi, Grubiii kasnije oblik Grubi danas ive u Pridrazi, gdje su odselili krajem prolog stoljea, Bratovii danas u Novigradu, Paljuvu i Podgradini, Portade danas ive u Paljuvu, Bakii u Novigradu i Paljuvu, itd. U 15. i 16. st. u Novigradu i u Docu ivjeli su prljii i Pearii, a ostaci njihovih imena danas su sauvani na poloajima u dananjoj Pridrazi gdje su se nalazila njihova srednjovjekovna selita Pearevci i prljevci.312 O stanovnitvu na podruju koje su Turci zauzeli ima takoer dosta podataka. Imamo podataka da su se mnogi vratili na to podruje ili ostali, o emu smo ve govorili. Isto tako i neka dananja prezimena koja pripadaju istim tokavcima, i danas se nalaze na podruju koje je bilo pod Turcima, a mi smo ih i ranije nalazili u ovome kraju, kao npr. nadinska prezimena Batovi i Vrsaljko, a spominju se 1375.: Lucha Batouich habitator in villa Sancte Marie (dio Bibinja), te Vrsaljko. 1562. g. kao stanovnik Zadra spominje se knez comes Alexus Versayco koji daje u zakup neke zemlje u selu Trane Mati Rogliu.313 Neki popisi broja stanovnika ovih sela u tajnom vatikanskom arhivu govore nam o tome da su ova sela bila naseljena kranskim stanovnitvom te se za veinu i kae katolikim, a ne samo kranskim, kako u Kotarima tako i u Bukovici.314 Defteri u kojima je popisano stanovnitvo i zemlja koja je tom stanovnitvu bila dodijeljena, za neke krajeve Dalmacije su objavljeni, ali za zadarsko podruje nisu. Meutim, u njima su uglavnom navedena samo vlastita imena i ime oca, a ne i prezime.315 Sauvan nam je spis koji govori o trgovini Novigrada i podruja oko Obrovca,316 gdje je Novigrad uglavnom prodavao vino, a kupovao drva, vunu, sir itd., a odnosi se na 1642.-1644. g., dakle prije pada Novigrada. Mislimo da su ovi podaci vani i da su prezimena koja se ovdje spominju stara prezimena, jer naseljavanje s novim stanovnitvom zadarskog kraja

I. Anzulovi , sp. dj., 245-247; Ista, Razgranienje, 62. DAZ, A. de Rivignano , B. V, sv. II/3, str. 9, 1375; . Budini, B. I, sv. 1/6, 354, 3. IV. 1562. 314 M. J a o v, Spisi Kongregacije za propagandu vere u Rimu o Srbima 1622-1644,1, Zbornik za istoriju, jezik i knjievnost srpskog naroda, knj. XXVI, Beograd, 1986, 237, 251, 268-271; Isti, Spisi rajnog vatikanskog arhiva XVI-XVIII veka, Beograd, 1983. 315 F. Spaho, Splitsko zalede u prvim turskim popisima, Acta historico-oeconomica Iugoslaviae, vol. 13, Zagreb, 1986, 47-86; Isti, Jedan turski popis Sinja i Vrlike iz 1604. godine, isto, vol. 12, Zagreb, 1985, 21-120. 316 Obiteljski arhiv Otri u Novigradu.
312 313

