You are on page 1of 297

Nikola Gelenir

Prirodno lijeenje biljem


i ostalim sredstvima

1989.g.

Digitalizacija knjige : Equilibrium

~
Mr Werklein Karlo o mojoj knjizi, za prvo izdanje, na pisao je slijedee: Knjiga je popularna. Pisana je laganim stilom te se preporua u prosvjeivanju narodnog zdravlja. Naroito danas kad ljekovito bilje u narodu dobiva sve veu primjenu i sve je znaajnije u suzbijanju i lijeenju mnogih bolesti. Autor se osvrnuo i na ishranu i higijenu radnih ljudi, to je ta koer od velikog znaaja za zdravlje ovjeka i njegovu radnu sposobnost. Autor je slikovito opisao svaku navedenu ljekovitu biljku pa je italac lako moe prepoznati. Knjiga je podesna za popularizaciju naeg domaeg ljekovitog bilja. Dobro e doi pojedincu, kolama i zadrugama. Bjelovar, mjeseca travnja 1967. Mr Werklein Karlo Tokom prodaje mojih izdanja stiglo je mnogo dopisa zadovoljnih i oduevljenih italaca od kojih, zbog ogranie nog prostora, donosim samo nekoliko: Drug F. F. iz Legrada pie: Mnogo sam zadovoljan s vaom knjigom. Iz knjige koristim recepte koji mi mnogo zdravlju koriste. Bio sam godinama bolestan od plua da sam jedva disao. im sam primio vau knjigu, izabrao sam jedan od recepata za lijeenje plunih bolesti, aj sam uzi mao kratko vrijeme i danas tako lagano diem i bez brige se vozim na biciklu ... H. S., Varadin: Vaa knjiga mi se veoma svia. U njoj nalazim veliko bogatstvo za ovjekovo zdravlje, a to je naj vrednije na ovom svijetu. Moje je miljenje da tu knjigu svaka kua mora imati, kako bi ovjek znao ouvati svoje zdravlje...

P. Lj., Zagreb: Prije mjesec dana popila sam aj koji ste mi poslali protiv kalja. Nemam rijei s kojima bih vam mogla zahvaliti na poslanom lijeku, odnosno bilju. Kaalj je prestao, iako sam ga prije nekoliko mjeseci lijeila raznim lijekovima i sirupima bez uspjeha. Ovaj va aj zaista mi je pomogao ... T. C, Drni: Javljam vam da sam primio vau knjigu koja me toliko obradovala vie nego da sam dobio sto 'iljada na lutriji. im sam je stao itati, mogu vam rei da jo ni jednu knjigu nisam s takvim uitkom itao kao vau. Ne nalazim rijei s kojima bih vam zahvalio na vaem ve likom trudu, strpljivosti i uspjehu ... V. P., Lonja: Primio sam knjigu Lijeenje biljem i do maim sredstvima. Zanimao me sadraj pa sam je odmah otvorio i pregledao... Moj je zakljuak da zlata vrijedi, jer je saeta i obuhvaa sve to je svakom ovjeku potrebno da zna kako ouvati zdravlje. A. B., Sarajevo: ... Sadraj knjige i sastav recepata kao i mnogih drugih uputa je vie nego izvrstan odlian. L. C, Split: ... Vaa knjiga je vrlo pouna. Korisna je za svakog ovjeka i smatram da bi je svaka kua trebala imati, jer je uvanje zdravlja najvee bogatstvo radnih ljudi, a u vaoj knjizi je navedeno kako uvati zdravlje i lijeiti bolest... Autor

Predgovor

Koliko je na radni ovjek zainteresiran za uvanje svog zdravlja i radne sposobnosti, najbolje pokazuje injenica da knjiga: Prirodno lijeenje biljem i ostalim sredstvima iz godine u godinu doivljava nova izdanja. Nae moderno doba raspolae izvanredno dobrim bio kemijskim lijekovima i antibioticima koji se sve vie usa vravaju. Unato tome, ljekovite biljke svakim se danom sve vie upotrebljavaju. Sve je vea upotreba biljnih ajeva, ekstrakata, alkoholatura i sirupa, pa oni zauzimaju sve vie mjesta na policama naih ljekarna. Kod nekih bolesti lije nik je upravo primoran da se obrati ljekovitom bilju. Lijeenje ljekovitim biljem ima vie prednosti: u svakom bilju, pa i u otrovnom, ima u umjerenim koliinama djelo tvornih tvari. Njihovo djelovanje nije probojno (naglo) nego polagano (sporo), pa iziskuje vei vremenski razmak jer dje luje blago i uzdrljivo. to se pak kurative tie, moe se uzimati bez opasnosti mjesecima i godinama a da ne ugrozi ljudski organizam. Jedan od znaajnih razloga je i ovaj: ljekoviti ajevi u prvom redu od naeg domaeg bilja djeluju hipno-sugestivno, dakle umirujue. Takvo kompleksno djelovanje uvjerljivo se postie kod djece, staraca, osjetljivih osoba i rekonvalescenata gdje se ne mogu upotrijebiti biokemijski lijekovi. Sveobuhvatna korist je i u tome to se ljekovite biljke mogu mijeati. Ako lijenik dobro poznaje svojstva ljekovi tog bilja, po volji ih moe preobraziti, ne samo to se tie ljekovitosti, nego i u zdrave aromatine napitke. Osim toga, kurativno lijeenje a to iskustvo dokazuje pojaava istovremeno uzimanje i biokemijskih lijekova. To znai da biljni lijekovi pomau u zajednikom radu oko ozdravljenja ljudskog organizma.

Konano, ne smijemo zaboraviti da su te ljekovite biljke lako pristupane svakom naem graaninu i lako se pripre maju. Prethodno se svakako mora nauiti koji je nain pri preme najefikasniji. Pogreno bi bilo kad bi netko aj od divlje rue (ipak) kuhao, kad se zna da se kuhanjem unitava njen dragocjeni C-vitamin. Ili uzmimo kamilicu koja kuha njem postaje bezvrijedna, jer ishlapljuje njeno aromatino ulje. Lijeenje ljekovitim biljem nije tako jednostavno kako to pojedinci zamiljaju. Na vrijednost bilja i njegovu ljeko vitu mo runo svjetlo baca injenica to se to bilje prodaje na naim trnikim tezgama onako napamet bez po trebnog poznavanja bilja i davanja uputa za upotrebu (glavni je motiv zarada). Ako se osvrnemo vie stoljea unatrag, vidjet emo da su postojale knjige koje su govorile o upotrebi ljekovitog bilja i upuivale na studij i eksperimentiranje s biljem. Tako se poelo stjecati struno znanje. Ove su knjige izvor dananjoj farmaciji i razvoju biokemijske proizvodnje. U to vrijeme bila je moderna uzreica: ovjek se mora otkinuti od pri rode! Onda je ovjek svoje povjerenje dao lijekovima koji su se pripremali u ljekarnama, u kojima su se lijekovi pravili od bilja. Od tada se u ljekarne uselila: Species (mjeavina), (trava), Flores (cvijet), Radix (korijen). Moderni lijenik koji poznaje odlike ljekovitog bilja i njezinu mo, pa u borbi protiv oboljelog organizma koristi i ljekovito bilje lijenik je budunosti. Sadraj ove knjige neka bude pomo zdravstvenom pro svjeivanju naih radnih ljudi. Autor

Predgovor etrnaestom izdanju

Do sada je odtampano i prodano vie od 140 000 primjeraka ove knjige, a to je najbolji dokaz njezine vrijednosti. Knjiga je u svakom domainstvu potrebna, naroito kad se zna koliko ljudi danas boluje od raznih bolesti i u svojoj muci trai pomo na sve strane. Od desetog izdanja, knjiga je znatno proirena, pa sada sadri vie od 1000 recepata. U poglavlju Lijeenje bo lesti ljekovitim biljem ima 850, u poglavlju Ljekovito bi lje 150 recepata koji su navedeni kod pojedinih biljaka. Biljem su se lijeili stari narodi prije vie tisua godina, pa nije udo to i na radni ovjek danas trai spas od svoje nevolje u bilju. Biljka sadri mnoge vitamine, bjelan evine, masnoe, eer. Neke koristimo kao normalnu hranu za odravanje ivog organizma, a gorke, ljute, alkaloide ko ristimo kao lijek. Ljekovito bilje se nalazi svagdje u prirodi: po poljima, livadama i umama. Priroda nam prua puno krilo svoje blagodati treba ga samo ubrati. Ima ga toliko da naprosto gazimo po toj blagodati, ini nam se da je beskoristan korov, bezvrijedan. Moda nam se ini zato to nita ne stoji. Mno gi nai ljudi, naroito oni suvremeni, moderni, misle da je samo ono dobro to je skupo, pa ma nita ne vrijedilo. Ba se ti ljudi, kad mnogi sintetiki i kemijski lijekovi ne po mognu, hvataju kao utopljenik . . . ljekovitog bilja. Danas je malo lijenika koji se u praksi slue biljem. Ljekarne dre tek ogranien broj, stoga je narod upuen na samozvane biljobere, koji u svojoj nestrunosti nasumce neto od svojih trava dadu potroau, bez obzira hoe li po moi ili ne. Nae veleprodaje bilja u svojim nakupnim skla-

ditima nemaju struno osoblje i preuzimaju svata, bez grinje savjesti. Tako i neka poduzea prodaju npr. kamilicu punu korova i jo k tome proputenu kroz parnu destilaciju. Koliko su biljke ljekovite najbolji dokaz daju ivotinje, koje ne ekaju niiju pomo nego se obrate bilju (jedui ga) i ozdrave. Ljekovito bilje ne samo to lijei nego i krijepi, jaa i ini tijelo otpornim protiv mnogih bolesti, a naroito protiv onih koji se pojavljuju u poznim godinama. Izdava

UVOD

Kad god sam sabirao ljekovito bilje po naim umama, poljima i livadama, zaustavljali su se mnogi poljoprivrednici pa i graani i udom se udili. Gledali su moje torbe iz kojih je izvirivalo razno korijenje, stabljike, lie i cvijee. Znati eljno su zapitkivali emu slui sve to . . . U razgovoru s naim ljudima na selu i u gradu usta novio sam da ne poznaju ni najopenitije ljekovite biljke koje svakodnevno svojim nogama gaze, a ne znaju da bi im one mogle u kuanstvu posluiti kao izvrstan lijek, a neke kao i dodatak jelu. Mnogi, iako bol boluju gaze ba po onom bilju koje bi im, kad bi znali, vratilo izgubljeno zdravlje. Veina naih ljudi nema ni pojma kakva se sve osvjeujua pia i ljekoviti napici mogu pripremiti iz domaeg bilja. Zaprepastila me injenica da mnogi ne poznaju ak niti kamilicu (Matricaria chamomilla), a jo manje njenu ljekovitost i nain njene pripreme. To slabo poznavanje tako vanog faktora za narodno zdravlje zaista iznenauje. U drugim zemljama, naroito u Francuskoj, kod lije enja raznih bolesti upotrebljava se ljekovito bilje. Lijenici ga propisuju bolesnicima na receptu. Kod nas takva praksa jo nije uvedena. Unato tom propustu naih lijenika, iz dana u dan imade sve vie onih koji svoje ozdravljenje i radnu sposob nost zahvaljuju bilju i prirodnom nainu ishrane. Istina je da djelotvorna ljekovitost u biljci djeluje spo ro, ali ako se netko uporno danima, tjednima, pa i mjese cima lijei biljem koje odgovara naravi njegove bolesti, tada uspjeh nee izostati; a duga upotreba lijeka ni u kojem slu aju nee nakoditi organizmu. Bolesnik se polako, ali sigur no oporavlja. Bio sam godinama teko bolestan. Danas nakon devet go dina svoje zdravlje zahvaljujem ljekovitom bilju. Posve je

prirodno da lijeenje ljekovitim biljem mora ii posred stvom lijenika. Svakako je potrebno da nas lijenik pregleda prije nego li pristupimo lijeenju bolesti biljem. Dakle, kod svake bolesti prije svega neophodno je potrebno savjetovati se s iskusnim lijenikom dobrim dijagnostiarom. U interesu preventivnog spreavanja bolesti potrebno je da se upoznamo sa najopenitijim ljekovitim biljkama koje nalazimo u blizini ljudskih naselja, a moemo ih nabrati idui u polje ili za vrijeme etnje u prirodi. Svaki graanin, svako domainstvo treba da u svojoj kui ima, u posebno za to udeenoj kutiji ili ladici, kunu ljekarnu u kojoj bi u sluaju potrebe naao lijek protiv bolesti koje se najee pojavljuju: prehlada, kaalj, glavobolja, gripa, proljev, za tvor, trovanje hranom, krvarenje, reuma, eerna bolest i mnoge druge. U tom bi sluaju naa zajednica samo na lije kovima utedjela pozamanu svotu. Tada ne bismo morali za svaku sitnicu potraiti lijenika i gubiti dragocjeno vrijeme ekajui u ambulanti na red i stojei u ljekarni u repu s receptom u ruci. Smatram da bi bilo korisno za nau zajednicu kada bi u nastavni program naih kola ula i grana narodnog pro svjeivanja: Upoznavanje ljekovitog bilja i njegova upo treba. Naa je zemlja vrlo bogata raznovrsnim ljekovitim biljem. Ono nam se samo nudi treba ga samo ubrati. I nai lije nici bi o tome trebali vie razmiljati i za neke bolesti izda vati recepte za ljekovito bilje. Ljekovito bilje ne stvara uda, ali u strunim rukama lijenika moe postati bogata vrijednost. Ne omalovaavajmo znaenje vrijednih osobina domaih biljaka, poev od aja koji nije samo aromatian nego i lje kovit. Ako jo tome dodamo da aj biljni potpuno zamje njuje skupe uvozne ajeve, onda se njegova vrijednost podvostruuje. Pokuajte jednom piti ajnu mjeavinu: kamilice, list umske jagode i lipe, ili lazarkinje, majine duice i ru marina ili bilo koju drugu mjeavinu, pa ete se i sami uvjeriti u njihovu vrijednost. Svima onima koji su voljni suraivati na polju zdravstve nog prosvjeivanja i uvanja svog zdravlja neka pomogne ova knjiga.

BRANJE LJEKOVITOG BILJA

Iako branje ljekovitog bilja na prvi pogled izgleda jedno stavan posao ipak to nije. Svaki sakuplja bilja mora na uiti dobro raspoznavati biljku koju eli brati jer ima mnogo slinih vrsta. Stoga bera mora biti veoma oprezan kako u zabuni ne bi brao otrovne biljke. Osim toga mora znati u koje se godinje doba bere biljka i koji njen dio treba brati: korijen, list, cvijet ili plod, odnosno sjeme. Biljka se ne smije brati po rosi i mokrom vremenu jer prilikom suenja potamni, pljesnivi, postane neupotrebljiva. Bilje se bere po lijepom, suhom, i toplom vremenu i to poslije rose. Nakon suenja biljka mora zadrati svoju pri rodnu boju i izgled. Biljka se ne smije suiti na zemlji. List i cvijet pa i korijen stanovite biljke sue se u hladu. Najbolje je biljku suiti na tavanu na plahti. Tamo ima najvie zraka propuha, a do biljke ne moe doi ni praina ni dim. Na suncu se sue samo neke biljke: list podbjela, ika i sl. te sve vrsti korijena. Bilje se mora tako dugo suiti dok se ne lomi prstima. Zrno (plod) bere se kad je potpuno zrelo. Meutim neki se plodovi beru poluzeleni. Pupoljci se beru dok se jo nisu potpuno razvili. Suho bilje treba staviti u polivinilske vreice i objesiti na suho mjesto. Najbolje na istom zranom tavanu. Ubrane biljke djeluju 1218 mjeseci, nakon tog roka izgube svoju ljekovitost. Tada ih valja zamijeniti svjeim. Biljke koje za vrijeme suenja izgube svoju prirodnu boju i svoj specifini miris ne vrijede i treba ih baciti. Ljekovito bilje neka beru samo one osobe koje ga dobro poznaju. Ako nisu sigurni, neka se prethodno dadu poduiti od onih koji to znaju. U protivnom neka ljekovito bilje radije nabave u ljekarni ili kod strunjaka s ispitom.

PRIPREMA BILJNIH LIJEKOVA Od svake biljke mogu se pripremiti ljekoviti napici na vie naina. Meutim, najobiniji nain pripreme jeste aj. aj naljev oparak dobiva se na taj nain to se stanovita koliina svjeeg ili suhog bilja jednostavno prelije izvjesnom koliinom kljuale vode, poklopi i ostavi 1020 minuta stajati da se kvasi. Zatim se ocijedi, po elji zasladi, a kod nekih ajeva doda malo soka od limuna i tako pije. Lie, cvijet, korijenje i kora u svakom sluaju moraju se prije upotrebe sitno isjeckati. Voda koju koristimo mora biti svjea i ista (iz bunara, a najbolje gdje je to mogue iz planinskog izvora). Uvarak kuha se stanovito vrijeme prema vrsti bilja. Potrebna koliina korijenja i hrskavinih dijelova stavi se u vodu i kvasi 34 sata. Zatim se sa istom vodom kuhaju po recepturi. Vodene iscrpine dobiju se na taj nain da se ljekovite biljke, koje sadravaju sluzave tvari (korijen bijelog sljeza, list i cvijet bijelog sljeza, laneno sjeme i sl.) stave u priklad nu bocu. U bocu se metne pola do jedne jedae lice gore navedenih iscrpaka na koje se nalije 300 gr mlake ili hladne vode. Bocu treba zatvoriti i koji put protresti. Nakon sat-dva procijediti, po volji zasladiti, hladno ili mlano piti. Tvari koje stavljamo u bocu prethodno moraju biti usitnjene. Alkoholatura se priprema od suhog ljekovitog bilja koje se kvasi u alkoholu. U jednu litru 96% jakog alkohola (piri ta) stavi se 810 jedaih lica suhog bilja koje ostavimo u boci 810 dana. Potrebno je dnevno po koji put bocu pro tresti. Pije se razrijeeno sa malo vode po recepturi. OPE NAPOMENE ajeve, sokove i sirupe kuhati u emajliranom posuu. Tinktura se upotrebljava kao kapljice u malo vode ili na kocki eera. Biljke oznaene sa * su otrovne, posebno ih uvati i upo trebljavati po savjetu ljekara ili ljekarnika. Biljke se mogu drati samo 1 godinu dana, poslije nabaviti nove.

Lie i cijela biljka beru se za sunana dana i to pred cvatnju. Lie, cvijee, plod i korijenje uvati spakovane i drati na suhom mjestu. Korijenje prije suenja treba isjei na komadie da se bolje osui. Kora se odvaja od grana u proljee kad pone listanje. Suenje: biljke im se oberu treba suiti na suhom, svjeem i prozranom mjestu u tankom sloju. Pupoljci se beru prije njihova potpuna razvitka. Cvjetovi se beru za sunana dana i odmah ih suiti ali ne na suncu. Zrno i sjeme beru se potpuno zreli. Plodovi se beru prije potpunog dozrijevanja. Svjei sokovi prave se gnjeenjem ili cijeenjem svjeih biljaka u malo vode uz dodatak eera. Prije toga biljke tre ba dobro oprati. Cijeenje se vri u istoj posudi.

LIJEENJE BOLESTI LJEKOVITIM BILJEM

Ako elimo pripremiti aj od nekih biljaka kao to su kamilica, nana, rumarin i druge, koje u sebi sadre dozu hlapljivog eterinog ulja, onda se takav aj ne smije kuhati, nego samo preliti kljualom (kipuom) vodom. Nakon toga se ostavi poklopljeno 1015 minuta. Kad bismo takav aj kuhali, izgubio bi velik dio od svojih ljekovitih svojstava. Biljni ajevi za lijeenje pojedinih bolesti moraju se piti najmanje 35 nedjelja, a u teim sluajevima i godinu dana.
ASTMA SIPNJA

Od astme danas boluje veoma mnogo ljudi. Astma se li jei kemijskim i biokemijskim lijekovima, promjenom mje sta boravka, kao i klimatskim lijeenjem na obali i otocima naeg Jadrana. Meutim, ima i vrlo dobrih biljnih lijekova protiv astme koji se mogu pripremiti u obliku ajeva, praaka i alkoholature. Evo nekoliko uspjenih recepata za lijee nje astme. 1. Dobro usitniti list i cvijet podbjela, korijen bijelog sljeza, cvijet i list divizme. Jednu jedau licu te mjeavine pre liti sa 300400 g kljuale vode. Ostaviti poklopljeno 15 do 20 minuta. Zatim ocijediti, po elji zasladiti (po mogunosti pravim pelinjim medom), dodati malo limunova soka, ako ga imamo pri ruci, i toplo piti prije jela tri puta na dan po jednu alicu. Jo je bolje, ako je mogue, svaki sat-dva piti po nekoliko gutljaja. 2. Omana i gaveza (korijen), po 3 jedae lice, pasje trave, majine duice, po 4 jedae lice. Priprema se isto kao i pod 1. 3. lica hmelja kuhanog nekoliko minuta u 100 g vina i 100 g vode, vrlo je dobar lijek protiv astme.

4. Protiv proirenja plua kod bronhijalne astme vrlo do bro koristi, naroito kod izbacivanja ispljuvka, alkoholatura od cijele biljke dragoljuba (bez korijena). Na svakih 100 g 96% jakog alkohola stavi se u bocu jedna jedaa lica usitnjenog lista divljeg dragoljuba, koji treba da se kvasi 68 dana. Nakon toga se ocijedi i uzima, razrijeen s malo vode, dva do tri puta dnevno jednu kavenu licu. 5. Astma cigarete koje se nabavljaju u ljekarnama odlino pomau. 6. Primo 30 dkg eera. Kad eer zarumeni, dodamo 9 jedaih lica meda i 3 ovee glavice crvenog luka, kojeg pret hodno isjeckamo na sitno. Tome dodamo 1.500 g vode, sve zajedno dobro promijeamo i stavimo kuhati poklopljeno dok se ne ukuha 50% tekuine. Od vremena do vremena potrebno je malo poklopac podizati. Kad se stia, uvarak procijedimo, stavimo u boce i dobro zaepimo. Od tog lijeka uzima se prije jela jedna jedaa lica. Za vrijeme lijeenja zabranjeno je puiti i uzimati alkohol. 7. Astma se moe izlijeiti bijelim lukom na slijedei na in: u jednoj maloj lici iskriamo poveu kriku enjaka. Drugom malom licom nastojimo iz njega istisnuti to vie soka koji e izbiti na povrinu. Tada stavimo licu u usta i duboko udiemo enjakovo eterino ulje. Dah se zadri i zrak ispusti kroz nos. To se ini 5 minuta, zatim se ta krika luka okrene na drugu stranu i ponovo licom pritiska da iz bije na povrinu ulje, a postupak udisanjem traje opet 5 minuta. To se ponavlja s novom krikom u ukupnom traja nju od 20 minuta. Zatim se bijeli luk s kruhom pojede. Tako se radi svaku veer 46 nedjelja. 8. Uzme se nekoliko kriki bijelog luka, stavi u istu bijelu prekuhanu krpu ili gazu i zdrobi kakvim prikladnim pred metom. Tada se na kocku eera nakapa nekoliko kapi soka i pojede. To se ponavlja svakog jutra natate do potpunog ozdravljenja. 9. Astmu i slaba crijeva lijei ani. Dvije lice ania sta viti u pola litre vode i kuhati 10 minuta. 10. Naberite are koprive i stavite do polovine litrenog lonca. Zatim dodajte 2 jedae lice gospine trave i 2 lice nane (metvice). To se sve zajedno kuha 23 minute. Na kon toga se ostavi poklopljeno da stoji 1015 minuta. Tada se ocijedi i pije triput dnevno po alicu. est tjedana ne emo primijetiti nikakvo poboljanje. Koncem sedmog i

poetkom osmog tjedna bolesnik e tri tjedna mnogo kaljati. Plua se poinju istiti, kaalj prestaje i bolesnik ozdravi (ali samo u tom sluaju ako uporno svaki dan tri put dnevno pije gore spomenuti aj). Zabranjeno puenje i alkohol. 11. Prije spavanja stavite u tanjuri malo smole od bora i time kadite prostoriju u kojoj se spava. 12. Hren dobro oistimo (4 lice naribamo) i stavimo u prikladnu posudu. Na hren nalijemo vinski ocat, toliko da hren bude po prilici 3 prsta ispod octa. Tada tu masu kuhamo tako dugo dok hren ne postane mekan. Zatim ga ocijedimo i toj koliini octa dodamo istu koliinu meda. Sve kuhamo dok se ne zgusne. Dodamo kuhani hren i pu stimo da jo jednom provri. Kad se ohladi, stavimo u sta klenku i od tog lijeka uzmemo svako jutro i veer po jednu licu; 13. Isjeckanog korijena omana uzeti 1 licu i preliti to s 2 dcl vrele vode, poklopiti i kad se ohladi piti svaka dva sata zaslaeno medom. 14. Po 20 g ania, podbjela (cvijeta) i 60 g podbjela (li sta). Uzeti 3 lice te smjese i kuhati u pola 1 vode, ostaviti da se ohladi i piti umjesto vode. 15. Pomijeati po 20 g hajduke trave (list), podbjela, izopa, matinjaka i crnog sljeza (cvijet). Tri lice ove mje avine preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, a zatim piti umjesto vode. 16. Pomijeati po 20 g rosopasa, podbjela, pasjeg drena (plod) i petrovca. 3 lice te mjeavine preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti i ostaviti 2 sata. Zatim ocijediti i piti 3 puta na dan pola sata prije jela. 17. Uzeti po 20 g ania i podbjela (cvijet) te 10 g podbjelova lista. Od toga uzeti 3 lice i kuhati 10 minuta u pola litre vode. Ostaviti pokrito cijelu no, zatim se pije umje sto vode. Astma srana 1. etvrt kg meda pomijeati sa etvrt kg ajnog ma slaca. U to dodati 34 lice dobro izribanog hrena (mije ati pola sata). Uzima se triput dnevno po kavenu licu. 2. are koprive, metvice i gospine trave u jednakim dije lovima dobro promijeati. Od te mjeavine uzeti licu na

200 g kljuale vode. Pije se dva puta dnevno. Mora se biti ustrajan, jer e se uspjeh osjetiti tek nakon dva mjeseca. Puenje i alkohol mora se napustiti. 3. licu usitnjenog korijena velikog bedrinca stavi se u alicu hladne vode i ostavi da stoji preko noi. Ujutro se procijedi, a na ostatak nalijemo alicu kljuale vode. Kad se ohladi, ocijedi se i prelije u prvu ocjeevinu. Zasladi se sa licom pravog meda i pije se umjesto vode. Astma srana i pluna Pola kilograma crvenog luka se usitni, stavi u lonac i pirja. Istovremeno u posebnu zdjelu stavimo pola kg e era i sok oveeg limuna i pirjamo. Kad je ve oboje zarumenjeno, spojimo obje mase zajedno i zalijemo sa pola litre vode i pustimo da uzavri, im pone kuhati, odmah skinemo sa tednjaka. Kad se smlai, procijedimo, dodamo 3 lice pravog pelinjeg meda i neto eera. Sve dobro promijeamo i stavimo u staklenku sa irokim grlom i do bro zatvorimo. Od toga lijeka uzima se po malu licu prije jela 3 put dnevno. APETIT 1. List umske jagode, kamilice, metvice pitome ili kudrave i kiice u jednakim koliinama dobro promijeati. Od te mjeavine jedau licu preliti sa 3 decilitra kljuale vode i ostaviti da poklopljeno stoji 1015 minuta, zatim ocijediti, po elji zasladiti, dodati malo limunova soka i toplo piti dvaput dnevno, pola sata prije jela. Uzima se 814 dana. 2. Uzeti pola kavene lice usitnjenog pelina, korijena angelike, iirota po dvije jedae lice i sve dobro pro mijeati. Od te mjeavine jedau licu preliti sa 3 decilitra kljuale vode. Ostala priprema kao pod 1. 3. U jednakom omjeru dobro promijeati korijen omana, ania, komoraa i stolisnika. Od te mjeavine jedaa lica kuha se jednu minutu u 300 g vode i ostavi na strani (poklopljeno) 1015 minuta. Nakon toga se ocijedi, za sladi pravim medom i toplo pije triput dnevno po alicu pola sata prije jela. Treba izbjegavati puenje.

