Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
2Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Oslobođenje [broj 23229, 22.8.2011]

Oslobođenje [broj 23229, 22.8.2011]

Ratings: (0)|Views: 2,401|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Aug 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See More
See less

11/06/2012

pdf

text

original

 
 Sven Alkalaj
OSLOBO\ENJE
PONEDJELJAK
, 22. 8. 2011.
Godina LXVIII
Broj 23.229Cijena: 1 KM/6 KNBH NEZAVISNI DNEVNIK
Sarajevo
www.oslobodjenje.ba
DANAS PRILOG
MirkoKo va~,
knji`evnik
Velikosrbima ne odgo vara me|unarodni kon tek st
4-5. strana
19. godi{njica zlo~ina na Kori}anskim sti jenama
Umjes to na razmjenu,
odvedeni u smrt
Foto: Damir ]UMUROVI]
3. strana
SUPRUGU USMRTIO NO@EM, PA PUCAOSEBI U GLAVU?
BIJELJINABiznismenDraganNe{ko vi}prona{aomrtverodi telje
9. strana
REPUBLIKA SRPSKA@ELI (O)VLADA TIVANJSKIM POSLOVIMA
2. strana
   F   o   t   o  :   B   p   o   r   t   a   l .   b   a
 
OSLOBO\ENJE
ponedjeljak, 22. august 2011. godine
2
U @I@I
@upanijskovi je}e HSP-a BiH
VIJESTI
U Ljubu{kom je odr`anasjednicazapa- dnohercego va~kog@upanijskogvi je}a HSP-a BiH. Temasjednice je bilaaktualno stanje i zbi vanja u strancinakonposljednjih doga|anja i pisanja u medi jima, priop}eno  je iz te stranke, preni jela je Fena. - Jedinstven je stavzapadnohercego-  va~kog@upanijskogvi je}a HSP-a da ni jebi- lopotrebe za negati vnimistupima u me- di jima dok se ne iscrpe sve mogu}nostido- go voraunutarstranke. Tako|er, nema ju mjestanegati vneizja ve na ra~unpredsje- dnikastranke,ako se zna da je HSPBiH pod vodstvom dr. ZvonkeJuri{i}astekaoizbor- nirezultatko jistranciomogu}ujesudjelo-  vanje u vlasti na dobroznanimrazinama. Na kra ju je, ipak, pre vladalomi{ljenjeka- ko se radi o rje{i vimproblemimako je}e pre vladatisamastranka u sli jede}imda- nima, sto ji u priop}enju. Na sjednici su, uz ostale, biliprisutni Branko]orluka, predsjednikzapadnoher- cego va~kog@upanijskogvi je}a HSP-a, StankoPrimorac, zastupnik u ederal- nomParlamentu,te Vjekoslav^amber, ministar u VladiFBiH. ]orluka je istaknuo kako je HSPBiH nakonizbora2010. legal- nodo{ao na vlast u Federaci jipotpisav {i koalici ju sa strankamaplatorme. Dodao  je, kako je i on osobnolegalno i legitimno izabranipredsjednik@upanijskogvi je}a te da ni je, kako se u medi jimapisalo u poslje- dnjevri jeme, ~lannikakveekipe, Juri- {i}eve ili biloko jedruge. Primorac je na-  veokako je odluku o ulasku HSP-a u ko- alici ju i potpisi vanjeplatormedoni jelo ne Predsjedni{tvostranke ve} vi{e od 120 ~la- no va na minisaborustranke, a nakon odlukaGla vnogastana i Predsjedni{tva od 17. marta.Ministar^amber je istaknuo da je stran- karezultatradasvih~lano va i kako svi ~la- no vimora jupo{ti vatiinstituci justranke jer sve polo`ajedugu justranci. Dodao je ka- ko ne trebauspore|ivati`upani jeunutar HSP-a ve} sjesti i me|usobno se dogo vo- riti za dobrobitsamestranke jer me|uso- bnaoptu`ivanja}e, kako je kazao, doni je- tisamo{tetu, a takvihprimjera je ve} bilo na politi~kojsceni, na vodi se u priop}enju.
 [te tni is tupi u medi jima
RepublikaSrpska`eli u potpu- nostiovladatiinteresnomserom  vanjskihposlo va BiH. RS ja~a  vlastitumre`upredsta vni{ta va `ele}i da to ostvari i nau{trbdiplo- matsko-konzularnihpredsta vni- {ta va BiH s namjeromstvaranja stalnihparalelizama, dok isto vre- menostvari`ele i personalizirati, a sve kako bi bileostvarene i te`nje da za vlada ju i Ministarstvomvanj- skihposlo va BiH.