306

dogodilo se nakon osloboenja ovoga podruja od Turaka, a da se u to uvjerimo dovoljno je pogledati "Istoriju kotarski Uskoka" Boka Desnice, u koje dvije knjige on donosi spise iz arhiva od 1646. do 1749. g., a isto tako i Grimanijev katastar u kojem je podijeljena zemlja novopridolom stanovnitvu.317 Imena koja se nalaze u spomenutom dokumentu jesu: kapetan Petar Klanac, Petar iz Krueva koji ivi u Karinu, Nikola Neki iz Jasenica (morlaco di Gasenice), Jakov imunovi iz Krmpota (Gacomo Simunouich morlaco da Cirpote), Toma Milkovi (Milcouich), ime Bureli (Burelich), Jako Boi (Gaco Bosich), Pere Dragi (Piero Dragich), Vid Golem (Uid Golem), Pavao Tomii (Paolo Tomisich), Vid Milkovi, Nikola Coli (Nicolo Colich), Acmet Bucouaz, Milo Letica iz Jasenica, Dizdar Piragich iz Obrovca, Mechmet Macmutouich turco da Obrouaco, Mustafa Pernarou turco di Teranoua (Islam), Luka Miljani iz sela uulovci (Lucha Milanich di Cuculouci), Nouak iz Parievice, a to je danas poloaj na desnoj obali rijeke Zrmanje, zatim Juraj Neki iz Jasenica (Zorzi Nechic morlacho da Gasenice), Luka Miljani iz Golubia (Lucho Milacnich morlacho di Golubich), Mile Letica, Nikola Golem, Toma Milkovi, Nikola Golemovi, Peruanovich Zuane Uratouich, morlachi Maras Pazg..., Bortulo Marcouich, Tomia sin Pave Markovia itd. Draevac Zadarski, Grusi i Radovin nalazili su se na granici pa je stanovnitvo bilo u velikoj opasnosti. Tako Radovin, koji je imao istaknuti i vaan poloaj, nije bio ni naseljen, te se esto u izvjetajima istie da bi ga bilo potrebno naseliti upravo zbog njegova znaenja. Grusi su bile obzidano i utvreno selo. Draevac je bio preseljen na sigurniji poloaj i dobio kulu za zatitu. Zato su ova sela imala 1608. prilian broj stanovnika.318 C. F. Bianchi kae da su za vrijeme ratova s Turcima i za vrijeme njihovih provala mnogi pobjegli u sela na obalu, te se nastanili u Diklu, oko Zadra i u Sukoanu, ali su se nakon uspostave mira mnogi vratili na svoja ognjita.319 Iz popisa 1608. vidi se da su oko Zadra bila naseljena sela: Bokanjac, Grusi, Puntamika, Diklo, Koino, Petrane i Bartulac. Neka prezimena koja smo ranije nalazili u Crnom, a koje je sada na samoj granici i dijelom pod Turcima, sada nalazimo u Bokanjcu, kao prezime Maroi i Metrovi (Simon Mestrouich de villa Cerno).320 U Crnom je

HAZd, Katastri Dalmacije, br. 7. Comissiones, V, 12, 27, 105, 111, 112; R. Jeli, Stanovnitvo kopnenog dijela, 557. 319 C. F. Bianchi, ZaraCristiana, I, 174. 320 DAZ, S. Damiani,B. V, sv. I.
317 318

307

ranije bilo i Marcelia, pa se tako 1448. spominje Lucia filia condam Georgi Marcelich de villa Cerno,321 Mateia danas ima u Diklu, dok ih 1608. nema na popisu, iako se u 16. st. nalaze u Puntamiki: Helenam r. q. Barichi Mathessich de Puncta Micha et Nicolam Mathessich.322 Marelia je 1608. bilo u Bokanjcu i Grusima, a ranije su se nalazili u nedalekom Smokoviu koji se tada nalazio na zapadnijem poloaju nego danas. Tako se 1540. g. u Smokoviu spominje Laurentius Marelich quondam Georgi de villa Smochouich,323 Na popisu 1608. u Bokanjcu nalaze se i Lakostrii, a njih ranije nalazimo na podruju katela Perui. Tako se 1512. u selu Galovac spominje Pavica, udovica Stipana Lakostria (Stipanum Lacostrich de Podgradie).324 Radulovia, kojih danas ima u Istri, 1608. bilo je u Grusima, a ranije u Visoanima. To doznajemo iz oporuke Jelene keri Radoja Jurjevia iz Banovine i ene Mate Radulovia iz Visoana: Domina Helena filia q. Radoe Jurgeuich olim de Banadego,325 Radulovia je u 15. st. bilo i u Porianima... Elena filia q. Johanes Radulouich de vila Porizane.326 Viia je 1608. bilo u Koinu, a u isto vrijeme i u Ugljanu gdje ih ima i danas, a 1411. neki Viii iz katuna Vii prodaju u Zadru svoja goveda (Drusina Vissich Vlachus de cathona Vissich prodaje... Juano Missetich de genere Scierina.. ,).327 Danas u Diklu ima Grancaria, a bilo ih je i 1608. kao i u Grusima, a ranije se spominju u Zadru 1505. Ivul q. Joano Grancarich, zatim se 1540. spominje Frane Granzarich, topnik. Danas u Petranima ima Staniia, ali ih nema u popisu 1608. Vidjeli smo da se poetkom 16. st. nalaze u Ljupu. Meutim, 1600. g. spominje se u nedalekom selu Brda Matthio Stanissich kao gastald u tom selu samostana sv. Kate iz Zadra, a neto ranije, 1590., pie svoju oporuku Giurat Stanishich q. Nicolo, teak iz Zadra.328 Vjerojatno su se Staniii naselili u Petrane iz sela Brdo ili iz Zadra. Zanimljiv je put prezimena Dikli koje 1608. nalazimo u Petranima odakle su u prolom stoljeu doli u Nin, a zatim u Vrsi. Diklie u 15. st. nalazimo u selima novigradskog distrikta i to kao vlahe koji u tim selima napasaju svoje blago, ali neki su tu i trajno naseljeni. 1436. g. pred