Tuma nutarnjih organa: 1. grkljan, 2. dunik, 3. desni krak dunika, 4. desno plue, 5. titna lijezda, 6. grudna opna, 7. una kesica, 8. jetra, 9. velika uplja vena, 10. dvanaestopalano crijevo, 11. guteraa pankreas, 12. opornjak tankog crije va, 13. uzlazno crijevo, 14. usukano tanko crijevo, 15. slijepo crijevo, 16. crvuljak, 17. arterija glave, 18. vena glave, 19. potkljuna arterija, 20. aortni luk, 21. kljuna kost, 22. lijevo plue, 23. srano uho resa, 24. lijeva predkomora, 25. lijeva komora, 26. desna komora, 27. grudna duplja, 28. porebrica, 29. jednjak, 30. eludac, 31. trbuna opna, 32. slezena, 33. opornjak tankog crijeva 34. trbuna arterija, 35. trbuna opna maramica, 36. trbuni miii, 37. bona arterija, 38. bona vena, 39. gunje crijevo, 40. mokrani mjehur, 41. trbuna arterija kucavica.

4. Kamilicu stui u avanu u prah. Od tog praka uzima se triput dnevno pola sata prije jela po pola kavene lice. Ako se pomijea sa jednakim dijelom eera u prahu, ko risti kod rekonvalescenata koji tada naginju gojenju. 5. Uzeti 3 lice droge pelina (u ljekarni) i preliti sa pola litre vrele vode, pokriti, ostaviti da stoji oko 2 sata, zatim piti u 3 navrata prije jela. 6. Dvije lice hajduke trave preliti sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti, ostaviti malo da stoji, zatim piti prije jela. 7. Dvije lice kamilice preliti sa 2 decilitra vrele vode. Promijeati, poklopiti, ostaviti na tednjaku oko pola sata, ali ne smije vreti. Ocijediti, rashladiti i piti prije jela. 8. Uzeti po 1 g stucana zrna komoraa, lincure i kiice. Sve pomijeati i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim ocijediti te odjednom popiti. 9. Pomijeati preslice, oraha (list) i divljeg kestena (ko ra) po 20 g, te 30 g vrbove kore i 10 g ljoskavca (plod). Uzeti 2 lice te mjeavine i kuhati 5 minuta u 4 decilitra vode. Ostaviti preko noi i sutradan piti ujutro i naveer. 10. Po 1 g komoraa, lincure i kiice izmijeati i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti i ostaviti 2 sata, zatim procijediti i piti pola sata prije jela. 11. Uzeti po 25 g celera (korijen), kiice, komoraa i lin cure, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, zatim piti prije jela. ANGINA Bolest grla upala mandula krajnika 1. Stolisnika, matinjaka, bijelog sljeza (list i cvijet), sljeza crnog (cvijet i list) u jednakim dijelovima, dobro pomi jeati i od te mjeavine uzeti 2 jedae lice i kuhati 23 minute u 300 g vode (3 dcl). Nakon toga ostaviti poklop ljeno 1015 minuta. Zatim ocijediti, medom zasladiti i piti 3 puta dnevno prije jela po alicu. Jo je bolje ako se pije svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. 2. Korijen bijelog i crnog sljeza sitno isjeckan, u jed nakim dijelovima i dobro promijean. Od te mjeavine uzme se jedaa lica i prelije sa 200 g kljuale vode; ostavi

poklopljeno 1015 minuta. Zatim se ocijedi, doda velika lica meda i time se ispire grlo a neto i popije. U teim sluajevima svakako treba ii lijeniku. 3. Petrovac i list divlje kupine pomijeati u jednakim dijelovima. Od te mjeavine uzme se 2 jedae lice i kuha 34 minute u 3 decilitra vode. Ostala priprema kao pod 1. 4. U alici mlijeka skuhamo tri omanja lista duhana ili dvije nepune jedae lice lulaa. Kad provri, procijedimo i tim toplim mlijekom grgljamo vie puta dnevno. Ovo mli jeko se ne smije piti jer tjera na povraanje. 5. Ako nastanu jaki bolovi u vratu, uzme se glavica maka i kuha u 200 grama vode 23 minute. Ostavi se po strani poklopljeno nekoliko minuta. Zatim se ocijedi, pravim pelinjim medom zasladi, i grlo ispire grgljajui. 6. Svaki dan prije jela ujutro uzeti 2 lice ribljeg ulja (moe se pomijeati sa licom pravog pelinjeg meda, tako se lake proguta). Riblje ulje dobije se u ljekarni. 7. Mladog opranog lia koprive 1 kg samljeti strojem za mljevenje mesa, iscijedi se sok i pije 34 lice dnevno. ANEMIJA SLABOKRVNOST 1. Veinom su znaci oiti: bljedoa, slabost, umor, esta glavobolja, slaba probava i pomanjkanje apetita. Bolesnik, ako je mogue neka miruje i ivi na planinskom zraku, jer se krv u planini mnogo vie obnavlja. Hrana neka je la gana, okrepljujua i izdatna sa dosta voa, koje treba jesti prijesno kako bi tijelo dobilo dovoljno eljeza, vitamina i raznih mineralnih soli. Piti domae ajeve, mnogo prije snog mlijeka, vone sokove i au zdravog vina ili piva radi bolje probave. 2. Svako jutro natate treba pojesti jednu do dvije ja buke, obilno zaslaene s pravim pelinjim medom (ne in dustrijskim). Kao zajutrak dalje uzeti dobro istuen uma njak jednog jajeta s nekoliko kapi dobrog konjaka. Zatim nekoliko odrezaka na brzinu ispeenih jetrica na jednu i drugu stranu, sredina neka ostane polusirova. Uz jetrica salata maslaka, matovilca, radia ili lista mladog pinata. Treba jesti hranu bogatu bjelanevinom: grah, graak, golubinje meso, jetra, jarebice, keige, patku, ovetinu, pastrmu, rajice, sardele; sir punomastan, tunjevinu i zeevinu.

3. U alici mlijeka skuha se jedaa lica pravog meda. Ponavlja se dulje vremena. Uzima se svaki dan natate. 4. Osam komada svjeih (dobro opranih) jaja stavi se u staklenku ili u drugu prikladnu posudu. To se zalije limu novim sokom tako da su jaja prekrivena. Treba ostaviti 23 nedjelje da stoji. Limunov sok rastvorit e ljuske jaja. Tada se sve zajedno procijedi, doda litra konjaka, kg e era i ostavi da stoji 8 dana. Uzima se 12 aice sat-dva poslije doruka. 5. Ovaj recept poslao mi je . J. iz Knina. Kod nas je 30 godina bolovala M. G. od teke anemije. Obilazila je naj bolje specijaliste po cijeloj naoj dravi. Svi su joj rekli da lijeka nema. Nakon toga potuila se, danas ve pokojnom, Don Jeri Aniu u ibeniku. On joj je prepisao ovo: U dvije litre naravnog utog vina stavi se 12 lice eljeznih stru gotina (sa tokarske klupe), komad korijena od srenjaka (Polygonum bistorta) koji u planini raste i malo kore od ipka, zajedno s plodom Granatum punica (raste u Dalma ciji). Bocu treba dobro zatvoriti i svaki je dan protresti i okrenuti da se dobro promijea. Boca treba da stoji 40 dana. Nakon 40 dana procijedi se i od tog lijeka uzima se triput dnevno po licu. S ovim lijekom potpuno se izlije ila. 6. U dvije litre crnog vina stavi se 200 g suhog lia ko prive are, ubrane u proljee. To se ostavi 24 sata da stoji. Nakon 24 sata vino je ve za upotrebu. Od tog vina pije se aicu svako jutro natate i naveer prije spavanja. Kura traje dulje vremena. 7. Lie koprive (nabrano u proljee) 20 g, avela ili ki selice, bokvice po 10 g stavi se na litru vode. To se 12 sati kvasi, a zatim 10 minuta kuha sa 23 lice meda. Po tom se ostavi 20 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga se ocijedi. Pije se vie puta dnevno po kavenu alicu. Ovaj aj ne samo da stvara krv nego pospjeuje probavu, otkla nja uzrujanost i nesanicu. 8. Uzeti muke i enske bokvice u podjednakom omjeru i kunice (stolisnik) koliko njih. Oprati u hladnoj vodi i stucati dobro u avanu. Nacijediti ovoga soka 3 lice. Pije se ujutro pola sata nakon to se uzela mala lica pelinjeg mlijea. 9. Crnog sljeza korijen usitnjen 40 g staviti u litru bi jelog vina da stoji 14 dana. Nakon toga se ocijedi i pije tri put dnevno po aicu.

10. Treba jesti slaninu i piti crno vino. 11. U dva decilitra toplog mlijeka istisne se sok jednog limuna i lica meda. Pije se svako jutro natate due vre mena. 12. aku mladih lisnih pupoljaka koprive prokuhati 15 minuta u jednoj litri vode. To piti mjesec dana umjesto vode. Zimi se mogu upotrijebiti osueni pupoljci ali samo pola ake. BRADAVICE 1. Kroz tanku ljepenku probije se rupa veliine brada vice tako da ostala koa oko bradavice bude od vatre za tiena. Nad bradavicom upali se kocka eera tako da vre la masa pada na bradavicu. Za vrijeme ove operacije osjetit e se bol, ali e bradavica sve vie crnjeti i na kraju za ne koliko nedjelja posve e nestati. 2. Upalimo svijeu i nad njom grijemo to je vie mo gue dobro zailjenu grafitnu olovku. Zatim vruim ilj kom brzo ubadamo bradavicu od sredine prema rubu. Kad se olovka ohladi, ponovno je ugrijemo. To se ponavlja 45 dana. Nakon 34 tjedna bradavica e nestati. 3. Bradavice se razgrebu, namazu slinom balavog pua i dre na toplini ili na suncu da se dobro osue. Za nekoliko nedjelja ih nee biti. 4. Bradavica se uspjeno i jednostavno uklanja bijelom kolskom kredom. Kredom se trlja po bradavici dva-tri puta dnevno. Ili se nastrue praha s komada krede, pomi jea s vodom i tim namazu bradavice. Za kratko vrijeme bradavica nestaje. 5. Praak koji se nalazi u sredini bundevinog cvijeta malo smrvimo i time nauljamo bradavicu dva puta dnev no. Za nekoliko dana bradavica e nestati. 6. Svako jutro poslije umivanja posipajte bradavicu pe pelom od cigarete. 7. Bradavica se moe odstraniti i solnom kiselinom (do bije se u ljekarni). Gornju koicu bradavice treba odrezati i bradavicu namoiti solnom kiselinom pomou staklenog tapia. Za kratko vrijeme bradavica e otpasti.

Uklanjanje bradavica na indijanski nain Na povratnik, 75 godinji starac iz Pridvorja kod Du brovnika, ispriao je svom susjedu (Vlaho Arkulin) kako se rijeio bradavica kojih je imao mnogo na obje ruke: Za vrijeme prvog svjetskog rata radio sam u Americi pria starac. Jednom me srela stara Indijanka, vraara. Vi djevi da na rukama imam bezbroj bradavica, ree mi: Ako se eli rijeiti bradavica uini ovo: naveer prije spa vanja izaberi najveu bradavicu. Uzmi malu tanku ivau iglu, duboko zabodi u bradavicu sve dok ne osjeti bol. Igla u bradavici mora uspravno stajati bez pridravanja. Tad se plamenom svijee grije igla od uice pomiui pla men svijee prema sredini igle. Od plamena svijee igla e se jako ugrijati. Nastat e nepodnosiva bol. Tada se svi jea odmakne od igle i im bol prestane, ponavlja se po stupak sa grijanjem igle od uice prema sredini. To po novi 3 veeri po 3 minute i grij uvijek istu bradavicu. Ja sam vraaru posluao i nakon tri veeri sve su bradavice otpale i one s ruke koju nisam grijao. Kako sam i ja po rukama imao bradavice pie mi Ar kulin iako susjedu nisam htio vjerovati, vie sam iz zna tielje postupio po receptu stare Indijanke i gle uda. Ve nakon dva grijanja bradavice se poele suiti, a kod treeg sam ih jednostavno orunio s koe. To je bilo 1964. godine i vie se ne pojavljuju.

BUBRENE BOLESTI 1. Kukuruznu svilu (nitaste njuke), peteljke od treanja, brezov list, u jednakim dijelovima dobro promijeati. Od te mjeavine uzme se jedna jedaa lica na 23 decilitra vode i kuha 1 minut. Zatim se poklopljeno ostavi da se ohladi toliko da se prst moe u tekuini drati. Onda se doda na vrh noa sode-bikarbone. Nakon 1015 minuta se ocijedi, medom zasladi i toplo pije tri puta dnevno prije jela. aj treba piti 39 nedjelja. 2. Preslice, bazgov cvijet po jedau licu, korijen od pirike, koji se prethodno u avanu dobro istue, lazarkinje, sredinu kore od bazge, nane kudrave ili pitome po dvije je dae lice. To se dobro promijea. Sve ostalo kao pod 1.

3. Stolisnika 4 jedae lice, jagode umske list, bazgov cvijet po 2 jedae lice i od te mjeavine staviti jednu punu jedau licu u tri decilitra vode i kuhati 23 minute. Nakon toga ostaviti poklopljeno 1015 minuta. Zatim oci jediti i piti prije jela tri puta dnevno. 4. aj od enske bokvice, jedaa lica na 3 decilitra vode, kuha se 23 minute. Pije se triput dnevno po alicu. 5. Vodopija korijen, list i cvijet, jedaa lica na 3 deci litra vode, kuha se 34 minuta. Pije se triput na dan ili pomalo vie puta dnevno. 6. Ispriti suhi kukuruz (kao kavu) i vrui istresti u hladnu vodu. Kad se voda ohladi, ponovno ugrijati i piti triput dnevno po alicu. 7. U raeno brano zamijesimo naribanu crnu rotkvu. Na to nalijemo toliko kljuale vode, koliko je dovoljno da se naini mekano tijesto. Tom masom namae se ista bi jela krpa barem centimetar debljine i time zavije bolno mjesto. Preko toga se privee topla marama ili flanelska krpa. 8. U pola litre vina i toliko vode stavi se 8 lica kadulje samo da prokuha i odmah sa tednjaka skine i ostavi po klopljeno da stoji nekoliko minuta. Nakon toga se ocijedi i pije vie puta dnevno po malu alicu. 9. Ako bubreg krvari treba uzeti ovaj aj. Po 50 g rusomae, rastavia i brezova lia. Od toga uzeti 3 lice, preliti s 4 dcl vrele vode, poklopiti, 2 sata poslije ocijediti, i piti cijeli dan. Protiv bolova u trbuhu, bubrezima i za ienje krvi 1. Uzme se 9 velikih glavica porjeg luka i dobro opere (ne smije se oljutiti). Taj luk se stavi u 5 litara bijelog vina i kuha dok se ne ukuha za polovicu. Tada se prenese u manju posudu i jo jedan sat kuha. Zatim se ocijedi i nalije u litrenu bocu. Od tog lijeka pije se svako jutro natate mala aica. Bolesti mjehura i bubrega Zobenu slamu sitno isjeckati i 2 jedae lice kuhati 3 minute u 2 decilitra vode. Piti vie puta dnevno po malu alicu.

Bubreg-krvarenje Uzeti po 50 g rusomae, preslice i breze (list). 3 lice te mjeavine preliti sa 4 decilitra vrele vode, poklopiti, osta viti 2 sata, zatim piti u toku dana. Protiv kamenaca u bubrenoj i mokranoj beiki 1. U pola litre vode stavi se 3035 zrna suhog ploda od ljoskavca i kuha 45 minuta, zatim se uz kraj tednjaka ostavi poklopljeno da stoji 1015 minuta, ali da ne kuha. Nakon toga se ocijedi i pije po aicu vie puta dnevno. 2. Plod ipka (divlje rue) dobije se u svakoj trgovini pakovan u kartonske kutije 2 jedae lice prelije se sa litrom kljuale vode i pusti poklopljeno da stoji 810 sati. Nakon to se ocijedi, doda se 4 lice pravoga meda i sok od pola limuna i pije triput dnevno po alicu prije jela. 3. Gavez (korijen) 60 g, lazarkinje, borovice po 10 g, dobriice, koprive are po 20 g, list divlje kruke 30 g. Sve dobro promijeati i od te mjeavine 8 lica staviti u litru vode i pustiti da preko noi stoji. Ujutro staviti na tednjak da provri i odmah skinuti, ostaviti poklopljeno 10 minuta. Tada ocijediti. Pije se ujutro i naveer po pola litre. 4. Kamence u bubrezima uklanja sok od crne rotkve (arapke) koju treba naribati i pustiti da stoji 23 sata. Na kon toga sok se vrsto iscijedi i pije triput dnevno po pola decilitra. Pije se 2030 dana nakon toga e kamenci ne stati. 5. Jedan kg suhih kotica od dinje staviti u 5 litara vode i kuhati dok se ne ukuha do 3 litre. Kad se smlai, ocijedi se i prelije u boce. Od tog lijeka pije se triput dnevno po jedan decilitar. Terapija traje sve do potpunog izljeenja. 6. Cvijet trnine jednu licu staviti u pola litre kljualog bijelog zdravog vina i ostaviti poklopljeno 1015 mi nuta. Nakon toga se ocijedi i pije dvaput dnevno po a icu. 7. U litru dobrog bijelog vina stavi se 3 lice brljana i 3 lice bojeg drvca i ostavi da stoji 25 sati. Nakon toga se ocijedi i doda 400 g maslinova ulja. Pije se tri puta dne vno pola sata prije jela po aicu. Prije upotrebe treba bocu dobro protresti.

8. Samelje se laneno sjeme i dnevno uzima po licu s mlijekom ili vodom. Oblozi lanenog sjemena stavljaju se izvana na bolno mjesto. Kronina upala bubrega 1. Ljuske mahune, zobene slame, lie bijele breze p o 30 g. Peteljka trenje, korijen perina, lazarkinje po 10 g. Preslice i bazge (srednja kora, vanjska se ostrue) po 20 g. Gornja se koliina dobro promijea. Od ove mjea vine jedna se lica naveer stavi u 300 g vode da preko noi stoji. Ujutro dodati 12 lice meda, staviti na tednjak. im zavri, odmah skinuti i ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta. Zatim se ocijedi, doda soka od limuna i pije vie puta dnevno po malu alicu. Preporua se to vie groa i lubenica. Dijeta kao i kod bubrenih bolesti. 2. Kupine, bijeli sljez, angelike, pirike i bazge od sva kog uzeti korijen po 30 g. Gornja se koliina stavi u 2 litre bijelog zdravog vina i ostavi 810 sati da se kvasi. Nakon toga se kuha tako dugo dok se ne ukuha na trietvrtinu litre. Kuha se poistiha i ostavi jo 13 sata po klopljeno da se pari. Tad se ocijedi. Od te tekuine pije se triput dnevno po alicu. 3. U pola litre kvalitetnog ruma stavi se 23 lice ploda od trnine (Prunus spinosa). Ve nakon 24 sata moe se uzeti svako jutro, natate pola do jedne aice. To je izvanre dan lijek i za bolesti mjehura. 4. Kadulje plod, plod divlje rue (ipak), preslice, borovi ce, enske bokvice u jednakom omjeru. Dobro promijeati i od te mjeavine jednu licu preliti sa 200300 g kljuale vode i ostaviti poklopljeno 1015 minuta. Pije se dvaput dnevno ujutro natate i naveer prije spavanja. 5. Za lijeenje ove teke bolesti uzima se ova mjeavina: pelin, kadulja, kiica, majina duica, smrekova vrika, preslica, bazgov list sve u jednakim dijelovima. To se do bro promijea i od te mjeavine stavi se 45 lica u litru vode, kuha 45 minuta i ostavi poklopljeno jo nekoliko minuta. Nakon toga se ocijedi i pije nezaslaeno vie puta dnevno po malu alicu. Naveer prije spavanja treba popiti pola litre. Kura traje due vremena. 6. Preslica, breze (list) po 40 g te 20 g imele. Uzeti 3 lice i kuhati 10 minuta u pola litre vode, ostaviti preko noi i u pet navrata popiti.

7. 23 lice breze (lia) preliti sa 2 decilitra vrele vode, ostaviti 15 minuta, zatim procij'editi. K tome dodati na vrhu noa sode bikarbone. Piti 23 puta na dan. Bubreni, uni i kamenci u mjehuru Kamenci koji se stvaraju u bubrezima, unoj kesici ili u mjehuru, najsigurnije se odstranjuju (ako nije gnojna upa la) sa Herminimum monorehis (biljka raste u umama Slo venije). Svjee nabrana, izrezana kao rezanci, stavi se u ma slinovo ulje u omjeru 1 : 10 i ostavi 3 mjeseca izloeno na suncu, a 3 u umjereno toploj prostoriji. Nakon toga lijek je gotov. Uzima se po licu svako jutro natate. Kako je neu godna ukusa kapne se nekoliko kapi limunova soka u licu prije negoli lijek progutamo. Naveer izvadimo iz boce neko liko rezanaca hermelike, dobro provaemo i progutamo. Ako eludac ne podnaa ukus hermelike, tada se moe istu skuhati u obliku aja i po elji zasladiti kandis eerom i toplo piti. Mnogima je taj nain lijeenja pomogao i spasio ih od operacije. Za vrijeme bolesti bubrega treba se hraniti dijetnom hra nom: mlijekom, mlijenim jelima s riom i grizom. Krumpir pireom u mlijeku, bez soli. Treba jesti dosta voa i povra u sirovom stanju: naribane mrkve zaslaene medom, cvjetau, korabicu i svu ostalu hranu koja se moe sirova jesti. Hranu kuhati u to manje vode i svako jelo pripremati na ulju. Prije glavnog obroka pojesti tanjuri salate ili jednu jabuku. Svaku veer treba probrati aku penice (ili koju bilo drugu itari cu: zob, ra, jeam, kukuruz ili to drugo) dodati malo vode toliko da je preko noi penica upije. Ujutro se stavi na ted njak, doda malo vode i kuha vie u pari dok ne popuca. ita rica se zasladi medom, ali nije uvjet i preko dana polako jede. Kad se bolesnik malo oporavi, moe jesti preno i peeno meso s riom u malim koliinama. Alkoholna pia i duhan su zabranjeni. Kamenci u ui: po 40 g korijena maslaka i cikorije i 20 g metvice, pomijeati, uzeti 3 lice te mjeavine, preliti s pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim proci jediti, i piti po 1 licu svaka 2 sata. Kamenci u bubrezima: po 50 g rusomae i kukuruzne svile. Tri lice toga prelije se s jednom litrom vrele vode i poklopi; 2 sata poslije pije se umjesto vode.