Na {te tu BiH
Ovo je za Oslobo|enjeizja vioSvenAlkalaj, ministarvanjskih poslo va, oci jeniv {ikrajnjenepri- hvatlji vim i neprimjerenimzahtje-  ve~lanaPredsjedni{tva BiH Ne- boj{eRadmano vi}a da svojglas za pri jedlogbud`etainstituci ja BiH za 2011. uslo viracionalizaci jom DKP mre`e BiH, ko ju je oci jenio preglomaznom. - Nemamovi{ka DKP mre`e BiH u inostranstvu. Zatvaranje ambasada i predsta vni{ta va BiH posebno u dr`avamaBliskogisto- ka,odakle za BiH dolazizna~ajan brojdotaci ja, kreditniharan`ma- na i in vestici ja u momentukada na{adr`ava`udi za ulaganjima bio bi sa ekonomskestrane{tetan, te naru{iovanjskomimid`u BiH. To posebno iz razloga{to dr`ave u tom di jelunema juproblema sa recesi jom i ekonomskomkri- zom, a to bi trebaobitidodatnipo- ticaj za BiH da svo japredsta vni{- tvaiskoristi u promoci juin vestici-  ja i ulaganja u na{udr`avu, a ne suprotno, oci jenio je Alkalaj. On je kao primjerena veoKatar ko ji ima zna~ajneplano ve i in ves- tici je u BiH te da bi zatvaranjeAm- basade BiH u Dohi„bilokontra- produkti vno“. Sli~no je i sa Ku vaj- tom, sa ko jim se dogo varauspos- ta vadirek tneaviolini je s ciljem  ja~eg i zna~ajni jegpo vezi vanja pri vrednikadvi jedr`ave, te da je i iz tog razlogaprisustvo BiH na ra- ziniambasadepotrebno. - Umjestorazmi{ljanja o raci- onalizaci jiDKPmre`e,vi{era~una bi se trebalopo vesti o kvalitetni-  jemizborukadro va, prvenstveno ambasadora BiH ko jipredstav - lja juna{udr`avu u svi jetu. Za- la`em se za te akti vnostiposebno ima ju}i na umu dosada{njeakti-  vnostipo jedinihambasadora~iji doprinos na promoci ji BiH i pri-  vla~enjain vestici jani jenikako zado volja va ju}i, smatraAlkalaj.
 [irenje, a ne ukidanje
U potpunostiodbacu ju}imo- gu}uracionalizaci ju DKP mre`e BiH u inostranstvu,Alkalaj je oci-  jeniokako je{topri jenu`noizna}i sredstva za njeno{irenje, a u skla- du sa preporukama MVP-a BiH. Posebnova`nim u tom kon- tek stuoci jenio je sa ekonomske ta~kegledi{taotvaranjeamba- sade BiH u Al`iru, {to bi stvorilo pretpostav ke za ve}eprisustvo kompani ja iz BiH na tom tr`i{tu  jer je ta dr`avamjesto u ko je setrenuta~nopunoin vestira, kao i u  Astani(Kazahstan). Za BiH, oci-  jenio je Alkalaj, va`no bi bilo i da otvorisvo jeambasade u Tirani (Albani ja), Bratisla vi(Slo va~ka), a u planu su i Ki jev(Ukra jina), te Ju`naAmerika,gdjenakonukida- nja one u BuenosAiresu(Argen- tina) na ci jelomkontinentunema predsta vni{tva BiH. Komentira ju}ista vo ve RS-a o otvaranjuno vihpredsta vni{ta va entiteta u inozemstvu,Alkalaj je is- takaokako su DKP predsta vni{tva BiH „jedinalegitimnamre`a za obav ljanjevanjskihposlo va“. To {to pro vodi RS ima za cilj, na vodi, „umanjenjediplomatskihakti-  vnosti BiH“. On je opasnimoci je- nio i na ja vesli~nihakti vnosti Hrvatskognarodnogsabora (HNS), ali to ni je`eliodetaljni je komentirati s obzirom na to, kako  je na veo, da se radi o „stvarima partijskeprirode“.
A. TERZI]
Alkalaj:RS `eli (o)vlada ti vanjskim poslo vima
RS ja~avlastitumre`upredsta vni{ta va`ele}i da to ostvari i nau{trb DKP-a BiH s namjeromstvaranja stalnihparalelizama, dok isto vremenostvari`ele i personalizirati, a sve kako bi bileostvarene i te`nje da za vlada ju i MVP-om BiH, smatraAlkalaj