DAZ, Isti, B. VII, sv. 9, 444r. DAZ, N. Drasmileus , B. I, sv. I, 3. V. 1543. 323 DAZ, N. Drasmileus,B. IV, testamenti, 17. IV. 1540. 324 DAZ, J. Ph. Rajmundus, B. jedina, sv. I, 9. XI. 1512. 325 DAZ, N. Drasmileus.B. IV, test.,br. 44, 8. IV. 1565. 326 DAZ, I. Calcina, B. VII, sv. XII, 18. II. 1485. 327 DAZ, R. Prandino,B. I, 86r, 1411. 328 DAZ, F. Primizio, B. VI, testamenti, br. 106, 4. X. 1600; isto, br. 1, 14. VII. 1590.
321 322

308

zadarskim kaptolom vodi se parnica u kojoj Ser imun pok. Jordana Nozdronje, zadarski plemi, trai da vlasi katuna Marfi plate tetu koju su uinili prilikom napasanja blaga na njegovim posjedima u selima Biljane i Draganii. Katunar toga katuna je Milonus Braycouich, a ostali predstavnici su: Petrus Bradich, Bogaua Dichlich et Vlatchus Putniich.329 1454. vlasi katuna Marua zakupljuju pasite u selu Biljane, a predstavnici katuna su: Gregorius Diclich, Radmilus Tehoieuich et Bubinus Aliverich.330 1460. g. Ursa udovica Grgura Slavia nobili de Crouacia daje Grguru Diclich q. Radoslaui poloaj na vodi Stubal u selu Grabovane, gdje e on napraviti mlin i koristiti ga 29 godina.331 Za njega se navodi daje stanovnik Grabovana. Kasnije se, tj. 1473., spominju u selu Grabovane braa Ivan i Pavao Dikli,332 a u istom selu Grabrovane 1510. nalazi se Pavao Dikli (Paulus Dichlich de villa Grabrozane).333 Diklia je u 15. st. bilo i u selu Znojaci. ...Martino Diclich334 U Koinu je ranije (1608.) bilo i Puia te nam je sauvana oporuka Jerke Pui iz 1659. pisana glagoljicom hrvatskim jezikom,335 a to su najvjerojatnije dananji Puhalovii u Koinu. 1608. na popisu u Koinu nalazi se i prezime Martini, a iz 1647. g. imamo sauvan inventar nakon smrti Tome Martinia, reenog Jakua,336 njih danas nema u Koinu, ali ih ima u Istri. Mislimo da je ovdje zanimljivo navesti izvatke iz dvije oporuke: Jerke Pui iz Koina i don Ivana Skazlia iz Dikla,337 kako bi se vidio govor iz 17. st. u tim mjestima, kao i odjea koja se nosila, to isto pridonosi boljem poznavanju stanovnitva ovoga kraja. Iz oporuke Jerke Pui donosimo odjeu koju ona ostavlja: Ostavljan 3 lakata carze da je uinu prid otarnak svetomu Mihouilu na Koinu... Ivanice Toretove guba 1, 3 vrie carze zelene lakati 3 i postava lakat 5, pokarvaa na kraji ara, duga je lakat 22, ostaje carza krojena zelena, oplee navezeno svilon, 2 oplea konena, bive nove modre, krila 1 i tkanice 2, jedna ara druga rljena, zalistavac od svite, a to ostavlja sve Ivanice Toretove. Don Ivan Skazli napisao je oporuku 1662. g. a najvjerojatnije je bio iz Dikla jer u njoj trai da mu sinovci u Diklu nakon smrti prirede objed