Uzeti po 20 g stolisnika (list), breze (list), medvjeega gro a, kukuruzne svile i peteljke od vianja. 3 lice te mjeavine preliti sa 5 decilitara vrele vode i ostaviti poklopljeno preko noi, zatim piti umjesto vode. BRONHIJALNI KATAR 1. Kriku bijelog kruha, plod gorice, islandske mahovine, ljupine od jabuka, anisa, kadulje, majine duice, lie podbjela, cvijet jaglaca, omana korijen, bijelog i crnog sljeza korijen, smrekove iglice i korijen umske ljubice. Od svake vrsti uzeti 10 g. Sve dobro promijeati i od te mjeavine malu licu preliti sa 200 g kljuale vode. Pije se triput dnev no poslije jela po alicu. Terapija traje dulje vremena. 2. Bronhitis, bronhijalni katar, upala sluznice u dunicima (bronhijama) lijei ovaj aj: ani, bijelog sljeza list. Od sva kog po jednu licu. Podbjela list, majine duice od sva kog po 2 lice. Sve dobro promijeati i od te mjeavine uzeti jednu licu u 23 decilitra vode i kuhati 12 minute. Zatim ostaviti poklopljeno po strani 1015 minuta. Nakon toga se ocijedi, pravim pelinjim medom zasladi (12 lice), doda malo soka od limuna. Pije se toplo triput dnevno prije jela po alicu. 3. 200 g eera stavimo na vatru da se zarumeni. Kad je zarumenjeno, ulije se litra vode, doda 6 lica meda i dvije glavice dobro usitnjenog crvenog luka. To se kuha tako dugo dok se ne ukuha do polovice. Tad se procijedi i spremi na hladno i suho mjesto. Od tog se lijeka uzima triput dnevno poslije jela po licu-dvije. Treba piti tople ajeve od ljeko vitog bilja. CRVENI VJETAR 1. Svjeu koru od bazgova drveta (vanjska kora se ostrue) 8 jedaih lica na litru vode kuhati 8 minuta i na bolna mjesta stavljati obloge od uvarka. 2. Pljeva od sijena (trinje) i list podbjela dobro se popare i stave kao oblog na bolna mjesta. 3. Cvijet kamilice dobro se popari, stavi u jednu platnenu vreicu i privee na bolno mjesto.

4. Divizme, list i cvijet, stavi se u jednu istu malu vreicu. To se dobro ugrije nad tednjakom i stavi na bolno mjesto. Zbog odranja stalne topline potrebno je imati dvije vreice: dok se jedna nalazi na bolnom mjestu, druga se grije. CRIJEVNE BOLESTI Katar gastritis 1. Pelina malu kavenu licu, stolisnika 3 jedae lice, go spine trave (kantarion) 2 jedae lice, nane jedau licu. Sve se dobro promijea i od te mjeavine stavi se jedaa lica u 34 decilitra vode i kuha 3 minute. Zatim se ostavi stajati 1015 minuta. Nakon toga se ocijedi, doda malo meda i soka od limuna i pije toplo tri puta dnevno, pol sata prije jela. Kura traje prema teini bolesti, 46 mjeseci. 2. Koru od narande, stolisnika, korijen iirota, kamilice u jednakim dijelovima dobro promijeati. Od te mje avine jedau licu preliti sa 23 decilitra kljuale vode i ostaviti poklopljeno 1520 minuta. Nakon toga se ocijedi. Ostalo kao pod 1. 3. Cvijet od lipe, korijen i lie od bijelog sljeza, lie od bijele breze, u podjednakim dijelovima, dobro promijeati i od te mjeavine uzeti jedau licu. Ostalo kao pod 1. 4. Latice od crvenih rua i breskvina cvijeta uzeti u jedna kim dijelovima, dobro promijeati i od te mjeavine pri premiti sirup. Djeci koja imaju zatvor davati svaku veer po jednu ili dvije kavene lice prije spavanja. Ovaj sirup blago utjee i ima umirujue djelovanje. 5. Svako jutro natate treba ispiti jedno svjee sirovo jaje. Zatim 23 sata ne smije se nita jesti. Nakon toga moe se popiti alica kave ili aja. Za objed lagana hrana od povra, mlijeka i voa. Za veeru svjei sir, kiselo mlijeko ili jogurt. Kruh prepeen. 6. Crveni luk samelje se na stroju za mljevenje mesa i na 100 g soka nalije se 200 g dobre prepeke komove rakije. Od tog lijeka pije se triput dnevno 15 kapi u licu meda. Kura traje dva mjeseca. 7. aj kuhan od borovnice navodno potpuno ubija bacile od tifusa i ostale bacile u elucu u vremenu od 24 sata. Sto ga se borovnica preporua kao antiseptino sredstvo kod svih poetnih zapaljenja crijeva i proljeva.

8. aj od agave (raste u Dalmaciji) lijei eludac, crijeva i bolesti jetre. Efikasniji je u obliku praka. Svaki dan ujutro i naveer uzeti ga na vrhu noa i popiti s malo vode ili aja. 9. Protiv eluanih greva, vodene bolesti, bolesti jetra, bu brega, proljeva i kolike, Kneipp preporua steu (Potentilla anserina) u obliku aja: list i cvijet. 10. Vilino sito (Carlina acaulis) cvijet i korijen, jedaa lica prelije se s 3 decilitra kljuale vode. Lijei katar crijeva i eluca, bubrege i zasluzenost. 11. Na poetku lipnja nabere se 30 posve mladih oraha koji su iznutra jo potpuno bijeli i mlijeni. Sitno se izreu i stave u litrenu bocu. Boca se napuni dobrom komovicom ili ljivovicom i stavi 4 nedjelje na sunce. Tad se procijedi. Te tekuine pije se jedaa lica u sluaju napada nepodnosivih greva ili eluanih i crijevnih bolova. 12. Crijevni se katar najjednostavnije lijei ovako: ujutro kad se dignemo, namoimo runik u hladnu vodu. Runik se dobro savije i onako mokar stavi na trbuh. Zatim se ponovno legne i dobro pokrije. Oblog e se uslijed tempe rature od upale u crijevima brzo osuiti. Kad je runik suh, postupak se ponovi jo jedanput. Ponovno legnemo i u kre vetu se dobro pokrijemo i natate savaemo malu licu suhih borovnica. Naveer prije spavanja savaemo 10 zrna borovnice. Ako kroz tri dana katar ne proe, postupak se jo jedanput ponovi. Upala slijepog crijeva Kopitnjak (list usitnjen 1 lica) prelije se sa 200300 grama kljuale vode. Jedan sat se poklopljeno pari. Zatim se ocijedi i pije triput dnevno po malu licu. Svakako je po trebno obratiti se lijeniku. Crijevna i eluana krvarenja, proljevi, grie i krvavi kaalj Kore mladog hrasta 25 g stavi se u 200300 g hladne vode da stoji 23 sata. Pije se gutljajima 23 alice dnevno. Crijevne gnjilei Treba jesti bijelog i crvenog luka u sirovom stanju. Osim to uklanja gnjile iz crijeva, lijei jetra, bubrege, mjehur, ovapnjenje ila i katar tankog crijeva.

Debelo crijevo kad izlazi Mora se paziti na stolicu da ne bude tvrda. Jednom dnevno treba pojesti alicu vonog kompota. Preporua se sjedee kupke sa hrastovom korom i kamilicom. ir na dvanaestercu i elucu 1. Rasol od kiselog kupusa (razrijeen sa malo vode), piti dulje vremena svakog sata po jedau licu. Uivati samo mli jeko i vone sokove. Zabranjen je alkohol i duhan. 2. 50 g krumpira oguli se, izriba i na tijesku za varke is tisne sok i popije natate (ponoviti prije ruka). Kura traje 6 nedjelja. Kroz to vrijeme drati strogu dijetu. Uspjeh si guran. 3. Gospine trave, majine duice, are koprive, preslice poljske, bokvice enske, mijakinje po 50 g; kamilice, cvi jet nevena, cvijet arnike, korijen angelike po 30 g; pasjakovine 40 g. Sve to dobro promijeati i od te mjeavine jednu licu preliti sa pola litre kljuale vode i pustiti 1 sat da stoji poklopljeno. Procijediti i piti kroz 6 tjedana triput dnevno po alicu prije jela. Aspirini zabranjeni, jer potiu napadaje. Kloniti se slanih, kiselih i paprenih jela kao i osta lih zaina. 4. Pelina pola kavene lice, gaveza, korijen kantariona, bo rovice (plod) grubo istuen u avanu, po 50 g, dobro promije ati. Od te mjeavine jedaa lica kuha se 23 minute u 3 decilitra vode. Zatim neka stoji 1015 minuta. Tad ocije diti, medom zasladiti i piti toplo pola sata prije jela. Za vrijeme lijeenja mora se drati najstroa dijeta: juhu i meso izostaviti, ili to jesti samo u krajnjem sluaju kao posljednje. Dr Gostuki preporua ovako: 1. masne tvari, 2. krobna jela, 3. mlijeko i jaja, 4. juhe, meso i riba, ah se ta posljednja mogu izostaviti. 5. Iirota, gaveza, petrovca po 2 jedae lice, kantariona, kiice, stolisnika po 3 jedae lice. Sve se dobro promijea. Od te mjeavine uzeti jedau licu na dva decilitra kljuale vode. Ostalo kao pod 1. 6. Kroz 20 dana uzima se ujutro natate decilitar soka od krumpira koji je pripremljen prethodni dan naveer, a na veer prije spavanja decilitar soka koji je pripremljen isti dan ujutro.

7. Islandskog liaja 4 jedae lice, nevena (samo latice), rumarina, po 2 jedae lice. Sve dobro promijeati i od ove mjeavine uzeti 2 jedae lice i preliti sa 3 decilitra klju ale vode, ostaviti da stoji 1015 minuta. Tada ocijediti, zasladiti medom i piti triput dnevno prije jela. 8. Glavicu kupusa samljeti na stroju za mljevenje mesa i pustiti preko noi da stoji. Tad se procijedi kroz gazu. Pije se sok sedam dana svako jutro natate po jednu licu. 9. Kod ira na elucu, katara crijeva (gastritis) i kod mno gih nutarnjih bolesti koristi med. Ako se tri mjeseca svaki dan ujutro natate i naveer prije spavanje uzme po 3040 g meda, a preko dana pomalo pojede 4050 g ozdravit emo sigurno. (Preporua se kestenov med.) 10. Dva mjeseca treba jesti uglavnom samo mlijeko i ma slac. Ukratko, ivjeti na strogoj dijeti. Kasnije jogurt. Namo iti malo korijena lincure sa malo pelina u 300 g hladne vode. To piti svako jutro natate. 11. Svako jutro natate treba popiti kavenu licu komovice u kojoj se kvasila nekoliko dana arnika 1 : 20. Navodno e ira nestati i bez dijete. 12. Po 50 g gaveza, dunjina i lanena sjemena i po g sladia i lista stolisnika prelije se s jednom litrom vrele vode, po klopi, poslije 6 sati ocijedi i pije umjesto vode. 13. Trputac zgnjeiti i taj svjei sok piti. Odlino je sred stvo protiv ira na elucu i dvanaestercu. 14. Uzeti po 50 g gaveza, dunjina i lanena sjemena te slat kog korijena i hajduke trave po 20 g. Sve izmijeati i preliti litrom vrele vode. Ostaviti 6 sati poklopljeno, zatim ocijediti i piti umjesto vode. 15. Samljeti korijen iirota te slatki korijen, uzeti 1 licu u jakom aju kamilice. 16. Preslice, majine duice i pelina po 20 g, sve to pomije ati, uzeti 1 licu i skuhati u 2 decilitra vode. aj se ocijedi i pije po 1 gutljaj svakog sata. 17. 2 g samljevene piskavice (sjeme) ili grko sijeno (u lje karni) uzeti s medom 4 puta na dan. Med se uzima radi neu godnog mirisa sjemena. 18. 1 licu trpuca kuhati 5 minuta u pola litre vode. Osta viti pola sata, ocijediti i piti (po elji s medom) ujutro na tate, u podne i naveer po 2 decilitra. Kura traje 30 dana i za to vrijeme ne smije se jesti svinjsko i govedsko meso, mast ni plava riba, niti piti alkohol. Treba jesti piletinu, te letinu i ribu na ulju. Sigurno lijei ir na dvanaestercu.

irii u crijevima Dobar je i ovaj lijek: koprive sa korijenom ili listom 30 g, borovice (plod) istuene u avanu grubo 50 g, meda pravog pelinjeg 250 g. Sve se to stavi u dvije litre vode i kvasi 810 sati. Nakon toga kuha se poistiha dobro poklop ljeno 22,5 sata. Zatim se jo ostavi da 5 minuta stoji i na kon toga se ocijedi. Od te tekuine pije se natate, ujutro i prije spavanja, toplo, po alicu. Jo je bolje ako se svaki sat-dva uzme po 23 gutljaja. Osim toga potrebno je izvriti jedno ispiranje svaka 3 mjeseca, kako je to u knjizi nave deno. irevi po tijelu 1. Koprive are list i orahovog lia po 3 jedae lice, preslice 2 jedae lice. Sve dobro promijeati. Od te mje avine jedau licu preliti s tri decilitra kljuale vode i piti triput dnevno po alicu. 2. Dobro je na ir stavljati obloge od kuhanog lanenog sjemena. Pokojni V. Pelagi je tvrdio da ivu ranu iz koje stalno tee gnoj sigurno lijei ovaj lijek: 50 g lista kukute treba u istom loncu kuhati 1015 minuta. Rana se tom vodom ispire dva puta dnevno. Kuhano lie svaljati u kolai, s jedne strane namazati medom, priviti namazanu stranu na ranu i ostaviti da stoji do drugog pranja. Onda staviti novo. To se ponavlja 6 dana. Lie, nakon to se skine s rane, treba spaliti. 3. Na ireve je dobro stavljati sitno izrezan crveni luk i ranu zaviti istom prokuhanom krpom ili istom gazom. DINI ORGANI Teko disanje aka zobi skuha se u litri vode. Procijedi se, doda limu nova soka i pravog pelinjeg meda ili malinovca. Pije se na tate svako jutro po alicu.

Zasluzenost dinih organa 1. Protiv zasluzenosti. dinih organa vrlo je dobro sredstvo crna rotkva. U oveoj rotkvi izdubimo rupu i napunimo je usitnjenim kandis-eerom ili medom. Kad se eer rastopi, od te rotkve zajedno sa tekuinom uzimamo po malu licu triput dnevno. 2. Zasluzenost lijei i mjeavina aja: paprene metvice, bokvice enske, penice, petoprsta, zeje stope, drijenka, jaglaca; ubura uzeti u jednakim dijelovima. Od te mje avine 2 lice preliti sa 300400 g kljuale vode i pustiti po klopljeno da stoji 10 minuta. Pije se triput dnevno prije jela po alicu, aj je ujedno vrlo dobar protiv gripe, prehlade, katara i glavobolje. DIVLJE MESO Hrastove babuke (zrele) dobro osuiti i samljeti u prah. Tim prahom oboljela mjesta napraiti. To se ponavlja sve dok divlje meso ne nestane. DIZENTERIJA 1. Gaveza korijen, angelike korijen po 2 jedae lice, jago de umske lie 3 jedae lice, korijander sjeme, petolist po malu kavenu licu. Sve dobro promijeati i od te mjea vine 2 jedae lice preliti sa 3 decilitra kljuale vode i piti svaki sat po dva-tri gutljaja. 2. Plod od tavelja (konjska kiselica). Jedna aka kuha se u pola litre vode 3 minute. Ostalo kao pod 1. 3. ipak kora od ploda (raste u Dalmaciji). Priprema se kao pod 1. Dobro je uzeti pola tavelja, pola ipkove kore, od svakog po licu na pola litre vode. DRHTANJE TIJELA, NOGU I RUKU 1. U litrenu staklenku nalijemo pola litre ulja od pamukova ploda. Na to ulje spustimo jednu licu usitnjenog kori jena kopitnjaka i ostavimo da stoji 14 dana na suncu ili to-

plom mjestu. Tim lijekom masira se hrptenjaa i drhta vica e nestati. Ima ljudi koji tim lijekom lijee pijanstvo. 2. Protiv drhtanja ruku priprema se slijedei aj: are koprive usitnjeno jednu licu sa 200 grama vode kuhati 34 minute. Pije se triput dnevno po alicu. Pije se dulje vremena, aj koristi ne samo ivcima, nego i slabokrvnima, sranim bolesnicima i protiv astme. 3. Lie kadulje istui u prah i to uzimati u jelu po kavenu licu dnevno. 4. Stolisnika, zejeg trna po 3 jedae lice, draguca, brezovog lia po 4 jedae lice. Sve zajedno dobro promi jeati i malu kavenu licu aja preliti sa 2 decilitra kljuale vode, ostaviti da stoji poklopljeno 1015 minuta i to piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. 5. Ruke treba prati dva puta na dan u vodi 1820 C topli ne. Zatim ih trljati (frotirati) tako dugo dok ne postanu tople. Masirati od dlana prema ramenu, i to vrlo esto. DEBLJANJE Za debljanje 1. Kriku kruha debelo namazati kravljim maslom ili pe linjim medom i svaki dan natate pojesti. To se ponavlja sve dok se ne dobije normalna teina. 2. Svako jutro natate i naveer prije spavanja popiti ali cu mlijeka u kojoj se kuhala lica pravog meda. Uzima se dulje vremena. 3. Osim uobiajene hrane svaki dan pojedite tri meko ku hana jaja. Ujutro i naveer popijte jednu licu ribljeg ulja. Naroito koristi za vrijeme zime. Uspjeh siguran. Protiv debljanja 1. Ako imate zdravo jako srce, u normalnu kadu pustite vruu vodu koliko tijelo moe podnijeti. Stavite u kadu 300 g sodebikarbone da se rastopi. Tada legnite tako da je tijelo pod vodom i ostanite tako pola sata. Poslije kupanja vri se ritmika tjelovjeba (gimnastika). Nakon toga se do bro runikom istrljajte (isfrotirajte) i odmarajte jedan sat.

2. Vae suvine teine lako se moete rijeiti ajem od mla de hrastove kore i kore mlade bazge. Gornji sloj ovih kora se ostrue. Dvije jedae lice na pola litre vode kuha se 5 minuta i pije triput dnevno po alicu. Jednako je dobar i aj od aloja koji se moe odgajati u kui u loncu za cvijee. DIJETE Djeca rahitina Rahitinu djecu treba kupati u vodi u kojoj se kuhao jeam. Kg jema treba kuhati 15 minuta u 5 litara vode zatim uliti u kadu gdje je ve pripremljena voda za kupanje. Dojene ako povraa 1. U uzavrelo mlijeko stavi se malo kvasa i dobro promi jea. Toplo zaviti u krpu i poloiti kao oblog na elui. To se ponavlja nekoliko dana. Paziti da se dijete ne prehladi. Dojene treba zaviti u tople pelene. 2. U 300400 grama vode staviti licu meda i prokuhati. Od toga djetetu dati svaka pola sata po malenu kavenu licu ili nepunu licu eera u prahu. Na elui staviti mlani oblog od pola vode i pola octa. Oblozi se svaki sat mi jenjaju. Djeci dajte pravi pelinji med Za razvoj djejeg organizma potrebno je mnogo eera. Invertni eer (sadran u medu) mnogo je zdraviji za djecu jer ga probavni organi ne moraju preraivati. Ako su medom hranjena, slabunjava i mrava djeca brzo se oporavljaju. Med u svom sastavu ima kalcijuma, fruktoze, glikoze i drugih mineralnih soli koje su potrebne za djeji razvoj i njegovo zdravlje. Med takoer povoljno djeluje i protiv rahitinosti kod djece. Naroito u kombinaciji s rib ljim uljem koje u tom sluaju (mjeano medom) postane ukusno dijete ga rado prima i napreduje.

Pomognimo rast djeteta Ukoliko nije prekasno moete bez straha uiniti slijedee: sirove ili kuhane govee kosti, zdrave ivotinje, spalite na bukovom drvu tako da budu posve crne. Te kosti sameljite u prah ili stucite u avanu. Taj prah se uzima na vrku noa za vrijeme jela. Svaki dan pojesti u veliini ljenjaka svjeeg kvasca. Dva puta tjedno treba jesti govei odrezak koji neka u sredini bude nedopeen. Ujutro i naveer tjelovjeba: lei na lea, rukama podii tijelo da prosto visi u zraku. U ta kvom poloaju gimnasticirati tijelom i nogama. Gliste kod djece i odraslih 1. Preslice, bojeg drvca po 2 jedae lice, bijelog luka 6 enja (kriki enjaka) sitno isjeckanog. Zajedno pro mijeati, preliti sa decilitrom kljuale vode, i od te mjea vine natate neprekidno 6 dana uzimati pola jedae lice. 2. Manju glavicu crvenog luka ili 68 kriki (enja) bije log luka skuhati u alici mlijeka i preko dana nekoliko puta jesti. To treba ponoviti nekoliko dana. 3. Na ribeu se izriba sirova mrkva, iscijedi sok i to po mijea sa medom. Vie puta dnevno pojede se po 1 jedau licu. 4. Ukoliko se radi o sitnim nametnicima, koji se obino nalaze pri zadnjem crijevu maru, njih se moe odstra niti klistiranjem. mar se namae uljem ili mau. mar odnosno zadnje crijevo ispire se sokom od bijelog luka, ili toplom vodom u koju se stavi malo octa ili limunova soka, ili jak aj od povratia. Ispiranje zadnjeg crijeva vri se i na taj nain da se prethodno crijevo opere mlakom vo dom i poslije toga ispire. Dvije jedae lice aja od povratia prelije se sa tri decilitra kljuale vode. 5. Takoer se moe preporuiti aj od korijena valerijane. Pije se malu alicu tekuine svaka dva sata. 6. Dvije-tri glavice bijelog luka sitno izrezati i staviti u hladnu vodu. Osam dana treba piti prije doruka. 7. Protiv glista je vrlo dobar povrati (Tanacetum vulgare). Efikasan je i protiv najsitnijih ak od pola milimetra. Na 300 g vode stavi se lica cvjetnih glavica. Pola se popije uju tro natate, a pola prije spavanja.

8. Gliste se uglavnom pojavljuju kod djece. Najefikasnije sredstvo protiv glista je bijeli luk. Svako jutro natate po pije se alica mlijeka u kojem se kuhalo nekoliko kriki usitnjenog bijelog luka. Dakle svako jutro natate pol sata prije jela. Kura traje 14 dana. 9. Ako vam djeca imaju gliste ili sitne crvie, uzmite gla vicu crvenog luka, sitno isjeckajte, stavite u pola litre vode ili litru vode, ve prema veliini glavice luka. Taj luk dajte da piju vie puta dnevno po dva-tri gutljaja. 10. Svako jutro skuhati loni mlijeka u koji se naree nekoliko kriki bijelog luka. Kura traje 14 dana. 11. Uzeti po 2g pelina (praak) i slatkog korijena (praak) te 1 g ania (praak). Sve to pomijeati i staviti u pekmez i uzimati izjutra 56 dana.
GLAVOBOLJA

Glavobolja kao bolest, tvrde lijenici ne postoji, ona je simptom. Glavobolja je neka smetnja u zdravlju. Svaka pre hlada poinje povienom temperaturom i glavoboljom. I sva ka zarazna bolest. Jaka skleroza, gnojenje u eljustima, sra na mana i besanica prouzrokuju glavobolju. Visoki tlak takoer izaziva glavobolju. Od gladi i preobilnog jela gla vobolja. Stoga nema smisla glavobolju lijeiti acisalom (i to godinama). ovjek se mora zapitati od ega ga boli glava. Po trebno je obratiti se iskusnom lijeniku za temeljit pregled. Glavobolja nekom nestaje im dobije dobre naoale, izlijei nos, zube itd. 1. 23 glavice crvenog luka samelje se na stroju za mlje venje mesa. To se pomijea s finim uljem i doda malo soli. Tom smjesom masira se glava, zatim se ta masa stavi u gustu krpu i privee na glavu. Preko krpe stavi se suha ma rama i malo prilegne. 2. Korijen maslaka, korijen angelike, matinjaka jeda a lica; majine duice pola jedae lice; bazgovog cvi jeta jedaa lica; metvice dvije jedae lice. Sve se to dobro promijea i od te mjeavine jedaa lica prelije s 2 decilitra kljuale vode i ostavi stajati 1015 minuta. Nakon toga se ocijedi i pije hladno vie puta na dan. 3. Kiice, lincure po jedaa lica, korijen odoljena 2 jedae lice. Dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti s 2 decilitra kljuale vode. Ostalo kao pod 2.