Neprihva tlji vizah tje vi o smanjenju DKP mre`e BiH
 SvenAlkalaj:
RS `eli sve preuze i
Pri jenekolikodanaMe|una- rodniaerodromTuzlaostao je bez jedineredo vnelini je, one izme|uDubaija i Tuzle. Razlog  je izostanakdogo voraizme|u katarskogpre voznika i bosan- skohercego va~kihpartnera o  visininaknadaprilikomotkazi-  vanjaleta, ko ji se ve}u startupo- kazaoneproftabilnim.
Neiskori{tenipo tenci jal
No, ve} godinamani jednare- do vnalini ja ka tuzlanskomaero- dromu ne opsta jedu`e od neko- likosedmica. Premazvani~nim inormaci jama, u proteklimgo- dinamaaerodromskipromet se kretao od hiljadu i po do tri hi- ljadeputnika, {to je ispodsvih prosjeka, kako u regi ji, tako i u na{ojzemlji. Ve}ina tih putnika koristiaerodromskeusluge u  vri jemeljetneturisti~kesezone, kadaposredstvomturisti~kih agenci japoletinekolikoaviona ka turskomljeto vali{tuAntali ja. “Do sadanismopre{libroj od tri hiljadeputnikagodi{nje. Pos- to jeizgledi da se to desi ove go- dine“, nada se En verJukano vi}, direktorMe|unarodnogaero- dromaTuzla, ko jipremapo- tenci jalimaspada u regionalni  vrh, posebnozbogdobroggeo- gra skogpolo`aja i ogromnih aerodromskihkapaciteta. Me|unarodniaerodrom u Mostarugodi{nje ima dvadese- takhiljadaputnika, {to jestevi- {e u odnosu na tuzlanski, ali je minimalno u usporedbi s regi- onalnimzra~nimlukama ili pak   Aerodromom u Sara je vu. DirektoriEn verJukano vi} i MarinRaspudi}, prvi~o vjek  mostarskezra~neluke, ima ju plano ve. Po njima, Tuzla bi u na- rednimgodinamatrebalapos- tatiregionalnicargocentar za transportrobe, dok bi Mostar no vactrebaozaraditi od turista, ko jiposje}ujuMe|ugor je i Ja- dran.“Ovajaerodrom bi mogaobi- tijedna od kvalitetnihdestinaci-  ja za razvojcargosaobra}aja zbogblizineautocestako jepo-  vezu ju BiH sa Evropom i isto- kom i zemlji{nihpo vr{inako je se moguputnicimasta viti na ra- spolaganje“, isti~eJukano vi}.
Tr`i{nautakmica
S drugestrane, Mostarci se na- da ju da }e uz pomo}lokalneza-  jednice, te Kantona i Federaci-  je, oteti dio kola~a od hrvatskih zra~nihluka na Jadranu, ko jego- dinamaslu`e za prihvatturista ko jiposje}ujusveti{te u Me|ugor ju.“Turizam na ni vouFederaci-  je je ogromanpotenci jal, me|utim da bismo ga realizira- li, moramoimatistrategi ju. Mi imamopotenci jal i trebamo ga iskoristiti. Pa, ne}enamaHrvat- skadatimogu}nostpreuzima- njaMe|ugor ja, ko je ona dobro ek sploati{e, ako se mi tehni~ki dobro ne opremimo i kadrov ski ne u|emo u tr`i{nuutakmicu“, isti~eRaspudi}, napominju}i da bi uspjehnjego vogtimabilo  vra}anjebro japutnika na pre- dratnini voko ji je iznosio150.000 godi{nje.Prvikorak u tom prav cuu~injen je neki dan, kada jeFBiHizdvo jila po 435.000 KM za opremanje ove dvi jezra~ne luke.
A. [E]KANOVI]
Budu}nostaerodroma
u Federaci ji BiH
Tuzlaci~eka jurobu, Mos tarcituris te
FBiH je neda vnoizdvo jila po 435.000 KM za opremanje dvi jezra~neluke, ko je su sadadobile{ansu za razvoj
En verJukano vi}:
Cargosaobra}aj
MarinRaspudi}:
Po rebnastra egi a
Nada ju se had`ijama
Me|unarodniaerodrom u Tuzliprego vara sa Islamskom za jednicom BiH oko transeravjernikako ji iz BiH planira-  juputo vati na ovogodi{njihad`, u Meku i Medinu. Organi- zatoriodlaska na had` su pro{lihgodinakoristiliuslugetu- zlanskogaerodroma, {to je pomoglonjego vomposlo vanju.
 