DAZ, Pergamene Sv. Krevana, kaps, XIX, br. 38. DAZ, I. C a 1 c i n a, B. V, sv. VII/3, 24. II. 1454. 331 DAZ, I. C a 1 c i n a , B. VI, sv. VIII, 1460. 332 DAZ, isto, br. 41. 333 DAZ, S. Corenich, B. II, sv. 10, 27. VII. 1510. 334 DAZ, J. F. G r i s i n u s , B. II, sv. 6, 14, 1492. 335 DAZ, Oporuke zadarskih knezova, sv. I. 336 DAZ, isto. 337 Isto, sv. II.
329 330

309

(obed - jelo). Njegovi neaci su don Ive Skuli, ime Grancari i netijak Ivica u Privlaci, a neakinja je Dora u Koinu. 1608. Skazlia nema u popisu stanovnitva u Diklu, a danas ih ima u Poliniku. Iz njegove oporuke vidimo da on govori akavskim govorom i da upotrebljava upitnu rjecu a, kao to su to u 17. st. inili i novigradski upnici, iako se u ovim mjestima danas a ne govori. Dio oporuke don Ivana Skazlia: moigih sinouaz da mi se uini gedan obed na Diklu na chi obed da se inuidagiu sua bratgia sculle uiere Gospodinoue... ostaulan istoj bratii za tolicho uoscha ono a mi dusan gospodin don Miho Boxicheuich... ostavlam deset duchat da se razdelli onim chi gimagiu naijuechiu potribbu a to ubozim... Ostavlam Blaxenoi Gospi od Zaestna u suetomi Simi u Zadru ono a mi pinez u gospodina bischupa Ninschoga... ostaulam don Iui Schulichiu pas od suille acho a bude ualati i choltrine od postaua che su u njega i chrpatur od postelle. U zakljuku moemo istaknuti daje ovim radom obraen dio poznate nam grae o stanovnitvu zadarskog podruja prije turskih provala, a ire sve to obraujemo na drugom mjestu. Ovom prilikom nismo ire obradili otoke ve samo pojedinane primjere i iznijeli pojedine slinosti i veze, osim otoka Vrgade koji smo neto ire dotaknuli. Turskim prodorom i zauzimanjem velikog dijela dananjih Ravnih kotara ne nestaje u tolikoj mjeri, kako se to dosad govorilo, autohtono stanovnitvo. Veliki dio ostaje pod Turcima, a oni koji se naseljavaju na obalu i na dijelove koji nisu pod Turcima nije novo tek pridolo stanovnitvo iz udaljenih krajeva, pobjeglo pred njima i naseljeno u zadarski kraj, nego je to staro stanovnitvo koje je tu i ranije ivjelo u susjednim mjestima, jer se u spisima navode njihovo podrijetlo i mjesta boravka, pa i ranija mjesta u kojima su boravili. U tom smislu treba i dalje nastaviti istraivanje i koristiti izvornu grau, u kojoj Zadar ne oskudijeva pa je tetno pored obilja takve grae koristiti se nekim drugorazrednim izvorima, ili neprovjerenim tvrdnjama ve davno zlonamjerno iznesenima i postavljenima. Kao primjer ovdje navodimo tvrdnju B. Hrabaka u radu o Vlasima i uskocima u Benkovakom zborniku, gdje kae: "Morlaci koje su Turci naselili kod Nina i mesta Uitelj bili su pravoslavne vere i jo iskljuivo stoari, koji su iveli od stoke i pljake; hranili su se mlekom i sirom, bili su prljavi i zamazani, ali pokretni i aktivni, plaili su se uskoka i jo samo mletaka konjica je mogla da ih suzbije."338 Kao izvor citira izvjetaj mletakog providura Ivana Krstitelja Giustiniana iz 1553. Meutim, u tom izvjetaju za podruje Nina i njegovo stanovnitvo stoje sasvim suprotni podatci. Najprije je u svemu udno da su Turci mogli morlacima naseliti podruje Nina kad ono