4. Od jednog oveeg limuna iscijedi se sok i dobro promi jea sa licom fino samljevene prave kave. To se popije i malo prilegne. 5. Odoljena 2 jedae lice, stee jedaa lica, kima pola jedae lice kuha se u mlijeku i toplo pije vie puta na dan. 6. Nekoliko listova od glavice kupusa stavi se u penicu da se smekaju i ugriju. Time se obloi glava triput dnevno, sve dok bol ne proe. 7. Ako koga neprekidno boli glava, neka dva do tri puta dnevno masira glavu (8 dana) jakom dobrom domaom rakijom (komovicom). 8. Bolovi koji trgaju u glavi, zubima ili uima prestat e ako na tavicu stavimo po licu ljupine od bijelog luka, ljupine od crvenog luka, kamilice, lovorova lista, borovice i rumarina. Nakapati malo finog ulja te grijati. Kad se naj vie dimi (ne smije gorjeti), drati nad dimom sloen topao runik. Kad se runik napuni dimom, hitro ga povezati dje tetu ili odrasloj osobi na glavu. Preko toga svezati jo je dan ist topao runik. Ako kod prvog postupka bolovi ne prou, treba postupak ponoviti. 9. Ako dijete boli glava, treba naribati sirov krumpir i krpom privrstiti na elo. Noge moraju biti tople. 10. Limunov sok sa jednakim dijelom vode) zaslaen e erom. Uzima se nekoliko puta dnevno. 11. Ako patimo od ivane glavobolje, treba stavljati ob loge od kvasca (germe) 10 g pomijeane sa licom meda. 12. Kadgod zaboli glava, bolna mjesta treba (elo, vrat) ma sirati s jakom komovom ili ljivovom rakijom. Glava kad boli od prehlade Skuhati grah s bijelim lukom. Kad je kuhan, dobro se zdrobi i pomijea s finim uljem. Tom smjesom mau se sljepooice. GRLO Bolest grla sa promuklou 1. U pola litre vode stavi se aka morske soli. Kad se sol rastopi, tom vodom ispirati grlo.

2. 100 grama lovorovog lista kuhati 5 minuta u 3 litre vode. Na lonac stavi se lijevak koji mora biti iri od lonca, a usko grlo treba okrenuti prema gore. Bolesnik se nagne nad lijevak i udie paru. Pri tom mora paziti da ne opee grlo. 3. 100 g lovorovog lista staviti u 3 litre vode i kuhati 5 mi nuta. Nakon toga skinuti poklopac s lonca i staviti lijevak koji mora biti neto vei od lonca. Nagnuti se nad taj li jevak (koji je okrenut uskom stranom prema gore) i udisati ili ostaviti otvorena usta i tako grlo inhalirati. To se ponavlja svaku veer prije spavanja sve do ozdravljenja. Ukoliko nije u pitanju koja druga bolest, poboljanje e se osjetiti ve nakon 10 minuta. 4. Po 100 g sladia i korijena bijelog sljeza, komoraa, podbjela (lista) i 50 g bijelog sljeza (list i cvijet) pomijeati, tri lice toga preliti s pola litre vrele vode, poklopiti, 2 sata iza toga ocijediti i piti umjesto vode. Gripa 1. Nane, lincure po 2 jedae lice, pelina pola jedae lice. Dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu pre liti sa 2 decilitra kljuale vode, ostaviti 1015 minuta sta jati, zatim ocijediti i piti triput dnevno po alicu ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. 2. imira divljeg, korijen ili kora pola jedae lice, ka milice, drenka korijena, stolisnika po jedau licu, lista jagode umske 2 jedae lice. Priprema se kao pod 1. 3. List podbjela, cvijet bazge, korijen maslaka po 2 je dae lice; cvijeta lipe, bokvice enske jedau licu. Pri prema kao pod 1. 4. U 2 decilitra vode ukuha se 4 jedae lice prave, fine samljevene kave, u to se nacijedi sok od jednog poveeg li muna, ulije 4 jedae lice ruma i sve zajedno popije u tre nutku kad se osjea napad groznice. 5. U pola litre dobre komovice stavi se 4 jedae lice fino isjeckanog korijena od maslaka i ostavi sat-dva stajati. Te rakije, zajedno s korijenom, pije se po aica triput dnevno. 6. Bazgov list, korijen angelike, kamilice, cvijet lipe, gospi na trava, cvjetovi vrbe, list divizme, korijen ania od sva kog uzeti po licu i kriku bijelog luka. Sve se dobro usitni, dobro promijea. Od te mjeavine mala kavena lica prelije se s 200 g kljuale vode i ostavi da stoji poklopljeno 15 mi nuta. Pije se ujutro natate i naveer po alicu.

Ranice u grlu Ako nastanu ranice u grlu, treba 2 lice kamilice preliti s 300 g kljuale vode, ostaviti pola sata poklopljeno da stoji. Nakon toga ocijediti i dodati neto meda. Time se grlo ispire sve dok ne ozdravi. Obino traje dulje vremena. Upaljeno grlo i krajnici lica grkog sijena (slino je blijedom kukuruznom bra nu) kuha se u 30 g vode 34 minute. Pije se izmeu jela i poslije jela 610 mjeseci. Nakon toga bolesnik je posve zdrav. Zapaljenje grla mandule angina 1. Bijeli sljez i crni korijen od svakog po tri jedae li ce dobro promijeati. Od te mjeavine uzeti jedau licu na 2 decilitra kljuale vode i ostaviti 1015 minuta. Ocije diti, dodati meda i time ispirati (grgljati) grlo. Moe se malo svaki put i popiti. 2. Jedau licu petrovca, jedna makova glavica (za djecu etvrtina glavice). Tome dodati jo malu licu lanenog sje mena. Ostalo kao pod 1. 3. Grlo se moe ispirati i dobrom slanom komovicom vie puta dnevno. 4. Penine mekinje dobro se navlae octom u jednoj po sudi. Na toploj pei to se dobro promijea i ugrije koliko se moe podnijeti. Time se zavije vrat preko noi. Dobro je prije toga vrat dobro izmasirati toplim lojem. 5. U gornju svrhu moe se upotrijebiti i duhan: u alici mlijeka skuhaju se 3 omanja lista duhana (ili mala pregrt prostog lulaa). Kad provri, ocijedimo i tom toplom teku inom grgljamo vie puta dnevno. Mlijeko se ne smije piti poto tjera na povraanje. Lijeenje se ponavlja sve dok bo lesnik ne ozdravi. 6. U litru vode stavi se 45 jedaih lica jelovog lia (iglica) i ostavi sat-dva da se kvasi. Zatim 5 minuta kuhati i ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta. Nakon toga ocije diti i tom vodom ispirati grlo, a topao list ocjeevine sve zati na bolno mjesto. To se ponavlja nekoliko dana svako jutro i veer.

7. Navodno je dobar i ovaj lijek: jedno prijesno jaje raz muti se u zaeerenoj vodi i pije dva puta dnevno. 8. Dvije lice brana od bijelog kukuruza kuha se 12 mi nute u 300400 g vode. Taj lijek se pije dulje vrijeme po slije jela, triput dnevno po alicu. 9. Vrlo dobar lijek protiv uporne bolesti angine: dvije litre vode stavi se na tednjak. Kada voda zavri, doda se dvije dobre ake poljske preslice i kuha 10 minuta. Preslica se iz vode izvadi, stavi u usku vreicu ili u ensku istu arapu, i vrua, koliko se moe izdrati, omota oko vrata. Preko toga staviti suhu flanelsku krpu. Oblog se mijenja svaka 23 sata. Nakon osmog obloga bolesnik e biti zdrav. Kronina upala mandula U 300 g istog nepatvorenog maslinovog ulja stavi se 45 arnikinih cvjetova i stavi na tednjak koji mora biti vru. Ulje sa cvjetovima ne smije se priti. Kad se dobro ugrije, ostavi se da poiva 24 sata. Nakon toga se ocijedi, stavi u bocu i dobro zaepi. Kad se ukae potreba, tim lijekom lijee se rane u ustima i grlu. Gua struma 1. Gornju koru starog hrasta ili mlaeg drveta ostrugati, usitniti i 6 lica staviti u pola litre vode. Kuhati 1520 mi nuta. Runik nakvasiti u toj tekuini i poloiti na guu. Po vrh toga oviti topao al i lei u krevet. Treba piti aj od kadulje po nekoliko puta dnevno. 2. Guu pod vratom lijei por-luk (njegova sredina). Izree se na sitno, pomijea s morskom soli i cvijetom od lji ljana. Taj lijek treba priviti na guu svaku veer prije spa vanja. GREVI U ILAMA Prije spavanja donesu se pred krevet dvije posude; u jednoj neka bude 810 litara vode bunarice. Druga je prazna. U nju se stavi noge koje se izmjenino polijevaju od koljena prema dolje. Voda se mora sva upotrijebiti. Polijevanje ne

smije trajati due od 57 minuta. Nakon polijevanja mora se obavezno ii u krevet. Kura se ponavlja svaku veer 15 20 dana i ile e ozdraviti. Treba se uvati prehlade.
GROZNICA MALARIJA

1. U poetnom stanju groznice moe se bolesniku dati li munada: limun se izree na krike, sjemenke se uklone. Li mun se stavi u litru vode da se kvasi dva sata. Nakon toga se po elji medom zasladi i preko dana pije umjesto vode. 2. Brezove kore, bazgovog cvijeta po 2 jedae lice, kiice, lipovog cvijeta, lincure po jedau licu. Dobro sve promije ati i od ove mjeavine 2 jedae lice preliti s 3 decilitra kljuale vode. Ostaviti da stoji poklopljeno 10 minuta, za tim ocijediti, zasladiti, dodati malo soka od limuna i sva ki sat-dva piti po nekoliko gutljaja. 3. Rumarina, iirota, kiice, kore od narande po jeda u licu; bozurovog lista i cvijeta, majine duice po pola jedae lice. Sve dobro pomijeati i od te mjeavine 2 je dae lice preliti s 3 decilitra kljuale vode. Sve ostalo kao pod 2. 4. Treba sitno iskosati 46 kriki bijelog luka (enjaka) i u alici sa licom meda dobro promijeati. To jesti natate svako jutro 45 dana. Ako se ljutina teko podnosi, moe se iza toga popiti malo toplog mlijeka. 5. Bazgove kore (gornji sloj se ostrue) 4 jedae lice kuha se 5 minuta u pola litre vode. Ostavi 510 minuta poklopljeno stajati, zatim se ocijedi. Pije se triput dnevno po alicu ili ee preko dana po nekoliko gutljaja.
HISTERIJA I HIPOHONDRIJA

1. Uzeti crnu koprivu (kao alkoholaturu) 2 kavene lice dnevno, razrijeene s malo vode. 2. List umske jagode, majine duice, lazarkinje, dubaca u podjednakim dijelovima dobro promijeati. Od te mje avine jedau licu preliti s 2 decilitra kljuale vode. Osta viti da stoji 1015 minuta, nakon toga ocijediti, zasladiti medom i piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.

3. 50% metvice, 30% isjeckane valerijane i 20% gorke dje teline se izmijea i uzme jedna lica te mjeavine koja se prelije s 2 dl vrele vode. Poklopi se, stoji 2 sata, ocijedi, zasladi i pije poslije jela. 4. U jednakim dijelovima lista matinjaka i metvice, cvije ta kamilice i hmelja te korijena odoljena (valerijane) pomi jeati i uzeti 1 licu toga, preliti s 2 dl vrele vode, poklopiti i tri sata iza toga procijediti i piti. 5. Uzeti 50 g nane i po 25 g gorke djeteline i odoljena (isjec kanog). 3 lice te mjeavine preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, 2 sata kasnije odliti te piti ujutro i naveer po 1 alicu toga aja. 6. Uzeti po 20 g nane, matinjaka, hmelja i lavandulina li sta. 3 lice toga preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, osta viti 2 sata, odliti i piti po alicu ujutro i naveer. 7. Uzeti po 20 g nane, matinjaka, dobriice, bosiljka i hmelja. 3 lice toga preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti ujutro i naveer po 1 alicu. HUNJAVICA KIJAVICA 1. Najprostiji lijek protiv hunjavice curenja iz nosa: na eravici ili reou pali se kora od kruha i taj dim uvlai u nosnice nekoliko puta dnevno po 23 minute. 2. Cvijet lipe 4 jedae lice, kamilice 3 jedae lice, nane 4 jedae lice. Zajedno dobro promijeati. Od te mjeavine 2 jedae lice preliti s 2 decilitra kljuale vode, ostaviti poklopljeno 1015 minuta, zatim ocijediti, dodati soka od pola limuna. To se toplo pije triput dnevno prije jela. Jo je bolje ako se pije svaki sat-dva po nekoliko gut ljaja. 3. Bijeli sljez korijen i list, islandska mahovina i list podbjela sve u jednakim dijelovima. Dobro promijeati. Od te mjeavine uzeti kako je to pod 2 navedeno. 4. Jedau licu sitno isjeckane biljke gospina plata (Alchemilla vulgaris) stavimo u 3 decilitra vrue vode i pustimo da kuha 23 minute. Tada stavimo na stranu i pustimo da poklopljeno stoji 1015 minuta. Nakon toga ocijedimo, me dom zasladimo i toplo pijemo triput dnevno po alicu. Na roito je to dobar lijek protiv temperature i enskih bolesti. 5. Bazgovog cvijeta jedaa lica kuha se u 3 decilitra vode 2530 minuta. aj se pije topao dvaput dnevno. Vrlo

je dobar protiv prehlade, plunog katara i promuklosti. Za vrijeme trajanja bolesti ne smije se jesti nita hladno, kiselo, ni voe, a niti boraviti u hladnim prostorijama. 6. U malu au nalije se rakija u kojoj se rastopila kavena lica soli. Na ibicu se namota vate, umae u rastvor i nastoji to dublje ispirati nosnice. HRPTENJAA AKO BOLI Treba masirati hrptenjau tinkturom od arnike, barem jednom dnevno. U ljetu se nabere svjeeg cvijeta i stavi u 96% jaki alkohol (1 : 8). Stalno treba biti toplo obuen, na roito noge da su uvijek tople. Preporuuje se spavanje na tvrdom. Jesti mnogo voa i povra to vie sirovo. Kuhati na ulju. Izbjegavati mast, suho slano meso i konzerve.

HODKINSOVA BOLEST Hodkinsovu bolest sa pedeset posto sigurnou moe se lijeiti intenzivnom radijacijom i odgovarajuom terapijom. Dr Erie C. Eason iz Manchestera i dr Henry Kaplan iz Kalifornije tvrde da radijacijom bolesnici Hodkinsove bolesti mo gu ivjeti isto tako dugo kao i zdravi ljudi. Bolesnicima Hodkinsove bolesti preporuam slijedeu te rapiju: 1. Na svjeem zraku u stajaem stavu isprsiti se pomou prsnih miia a svi ostali dijelovi tijela neka budu slo bodni i oputeni. 2. Upraviti oi u jednu toku bez naprezanja u visini oiju i ne mijenjati pogled. 3. Prazniti plua lagano, ali neprekidno, bez grenja, izdiSui sve dok uistinu vie ne ide. 4. Zatim zadrati sve pokrete i misli i u sebi brojiti do 16, kasnije do 25, 38 udiui. 5. Nakon toga odmah izdisati tako dugo dok dalje ne ide. To se ponavlja 46 minuta dva puta dnevno.

IIJAS I UPALA ZGLOBOVA

1. Stolisnika, ika list po 4 jedae lice; rusomae, zeje ga trna po 2 jedae lice. To sve pomijeati. Od te mje avine 2 jedae lice kuhati 5 minuta u 3 decilitra vode. Zatim ostaviti da se kvasi 1520 minuta. Tada ocijediti, do dati soka od poveeg limuna (obavezno) zasladiti po elji medom i piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. 2. Zdrave iste zobi jedau licu kuhati 23 minute u dva decilitra vode, ocijediti i piti nekoliko puta dnevno po alicu. U isto vrijeme stavljaju se na bolna mjesta oblozi od kuhane vrue zobi svaka 4 sata. Za tu svrhu moe da po slui i ista arapa. Moraju biti dvije: dok je jedna na tijelu, druga se priprema, ili ve prema veliini bolne povrine, upotrijebe se obadvije u isto vrijeme. 3. etvrt kg meda pomijea se sa istim negaenim vap nom, namae se obilato na lanenu krpu i time obloi bolna mjesta. Obloge treba mijenjati svaka 4 sata. 4. Divlji se kesten istue kladivom na istoj daski. Litrenu staklenku napunimo time do polovice, onda nalijemo do vrha 96 postotnog jakog alkohola (pirita). Tako pripremlje nu bocu dobro zatvorimo pergament-papirom i ostavimo sta jati etiri nedjelje. Nakon tog vremena procijedimo i tom tekuinom masiramo bolna mjesta, triput dnevno tako dugo dok bolest posve ne prestane. 5. Treba svaki dan bolna mjesta masirati smrekovom smo lom dok bolest sasvim ne prestane. 6. U jednu litrenu bocu staviti tri etvrtine litre dobre ko move rakije. Zatim potraiti mravinjak i postaviti kraj njega bocu tako da mogu mravi unii. Kad se nakupi mnogo mrava u rakiji, boca se zatvori i ostavi 4 nedjelje na suncu. Tada se ocijedi i tom tekuinom masiraju bolna mjesta. Svaki nemonik za nekoliko mjeseci ozdravi. 7. 1020 dekagrama kristalne morske soli prelije se sa 20 do 25 litara kljuale vode i pusti da zavri. im zavri, ulije se u poveu posudu i kupaju bolna mjesta (bolesne dijelove tijela) koliko se vrue moe izdrati. To se ponavlja svaku veer prije spavanja. Nakon kupelji ide se u topao krevet. Tamo se bolesniku masiraju bolesni dijelovi tijela istim vinskim octom u kojem se deset dana na toplom mjestu kva silo 1520 dekagrama korijena od bljuta. Za vrijeme kva enja boca se jednom dnevno protrese. Nakon to se pet veeri kupa, pree se na pranje bolnih mjesta s trinjem od

sijena (510 pregrti na 20 litara vode kuha se 15 minuta). Za vrijeme parenja treba posudu, zajedno sa bolnim dijelom tijela prekriti dekom ili plahtom da se para ne gubi uzalud no. Zatim se u toplom krevetu masira vinskim octom u ko jem se kvasio usitnjeni korijen bljuta, kako je to gore opi sano. 8. Trule jabuke lijee iijas ako se njima oblau oboljela mjesta 14 dana. Lumboiijalgija U litru dobre komovice staviti komad naribanog hrena, nekoliko kriki bijelog luka, dvije ploice kamfora, nepunu licu pelina i pustiti da se kvasi jedan dan. Drugi dan tom tekuinom treba masirati bolna mjesta vie puta. Svaku ve er treba se zaviti u svjeu paprat. Kura traje od proljea do jeseni i ako je bolesnik ustrajan ozdravit e. IAEN ZGLOB Na lanenu krpu debelo se namae loj koji se prethodno namoi u dobru komovu rakiju. Krpu treba ugrijati da bude vrua i njome obloiti bolna mjesta. Preko krpe stave se topli suhi zavoji. Noga e se za kratko vrijeme ispraviti bez boli. JAJNICI Upala jajnika 1. U jednu posudu (tavu) stavi se dvije ake soli i to metne na tednjak. Kuhaom se mijea sve dok ne stane prskati. Tada se na sol nalije malo octa, toliko da sol postane mo kra. Tu sol stavi se na lanenu krpu i privije na bolno mjesto. Ti se oblozi stavljaju svaku veer prije spavanja. Taj oblog dobro je metnuti (kae Pelagi) i u sluaju kad se primijeti kilavost. 2. Razliak, list medvjeeg groa po 4 jedae lice. Cvi jeta od bazge 2 jedae lice, kore od bazge 3 jedae lice. Sve se dobro promijea. Od te mjeavine uzme se 4 jedae lice i kuha 10 minuta u pola litre vode. Zatim se ostavi poklopljeno da stoji 1015 minuta. Nakon toga se

ocijedi, po elji medom zasladi, doda malo soka od limuna i vie puta dnevno toplo pije po malu alicu. 3. Kamilice, bazgova cvijeta po 4 jedae lice, razlika 8 jedaih lica. Sve dobro promijeati i od te mjeavine 3 jedae lice kuhati 15 minuta u pola litre vode. Zatim pustiti da stoji 1520 minuta. Piti prije jela po alicu triput dnevno. 4. Kukuruzne svile 6 jedaih lica, nevena, medvjeeg groa po 4 jedae lice. Sve dobro promijeati i od te mjeavine 4 jedae lice kuhati 15 minuta. Ostalo kao pod 1. Ako nam koja biljka nedostaje i nije pri ruci, moe se uzeti samo medvjee groe i jo koja od navedenih biljaka. 5. Vrlo je dobar slijedei lijek: aku majine duice preliti litrom kljuale vode. Vrue uliti u jednu manju posudu (nonu) i tu posudu staviti u veu prikladnu posudu, sjesti i pokriti se oko tijela da para ne izlazi. Treba sjediti sve dok ima pare. Treba biti ustrajan i uspjeh nee izostati. Tumor zloudni na jajniku i maternici Tumor je esto posljedica prehlade, ali se uzrok moe traiti i u neprirodnom spolnom openju ili nestrunom abor tusu. Da se sprijei daljnje razvijanje tumora, postupa se ovako: uzeti koru mladog hrasta 5 g, ljeskovu resu 40 g, cvijet trnine 60 g, list crne topole 60 g. Sve to dobro promijeati i od te mjeavine staviti dvije lice u pola litre vode i ostaviti kvasiti 48 sati. Nakon toga kuhati 24 minuta i ostaviti poklopljeno stajati 10 minuta. Tada ocijediti, medom pravim zasladiti, dodati malo soka od limuna i piti triput dnevno po alicu. Osim gore navedenog aja potrebno je pripremiti sli jedee parne kupke: trinje od sijena, preslice, brezovog lista, rumarina, kamilice, smrekove ili borove vrike od granica te malo kore od mladog hrasta, ija se gornja strana ostrue. Parna kupelj ne smije trajati due od 15 minuta. Jaja oteena monja 1. Kad odraslom ili djetetu oteku jaja, lijei se korijenom od gaveza. Gavez se sitno izree i u jednakom omjeru do da pravi med ili mlijeko. To se kuha 23 minute. Taj se lijek privije na bolesno mjesto. Svakih 12 sati obloge treba mijenjati. Oblozi se meu tako dugo dok bolest posve ne proe.

2. Jednu platnenu vreicu (istu bijelu) od 12 kg napu nimo piljevinom i vreicu saijemo da se piljevina ne pro spe. Vreica se spusti u 34 1 vode i kuha 1015 minuta. Zatim u tu vruu vodu umoimo istu bijelu mekanu krpu, lagano iscijedimo i stavimo na monju koliko vrue moemo podnijeti. Kad se voda ohladi potrebno je ponovno ugrijati i nastaviti s oblozima. Ako za 24 sata ne proe, potrebno je otii lijeniku. JETRA Bolesna jetra 1. Korijena vodopije (divlja cikorija) 4 jedae lice, kori jena i list maslaka, stolisnika, cvijet i list vodopije od svega po 3 jedae lice. Dobro promijeati. Od te mjeavine jedau licu kuhati 34 minute u 3 decilitra vode. Ostaviti da stoji 1015 minuta, zatim ocijediti i piti nekoliko puta dnevno po malu alicu. Gornji je aj jo korisniji ako je bolest u vezi sa unom kesicom, slezenom, kamencima u unoj kesici ili oteenim trbunim organima. 2. Hmelj nepotpuno zrele iarke i mladi izdanci divlji imir kora, ladole cijela biljka s korijenom po 2 jedae lice, slatka paprat, vodopija po 3 jedae lice. Sve se dobro promijea. Ostalo kao pod 1. 3. Petrovac 3 jedae lice, utika cijela biljka: kori jen, kora i list, mravulja, mravinac, verbena po 2 jedae li ce. Priprema kao pod 1. 4. Sjeme jetrenke (Hepatica triloba) odlino je sredstvo protiv bolesti jetre, ui i unog kamena. Uzima se mala li ca sjemena i kuha minutu u 2 decilitra vode. Ako usitnimo svjei list jetrenke i stavimo na stare nezacijeljene rane, one brzo zarastu. 5. Kiice, oajnice, list i cvijet vodopije po dvije jedae lice; stolisnika, hmelja, korijena vodopije, rusomae po jedau licu. Sve dobro promijeati. Od te mjeavine jedau licu kuhati 23 minute u 2 decilitra vode. Zatim os taviti da stoji 1015 minuta poklopljeno. Nakon toga se pro cijedi, pravim medom zasladi i pije triput dnevno prije jela ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.