Mirno, s mjerom i dosta janstve- noju~er je na Kori}anskimsti jena- maobilje`ena19. godi{njica zlo~ina u ko jem je ubi jenovi{e od 200 ci vila iz Pri jedora. Oko 400 lju- di, ugla vnom~lano vau`ihporo- dicastradalih, ali i pri jatelja, oda- lo je po~astsuro voubi jenimlogo- ra{imaTrnopoljako ji su, umjesto na razmjenu, po vedeni u smrt. Pro~itana su njiho vaimena, a niz liticu je ba~eno250 ru`a,kao sim- bolpadati jela tog 21.av gusta 1992. godine.
Rafali u le|a
- Pri je19 godina na ovommjes- tuzaustaljen je autobus, iz njega  je izvedeno100-tinjakljudi. Postro-  jeni su u dva redalicemokrenutim premasti jenama. Potom im je iza- datanaredba: “Nali je vokrug i se- damkorakanapri jedmar{!”. Kao  vojniciprilazili su ivicipro vali je, a svi su oni bilici vili. Nare|eno im je zatim da prvakolonaklekne, to su poslu{no i u~inili, otac iza sina, brat ispredbrata. Ljudi u maskirnim pla vimuniormamanapra vili su polukrug iza njih. Onda je Darko Mr|adreknuo: “Ov djemi jenja- mo`ive za `ive, a mrtve za mrtve.Zapucali su...Raali su tukli u le|a, a ispred je bio smrtonosnipomor. Odozdo su se~ulivapa ji za pomo}. Pri jedorskipolicajci, mladi i puni nacionalnognabo ja, vriskali su od zado voljstva dok su u pro vali ju bacalibombe, ovako je izgledao po~etakstra vi~nogzlo~inapre-pri~anju~er na Kori}anskimsti je- nama.Nakonlikvidiranjaci vila iz prvog autobusa, 200 metaradalje od liti- ce bio je zaustaljen i drugiautobus iz ko jeg su pri jedorskipolicajci izvodili tri do ~etiriPri jedor~anina, te ih tako u grupamaubi jali i gura- linjiho vati jela u pro vali ju. Majke, sestre i suprugeubi jenih su plakaleslu{a ju}i ovu pri~u, a po- tom je pro~itandugi niz imenastra- dalih.NailiBajri}iz Pri jedora na Ko- ri}anskimsti jenamaubili su 21-go- di{njegsina i 51-godi{njegmu`a. Njihdvo jica su iz logoraKeraterm preba~eni u logorTrnopolje, a za- timdo vedeni na Vla{i} i ubi jeni. U ratu je Nailaizgubila i brata, ali jo{ ne zna gdje. Nitijednoti jelonjenih najbli`ihni jedosadna|eno.
Vje~iti bol
- Uvi jek mi je isti bol i jad. @elimda prona|emnjiho vekosti i da ih ukopam. Uvi jek mi se te`evratiti sa ovogmjesta. Olak{anje mi je done- kleprisustvoljudiov dje. Malo ih je osu|eno za ovajzlo~inkoliko je lju- diubi jeno. Ni jevi{ebitno s ko je strane. @elim da svakamajkapro- na|eti jelosvogdjeteta, poru~uje Nailakrozsuze.Na Kori}anskimsti jenamanema nikakvespomen-plo~e, niz liticu gdje je ‘92. `ivotizgubilovi{e od 200 ljudilokalnostano vni{tvobaca sme}e, ko je je i ju~ersta jalotamo. Mermernaplo~a sa ispisanimpo- dacima o pogubljenju se svake godinedonese na Kori}anskesti-  jene, a po za vr{etkuobilje`avanja ukloni. Prisutnipri~aju da je to je- dinstvenprimjerpokretnogspo- menika.Podr{kavlasti i politi~araizosta- la je ju~er.Za zlo~in na Kori}anskimsti je- namaprocesuirano je 14 polica ja- ca, ukopani su samoostaci62 `rtve, i to nekompletne, a za vi{e od polo vinomostataka`rta va jo{ se traga. Prisutni na Kori}anskimsti-  jenama su zatra`ili od Tu`ila{tva BiH da procesuira sve osumnji~ene za ovajzlo~in, od Instituta za nes- tale da prona|eti jela, a od Polici-  je RS-a da se zvani~noogradi odovogstra vi~nogzlo~ina.
M. \UROVI] RUKAVINA
^lanovipo odicastrada ihi pri a e jioda ipo~astsu ovoubi enim logo a{imaTrnopo ja
U @I@I
OSLOBO\ENJE
ponedjeljak, 22. august 2011. godine
3
U @I@I
Halilo vi} u Olo vu  Srebrenica DobojAMS RS
Po vra tnicima 1,9 miliona KM