338

B. H r ab a k, Vlaka i uskoka kretanja, 240.

310

uope nije bilo pod Turcima, dok se selo Uitelj tu uope ne spominje. Za ninsko podruje se u tom izvjetaju kae da ima prelijepo polje osobito pogodno za proizvodnju ita i sijena i da su njegovi stanovnici, iako ih ima malo, svi obraivai zemlje te proizvode ito i vino koje je dovoljno za ivot kroz cijelu godinu. Veliki broj prezimena sa zadarskog podruja moemo kontinuirano pratiti od srednjega vijeka, te njihova kretanja po pojedinim mjestima. Mnoga od tih starih prezimena se s vremenom mijenjaju, tako da esto nadimak postaje prezime, pa ako nam to nije poznato, odreeno prezime iz tog razloga moe se smatrati novijim na tom podruju, iako ono moe potjecati jo od 14. st. Kao primjer takvih promjena navodimo jo neka danas poznata nam prezimena: Reverendum Dominum Hieronimi Zuuich alias Gladouich; Pre Simon Giachoucich alias Blagdan parocho di Bibigne; Zentilicich de Vgliano detto Rebaz; Cucichich detto Ticulin; Matheus Sochotich dictus Machina itd. U popisima stanovnitva iz 1608. g. nedostaju neka prezimena koja se istodobno spominju u tim mjestima, stoje zapazio i R. Jeli; kao primjer navodimo prezime Martinovi koje se 1452. g. spominje na otoku Ugljanu: Colanus Martinouich de Insula Vglanio..., ali se ne nalazi u popisu 1608. g. ni u jednom mjestu na Ugljanu, iako ih danas ima u Kukljici. Iz svega se moe uoiti da je velika koliina prezimena neprekidno ivjela na ovom tlu i da se nije doseljavala iz udaljenih krajeva, nego, dapae, pojedini su se selili u druge krajeve, pa se u tom smislu ovdje moe pratiti i akavski govor do druge polovice 17. st., jer su nam sauvani podaci o akavskom govoru iz nekih mjesta koja su sada tokavska. U tom smislu je posebno vano da su pojedina mjesta vie ili manje zadrala neka svojstva akavskog govora i do danas ne samo na otocima nego i na obali. Stariji govor se osobito sauvao u zbijenijim naseljima, zatvorenijim, gdje se govor pridolih pojedinaca gubi, dok je kod ratrkanijih naselja utjecaj pridolica na govor mogao biti vei. Znaajnija tokavizacija u pojedinim kopnenim mjestima, osobito u onima udaljenijim od obale, poela se vie iriti od kraja 17. st. nakon povlaenja Turaka, jer je na ovo podruje pridolazio vei broj stanovnika s Velebita, iz Like i okolnih podruja. Vidjeli smo da postoje brojni podaci o iseljavanju sa zadarskog podruja na podruje oko Ankone u Markama i u pokrajinu Abruzzi, kao i u Istru, te bi trebalo vriti istraivanja i u tom pravcu, posebno prezimena, jezika, obiaja i nonje, i usporeivati sa zadarskim podrujem. Mnoga prezimena koja su spomenuta u ovom radu vidimo da su vlakog podrijetla, uglavnom iz 14. st., kako na kopnu tako i na otocima.

311

Oni se spominju kao stoari, katunari koji ive u svojim katunima, te napasaju stoku u srednjovjekovnim selima zadarskog podruja, ali u isto vrijeme mnogi imaju i zemlje na ovom podruju koje obrauju, a esto se spominju i kao zakupnici ili graditelji mlinova. Neki od njih poetkom 15. st., zajedno s nekim Zadranima, u selima oko Zadra dre blago, osobito volove, a takav obiaj je sauvan sve do danas, da se blago daje u napolicu na uvanje pastirima. Mnogi od ovih Vlaha, osobito oni oko Nadina, postaju novigradski ili vranski feudatari ili nie plemstvo, te se ispred njihovih prezimena biljei titula Ser, kao npr. Bradii, Bogdanii. Iz ovoga izlaganja znaajan je jo jedan zakljuak osobito u vezi s Vlasima ili Morlacima. Naime, sasvim je oito da najee taj pojam oznaava stoare, a ne pripadnike drugih etnikih skupina ili vjere, jer se u prvom redu moe pratiti veliki broj prezimena tih "vlaha" koji stalno borave na ovom prostoru i koji tu neprekidno ive. U vezi s tim vano je napomenuti i organizaciju i rodovsko ureenje tih Vlaha po katunima, a koja rije dolazi od ilirsko-albanske katun to znai pastirsko naselje. Po tome se takoer moe opravdano pomiljati na vrlo staru predaju takvoga ureenja koja je postala i sastavni dio hrvatskog drutvenog ureenja uope, a zadrala se sve do 18. st., kako smo u radu esto spominjali u vezi s pojedinim prezimenima. Iz ove grae i podataka, po svemu se ini, pojedine povijesne injenice i pojave vie ili manje se rasvjetljuju ili omoguuju njihovo daljnje razjanjivanje i prouavanje, to valja nastaviti.