6. List agave u suhom stanju dvaput dnevno u obliku pra ka na vrhu noa popije se ajem od stee (Potentilia anserina). 7. Petrovca i vodopije uzeti u jednakim dijelovima. Te mjeavine uzima se jedaa lica i kuha 23 minute u 3 deci litra vode. Pije se nekoliko puta dnevno po alicu. 8. Tko ima une kamence neka triput dnevno pije po je dau licu maslinova ulja. 9. Svako jutro natate uzeti na vrku noa praak od peli na i popiti s ajem ili staviti u juhu. 10. Dva puta dnevno treba uzeti na vrku noa prah od sa mljevenog pelina. (Moe tu koliinu staviti u juhu onaj kome je neprijatno uzimati isto.) Kura traje 20 dana u mjesecu, zatim deset ne uzima se nita. Iza toga opet 20 dana i 10 ne. Sve do potpunog ozdravljenja. 11. Muke bokvice 23 lista isjeckati i preliti sa 100200 g kljuale vode. Ostaviti poklopljeno da stoji 2030 minuta. Tada se ocijedi, doda licu pravog pelinjeg meda i soka od limuna. Pije se ujutro i u podne prije jela, a naveer prije spavanja. Paziti da stolica bude redovita. Ne jesti rajice ni hranu koja nadima. Alkohol i zaini su zabranjeni. Ne jesti hranu koja zatvara, ne umarati se ni fizikim ni duevnim radom. Kura traje 1218 mjeseci. 12. 200 g crne metvice (list) prelije se s 1,5 1 vrele vode, poklopi, ostavi 23 sata, pije umjesto vode, zaslaen ili nezaslaen, pije se dulje vrijeme. Voda u jetrima i oko srca Prepriti repino sjeme i samljeti na mliniu za kavu. licu tog samljevenog sjemena staviti u 150 g vode da pro kuha. Zatim se ocijedi. Kad se ohladi, redovno svako jutro tu koliinu popiti. Tvrda jetra ciroza Drveni ugalj, koji mora biti ist, stue se u prah i mala lica tog praha prelije se s 2 decilitra mlijeka i popije nata te. To se ponavlja tri sedmice.

Jetrene mrlje na licu Litrena boca napuni se do polovine fino izribanim hrenom i nadopuni sa 96% jakim alkoholom. Boca se dobro zaepi i ukopa u zemlju gdje treba da ostane 14 dana. Tada se boca izvadi, sadrinu procijedi i tom tekuinom mau mrlje po ne koliko puta dnevno. Dijeta kod bolesne jetre Kod bolesti jetre treba jesti to vie mrkve, kuhane pe nice, a mlijenu hranu u svakom obliku, uvati se suhog mesa, konzerva i sline hrane. Hranu soliti to je mogue manje. Osim toga treba jesti to vie sirove hrane. Prije ruka pojesti tanjuri salate ili jabuku. JEZIK RASPUCAN Raspucan jezik obino imaju ljudi s premalo kiseline. Za lijeenje uzima se ova mjeavina: kamilice, gospine trave, nane, kima, kiice u jednakom omjeru. Tome se doda malo ka dulje i sve dobro promijea. Od te mjeavine uzme se jedna lica u 300 g vode i kuha 34 minute. Pije se vie puta dnev no po alicu. KAALJ 1. Bosiljak pitomi jedna lica i lica meda prelije se sa 300 g kljuale vode i ostavi 10 minuta poklopljeno stajati. Nakon toga se ocijedi, pravim medom zasladi i pije triput dnevno po alicu prije jela. Terapija traje do ozdravljenja. 2. 800 g meda, 200 g rakije i 800 g svjeeg maslaca. Sve dobro promijeati. Uzima se svako jutro natate po dvije lice 30 dana. 3. Uzme se 150 g vonog soka, 150 g sirupa od bazgovog ploda i 150 g lipovog aja. Sve zajedno neka provrije i tada dodati licu pravog meda. Pije se toplo vie puta dnevno po manju alicu.

4. Tri lice timijanova lista prelije se s pola 1 vrele vode, poklopi i dva sata iza toga ocijedi, medom zasladi i pije svaka 2 sata po jednu licu. 5. Po 20 g lista bokvice (enske), bijelog sljeza (cvijeta), podbjela (lista) i komoraa. Od toga uzme se 3 lice i prelije s pola litre vrele vode, poklopi, poslije 3 sata ocijedi, medom zasladi i pije svaka 2 sata po 1 licu. 6. Sitno isjeckanog korijena omana 20 g prelije se s 200 g vrele vode, poklopi, ostavi 2 sata, procijedi i pije svaka 2 sata po 1 licu. 7. Po 50 g korijena bijelog sljeza, komoraa i lista podbjela. Jednu licu te mjeavine prelije se s 200 g vrele vode, po klopi, 2 sata iza toga pije se po 1 lica svakih 1015 minuta. 8. Po 25 g cvijeta divizme, bijelog i crnog sljeza i podbjela. Tri lice toga prelije se s pola 1 vrele vode, poklopi, ostavi 1 sat, ocijedi, medom zasladi i pije toplo svaka 2 sata po 1 licu. 9. Po 25 g ania, komoraa, sladia i maurane. Uzeti 1 licu toga, preliti s 200 g vrele vode, poklopiti, poslije 2 sata odliti i popiti poslije jela. 10. Uzeti po 20 g nane (list), lia podbjela, bijelog i crnog sljeza, te po 5 g komoraa, bijelog sljeza (korijen) island skog liaja i izopa (list). 3 lice te mjeavine preliti sa pola litre vrele vode, ostaviti 2 sata poklopljeno, odliti i piti po jednu licu svaki sat. 11. Uzeti po 20 g bokvice (list, muke, duguljaste), bijelog sljeza (cvijet), podbjela (cvijet i list) i komoraa. 3 lice te mjeavine preliti sa pola litre vrele vode, ostaviti pokloplje no 3 sata, ocijediti, zasladiti medom i piti po jednu licu svaka 2 sata. Kronini kaalj U pola litre jake komovice stave se 2 lice sitno isjeckane vrebene (eljezarke) i ostavi da stoji nekoliko dana. Zatim se procijedi. Protiv kalja i katara uzima se od tog lijeka 15 kapi u malo vode vie puta dnevno. Kaalj od nazeba 1. Stolisnika, cvijet podbjela po 2 jedae lice, lipe 3 jedae lice, luka crvenog sitno isjeckanog 4 jedae lice.

dobro se promijea i od te mjeavine kuha jedaa lica u 3 decilitra vode 15 minuta. Od toga aja piti svaka 2 sata po nekoliko gutljaja. 2. Plod od smrekovine sitno istuen. Na svaku jedau li cu meda staviti pola lice te smrekovine i dobro promijeati. Taj lijek se uzima prije jela triput dnevno po jedna lica. Pri tom treba tabane jedanput dnevno dobro izmasirati bijelim lukom. 3. List umske jagode, kamilice i stolisnika po 3 jedae lice, kiice 2 jedae lice. Sve dobro promijeati. Od te mjeavine uzme se 2 jedae lice na 3 decilitra kljuale vode i ostavi 1015 minuta stajati. Tada se ocijedi, zasladi medom ili kandis eerom. Pije se triput dnevno prije jela. 4. U istu neokrnjenu posudu stavi se do tri lice eera. Kad eer zapirja, nalije se do pola litre vode u koju sta vimo dva sitno isjeckana crvena luka. To se kuha nekoliko minuta. Zatim se ocijedi. Od tog lijeka uzima se po licu vie puta dnevno. Kaalj suhi rikavac 1. Jedaa lica ploda divlje rue (ipak), suhog i dobro stucanog, prelije se sa dva decilitra kljuale vode i zasladi utim kandis eerom. Pije se triput dnevno prije jela sve dok ka alj ne proe. 2. Bijelog sljeza i crnog korijena, lie i cvijet po 2 jedae lice, majine duice, list jagode umske po jedau licu; cvijet divizme 2 jedae lice. Sve dobro promijeati. Od te mjeavine 2 jedae lice preliti s 3 decilitra kljuale vode, ostaviti 15 minuta da stoji, dodati malo soka od limu na i medom po elji zasladiti. Pije se svaki sat-dva po neko liko gutljaja ili triput dnevno prije jela po alicu. 3. Sjeme suncokreta 6 jedaih lica; lie suncokreta, list podbjela 3 jedae lice i plunjaka jedau licu. Sve dobro promijeati. Od te mjeavine 2 jedae lice kuhati 35 minuta. Ostalo kao pod 2. 4. Bazgovog cvijeta, lista maslaka, islandski liaj, korijen bijelog sljeza po 2 jedae lice, zeji trn 3 jedae lice. Priprema se kao pod 2. 5. Nabrati glogove granice (koru skinuti). Gole ibe ostru gati. Od toga 2 jedae lice kuhati 5 minuta u 23 decilitra vode.

Kaalj veliki (pasji) Uzeti po 20 g nane (list), timijana (list), majine duice, pi toma kestena, rosulje i dugolisnog trpuca. Zatim 3 lice te mjeavine preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, tako ostaviti 2 sata, odliti i piti po jednu licu svaki sat. Kaalj smirenje 1. 10 g sitno isjeckanog omanova korijena preliti sa 2 deci litra vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, procijediti i piti svaka 2 sata po 1 licu. 2. 5 g omana, 3 g majine duice i 2 g pitomog kestena (list) pomijeati i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti, osta viti 2 sata, procijediti i piti po jednu licu svaka 2 sata. 3. Uzeti po 20 g bazge (cvijet), rosulje, pitomog kestena (list), bokvice i majine duice. 3 lice te mjeavine preliti sa 4 decilitra vrele vode, ostaviti 2 sata poklopljeno, zatim piti svaka 2 sata po jednu licu. 4. Uzeti po 50 g bijelog sljeza (korijen), komoraa i podbjela (list). 1 licu te mjeavine preliti sa 2 decilitra vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim piti toplo po jednu licu sva kih 1015 minuta. Zasladiti pekmezom od vianja ili malina. Kaalj dugotrajni 1. Bokvice, dobriice, stolisnika i pirike dobro isjeckane i u avanu istuene u podjednakim dijelovima, dobro pro mijeati. Od te mjeavine 2 jedae lice kuhati 34 minute u 3 decilitra vode, zasladiti kandis eerom ili medom i piti triput dnevno prije jela. 2. Islandske mahovine, boikovine po 2 jedae lice, vid a, korijen omana po 3 jedae lice. Od ove mjeavine je daa lica prelije se s 2 decilitra kljuale vode. Ostaviti da stoji poklopljeno 1015 minuta, zatim procijediti, kandis e erom zasladiti i piti triput dnevno prije jela po alicu. 3. Vidac, islandsku mahovinu, lavandulu, stolisnik, bokvicu ensku, sljez crni (list i korijen) sljez bijeli (list i korijen) bazgov cvijet od svakog po 20 g dobro promijeati. Od te mjeavine licu staviti u 200300 g vode i pustiti da se preko noi kvasi. Ujutro staviti na tednjak, dodati 12

lice meda i im zavri, odmah staviti na stranu da stoji po klopljeno 10 minuta. Nakon toga ocijediti, dodati sok od limuna i piti triput dnevno prije jela po alicu ili svaki sat-dva po dva-tri gutljaja. Pri tom je vrlo dobro svaku veer probrati aku penice, dodati malo vode da ju penica upije i kuhati, vie u pari, sve dok penica ne popuca. Ta se pe nica medom zasladi, ili kandis-eerom (ali nije uvjet) i pre ko dana pomalo jede. Kura traje sve dok kaalj ne prestane. Ovu mjeavinu aja poslao sam u Zagreb P. Lj. koja mi je meu ostalim odgovorila: ... Prije mjesec dana popila sam aj koji ste mi poslali protiv kalja. Nemam rijei ko jima bih Vam mogla zahvaliti na poslanom lijeku. Zaista mogu sigurno rei da je kaalj nestao, a dotad sam ga bez uspjeno lijeila nekoliko mjeseci raznim sirupima i lijeko vima. Va lijek je uinio, takoreku, pravo udo. Kaalj astmatini Korijen omana, list podbjela, gaveza i stolisnika u podjednakim dijelovima, dobro promijeati. Od te mjeavine jedau licu preliti s 2 decilitra kljuale vode. Ostaviti po klopljeno 1015 minuta. Nakon toga ocijediti i piti. KOSA Ispadanje kose 1. umanjak jednog jajeta mijea se tako dugo dok ne po stane pjenast, zatim se doda jedna lica ruma i lica ricinusova ulja. Ovim lijekom treba masirati korijen vlasi i tjeme. Kada je glava (kosa) dobro izmasirana, povee se toplim rupcem da se glava ne prehladi. Ta smjesa ostavi se na glavi 36 sati, ali jo je bolje ako se ostavi preko noi. Ujutro se vlasi isperu sa umanjkom. U zadnju vodu dodajte sok od pola oveeg limuna. Ponavlja se jednom tjedno sve dok korijen vlasi ne ozdravi. 2. Korijenje arih kopriva dobro se opere i 100 g stavi u litru dobre komovice ili 70% jaki alkohol i ostavi da stoji 8 dana na suncu. Nakon toga se ocijedi, nalije u istu bocu, doda se nekoliko kapi ricinusova ulja i neto malo kolonjske vode ugodnog mirisa. Tim lijekom se korijen kose masira svaki drugi dan. (Vidi i na str. 284288)

3. 100 g koprive (list) kuhati 20 minuta u pola litre vode, poklopiti, ostaviti oko 8 sati, ocijediti, zatim tome dodati 200 g vinskog octa. Ovim trljati glavu svaku veer. KRIA AKO BOLE 1. Kantariona (gospina trava), lie, pupoljak crne i bijele topole, korijen jaglaca, bobe od smreke od svakog bilja po jednu licu. Sve dobro promijeati i od te mjeavine je dau licu preliti s tri decilitra kljuale vode. Pije se triput dnevno prije jela. Kria treba dobro oviti toplom vunenom maramom i masirati toplim vinskim octom ili alkoholaturom ploda mrazovca. Treba se u krevetu dobro iznojiti i drati dijetu za vrijeme lijeenja. 2. Ivanjsko cvijee 4 jedae lice, cvijet jagorevine 6 jedaih lica, borovice 3 kavene lice. Sve dobro promi jeati i od te mjeavine jedau licu preliti sa 2 decilitra kljuale vode i zasladiti medom. Pije se nekoliko puta dnevno. 3. Bolesna kria dobro je prije spavanja masirati s uljem od arnike. 4. Ako kria toliko zabole da se ovjek ne moe uspraviti, onda ih treba masirati uljem od slaice. Na lanenu krpu stavi se ulje i privije na bolno mjesto. To ostaviti tako dugo dok se moe izdrati. 5. Uzme se jedna aka brana od istog ita i to zamijesi octom u mekano tijesto. Ta se smjesa debelo namae na lanenu krpu i privije na bolno mjesto. Treba izdrati koliko se god moe, pa ma koliko boljelo. Kad se vie ne moe tr pjeti, onda se skine i odmah namae istim uljem. Ako nema ulja, onda neslanim maslom treba namazati mjehure koji su pod djelovanjem obloga izbili na koi. Mjehure treba svaki dan mazati tako dugo dok ne zarastu. Za to vrijeme treba se kretati na svjeem zraku obavljajui razliite poslove. 6. Ugrijati svjeu borovu ili smrekovu smolu (to je meka, to je bolja). Ta se smola namae na platno i prilijepi na bolno mjesto. Tamo se ostavi tako dugo dok sama ne otpad ne. Kad otpadne, postupak se ponovi. To je dobro i za upalu kotane modine.

7. Svaku veer prije spavanja sloite na runik mlade li stove velikog ika (koji naraste i preko metar visine). Priveite preko tijela (kria i prsa) taj oblog od lia. Drite ga na sebi cijelu no do jutra. Postupak se ponavlja sve do pot punog ozdravljenja, jo i 14 dana poslije toga kad se osje ate ve potpuno zdrav. KILA 1. esto se desi da kod dizanja tereta mukarci, pa i ene, kako na narod kae okilave. im se takav sluaj primi jeti, treba oboljeli dio tijela masirati nekoliko nedjelja uljem od mandula. 2. Kilu lijei pelin ako se usitnjen stavi u vino i dobro ugrije. ista bijela krpa namoi se u vrue vino i stavi na oboljelo mjesto koje se povee suhom krpom. KRONINE BOLESTI Tamo gdje se ve pokazala jedna kronina bolest ili bolest koja se dugo povlai kao eerna bolest, tuberkuloza, rak, padavica, vrtoglavica i ostale dugotrajne bolesti, isto kada se pokau znakovi starosti, mora se uzeti unutarnja kupka i gnjeenje donjeg dijela tijela tri puta u roku od 8 dana. Na svaku litru vode za ispiranje uzme se puna mala lica sode bikarbone da se kiseline to bre neutraliziraju. Izmeu tri ispiranja uzme se svaku veer 100 g maslinova ulja, ali prirodno ista bez ikakve primjese. Najbolje je uzeti ga od proizvoaa iz Dalmacije. Na poetku svakog godinjeg doba ponovi se kura tako dugo dok je potrebno. Time se ne uklone samo bolesne ma terije, ve se i potie buenje elija, ovjek se potpuno po mladi. Osjea se kao nanovo roen. Pun je ivotne veselosti. Veini ljudi koji su uli u poodmakle godine potrebno je da se svakog etvrt godita podvrgnu kuri gnjeenja. Ostaje se na taj nain zdrav starost se ne osjeti. To je zato to je tom kurom krvotok poboljan (vidi Ispiranje crijeva ili..) Ako se radi o eernoj bolesti, bit emo iznenaeni uspje hom. Poslije treeg postupka povea se krvotok i 70% eera

nestaje prirodnim putem. Gdje je bilo 1618% eera, ostalo je moda samo 2%, to se s destiliranom vodom moe lako isprati (vodena kura). Ne smije se zaboraviti da izmeu tri pranja redovno svaka pola sata moramo uzeti nekoliko gut ljaja tople ili hladne natronske vode (sodom bikarbonom) da se sprijei da eer i dalje nadolazi u krv. Jedino tako se moe eerna bolest izlijeiti ako se eer odstrani ispere. Do danas nije pronaeno sredstvo za izlijeenje eerne bo lesti. Jo uvijek ostaje priroda kao najjednostavnije i najsi gurnije sredstvo protiv te bolesti, ak i najtei sluajevi mo raju popustiti. Kod 98% svih sluajeva postie se odmah ublaenje dok ozdravljenje slijedi samo po sebi. Kod preosta lih 2% mora se uzimati dezinfekciono ili sredstvo za ienje na krae ili dulje vrijeme. Kao npr. kalijev permanganat protiv raka. Tko je jednom zbog kronine bolesti proao kroz ovu kuru, ne smije ponovno prii starom besmislenom nainu prehrane. Ne treba tada pitati koliko ja trebam ovoga ili onoga jela, nego naprotiv s koliko malo jela mogu da se odrim. Ako jo uvijek teimo za tortama, tada smo jo na putu ruenja zdravlja. Isto tako ako jo teimo za okoladom sa umanjkom, to znai da nismo zdravi. Tko ima posla ili je imao sa eernom bolesti, gihtom ili reumatizmom, treba naroito da jede bijelu repu (sijanicu) koja se moe nai preko cijele godine. Oiena repa pirja se u vlastitom soku tono 20 minuta. Tada se gnjei tako dugo dok ne postane kao neki sirup, doda malo mlijeka ili vrhnja i gotov je najbolji prirodni lijek i prijatno jelo. Ako se za vrijeme nekoliko sedmica ovako prireena repa jede dva puta dnevno, bolest e biti sigurno odstranjena. Radi raz nolikosti repa se moe pripremiti i na drugi nain: ujutro si rova naribana s malo zobnih pahuljica, u podne pirjana kao to je naprijed opisano, a za veer popeena s malo zobenih pahuljica. Bijela repa apsorbira kiseline i djeluje bolje nego insulin. Cotoin je ipak bolji od insulina, jer je manje opasan. Ako se pirjana bijela repa analizira, vidjet e se da ona sadri or ganske soli povezane sa cotoinom. Radi ega bismo dakle uzi mali stvari koje djeluju samo do izvjesnog stepena i ponovo nas ostavljaju jednako bolesnim.

KIMENA MODINA, UPALA, SLABLJENJE IVACA I KIME Treba ugrijati svjeu borovu ili smrekovu smolu: smolu namaemo na platno i prilijepimo na bolno mjesto kime. Kada se samo odlijepi, treba novo platno sa smolom nama zati i prilijepiti. KRV Navala krvi u glavu Kamilice, kore od narande, stolisnika 3 lice, rusomae, matinjaka 2 jedae lice, lincure jedau licu. Gor nje dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu aja preliti s dva decilitra kljuale vode, ostaviti poklopljeno da stoji 1015 minuta, zatim ocijediti, pravim medom zasladiti i piti nekoliko puta dnevno po malu alicu. Za vrijeme lijeenja treba drati dijetu: hraniti se mli jenom hranom, povrem i voem. Meso jesti samo najvie dva puta nedjeljno i to svjee. Zabranjeni su suhomesnati proizvodi i konzerve kao i sva alkoholna pia. Krv isti 1. Po Kneippu: korijen maslaka i pirevine, vodopije list u jednakim dijelovima. Jedau licu tog bilja kuhati 3 minute i piti vie puta dnevno po alicu. 2. List jagode umske 4 jedae lice, list kupine i nane po 2 jedae lice, matinjak 5 jedaih lica. Sve dobro promijeati. Od te mjeavine jedau licu preliti s 2 decilitra kljuale vode, ostaviti da stoji 1015 minuta. Zatim ocije diti, dodati soka od limuna i piti prije jela triput dnevno. 3. Cvijet crnog sljeza jedaa lica, kiice 4 jedae lice, vrisak primorski, nane kudrave ili pitome po 3 je dae lice. Sve dobro promijeati i pripremiti kao pod 2. 4. List i cvijet podbjela u jednakim dijelovima dobro pro mijeati. Od te mjeavine jedau licu kuhati u 3 decilitra vode 23 minute. Ostavi se malo stajati, zatim se zasladi medom ili kandis eerom i pije prije objeda i veere. 5. etvrt litre mlijeka skuhamo, dodamo jedno tueno jaje i jedau licu meda. Pije se toplo ujutro i naveer.

6. etvrt litre zobi kuha se u litri vode tako dugo dok se zob potpuno ne skuha. Tada se ocijedi pritiskivanjem, doda sok od oveeg limuna i pije triput dnevno po alicu. Ne smije se sladiti. Krv iz nosa zaustavlja 1. Ubrati svjei stolisnik i prstima ga u dlanu istrljati. Za tim staviti na sljepooicu s one strane na kojoj tee krv iz nosnice i krv e prestati. Ili staviti za vrat. Punokrvni neka ne zaustavljaju curenje krvi iz nosa jer moe loe da djeluje. 2. Uzeti hrastove kore 2 jedae lice, koprive are je dau licu, stolisnika 3 jedae lice, trave od srca 4 jedae lice. Sve dobro promijeati. Od te mjeavine jedau licu kuhati 3 minute u 2 decilitra vode. U taj aj treba kva siti vatu i tamponirati nosnice. 3. Praak preslice 12 g prije objeda i veere treinu kavene lice. Vrlo je dobar kod vezivanja tkiva i kod krvarenja. Mrave osobe mogu se ugojiti uzimanjem gore spomenutog praka. Jako krvarenje od povrede otrog predmeta Bilo kako jako pa da ovjek i kost povrijedi odmah treba ranu politi jakom rakijom komovicom (2022 grada) namoiti istu bijelu prokuhanu krpu u istu rakiju i zaviti ranu. Sve zatim suhim zavojem zaviti. Za kratko vrijeme rana e zarasti. Krvarenje jako Krvarenje se odmah zaustavlja ako se istue svjea muka bokvica s bjelanjkom jajeta i time namae rana. Cirkulacija krvi Za bolnu cirkulaciju krvi kroz kou najjednostavniji je nain masaa koe suhom etkom. Na taj nain se mehaniki podraavaju krvne ile i ivci koe, ujedno se poveava mi jena tvari, izluivanje plinova i radna sposobnost.

Krvni pritisak i vrtoglavica Uzme se nane, kiice, kadulje i majorana u jednakim dije lovima. Od te mjeavine jedna lica prelije se s 300 g klju ale vode i ostavi jedan sat stajati. Nakon toga se ocijedi, doda sok od jednog oveeg limuna i neslaeno pije dva puta dnevno. Jesti nesoljenu kuhanu riu s malo masla. Krvni pritisak visok tlak 1. Kukuruzne svile, stolisnika po dvije jedae lice; list jagoda umskih jedaa lica, urice mala kavena lica. Sve dobro promijeati i jedau licu preliti s 3 decilitra klju ale vode. Ostaviti 1015 minuta poklopljeno stajati, zatim ocijediti, pelinjim medom zasladiti i piti toplo triput na dan prije jela po alicu, ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. Uzimati 20 dana u mjesecu. Zatim drugi mjesec opet 20 da na itd. 2. Glogova cvijeta pola kavene lice samljevenog u prah pomijea se s malo eera i popije s malo vode dva puta dnevno. 3. Izribati prijesnu proljetnu ranu ciklu i pomijeati sa sokom od limuna. Dnevno pojesti po mali tanjuri. 4. U pola litre alkohola 96% (pirit) stavi se 5 jedaih lica glogova cvijeta. Boca neka bude litrena. Dobro je zaepiti i dnevno barem jednom protresti. Nakon 10 dana se ocijedi. Od toga lijeka uzima se dnevno dva puta po 20 kapljica razrijeeno s malo vode. Ukoliko bolesnik pati od besanice neka uzme naveer prije spavanja 40 kapi, opet razrijeeno s malo vode. Taj lijek je dobar i za umirenje srca. 5. Imele, stolisnika, cvijeta od gloga i kamilice u jednakim dijelovima dobro promijeati. Priprema se kao pod 1. 6. Velika glavica bijelog luka kuha se 10 minuta u pola litre vode. Kad se ohladi, nalije se u bocu i doda 3 povea limuna. Pije se svaki dan natate po mala aica. 7. U jednu alicu stavimo 3 jedae lice kukuruznog brana i na to nalijemo 3 decilitra hladne vode. To neka stoji 23 sata. Nakon toga se preko dana pomalo pije. Brano ne treba mijeati ni dirati. To svaki dan treba ponoviti. 8. Dobro je skuhati aj od perina list i korijen 2 jedae lice na dva decilitra vode kuha se 510 minuta, a zatim pojede i popije. Uzima se triput dnevno po alicu.