Ministar za ljudskapra va i izbjeglice BiH SaetHalilo vi}, po vodomobilje`avanjaDa- naOlo va, posjetio je tu op}inu i s na~elni- komAli jomHad`iabdi}emrazgo varao o pro jektimapomo}ipo vratnicimako jefnan- siraMinistarstvo za ljudskapra va i izbjegli- ce BiH, ja vila je Fena. - Ministarstvo je, uklju~uju}i CEB pro jekt, u programepomo}ipo vratnicima na po- dru~juop}ineOlo voulo`iloblizu1,9 mili- ona KM. Ovimsredstvimarekonstruirano je  vi{e od 50 po vratni~kihdomo va, izgra|envo- do vod u {estnaselja, asaltiranonekolikolo- kalnihpute va te elek trifciranojednopo vra- tni~konaselje, kazao je Halilo vi}.
Uskoro bolje snabdi je vanje vodom
RazvojniprogramUjedinjenihnaci ja (UNDP) obezbi jedio je 245.000 KM za obno vuprimarnemre`egradskogvodo-  voda, ja vila je Fena. Izmi jenjena je primar- namre`a od centraSrebrenice do naselja Petri~a, a vr{i se i izmjenadotra jalihci je-  vi od naseljaGostilj do centraPoto~ara. Uradi}e se i vodo vodnamre`a do naselja  Vidiko vac, ko jenikad do sadani jebiloure- dnosnabdi je vanovodom za pi}e. - Uskoro}emoposta viti{ahto ve i ven- tile, pa }e stano vnici ova dva naselja imatiurednovodosnabdi je vanje, izja vio  je DragojloFilipo vi}, vlasnikkompani je Kaliman iz Skelana, ko jaizvodirado ve.
Ve`ite po jas
 Auto-motosa vezRS-a danaspokre}e sedmodne vnupre venti vno-inormati-  vnukampanju“Produ`itelini ju`ivota-  ve`itepo jas“, ja vila je Srna. Ciljkampanje  je po ve}anjeni voabezbjednostisao- bra}aja, smanjenjebro japoginulih i po-  vri je|enihlicatepo ve}anjeprocenta upotrebesigurnosnihpo jase va. Iz AMS RS-anapominju da sigurnosnipo jase vi ne uti~u na brojsaobra}ajnihnezgoda,  ve}da kao pasi vanelemenatbezbje- dnostivozilamogudoprini jetiubla`ava- njuposljedica, smanjenjupoginulih i po vri je|enihlica u saobra}ajnimnezgo- dama. U Americi se procjenju je da kori- {tenjemsigurnosnihpo jase vagodi{nje sa~uva juvi{e od 10.000 `ivota.
Umjes to na razmjenu,
odvedeni u smrt
Obilje`ena19. godi{njicazlo~ina na Kori}anskimsti jenama
Najbli`isrodnici
 vi{e od 200 ubi jenih i gurnutih niz liticeKori}anskihsti jena21. avgusta1992.  ju~er su posjetilimjestoovogzlo~ina
^itanjemnjiho vihimena
i bacanjemru`au pro vali juotima jusvo jenajmili je od zabora va
Na~elnik Had`iemri}iznimka
Jedinizvani~nikju~er na Kori}anskimsti jenama bio je  AdmirHad`iemri}, neda vno izabranina~elnikTra vnika. Ostao je bez ri je~i za svo jeko- lege iz vlastiko ji se nisuudos- to jilistati uz pripadnike{e- hidskihporodica na Vla{i}u. Iz Organizaci jepoginulih i nestalihosoba“Vrbanja“ Ko- tor-Varo{Tra vnikisti~u da je Had`iemri}jedinipomogao oko pre voza, te da je direktor tra vni~kogDomazdralja EdibMagli}pomogaopo- slav {ivoziloHitnepomo}i.
 Sje}anje na us tanike
Predsjednik SODobojZdrakoPetro-  vi}primio jedelegaci jeSUBNOR-a ko-  jesu ju~erprisustvo valeobilje`avanju 70. godi{njiceustankanarodadobojskog kra ja na ozrenskomvisuPreslica, sa ko jeg su partizanskioslobodila~kiodre- di u no}i 23. na 24. augusta1941. krenu- li u akci juoslobo|enjaovoggrada. “Sa togamjestakrenule su partizan- skejedinice i ustaniciOzrena, Krnjina,  Vu~ijaka i Treba vepremaokupiranom Dobo ju i ostalimgrado vima u doliniri-  jekaBosne, Spre~e i Usore, {to je ozna~ilopo~etakotporausta{tvu i a- {izmu“, izja vio je za Srnupredsjednik  OOSUBNOR-a u Dobo juMarinkoGoj- ko vi}.

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->