Ivna Anzulovi: BER DAS DASEIN DER KROATISCHEN BEVLKERUNG NORDDALMATIENS IN DER VORTRKISCHEN ZEIT
Zusammenfassung In dieser Arbeit verfolgt der Verfasser mit Hilfe von Familiennamen und von einzelnen Sprachmerkmalen die VVanderungen der mittelalterlichen Bevolkerung im Gebiet von Zadar und ihr Uberleben in turkisch-venezianischen Kampfen vom 15. bis zurn 17. Jh. und nachher, weil diese Fragen bis jetzt ziemlich unklar und teilvveise auch falsch dargestellt wurden. Das Gebiet von Zadar war seit dem 15. Jh. den turkischen Einbruchen und Pliinderungen ausgesetzt und vom 16. bis zum Ende des 17. Jahrhunderts auch den turkisch-venezianischen Kriegen, die auf diesetn Gebiet gefuhrt wurden. Alles das hat die Wanderungen der vor den turkischen Einbruchen dort lebenden Bevolkerung verursacht. Viele Bevvohner fluchteten in die befestigten Ortschaften, unterhalb der Festungen, sowohl im Binnenland als auch im Kiistengebiet, oder aber auf die Inseln und noch weiter

312

nach Istrien oder nach Italien. Mit dem Friedensschluss kam es zur Riickkehr eines Teils dieser Bevolkerung sogar auch auf das Gebiet unter der tiirkischen Macht. Bis jetzt iibervvog in der Literatur die Meinung, dass die urspriinglische tschakawische Bevolkerung vor den tiirkischen Einbriichen und Kriegen diese Gebiete verlassen unddie neue stokawische Bevolkerung iibervviegend aus Bosnien sich dort angesiedelt hat. Die Quellen bieten aber ein ganz anderes Bild dar, weil gerade zu dieser Zeit in diesem Gebiet die alte mittelalterliche Bevolkerung aus der Zeit vor den Tiirkeneinbriichen zu finden ist und nicht die neuen Ansiedler. Diese neue stokawische Bevolkerung ist erst in der zvveiten Halfte des 17. Jahrhunderts in einer groBeren Zahl angekommen und die venezianische Macht hat sie Anfang des 18. Jahrhunderts, als die meisten neuen Dorfer gegriindet wurden, dort sesshaft gemacht. Diese Dorfer bestehen immer noch. Obvvohl die Inseln von Zadar die Zufluchtsorte der mittelalterlichen Festlandsbevolkerung vvaren, weisen ihre heutigen Familiennamen sowie diejenigen aus den Friiheren Jahrhunderten darauf hin, dass sich auf diese Inseln keine groBere Zahl dieser Bevolkerung angesiedelt hat und da geblieben ist, weil wir auf diesen Inseln die meisten uns schon aus dem Mittelalter bekannten Familiennamen finden. Seit dem 17. Jahrhundert waren solche Ansiedler nur einzeln zu finden, sodass sie keinen bedeutsameren Einfluss auf die Namens-, Eigenschafts-, Sitten- und Sprachanderungen sowie auf die Lebensvveise der Bewohner haben konnten. In diesem Sinne sollten sowohl einige Legenden als auch die bisherigen Meinungen iiber das Besiedeln einzelner Inseln, z. B. Vrgada, Olib, I, Vir und anderer anders betrachtet sein. Alles das weist darauf hin, dass die Bevolkerungsvvanderung auf unserem (Zadarer) Gebiet in der Geschichte in Verbindung mit den Sprachen und samt der Sprachen, Sitten, Trachten und umgekehrt zu verfolgen ist, weil es nur auf diese Weise moglich ist, ein vvahres Bild iiber die Herkunft, Wanderung und iiber die Eigenschaften der Bevolkerung sovvie iiber verschiedene Einfliisse zu bekommen. In dieser Arbeit verfolgt der Verfasser die Wanderung der friiheren mittelalterlichen Bevolkerung in erster Linie auf dem Festland und inmitten von Ravni kotari und sieht eben auf diesem Gebiet zahlreiche tschakavvische Uberreste und Ausdrucksweisen iz.B. den tschakawischen Akut) sogar viel deutlicher als auf den Inseln (Novigrad, Bibinje, Zadarski Stanovi, Kali, Paman...) und vveist auf die Besonderheiten auch dieser Sprache hin.

313