9. Pekmez od borovnice navodno potpuno lijei visoki krv ni pritisak (tlak) ako se svako jutro natate uzima malu licu pekmeza. Taj lijek treba uzimati dulje vremena. U slu aju jaeg povienja tlaka uzmu se dvije male lice dvaput dnevno. 10. Treba naribati malu licu mukatnih oraia i zaliti vodom. Ako ne djeluje, isto ponoviti drugi dan. 11. licu glogova cvijeta stavi se u 200300 g hladne vode i pusti da zavri (ali ne smije kuhati). Zatim se skine odmah sa tednjaka i ostavi poklopljeno da se pari 10 minuta. Na kon toga se ocijedi, doda malo limunova soka i pije po alicu u podne i naveer prije spavanja. 12. Jedan ovei limun dobro operemo i jedan luk iste tei ne oistimo, sve zajedno sameljemo u stroju za mljevenje mesa i dodamo toliko eera koliko limun i luk tee zajedno (kod limuna se kotice odstrane). To se stavi u malu pri kladnu posudu i svako jutro natate uzme jedna kavena lica. 13. Svako jutro natate pojede se usitnjeni limun u koji se namijea 10 g kvasca. Kura traje 12 godine. 14. Bolesnici neka jedu 23 dana samo neslanu kuhanu ri u bez ikakve druge hrane. Ria se mora tako dugo kuhati dok ne postane posve kaasta. 15. Svako jutro natate treba popiti au limunade od jed nog limuna. Preko dana umjesto vode treba piti limunadu. 16. Pola kilograma limuna izree se i samelje na stroju za meso, pomijea s pola kg eera i ostavi 10 dana stajati. Od tog lijeka uzme se svako jutro natate jedna lica. 17. 50 g suhih ljusaka od mladog graha ili zelenih oiljaka (ice) od mladog svjeeg graha (pasulja) kuha se dobro po klopljeno u trietvrt litre vode dok se polovina ne ukuha. Od ovog aja pije se kroz tri sedmice svakog sata po 1 lica. Nakon 3 nedjelje uzme se za dalje tri sedmice po 30 g ljusa ka od mahuna, a nakon toga za 3 sedmice 10 g. 18. Uzeti jednu licu imele (suho lie i granice) i staviti u au sa 2 decilitra hladne vode. Ostaviti stajati preko noi poklopljeno. Piti 3 puta na dan. 19. Uzeti 510 g imele (suho lie i granice) i to preliti sa 4 decilitra vrele vode. Procijediti i piti 34 puta na dan. 20. Imele (gotov ekstrakt Visci fluid dobije se u ljekarni) uzimati 3 puta na dan po 3040 kapi.

21. Pomijeati po 25 g gloga (cvijet), bijelog luka, preslice i imele. Od ovoga uzeti 2 lice i preliti sa 3 decilitra vrele vode. Poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti prije jela. 22. Pomijeati po 25 g gloga (cijet), kamilice, maslinova lista, imele i bijelog luka. Uzeti 2 lice te mjeavine i preliti sa 3 decilitra vrele vode. Ostaviti 2 sata poklopljeno. Odliti i piti prije jela. 23. 1 licu imele (suho lie i granice) staviti u 2 decilitra hladne vode, ostaviti preko noi poklopljeno. Sutradan piti u 3 navrata. (U ljekarni se dobije ekstrakt Visci fluid.) Krvni pritisak nizak tlak 1. Dobro je piti vodu u kojoj se nalazi kineska gljiva. Za kratko vrijeme tlak e se normalizirati. 2. Rusomae 2 jedae lice kuhati 2 minute u 3 deci litra vode. Ostaviti da poiva 15 minuta, zatim ocijediti, me dom zasladiti (nije obavezno) i piti triput dnevno po alicu. Uz to je dobro dnevno popiti 12 alice prave crne kave i au crnog vina. KLIMAKTERIJ ene za vrijeme klimakterija mnogo se znoje. im se ena u klimakteriju pone znojiti, neka ne eka nego odmah po pije au bilo kakve tekuine i znojenje e prestati. To bi svaka ena trebala znati pa bi mijenu lake podno sile. Umaranje u radu nije preporuljivo. KLONULOST Osobe kojima ruke i noge otkazuju poslunost neka se kupaju u kupelji majine duice i masiraju oboljela mjesta tinkturom majine duice. Pije se 10 kapi dnevno razrijeeno s malo vode. Tinktura se pravi ovako: dobra aka sitno isjec kane majine duice na litru dobre jake domae rakije, u ko joj stoji 10 dana.

KOPRIVNJAA OSIP PO TIJELU URTIKARIJA 1. esto izbijaju od hrane na koi sitni mjehurii kao da je netko kou iarao arom koprivom. Ofurena mjesta tre ba trljati fino samljevenim branom i jesti kuhanu penicu koja se prethodno kvasi 6 sati u tolikoj koliini vode da po krije masu i sve upije. Dalje: kuhati tu aku penice u malo vode vie na pari sve dok ne popuca. To preko dana jesti umjesto kruha. 2. U 100 g vode stavi se lica istog gaenog vapna i dobro promijea. Kroz gustu prokuhanu bijelu krpu procijedi se Od te tekuine popije se jedna lica; ostatak se baci. To se ponavlja tri puta dnevno. KONE BOLESTI Kurje oi uljevi na nozi 1. Na komadi vate treba staviti komadi svjeeg limuna sa sokom i preko noi priviti na ulj. Ako se ovako postupi nekoliko veeri, ulj e otpasti. Prethodno neka se noge do bro iskvase i isperu u toploj vodi, a ulj, kolikogod se to moe, izree otrim noem. 2. Neki ljudi tvrde da je i bijeli luk dobar za odstranjenje kurjih oiju, ulj se izree, bijeli luk se istrae i privije na ulj. To se ponavlja nekoliko veeri. 3. Suhu ljivu treba izrezati u dvije pole i jednu priviti na ulj. Svaku veer treba ljivu mijenjati i za nekoliko dana ulj e nestati. 4. Naribati sirovi krumpir i priviti ga na ulj prije spava nja. To se ponavlja nekoliko veeri. 5. Kurje oi mogu se odstraniti bez bola ako se na njih stavi postolarska smola i preko toga prilijepi leukoplast ili komadi polivinila. 6. Flanelsku krpu treba dobro natopiti pepelom od drva i ugrijati na ploi tednjaka da bude sve vrue. To se stavi na kurje oko. Ponavlja se na dan tri puta, a lijeenje prema potrebi moe trajati i vie dana. 7. Na tvrdu kou na tabanima i na kurje oko treba preko noi staviti svje list brljana. To ponavljati tako dugo dok bolest ne proe.

Kone bubuljice, liaji, tuberkuloza koe Lie konoplje nabrati ljeti i osuiti u hladu. Usitniti 1 je dau licu i kuhati 23 minute u 3 decilitra vode. Zatim ostaviti 10 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga ocijediti. Pije se dvaput dnevno po malu alicu. Istim ajem se ispiru bolna mjesta. Kona bolest psoriasis ljuskavac 1. Uzroci te bolesti nalaze se u krvi, a uzronici su mikro bi. Prvenstveno je ovdje potrebno lijeiti krv. Prekomjerno uivanje svinjskog mesa i suhomesnatih proizvoda izaziva spomenutu konu bolest koja se vrlo teko lijei. Znanost skoro je nemona u nastojanju posvemanog lijeenja te bolesti. Moemo joj sprijeiti dalji razvoj ako se gornja bo lesna koa polako, oprezno, ostrue i skine do zdrave i na maze arnikovom tinkturom. Ujedno treba piti aj od mjea vine: ikovog lia, rumarina, vodopije, are koprive (cijela biljka s korijenom) hmelja, gospine trave od svakog po 15 grama na litru i pol vode kuha se 68 minuta. Pije se vie puta dnevno po malu alicu, a kura traje 36 mjeseci. 2. Bolesna mjesta na koi treba mazati bijelim uljem, dva put dnevno i grijati kod tople pei. Tvrda koa na tabanima ista krpa namaze se smolom od bora i prilijepi na tvrdu kou gdje treba da ostane 8 dana. Nakon toga se zavoj mi jenja svakih 8 dana sve dok jednog dana samo ne otpadne. Vanjska zaraza koe, nepodnoljivi svrbei 1. Raena slama sitno isjeckana (10 jedaih lica) stavi se u litru vode i kuha na tihoj vatri 15 minuta. Tim mlanim ajem prati bolna mjesta dva-tri puta dnevno. To je ujedno vrlo dobar lijek protiv vodenih priteva. 2. U litru vode staviti aku smrekovih vrika i kuhati pola sata. U tu vodu nakvasiti istu krpu i lako iscijediti. To se stavi kao oblog na bolna mjesta i preko toga suho platno od flanela ili marama. Svaka 2 sata treba oblog mijenjati. Prije spavanja stavimo oblog za cijelu no.

LIAJI EKCEMI 1. Liaji su kone bolesti kojih ima vie vrsti. Oituju se u raspucanoj koi. Postoje: svrbljivi, suhi, mokri, ljuskavi i drugi. Lijeenje je tegobno. Mora se uporno i dugo lijeiti. Za liaj se uzima: enske i muke bokvice, kadulje i kiice svakog po dvije jedae lice; hrastove kore jedau licu, pelina pola male kavene lice. Sve dobro pomije ati. Od te mjeavine 2 jedae lice kuhati 5 minuta u 300 g vode. Piti dva puta dnevno po alicu ili vie puta dnevno 13 gutljaja. Osim toga napadnuta mjesta treba jedanput dnevno pariti nad vodom u kojoj se kuha trinje od sijena. Trinje se za vrijeme parenja ne vadi iz vode. 2. Ako je liaj na takvom mjestu da se mogu stavljati ob lozi, onda se skuha aj od ovakve mjeavine: korijen ika, brezovo lie, kora brijesta (sredina kore), kora hrasta, ili babuke hrasta, jablanovo lie, stolisnika u jednakim di jelovima. Sve se dobro promijea. Od te mjeavine staviti 4 jedae lice u litru vode i kuhati pola sata. Zatim stavljati obloge na oboljela mjesta. Preko dana piti aj od imirova lista: na pola litre vode stave se 2 jedae lice (list se pret hodno sitno izree), i kuha se tako dugo dok se jedna etvr tina ne ukuha. Zasladi se pravim medom i to obilato, jer je aj gorak. Pije se mala alica dnevno tri puta. 3. Kod derueg liaja upotrebljava se slijedei aj: pomi jeati kadulje, rumarin, preslicu, bokvicu muku u pod jednakim dijelovima, i od te mase uzeti kavenu licu i preliti sa 3 decilitra kljuale vode. Pola sata ostaviti poklopljeno da stoji, ocijediti i preko dana pomalo piti. 4. Uporni liaj koji se teko lijei: 13 jedaih lica sitno isjeckanog korijena od omana stavi se u pola litre vode i ku ha. Za vrijeme kuhanja treba odstraniti drvenasta vlakna od korijena. Kad se sa tednjaka skine, doda se 5 jedaih lica maslaca u kojem ne smije biti soli. Tim lijekom mau se obo ljela mjesta. 5. Treba jesti kuhanu penicu: svako vee probere se aka penice i nalije na nju toliko vode da je penica upije do jutra. Ujutro se na penicu nalije malo vode i kuha (vie u pari) dok ne popuca. To se pomijea sa alicom kuhana mli jeka i pojede preko dana. Pije se i aj od peninih mekinja (posije), a bolna mjesta mau bjelanjcem od jaja u koje se umijea malo istucanog praha od lipovog ugljena.

6. Poljske preslice, enske bokvice, kamilice u jednakim dijelovima. Od te mjeavine kuhamo 3 jedae lice u pola litre vode 68 minuta. Ovim ajem peremo bolna mjesta dva puta dnevno. Poslije pranja namaemo bolna mjesta te kuim puderom (dobije se u ljekarni). 7. Navodno je vrlo dobar lijek protiv liaja (ekcema) i ovaj: dva puta dnevno pripremiti bilo kakav biljni aj za ienje krvi i svaki dan, ujutro i naveer, pojesti malu liicu kvasca. To se ponavlja sve dok liaj posve ne proe. 8. licu sumpornog cvijeta u finom prahu (dobije se u lje karni) pomijeati u alici s ribljim uljem, i to tako da ne bude masa ni odvie rijetka ni gusta. Tom mau masiraju se bolna mjesta preko dana i navee dok se ovjek odmara. Dok traje lijeenje, bolna mjesta ne smiju doi u dodir s hladnom vodom. Uope treba se kloniti vode. Ako je ekcem na licu, lice umjesto pranja brisati vatom umoenom u fino ulje. 9. Lie konoplje jedaa lica kuha se 5 minuta u 3 deci litra vode. Zatim se ocijedi, pravim medom zasladi i pije triput dnevno prije jela. Kura traje 68 mjeseci. Osim gore navedenog aja bolna mjesta treba mazati ovom mau: katrana od bora ili breze 15 g, svinjske masti ili jestivog loja bez soli 130 g. Tome se doda 1015 g sumpornog cvi jeta (dobije se u ljekarni). Vlani liaj ekcem 1. Na povrini koe obino nastaju bubuljice, sitni mjehurasti pritii, koji se znadu razviti i zaraziti veliku povrinu koe. To je vlani ekcem liaj koji se teko lijei, ali se moe izlijeiti. Kupi se u ljekarni 100200 g katrana od jelo va ili brezova drveta. Na svakih sto grama doda se 100 g ma slinova ulja i kuha 5 minuta. Ovim lijekom se mau bolesne povrine koe ujutro i naveer prije spavanja. Voda ne smije doprijeti do bolesne koe. Nakon mazanja bolesni dio zavee se prikladnim zavojem koji ne proputa vodu. Za nekoliko dana bolest e proi. 2. Liaj e nestati ako se nekoliko dana pere sokom od vinove loze. Kad u proljee vinogradari obrezuju lozu, iz loze na panju potee sok kojeg valja u bocu nakupiti.

3. Liaj mazati sokom od limuna zatim premazati tekuim puderom (dobije se u ljekarni). Svaku veer ponoviti do ozdravljenja. 4. Liaj ekcem na rukama dobro je prije spavanja bol na mjesta masirati glicerinom. To se svaku veer ponavlja tako dugo dok liaj ne iezne. 5. Liaj lijei i morska sol ako bolna mjesta svaku veer prije spavanja istrljamo solju. 6. Vlani liaj s jakim svrabom lijei plod borovnice u obliku ekstrakta (izvatka). Plod se kuha do gustoe sirupa i od toga namae debeli sloj na gazu ili isto platno koje se stavi na bolno mjesto, gdje treba da ostane 1014 dana. Gaza se osui, a sirup ostane prilijepljen na kou i svrab za kratko vrijeme nestane. 7. Protiv vlanog ekcema uzme se ovei krumpir, napola preree i skuha u neslanoj vodi. Tom mlanom vodom peru se nekoliko minuta bolna mjesta kad svrbi. Voda se moe upotrijebiti 3 dana, mlana ili hladna. Nakon toga se skuha novi krumpir. Poslije pranja ne brisati ruke, odnosno bolna mjesta. Neka se samo osui, zatim treba bolna mjesta rib ljim uljem namazati ili mau koju koa najbolje podnosi (maslinovo ulje ili slino). Terapija traje 8 nedjelja. 8. Liaj, navodno se posve sigurno lijei ako bolna mjesta vie puta dnevno peremo vodom u koju se nalije lica rafi niranog petroleja (200300 g vode). Za vrijeme lijeenja pa i dulje ne smije se upotrebljavati sapun. 9. Vlani ekcem koji se iri po koi Pelagi je sa sigur nou lijeio ovako: u pola litre maslinova ulja ili manje sta vi se 50 grama brezovog katrana ili jelovog (dobije se u ljekarni) kuha se dok se ne ukuha da ostane tri etvrtine. Tom masom mazati bolna mjesta. LIJEK PROTIV SVAKE BOLESTI Pola litre borovice stavi se u dvolitrenu bocu. Na to nalije litru jakog zdravog prirodnog vina i pusti 24 sata stajati. Na kon toga doliti pola litre komove rakije i 23 lice eera u prahu. Zatim sve dobro promijeati. Borovice ne baciti nego svako jutro i veer 56 zrna provakati i progutati s aicom vina. To se ponavlja tri dana. Dva dana ne uzimati.

Zatim opet tri dana uzimati itd. Tako pripremljen lijek ubla uje glavobolju, bistri razum, osvjeava tijelo, lijei srce, griu, melankoliju, vrtoglavicu, zlatnu ilu. LICE Brazgotina na licu Svaku veer treba drati na licu sloen mokar rupi (pet minuta). Poslije se lice blago obrie i brazgotina namae topljenim vrhnjem. Kura traje 6 nedjelja. Pritii Pristii koji su ei u pubertetu, mogu se odstraniti redo vitim uzimanjem svjeeg pekarskog kvasca (germa). Kvasac se uzima triput dnevno za vrijeme jela u veliini divljeg ljenjaka jedno nedjeljno. Koa se dobro opere toplom vo dom i aseptin sapunom. Lice se obrie sa istim frotir ru nikom. U litru kljuale vode stave se 4 jedae lice kamilice, glavu se pokrije plahtom ili neim slinim i lice pari nad kamilicom sve dok ima pare. Mokro lice blago obrie, ohladi, zatim se ispere hladnom vodom. Lice mazati kremom koja hrani kou. Na hladni zrak se ne smije izii poslije parenja barem jedan sat. KOSTI Kostolom Ako tko doivi saobraajnu nesreu (toga danas ima do sta) ili bilo kakav sluaj gdje kosti stradaju, neka sitno iz ree korijen gaveza; jedna aka stavi se u alicu mlijeka i im zavri odmah se skine s vatre. Tu smjesu treba obloiti oko polomljenog mjesta. Rana kao i kosti za kratko vrijeme e zarasti. Kostolom i stare rane Kod starih trulih rana i kostoloma treba skuhati preslicu (svjeu) 2 lice na pola litre vode kuhati 45 minuta i tim ajem ranu ispirati a biljkom zaviti bolesno mjesto. Preslica

koristi i kod mravih ljudi koji ele da se ugoje. Uzima se u obliku praka na vrku noa s malo meda, mlijeka ili vode. Popije se kao aspirin. Kostobolja (giht) Pokojni Vaso Pelagi lijeio je kostobolju na ovaj nain: narezao je slatkog kupusa u jednu istu posudu u koju je nalio toliko ulja da se moglo priti. Kupus je prio tako du go na vatri dok se nije pretvorio u sos. Tu je smjesu debelo namazao na lanenu krpu i privio na bolno mjesto. Privezano je drao 24 sata. Taj lijek je ponavljao sve dok bolesnik nije ozdravio. Da kosti otvrdnu 1. List rumarina 4 lice i etvrt kg masla kuha se neko liko minuta u litri zdravog bijelog vina. Tom tekuinom ma siraju se noice djeteta. Dva puta nedjeljno treba dijete ku pati u odvaru mlade hrastove kore. Poslije kupanja zaviti ga u stare krpe ili pelene, jer nakon zavoja pelene postanu rune. 2. Mekane kosti kod djece (naroito ako ne prohodaju na vrijeme) lijei se ovako: 10 lica ruzmarinova lista prelije se litrom kljualog vina. Time se svako jutro i veer masi raju djeje noge, a preko noi stave se na noge od istog vina topli oblozi. Oblozi se zaviju suhom krpom. KRASTE I BUBULjICE Krastice i bubuljice nestat e ako se peru vodom u kojoj se kuhala kora brezovog drveta. KRSTOBOLJA Uzeti dvije do tri ake ljusaka od jaja, zrele rajice, bun deve, lia alosne vrbe, eerne repe (ili stone repe) i vrijee od krastavaca po 500 g. Sve se to stavi u kadu ili jo

bolje u kakvu kaicu i zalije kljualom vodom. Kad se ohladi tako da se u vodi moe izdrati, neka se bolesnik pari tako dugo dok je voda vrua. MOKRANI ORGANI Mokrenje krvi 1. Jedna kavena lica lia medvjeeg groa stavi se u 200300 g vode i kuha 45 minuta. Pije se gutljajima vie puta dnevno po malu alicu. Jo je efikasnije ako se uzima u obliku praka (stue u avanu ili samelje na mliniu za mljevenje kave) ujutro i naveer po pola kavene lice. 2. U pola litre zdravog vina stavi se 4 lice usitnjenog stolisnika i kuha 5 minuta, nakon toga ostavi poklopljeno ne koliko minuta po strani. Tada se procijedi i pije triput dnev no po alicu. Gornji aj koristi i kod utice i vodene bolesti. 3. List breze, petoprste, koprive are po 2 jedae lice; cijela biljka perina (korijen list), zeji trn (korijen) po jeda u licu. Dobro promijeati. Od te mjeavine jedau licu preliti sa 2 decilitra kljuale vode. To piti vie puta dnevno. 4. Preslica, ipka plod (divlja rua), medvjeeg groa, nane, kukuruzne svile u podjednakim dijelovima dobro promijeati i pripremiti kao pod 1. 5. List divlje kruke, enske bokvice, zejeg trna po je dau licu, koprive are (cijela biljka) 3 jedae lice. Sve do bro promijeati. Od te mjeavine 2 jedae lice preliti s 3 decilitra kljuale vode. To piti vie puta dnevno. Moe se piti i hladno. 6. Medvjeeg groa, korijen gaveza po 3 jedae lice, kukuruzne svile, vodopije po 2 jedae lice. Dobro promi jeati. Mjeavinu pripremiti kao pod 1. 7. Po 20 g sreenjaka, stolisnika, kamilice, plunjaka, i krasuljka. Od toga uzeti 4 lice, prelije se s pola litre vrele vode, poklopi, ostavi 4 sata i ocijedi. Piti svaka 2 sata po 1 licu. Krv u mokrai 8. Uzeti po 20 g srenjaka, hajduke trave, kamilice, plu njaka i tratinice. 4 lice te mjeavine preliti sa pola litre

vrele vode i ostaviti poklopljeno 4 sata. Procijediti i piti po 1 licu svaka 2 sata. 9. Izmijeati po 20 g troskota i koprive (list) te po 30 g borovnice i korijena vodene paprike. Uzeti 3 lice, kuhati 10 minuta u pola litre vode, tri sata nakon toga ocijediti i piti 3 puta po alicu prije jela. Mokrana cijev zatvorena uveana prostata 1. Rusomae, brezovo lie, list podbjela po 2 jedae lice; preslice, suhog korijena vrtnog perina po jedau licu. Gornja se koliina kuha u litri vode 510 minuta. Zatim jedan sat stoji po strani. Tada se ocijedi, pravim me dom zasladi i preko dana esto pije umjesto vode. 2. 10 dkg sitno isjeckane smee kore od ploda divljeg ke stena stavi se u litru alkohola 96% jakosti (pirit) i ostavi 10 dana stajati u zaepljenoj boci. Bocu treba dnevno pokoji put protresti. Od tog lijeka uzima se dvaput dnevno po 10 kapi razrijeeno s malo vode. Pije se prije objeda i veere. Uzima se 20 dana u mjesecu, 10 dana ne, zatim ponovno 20 dana itd. 3. List medvjeeg groa samelje se u prah. Od tog praha uzimati po pola male kavene lice ujutro i naveer prije spa vanja. Ovaj lijek sigurno lijei. 4. Kukuruzne svile (nitaste njuke), preslice, list divlje kruke, uzeti u podjednakim dijelovima, dobro promijeati. Od te mjeavine 2 jedae lice preliti s 3 decilitra kljuale vode. Sve ostalo kao pod 1. Zastoj mokrae 1. List perina, korijen perina, korijen zejeg trna, plod borovice, slatki korijen po 20 g. Sve dobro promijeati i od te mjeavine 1 licu preliti sa 250 g kljuale vode i hladno piti. 2. Ako se mokraa zaustavi i ne moe se mokriti, uzme se 50 g lia i korijena od celera u jednakim dijelovima i sta vi u litru bijelog zdravog vina i pusti da kuha 12 minute. Treba presaviti istu bijelu krpu, nakvasiti u vrue vino i poloiti na mali trbuh, zatim previti s nepropusnim platnom da se zadri toplina. To se svaku veer ponavlja do potpunog ozdravljenja.

3. Samelje se korijen perina na stroju za mljevenje mesa i istisne 1015 kapi soka na kocku eera. Uzima se triput dnevno. Isti lijek vrijedi i kod vode u bubrezima i zapaljenje mokranih kanala, poveane prostate i kamenca u bubre zima. 4. Skuha se preslica 2 lice na pola litre naravnog vina i pije nezaslaeno vie puta dnevno po malu alicu. Katar mokranog mjehura 1. Tri glavice bijelog luka sitno se izree, stavi u 400 g bi jelog vina i kuha 10 minuta. Nakon toga ostavi se da stoji 15 minuta i ocijedi. Pije se naveer prije spavanja po alicu. aj mora biti topao. Kura traje 3 nedjelje. Kroz to vrijeme pije se aj od jema ili zobi. Dvije lice jema prelije se s pola litre kljuale vode i ostavi poklopljeno. Kad se ohladi, pije se umjesto vode. Jeam ili zob prije upotrebe dobro oprati. 2. Preslice, nane i brljana u jednakim dijelovima dobro promijeati i od te mjeavine malu kavenu licu kuhati 23 minute u 2 decilitra vode. Uzima se svakih sat-dva po licu. Svaku veer prije spavanja potrebno je pariti se s preslicom (jedna aka na litru vode kuhati 58 minuta). Ponavlja se do ozdravljenja. Odlian je lijek za ovu bolest i drugih zapaljenja kod enskih organa uvarak od kore badema. U jednu litru vode kuhati 23 lice kore od ploda badema dok se ne ukuha na polovinu. Od tog lijeka piti vie puta dnevno po malu alicu. Upala mokranog mjehura 1. List breze, list medvjeeg groa, kukuruzne nitaste niti, slatki korijen, korijen pirike od svakog po 20 g. Jedna lica gornje mjeavine prelije se sa 250 g kljuale vode i ostavi 10 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga se ocijedi i pije triput dnevno po alicu poslije jela. 2. Smrekovih vrika 25 g stavimo u 3 litre vode i pusti mo da se kvasi 2 sata. Od te tekuine treba piti 4 alice dnevno. 3. Po 50 g korijena bijelog sljeza, brezova lista, lista medvjetke, kadulje i rastavia. Uzeti 4 lice, preliti s pola litre vrele vode, pokriti, 23 sata iza toga odliti, piti 45 puta dnevno po 1 au.

4. Po 50 g korijena bijelog sljeza, brezova lista, lista medvjetke, kadulje i rastavia. Uzeti 4 lice i preliti s pola litre vrele vode, pokriti, ostaviti 23 sata, odliti, piti 45 puta dnevno po 1 licu. 5. Pomijeati po 5 g bijelog sljeza (korijen), breze (list), kruke (list), medvjeeg groa (list), kadulje i preslice. Uze ti 4 lice te mjeavine, preliti sa pola litre vrele vode, na kon 23 sata odliti i piti 45 puta na dan po 1 au. 6. Pomijeati po 50 g bijelog sljeza (korijen), lanena sje mena, brezova i borovinog lia te lia od medvjeega groa. Uzeti 4 lice, preliti sa pola litre vrele vode i nakon 23 sata odliti. Piti 45 puta na dan po 1 au. 7. Pomijeati po 50 g kadulje, breze i medvjeeg groa,, dodati po 50 g cvijeta bijelog sljeza i preslice. Sve dobro pomijeati, uzeti 3 lice, preliti sa pola litre vrele vode, po klopiti, ostaviti itav dan. Piti u manjim koliinama preko dana umjesto vode. 8. Pomijeati po 20 g selena (korijen), breze (list), medvje eg groa, lanena sjemena i kilavice. Uzeti 2 lice i preliti sa 3 decilitra vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, odliti i piti u 3 obroka u toku dana. 9. Uzeti 3 liice perina stucanog ploda, preliti sa 5 deci litara vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, zatim piti u 3 navrata prije jela. 10. Pomijeati po licu perina (stucanog ploda), komoraa i kima. Preliti sa 5 decilitara vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, zatim piti u 3 navrata prije jela. 11. Pomijeati po 20 g mrkve, perina, celera, ania i kima (sve plod). Uzeti jednu licu te smjese, preliti sa 3 decelitra vrele vode, ostaviti 4 sata, zatim piti prije jela. 12. Pomijeati po 20 g kilavice, medvjeega groa, breze selena (korijen) i lanena sjemena. Uzeti 2 lice te smjese, preliti sa 4 decilitra vrele vode, ostaviti 2 sata da stoji, za tim piti umjesto vode. Mokraa ako sama od sebe curi 1. Treba svako jutro i veer trljati cijelo tijelo hladnom vodom, spolni organ prati vodom u kojoj se kuhala hrasto va kora. Treba se kretati na slobodnom zraku, uvijek neto raditi.

2. Gospinog cvijeta, bedernike po 2 jedae lice; cvijet i list divizme, estoslavice po licu. Sve se dobro promije a i od te mjeavine jedaa lica prelije s 2 decilitra kljua le vode. Pije se prije jela triput dnevno. 3. Plod perina 1 lica kuha se 20 minuta u pola litre vode. Pije se mlano vie puta sve do potpunog ozdrav ljenja. 4. Dvije ake jema i dvije ake prosa oprati i kuhati u litri vode dok ne postane mekano. Pije se triput dnevno po alicu. 5. Lijei brezov sok ako ga uzimamo 5 puta dnevno (jedna lica u decilitar mlijeka). Ako boli mjehur 1. Prije spavanja pripremi se vrui oblog od vinskog octa i poloi na mjehur. Zatim se treba toplo pokriti. Ponavlja se nekoliko veeri. 2. Uzeti po 20 g srenjaka, odoljena, hmelja, bijele topole (kora) i kilavice (korijen). 5 lica mjeavine kuhati 5 minuta poklopljeno u litri vode. Ostaviti 2 sata i to piti u toku dana 56 puta. Ostale bolesti mokranih organa 1. List breze, petoprste, koprive are po 2 lice; cijela biljka perina (korijen i list), korijen zejeg trna po je dau licu, dobro promijeati. Od te mjeavine jedau licu preliti sa 23 decilitra kljuale vode. Pije se vie puta dnevno. 2. Preslice, ipka plod (divlja rua) medvjeeg groa, nane, kukuruzne svile, u podjednakim dijelovima dobro promi jeati i pripremiti kao pod 1. 3. Trava od kile, zrna borovnice po 3 jedae lice; pre slice jedau licu, koru zejeg trna po 2 jedae lice. Sve dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti s 2 decilitra kljuale vode. Pije se triput dnevno ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. Oteeni mjehur Na ulju se skuha nekoliko kriki (enja) bijelog luka i namae donji dio trbuha. Za kratko vrijeme otok e proi.

Kako kod svih bolesti tako i kod bolesti mokranih orga na potrebno je drati se dijete. Treba jesti mlijeko i mlije na jela, sve vrsti povra i voa. Povre ne prekuhavati nego kuhati u malo vode i to ne dugo. Hranu soliti to je mogue manje. Pie neka bude ljekoviti aj. Meso jesti rijetko, naj vie triput nedjeljno, i to samo u podne. Nipoto ne uzimati zaine i alkoholna pia. Izbjegavati jake juhe od mesa, kon zerve, suho meso i suhomesnate proizvode. Kamenci i pljesak u mokranoj beici i mjehuru 1. Preslice, medvjeeg groa, smrekovih bobica (samlje veno) i list umske jagode po 2 jedae lice; suhe ljuske od mahuna 3 jedae lice, crvotoine jedaa lica. Sve dobro promijeati. Od te mjeavine 10 jedaih lica kuhati u 2 litre vode dok se ne ukuha na polovicu. Od tog aja piti po ali cu triput dnevno prije jela. 2. Dvije jedae lice kotica od divljih treanja istue se u avanu i stavi u decilitar alkohola 96% jakosti. Boca se dobro zaepi i ostavi 10 dana stajati. Od tog lijeka uzima se jedanput dnevno 610 kapi razrijeeno s malo vode. 3. Jedau licu sjemena od dinje istui u avanu i kuhati 23 minute u 2 decilitra vode. To piti vie puta dnevno. 4. Uzeti 3 lice smilja (cvijet), preliti sa pola litre vrele vodei ostaviti poklopljeno 810 sati. Ocijediti, piti u 3 na vrata. 5. Na sitno stucati oko 25 g kotica divljih treanja, to me dodati 80 g obina pirita. Ostaviti tjedan dana da stoji u zaepljenoj staklenki na umjerenoj temperaturi. Dnevno piti 56 kapljica. 6. aku lanenog sjemena preliti sa pola litre vrele vode. To piti svaka dva sata po 1 decilitar. Svaki dan pravi se svje i aj. 7. aj od ljeskova lia ili ipkovih zrnaca koristi kod mokranog mjehura. Mokrenje u snu 1. Ljupine od jaja dobro se operu, osue i u avanu dobro istuku u fini prah. Taj prah daje se bolesniku na vrku noa svako jutro natate. To se ponavlja tako dugo dok bo lesnik ne ozdravi.

2. Preslice, divizme cvijet, kantariona po jedau licu; medvjeeg groa, stolisnika po 2 jedae lice. Sve do bro promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti s 2 decilitra kljuale vode. Pije se triput po alicu. 3. Vano je da je dijete toplo odjeveno i da ima tople ci pelice. 10 dana bolesnik treba ako nije stariji od 7 godina da uzima vie puta dnevno po malu alicu Ursi aja (dobije se u ljekarni). Preko noi treba na trbui staviti topli termofor. Jedan sat prije spavanja treba izbjegavati tekuinu. Hrana mora biti veinom suha. 4. Svaku veer prije spavanja uzeti pola kavene lice pra ka od petrovca. To vrijedi i kod nepovoljnog mokrenja kod ena. Uzima se due vrijeme. 5. Uzme se sok od pola kg limuna u koji se stave ljuske od pet jaja, prethodno dobro opranih. Kad se ljuske u limu novu soku rastope, dobro se promijea i nalije u jednu bocu. Od tog lijeka uzima se triput dnevno po alicu u ob liku limunade. Mora se vodom razrijediti. 6. Djeca koja mokre u snu u postelju treba da piju aj od jema ili prosa svaku veer prije spavanja po alicu. Jed na lica prosa na 300 g vode, kuhati 23 minute. 7. 20 g zdrobljenog koprivinog sjemena i 60 g raenog brana, pomijea se i doda malo vode i meda da se dobije tijesto, naini 5 kolaia i ispee. U toku 2030 dana na veer pojesti po 1 kolai. Mjehur prehlaen Nekoliko enja bijelog luka skuha se u 100200 g vode i ocijeevina popije. Ponavlja se svako jutro nekoliko dana. Mokrani mjehur (ienje i upala) Lijei se s parnim sjedeim kupkama od preslice i brljanova lista i preko noi toplim oblozima od aja zobene slame. Slamu sitno isjeckati i 8 lica staviti na litru vode. Kuhati 810 minuta. Mokrenje teko 1. Uzeti po 25 g nane (list) i perina, te po 25 g zubae (Cynodon dactylon) (ile) i krkavine (kore). 3 lice smjese

preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti i ostaviti cijelu no. Piti umjesto vode. 2. Uzeti po 20 g anisa, perina, celera, mrkve i kima. 3 li ce smijeanih i zdrobljenih plodova preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 3 sata, zatim piti u 3 navrata nakon jela. MATERNICA Menstruacija prejaka 1. Rusomae 3 jedae lice, hrastove kore 2 jedae lice, brezovog lista, kantariona, odoljena po jedau licu. Sve se dobro promijea i od te mjeavine jedaa lica preli je se s 2 decilitra kljuale vode. Ostavi se da stoji poklop ljeno 1015 minuta, zatim ocijedi, pravim medom zasladi i toplo pije prije jela po alicu triput dnevno. 2. Rusomae 2 jedae lice, imele jedaa lica, pres lice jedaa lica. Pripremamo kao pod 1. Uzima se kao gore kroz cijelo vrijeme dok traje menstruacija. 3. Koprive mrtve, koprive are, list divljeg imira u podjednakim dijelovima dobro se promijea. Od te mje avine jedau licu kuhati 5 minuta u 3 decilitra vode. Ostaviti poklopljeno 10 minuta po strani. Zatim ocijediti, medom zasladiti i piti prije jela po alicu triput dnevno. 4. Jedau licu sitno istuenih iarki od vjenozelenog empresa (kiparis) preliti sa 3 decilitra kljuale vode. Pri prema kao pod 1. 5. Ako je poveana i produena treba uzeti po 35 g ruso mae i metvice, te po 15 g kamilice i cvijeta nevena. Tri li ce te smjese prelije se s 4 dcl vrele vode, poklopi, poslije 2 sata ocijedi i pije po 1 alica ujutro i naveer. Menstruacija pojaana i produena 1. Uzeti po 30 g troskota i rusomae i 40 g imele. Od ovo ga uzeti 2 lice, kuhati u 2 decilitra vode oko 15 minuta, ostaviti 4 sata, zatim procijediti te piti u 2 navrata, ujutro i naveer. 2. Uzeti po 30 g rusomae i troskota te po 20 g kamilice i bijele imele (list). Od toga uzeti 3 lice, preliti sa 4 decilitra vrele vode, poklopiti ostaviti 2 sata, zatim piti toplo ujutro i naveer.

Menstruacija slaba 1. Rumarina, nane (paprena metvica), ili nane kudrave, list bagrema (akacije) cvijet nevena u jednakim dijelo vima dobro se promijea i od te mjeavine jedaa lica prelije s 3 decilitra kljuale vode, ostavi poklopljeno 1015 minuta. Zatim ocijedi i pije toplo prije jela triput dnevno ili svaki sat-dva po dva-tri gutljaja. 2. Korijen valerijane, divljeg pelina, latice nevena u pod jednakim dijelovima. Od te mjeavine kavena lica prelije se s 3 decilitra kljuale vode. Ostalo kao pod 1. Grevita i bolna menstruacija 1. Trandovilje, bedrenike, orahove rese u podjednakim dijelovima dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu kuhati 3 minute u 3 decilitra vode. Od tog lijeka piti vie puta dnevno po malu alicu. 2. Stolisnika, komoraa, oajnice u podjednakim dije lovima dobro promijeati i od te mjeavine 2 jedae lice preliti s 3 decilitra kljuale vode. Ostaviti poklopljeno 10 minuta. Zatim ocijediti, pravim medom zasladiti, piti vie puta dnevno po alicu. Krvarenje iz maternice 1. Potonjaka (cvjetne vrike) 4 jedae lice, kuhati 2 minute u litri vode. Time se ispire vagina i pije aj po ma lu alicu triput dnevno. 2. Podanak srenjaka 5 jedaih lica kuhati 10 minu ta u litri vode. Tim uvarkom ispire se vagina. 3. Rusomae, koprive are po 2 jedae lice, srenjaka pola jedae lice vranilove trave, dimnjae po 3 je dae lice. Pet jedaih lica gornje mjeavine prelije se sa pola litre kljuale vode i toplo pije vie puta dnevno. 4. Oraie vjeno zelenog empresa (Cupressus sempervirens) (raste u Dalmaciji) stue se 50 g i stavi u pola litre alkohola 96% jakog da stoji 10 dana (u sluaju potrebe moe se koristiti za nudu ve nakon 12 sati). Od te alkoholature uzme se 1020 kapi razrijeeno s malo vode

ujutro i naveer prije spavanja i krvarenje e nestati. Taj lijek svaka ena bi u kui trebala imati da se nae u slua ju potrebe. Neuredna menstruacija 1. Valerijane, stee, arnike, kamilice, grkog sena uzeti u podjednakim dijelovima, dobro promijeati i od mjeavine jedau licu preliti s 3 decilitra kljuale vode. Pije se dva pu ta dnevno po alicu. Dobro je preko noi staviti na trbuh obloge od kamilice. 2. Stolisnika jedau licu preliti s 3 decilitra kljuale vode i to piti prije jela po alicu triput dnevno. 3. Brljanova lista 50 g, ili kadulje 50 g, ili lista majorane 30 g. Bilo koju od gornjih biljki kuha se u litri vode 15 mi nuta i pije 3 alice dnevno izmeu dvije menstruacije. Izostala menstruacija 1. Uzeti 15 g krkovine, ploda pasjeg drena, rusomae, rutvice, stolisnika i kamilice te 10 g korijena osmana. Dvije lice toga prelije se s 400 g vrele vode, poklopi, ostavi cijelu no, ocijedi, piti u dva obroka prije doruka i veere. 2. Izmijeati po 20 g rumarina, kamilice, rute, matinja ka i omana. Uzeti jednu licu, preliti sa 2 decilitra vrele vo de, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti i naveer popiti. 3. Uzeti po 30 g nane i odoljena i 40 g kamilice. 4 lice te smjese preliti sa pola litre vrele vode, zatim ocijediti i piti u toku dana kao topli aj. 4. Izmijeati po 25 g nane, kamilice, rusomae i nevena (cvijet). Uzeti 4 lice te smjese preliti sa pola litre vrele vo de, ocijediti i piti kao topli aj vie puta na dan. Rane na maternici Dvije jedae lice usitnjenog korijena od zeje stope kuha se u pola litre vode 23 minuta. Pije se vie puta dnevno. Taj je lijek vrlo dobar i protiv opeg krvarenja kod ena.

Upala maternice U nonu posudu stavi se aka majine duice i prelije litrom kljuale vode. Posuda se metne u jednu dublju kantu na koju se stavi dvije letvice i na njih bolesnik sjedne. Sjedi se tako dugo dok imade pare. Postupak se svaku veer po navlja. Poto je bolest dogutrajna i treba se uvati posljedica, preporua se stalno na nogama imati dobru toplu obuu. U sluaju hladnog vremena treba nositi tople gaice. Dobro je u postelji imati elektrini jastuk ili termofor. Nerazvijena maternica ene s nerazvijenom maternicom ne mogu zanijeti. Da maternica postane normalna, treba piti slijedei aj: kadulje, mrtve bijele koprive, vrike borovice od svakog po 2 lice. Sve dobro promijeati i od te mjeavine staviti 2 lice u 300 g vode; ostaviti da stoji 36 sati. Nakon toga kuhati 23 minute, zatim pustiti poklopljeno da stoji 10 minuta. Nakon toga ocijediti i natate piti po alicu, a preko dana poslije jela svaki sat po malu kavenu alicu. Osim gornjeg aja preporua se kupanje u mlakoj vodi u koju je razmu ena ilovaa na 20 litara vode 25 kg ilovae, zemlje koja je barem 60 cm ispod povrine zemlje. Bijeli cvijet kod ena i djevojaka 1. Brljanovog lista, hrastove kore po 3 jedae lice; preslice, brezovog lista po jedau licu, kamilice 2 jedae lice. Sve dobro promijeati i 8 jedaih lica kuha ti 5 minuta u litri vode. Piti 2 puta dnevno po malu ali cu. Istim ajem isprirati (irigirati). 2. Orahovog lista, koprive are, brljana po 3 jedae li ce; kamilice, stolisnika po 2 jedae lice. Priprema kao pod 1. 3. Solisnika, iirota, bokvice enske po jedau licu; korijen omana, list mladog oraha po 3 jedae lice, ka milice 2 jedae lice. Sve dobro promijeati i od te mjea vine 4 jedae lice kuhati 58 minuta u litri vode. Zatim

treba ostaviti poklopljeno na strani 1520 minuta. Tom se tekuinom ispire i pije po 2 male alice dnevno. Svaki put se priprema svjei aj. 4. Rumarina lie, plod divlje rue (ipak), orahovo lie, vodena nana i preslica u jednakim dijelovima dobro se po mijea. Od te mjeavine jedna lica prelije se s 23 deci litra kljuale vode i ostavi poklopljeno stajati 1015 mi nuta. Pije se triput dnevno prije jela ili poslije jela po ali cu. Kura traje do ozdravljenja. 5. Izmijeati po 25 g hajduke trave ( list i cvijet), dupaca, koprive, kamilice, kadulje i rumarina. Uzeti licu te mje avine i preliti litrom vrele vode, i kad se ohladi, upotrijebi ti za ispiranje. 6. Izmijeati po 40 g hajduke trave (list i cvijet) i kamili ce, te po 10 g kadulje i koprive (list). Od toga uzeti 4 lice i preliti litrom vrele vode, te, kad se ohladi, upotrijebiti za ispiranje. 7. Pomijeati po 25 g hajduke trave (list i cvijet), trave ive, dupaca kamilice, kadulje, vranilovke i bijele mrtve koprive. Uzeti 3 lice te mjeavine i preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti preko noi, odliti i piti umjesto vode. 8. Uzeti po 20 g rumarina, kamilice, kadulje, hajduke trave i bijele mrtve koprive. 5 lica te mjeavine preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 3 sata, ocijediti i mlakim ispirati. 9. Uzeti po 50 g rusomae i mrtve koprive (cvijet). 3 lice te mjeavine preliti sa 4 decilitra vrele vode, poklopiti, osta viti 2 sata, zatim piti umjesto vode. Istodobno se ispire mlakim ajem od koprive ili kamilice. 10. Izmijeati po 25 g hajduke trave (list i cvijet), kami lice, dupaca, koprive, kadulje i rumarina. Uzeti 1 licu i preliti litrom vrele vode i, kad se ohladi, upotrijebiti za ispiranje. Upala miinog tkiva maternice 100 g sitno isjeckane mlade rusomae preliti s jednom 1 najboljeg bijelog vina, dri 810 dana uz ee mijeanje. To se pije svakog sata po 1 lica.

MELANKOLIJA Melankoliju lijei hladna kupelj i boravak na svjeem zraku. Svako jutro im se ustane, uzeti hladne vode (da je do lanka) i gaziti u njoj kao da se hoda. To ponoviti na veer prije spavanja. Ponavlja se 8 dana u mjesecu. Treba svaku veer popiti alicu aja od tri dijela valerijane i 4 di jela matinjaka. MALARIJA U staklenku od litre irokog grla stave se svjei mladi listovi pelina, malo vie od polovine staklenke. Zatim se do da lica korijena od lincure i aka islandske mahovine. Bocu dopuniti alkoholom 96% jaine (pirit za pie etanol) dobro zatvoriti i staviti na sunce 1014 dana. Nakon toga procijediti, izmjeriti i dodati jednaku koliinu prokuhane ohlaene vode. Od tog lijeka uzima se ujutro natate i na veer prije spavanja po licu.

NOGE Bolesti nogu 1. Tko pati od bolesti nogu i teko hoda, neka svaku veer prije spavanja 15 minuta pere noge u vodi u kojoj se ku hao matinjak. Kupelj treba da je to toplija. Nakon ku panja noge zaviti u tople krpe i odmah u krevet. 2. U jednu poveu posudu stave se 23 pregrti sitno isjeckane zobene slame. Na slamu nalije se toliko vrele vo de da se bez tekoe noge mogu drati u vodi. Ako je voda previe topla prieka se da se voda do potrebne tempera ture smlai. Kupelj treba da traje najmanje 2030 minuta. Ako se voda prije tog roka ohladi, dolije se vrua. Nakon kupelji, runikom koji je umoen u hladnu vodu, noge se naglo obrisu i zaviju u suhi runik. Kad su noge ve posve suhe, na njih se stavi pelinji vosak, zavojem povee i poe odmah u postelju na spavanje. Vosak se ostavi do drugi dan naveer kad se kupanjem skine i zavoj s voskom po novi. Ponavlja se do potpunog ozdravljenja.

3. U vruu vodu stavimo aku morske soli i licu goruiinog brana. U toj vodi drimo noge 20 minuta, zatim ih operemo u istoj vodi, dobro obriemo, obuemo vunene arape i legnemo u krevet. 4. Bolesna stopala i donji dio noge treba svako jutro ovlaiti krpom namoenom u vinskom octu, zatim se stopalo i noga do koljena masira. Nakon masiranja noga se dobro omota dobrim zavojem, koji se skine tek prije spavanja. Lijeenje se ponavlja 15 dana, ako je potrebno jo i due. 5. Dvije pregrti bukova pepela prelije se s 2 litre kljua le vode i u toj vodi peru noge. Ponavlja se svaku veer prije spavanja 8 dana. Umorne noge 1. Smrekovih iarki usitnjenih 6 lica kuha se 10 minuta u 3 litre vode. U toj vodi kupaju se noge svaku veer prije spavanja 15 minuta. Zatim se osue flanelastom krpom. 2. Pelin i djetelina u jednakom omjeru vrlo dobro ini umornim nogama. Hladne noge 1. Hladne noge znak su loe cirkulacije krvi i slabokrvnosti. Noge treba kupati barem dva do tri puta nedjeljno u vruoj vodi u kojoj se kuhalo trinje ili zobena slama, pret hodno usitnjena. Ako svega toga nema, moe se u vruu vo du staviti 46 lice morske soli. 2. Svaku veer treba prije spavanja oprati noge, ruke i vrat hladnom vodom u koju se ulije malo naravnog octa. Sat prije zajutarka treba popiti alicu toplog aja od listo va bazge. Na pola litre vode stave se 1015 listova i kuha 12 minuta. Noge oteene s upaljenom koom 1. Kad noge oteku i na koi se pojave crvene pjege ili vo deni mjehurii, treba dlakavu stranu oveeg lista ika namazati jestivim goveim lojem i preko noi oviti bolna mjesta. To se ponavlja nekoliko veeri sve dok otok ne proe. Treba paziti da ikov list ne bude suvie star.

2. U 3 litre vode kuhati 12 jedaih lica bazgovoga lista i u tome (ne ocijediti) oteene noge prati ujutro i naveer. 3. U litru vrue vode staviti jedau licu jodne soli i u toj tekuini prati noge i masirati ih 20 minuta. Masira se ta ko da se najprije uhvati jednu nogu lijevom rukom za pe tu, a desnom masira od prstiju prema gore do koljena, za tim drugu. Nakon pranja i masiranja potrebno je noge do bro zaviti. Postupak se ponavlja barem 30 dana. 4. Ilovau zemlju treba izvaditi iz dubine (barem pola me tra ili 80 cm ispod povrine). Tu ilovau dobro oistimo od kamenica i dobro na tednjaku osuimo. Zatim je u prah usitnimo. Nainimo tijesto dodavanjem octa drvene destila cije. To tijesto namaemo prst debelo na jednu krpu i privijemo na bolno mjesto svaku veer prije spavanja. To se ponavlja sve dok noga ne ozdravi. 5. Oteene noge su znak da s bubrezima ili srcem neto nije u redu. Stoga je potrebno piti aj protiv bolesti bu brega i uiniti slijedee: nabrati jednogodinje smrekove vrike, preko noi ih kao oblog staviti na bolno mjesto ili pripremiti kupke od istih vrika. Kod kupanja polijevamo noge 20 minuta od koljena prema stopalu. To ponavljamo dok noge ne ozdrave. 6. Uboj na nogama ili bilo gdje na tijelu masira se alkoho lom u kojem se kvasila arnika. 7. Bazgovu koru (gornju koru ostrugati) ili list (10 lica) stavi se u litru vode i kuha 5 minuta (sa dodatkom malo soli). Tom tekuinom peru se due vremena bolesni dijelovi noge. 8. Koprive mrtve (suhe) 5 lica, bijelog luka 4 ovee kri ke stucati u avanu ili samljeti u stroju za meso. Tome se doda 100 g finog ulja. Sve se to kuha 46 minuta i ostavi poklopljeno 10 minuta. Tada se ocijedi kroz ispranu, pro kuhanu istu krpu. Tom ocjeevinom noge se masiraju dvaput dnevno. Upala ivaca u nozi Uglavnom se lijei dijetom: Jedno vrijeme treba jesti to manje bjelanevine: jaja, mesa, industrijskog sira. Jesti to vie voa i povra u prijesnom stanju u obliku salate s uljem i limunovim sokom. Alkohol je zabranjen.

Noge ako se znoje i zaudaraju 1. Govei loj pretopiti kad se ohladi toliko da je postao tvrd, njime se svako jutro i veer dobro izmasiraju noge. 2. Dvije ake mladog brezovog lista kuhati nekoliko minu ta u 34 litre vode. Zatim staviti na stranu. Kad se ohladi, toliko da se ruka u vodi moe drati, onda se u vodu metne lica sode-bikarbone, dobro promijea i ocijedi. U toj tekui ni noge kupati svaku veer dulje vremena i znojenja i zaudaranja e nestati. 3. Ujutro noge dobro oprati. U arape nasuti (zapraiti) sitno stueni salicil. To se ponavlja nekoliko dana. Preparati za zaustavljanje znoja vie kode nego koriste. Noge treba redovno prati svaku veer u toploj vodi. Obua treba da je dovoljno zrana. Preporua se ljeti hodati po rosnoj djetelini. To koristi i ivcima i jo nekim bolestima. Tre ba se uvati suvie hladne vode za pranje nogu. 4. Hrastova kora je odlino sredstvo protiv znojenja nogu: 8 jedaih lica usitnjene kore kuha se etvrt sata u litri vode. Tada se ocijedi i nekoliko veeri peru noge u toj vodi. Oteeno koljeno Ujutro i naveer stavimo na oteeno koljeno obloge od pelinjeg saa i za kratko vrijeme koljeno e ozdraviti. Ako ispod koljena bole noge, dobro je saem ispod koljena po vezati. Veliki bolovi u koljenima Tri lice borovice stue se u avanu i u pola litre octa (od jabuka) raskuha i razmuti sa utom ilovaom. Tom vruom masom (neka je gusta) namae se nadebelo bolno mjesto. Preko toga se zavije mokra krpa, a zatim suha. Svaka 4 sata oblozi se mijenjaju. Ako nema octa od jabuka, moe se za mijeniti vinskim, ali je jabukov bolji. Bolovi u peti Jedna aka majine duice stavi se u posudu. Na nju se nalije 4 litre kljuale vode. Kad se voda toliko ohladi da se mogu u njoj drati noge, moimo ih 15 minuta. Nakon toga

noge se vlanim runikom dobro izbriu i zaviju u tople flanelske krpe. Ponavlja se svaku drugu veer 4 nedjelje. Kurje oi U toploj slanoj vodi s isjeckanim enjakom moiti nogu. Pomalo se kurje oko ljuli dok nestane i ep. Oteene noge kod srane bolesti Uzme se natate pola kavene lice matinog mlijea 3 ne djelje. Potrebno je savjetovati se s lijenikom. Oteene noge Protiv oteklina nogu treba stui korijen mrtve koprive 2 lice na 200 g ulja. Kuha se 35 minuta. Ovim lijekom ma zati bolna mjesta. Ovaj lijek e odagnati i ostale otekline na tijelu ma gdje one bile. Ako nokat na nozi u meso raste Tome se moe lako pomoi. Nokat od korijena do kraja s obje strane ostrue se depnim noiem da postane to tanji. Prethodno no morate raskuiti u jakom alkoholu ili u piritusu, ili na plamenu vatre. Nakon zavrenog posla no kat takoer raskuite alkoholom i obucite arape. Ekcem na tabanima Jedna povea cikla izriba se i sok iscijedi. Tim sokom la gano masiramo tabane. Ponavlja se 8 dana, 8 dana ne, zatim ponovno 8 dana itd. Ciklu moe zamijeniti i svinjsko salo. Voda u koljenu Ako se u koljenu skuplja voda, uzme se pregrt kamilice, prelije sa litrom kljuale vode i ostavi poklopljeno dok se temperatura ne spusti da se u tekuini moe prst drati. Na bolna mjesta treba stavljati to vrue obloge, koliko se samo moe izdrati. Oblog se ne smije osuiti, u tom slua-

ju treba ga zamijeniti novim. Oblozi se ponavljaju sve dok ima vrue vode, svaku veer prije spavanja sve do ozdrav ljenja. Noge kad bole Svaku veer prije spavanja u 34 litre vode stavi se 4 pregrti trinja od sjena ili isjeckane zobene slame. Sve to kuhati 1015 minuta u poklopljenom loncu. Prije nego to lonac skinete sa tednjaka dodajte licu kamilice i odmah skinite. Tu tekuinu nalijte u kantu zajedno s trinjem, pre ko kante stavite dvije letvice. Noge poloite na letvice i do vrata se pokrijte plahtom. Parenje treba da traje pola do 1 sat svaku veer. Kad se u kanti voda pone hladiti, neka neko od ukuana dolije litru vrele vode. Voda mora biti stalno vrua. Kura traje 30 dana, a po potrebi i due. Bolesno koljeno U litru vode stavi se lica jodne soli (dobije se u ljekarni) i posuda metne na vru tednjak da se voda dobro ugrije i jodna sol rastopi. U tu vruu tekuinu umoi se ista bijela krpa i zavije bolesno koljeno. Da se oblog esto ne mijenja, stavi se na oblog termofor ili boca s vruom vodom. Kad se oblog osui, ponovno se namoi u vruu jodnu vodu. To se ponavlja svako jutro i veer jedan sat, do potpunog ozdrav ljenja. Slabost u nogama kod starih ljudi U 4 litre vode stavi se 60 g kore od vrbovog drveta i kuha sat i pol. Time se oblau bolne noge prije spavanja. Protiv boli u nogama U jednu bocu sa irokim grlom stavi se dobra aka sitno izrezanog rumarina, jedan limun zajedno sa korom izrezan u sitne kockice, dvije ploice kamfora. Na sve to nalije se 300 g 96% jakog alkohola (piriti). To neka stoji 48 sati na suncu ili toplom mjestu. Nakon toga se ocijedi i na preosta lu masu nalije ponovno 300 g alkohola. Nakon 48 sati prvi odljev nalije se na ovaj i ve je upotrebljiv. Tom se tekui nom masiraju noge, odnosno bolna mjesta na nozi.

Vene na nogama Laneno sjeme 50 g kuhati u 3 litre vode 20 minuta. Tom tekuinom treba prati noge i stavljati obloge na bolna mje sta. Paljivo izravnati nekoliko listova kiselog kupusa, koji se stave u 3% bornu kiselinu da stoje 3 sata. Tim kupusom se oblau bolna mjesta. Savjeti za svakoga Noge moramo prati svaku veer, a kad to nije mogue, onda ih obriemo 96% jakim alkoholom ili kolonjskom vodom. Samo tako noge e biti iste i krepke. BOLESTI NOSA 1. Naroito kod katara treba uzeti: bazgove kore, kadulje, borovnice, nane po dvije jedae lice. Od te mjeavine jedna lica prelije se s 2 decilitra kljuale vode, nakon toga poklopljeno ostavi 1015 minuta stajati. Zatim se ocijedi i time ispire nos i umrkava. 2. Svaku veer prije spavanja treba pariti glavu i noge trinjem od sijena. U nos nakapati nekoliko kapi tinkture od arnike (moravke). Piti aj od jednakih dijelova kamilice, bokvice i korijena od anelike. Od gornje mjeavine uzme se lica na 200300 g kljuale vode i dvije lice pravog pe linjeg meda. Pije se triput dnevno po alicu. Polipi u nosu razni katari, bolesti slezene i jetre 1. Kod gore navedenih bolesti slatko drvce u obliku pra ka 34 puta dnevno po pola kavene lice. 2. Tko ima polipe nek jedanput dnevno sre u nos sok od brljanova lista. Zagnojene nosnice U pola litre vode stavi se 3 lice lanenog sjemena i licu kadulje i kuha 23 minute. Tim se lijekom usre u nos i ispire. Ako to ne bi pomoglo, onda se laneno sjeme skuha u mlijeku i stavljaju oblozi na nos. Oblozi neka su mlani da se bolesnik ne prehladi.

Nos zaepljen i rane koje teko zarauju Praak cvijeta divizme umrkati vie puta dnevno u nos Rane koje teko zarauju treba gornjim prakom posipati barem dvaput dnevno. Krvarenje iz nosa 1. Istisne se sok od naribanog crvenog luka i udie kroz nos. 2. Srenjaka 10 g, hrastove kore sitno isjeckane 5 g kuha se pola sata u 200 g vode, zatim se doda 5 g kamilice, po klopi, skine s vatre, ostavi 15 minuta, procijedi, i kad se ohladi ispire se nos ili natopi vata i dri u nozdrvi. 3. Sitno isjeckati 10 g srenjaka i 5 g hrastove kore. To sve kuhati pola sata u 2 decilitra vode, zatim dodati 5 g kami lice, poklopiti, skinuti s vatre, ostaviti 15 minuta, procijediti, kad se ohladi, ispirati nos ili drati natopljenu vatu na nos nicama. Voda iz nosa ili oiju 1. U au vode staviti 2 kapi joda i piti dva puta dnevno. 2. vakati preko dana crveni luk, zadravati ga u ustima, takoer pomae. Inae, sok crvenog luka lijei glavobolju i sklerozu. NADIMANJE 1. Jedna lica usitnjenog lovorovog lia stavi se u pola li tre vode i kuha 5 minuta. Zatim ostavi poklopljeno po stra ni 56 minuta. Pije se triput dnevno pola sata prije jela. 2. Po 20 g ania, komoraa, kima, majine duice i kamili ce. Tri lice toga preliti s 500 g vrele vode, poklopi, ostavi 3 sata, pije se u 3 obroka prije jela. 3. Po 1 g komoraa i ania, 1 g cvijeta zove, 2 g lia sene, sve pomijea i prelije s 200 g vrele vode, poklopi, poslije 2 sata procijedi i odjednom popije. 4. Uzeti 3 lice pelina (droge Herba Absinthii) i preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, piti 3 puta prije jela.

5. Pomijeati po 25 g hajduke trave (cvijet i list), kiice, gorke djeteline, lincure, nane i komoraa. Od toga uzeti 1 licu, preliti decilitrom vrele vode, poklopiti, ohladiti, zatim piti pola sata prije jela. 6. Pomijeati po 1 g komoraa, ania i zove (cvijet) te 2 g sene (list, dobije se u ljekarni). Politi sa 2 decilitra vrele vode. Dva sata nakon toga ocijediti i odjednom popiti. 7. Uzeti po 20 g kopra, ania, komoraa, angelike i kima. 1 licu te mjeavine preliti sa 2 decilitra vrele vode, poklo piti, ostaviti pola sata na tednjaku, ali da ne kipi. Zatim odliti i piti nakon jela. 8. Pomijeati po 20 g nane (list), matinjaka, gorke djete line, kiice i komoraa. Uzeti 3 lice, preliti sa pola litre vre le vode, poklopiti i nakon 2 sata odliti te nezaslaeno piti po jednu alicu 3 puta prije jela. 9. Uzeti oko 1 g kima (samljevenih plodova), i to u 2 nav rata poslije jela. NUTARNJE BOLESTI uvarkua je dobro sredstvo protiv nutarnjih bolesti. Je daa lica uvarkue kuha se dvije minute u 3 decilitra vo de i pije po malu alicu vie puta dnevno. List se bere ljeti za vrijeme cvatnje i sui na suncu. NERVNE BOLESTI BOLESTI IVACA 1. ovjekove ivce upropatava moderni tempo ivota: jur njava da to prije zajai vespu, da sjedne za volan vlasti tog automobila, da gubi veliki dio noi pred televizorom itd. Ako li jo tome dodamo neprirodnu ishranu, preko mjerno uivanje crne kave, alkohola i duhana, onda se ne moramo uditi to je svaki drugi ovjek ivano bolestan. Za umirenje ivaca gutaju se gomile tableta i kojekakva sredstva koja truju zdravlje. Eto nekoliko recepata za li jeenje ivaca ljekovitim biljem. Uz to: ljekovito bilje ni u kojem sluaju ne djeluje tetno. 2. Korijen i cvijet jaglaca, iarke empresa (kiparis), imirike u pojednakim dijelovima. Sve dobro promijeati i od

te mjeavine jedau licu preliti s 2 decilitra kljuale vode. Ostaviti poklopljeno 1015 minuta stajati, zatim ocijediti, medom zasladiti, dodati malo soka od limuna i piti triput dnevno poslije jela. 3. Uzme se praha valerijane do 3 puta dnevno na vrku noa. Popije se vodom ili mlijekom. 4. Sat-dva prije spavanja dobro je proetati se na istom svjeem zraku i duboko udisati. 5. Uzeti lipovog cvijeta, divljeg bosiljka po 2 jedae lice; stolisnika 3 jedae lice, divljeg imira list jedau licu. Sve dobro promijeati. Od gornje mjeavine jedau licu preliti s 3 decilitra kljuale vode. Ostaviti da stoji 1015 minuta, ocijediti, pravim medom zasladiti i piti tri put dnevno prije jela i alicu prije spavanja. 6. U litru zdravog prirodnog vina staviti 100 g maka da stoji 10 dana. Svaki dan jedanput treba bocu protresti. Od tog vina pije se prije spavanja po 12 aice. 7. Dvije glavice crvenog luka sameljemo i taj sok popije mo prije spavanja. To se ini svaku veer dok bolest ne proe. 8. Treba iscijediti sok od dva limuna u malu alicu aja, zasladiti medom i popiti prije spavanja. 9. vidi histerija pod 3 10. Metvice 50 g i po 25 g gorke djeteline i odoljena, od toga se uzme 3 jedae lice, prelije s pola 1 vrele vode, po klopi i 2 sata iza toga procijedi i pije umjesto vode. Nesanica 1. Ne smije se prekasno veerati. Tri sata prije spavanja ne treba uzeti nikakvu hranu. Za veeru je najbolje svjei kravlji sir, jogurt, koja jabuka. Suprotno tome, ujutro treba obilno jesti. 2. Prostorija u kojoj spavamo ne smije biti pretopla i mora biti zrana. Najbolje je spavati kod otvorenog prozora, ah tako da prozor ne bude u blizini kreveta. (U tom sluaju mogu biti otvorena vrata susjedne sobe.) 3. Dobro je neposredno prije spavanja oprati se hladnom vodom. Jo je bolje kratko vrijeme moiti noge u prohladnoj vodi. Ako se pere cijelo tijelo, stavi se u vodu octa drvne de stilacije.

4. Protiv nesanice vau se plodovi ania. 5. Sat-dva prije spavanja dobro je proetati se na istom svjeem zraku i duboko udisati. 6. Uzeti lipovog cvijeta, divljeg bosiljka po 2 jedae lice; stolisnika 3 jedae lice, divljeg imira list jedau licu. Sve dobro promijeati. Od gornje mjeavine jedau licu preliti s 3 decilitra kljuale vode. Ostaviti da stoji 10 15 minuta, ocijediti, pravim medom zasladiti i piti triput dnevno prije jela i alicu prije spavanja. 7. U litru zdravog prirodnog vina staviti 100 g maka da stoji 10 dana. Svaki dan jedanput treba bocu protresti. Od tog vina pije se prije spavanja po 12 aice. 8. Dvije glavice crvenog luka sameljemo i taj sok popijemo prije spavanja. To se ini svaku veer dok bolest ne proe. 9. Treba iscijediti sok od dva limuna u malu alicu aja, zasladiti medom i popiti prije spavanja. 10. Jedna lica usitnjenog kopra prelije se sa 200 g kljuale vode i pije toplo prije spavanja. 11. Pomijeati po 20 g nane, matinjaka, trave ive, nevena i odoljena. Od toga uzeti 3 lice, preliti sa pola litre vrele vo de, ostaviti pokriveno 2 sata, odliti i piti ujutro i naveer po jednu alicu. 12. Isjeckati 5 g odoljena i staviti u 2 decilitra hladne vode, ostaviti 12 sati, zatim procijediti. Pije se prije spavanja. 13. Uzeti jednu licu kopra (zdrobljeno sjeme) i preliti sa 2 decilitra vrele vode, ostaviti 1520 minuta da stoji, zatim piti 34 puta na dan po 2 lice. 14. Uzeti 30 g odoljena, 40 g hmelja i po 15 g nane i mati njaka. Od ovoga uzeti 1 licu, preliti sa 2 decilitra vrele vode, poklopiti i ostaviti 2 sata, ocijediti, medom zasladiti i prije spavanja popiti 1 alicu. 15. Glogovu cvijetu dodati malo lipe, maurane i 3 listia salate. To preliti sa 5 decilitara vrele vode, ostaviti, procije diti i piti po 4 alice na dan. 16. Uzeti 2 g latica poljskog maka, 10 g salate i pregrt cvjetia gloga, sve to prekuhati u litri vode. Piti po 2 alice prije spavanja.

17. ista platnena vreica ili arapa napuni se lipovim li em s neto cvijeta. Vreica se zavee i uroni u vodu. U toj se vodi kupa 1520 minuta. S vreicom se masira lice i ci jelo tijelo. Lice i krevet u kojem spavamo treba pokropiti mirisom lavandule. To e biti dobar san. Treba spavati kod otvorenog prozora da vas uspava hujanje vjetra ili um mora. [ko ivi u gradu, neka koristi "Atmosphere Deluxe" - kompjuterski program] 18. U etvrt litre vode i toliko bijelog vina ulije se 100200 g soka od enske bokvice i kuha 46 minuta, isti plua, jetra i bubrege. Ujedno je dobro sredstvo protiv astme. 19. 30% valerijane, 40% hmelja i 15% metvica ili matinja ka sve se pomijea i prelije s pola litre vrele vode i pije se prije spavanja. Neuralgija 1. Pomijeati 50 g nane, djeteline i odoljena po 25 g. Od toga uzeti 3 lice, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, 2 sata nakon toga odliti. Piti ujutro i naveer po 1 alicu. 2. Pomijeati 40 g nane i po 20 g matinjaka, hmelja i lavandinog cvijeta. Od toga uzeti 3 lice, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti. Pije se po jedna alica ujutro i naveer. 3. Uzeti po 20 g nane, matinjaka, dobriice, bosiljka i hme lja. 3 lice te mjeavine preliti sa pola litre vrele vode, poklo piti, ostaviti 2 sata, zatim odliti. Piti ujutro i naveer po jed nu alicu. 4. Pomijeati 50 g nane, 30 g sitno isjeckanog odoljena i 20 g gorke djeteline. Uzeti 1 licu ove mjeavine i preliti sa 2 decilitra vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, ocijediti, medom zasladiti i toplo piti po jednu alicu nakon jela, uju tro i naveer. 5. Pomijeati po 10 g odoljena, glogova i lavandina cvijeta, srdaca, kima i komoraa te matinjaka. Sve pomijeati, uze ti 3 lice, preliti sa 5 decilitara vrele vode, poklopiti i osta viti 2 sata, ocijediti, zasladiti medom, piti 34 puta u toku dana.

Nono znojenje Kadulje list i vrike pretvoreno u praak 68 g stavlja se u jelo kod glavnog obroka. Gornji praak lijei i kaalj, eluani katar i guu. OI Upala 1. Uzeti kamilice, bazgova cvijeta, lazarkinje i ruinih la tica u podjednakim dijelovima. Dobro pomijeati i od te mjeavine jedau licu preliti s pola litre kljuale vode. Osta viti poklopljeno 15 minuta. Nakon toga ocijediti. Tri male alice odvojiti. Piti triput dnevno po malu alicu. Ostatkom ispirati oi. 2. U kavenu liicu mlake vode, stavi se nekoliko kapi pra voga meda. Kad se dobro rastopi, time se mau oi, ali se ne smiju trljati. Dobro ini i svjee vrcani med, ako se koja kap kapne u oi. Oi slabe 1. Bokvice muke 2 jedae lice, korijen valerijane jedau licu; rute malu kavenu licu. Sve dobro pomije ati i od te mjeavine jedau licu preliti s 3 decilitra klju ale vode. Piti tri puta dnevno malu alicu prije jela i oi is pirati 2. Tri jedae lice kamilice prelije se s pola litre kljuale vode i ostavi jedan sat da se ohladi. Tad se procijedi, ali pri tom se pazi da tekuina ostane bistra bez primjese kamilice. Tad se ispiru oi spuvom ili istom krpicom koja se obilato namae u oparku. Oi se peru dva puta dnevno po nekoliko minuta. 3. Ako je magla pred oima, treba sok od dva vea limuna iscijediti u pola litre iste bunarske vode i time zapljuskivati oi po nekoliko minuta dva puta dnevno sve dok oi ne ozdrave.

Siva mrena 1. Kupimo u trgovini eer u prahu. Nije li dovoljno poput brana fino samljeven, mi ga jo jednom samelje mo ili stuemo. Uzmemo istu slamku odreemo noem ili karama duljine od 10 cm. Tom slamkom neka netko od ukuana napue u oi prah od eera. I do dva puta dnev no: ujutro i naveer. Za kratko vrijeme mrene e nestati. Kura traje do ozdravljenja. 2. 68 listova svjeeg perinovog lista operemo u istoj vodi, prije spavanja s dobro opranim rukama. To lie stavi mo preko noi na oi i poveemo gazom ili istom prokuha nom bijelom krpom. Ujutro se u zamraenoj prostoriji zavoj skine. Nakon umivanja ruke se dobro operu sapunom. Za tim u istu zdjelu nalijemo hladne bistre vode (po mogu nosti planinske). U tu vodu iscijedimo sok od dva povea li muna i rukama zapljuskujemo oi. To ponavljamo do ozdrav ljenja. Slab vid 1. U svako jelo stavljati malo majine duice, umivati oi u vodi u kojoj se kvasila majina duica. To se ponavlja sve dok se vid potpuno ne oporavi. 2. Ako peku oi, treba ih ispirati ajem od muke i enske bokvice. 3. Obraze ne umivati vodom. Okolo oiju i vjee treba ma sirati kiselim mlijekom ili sirutkom i poslije masiranja oi se dobro obriu. Ujutro, prije objeda i prije spavanja oi se natrljaju pravim maslinovim uljem. Oi e ojaati, a vid znatno popraviti. Kronina upala oiju Dvije litre bunarske bistre vode kuha se 20 minuta; nakon toga se u tu ohlaenu vodu stavi 810 bazgovih guba (rastu samo na starim visokim stablima koja su vie stablo nego grm). Kada gube omekaju, na svako oko stavi se dvije gube, a preko toga isti bijeli zavoj. Preko zavoja vee se flanelska krpa. Kad se gube na oima osue, stave se druge dvije koje se izvade iz prokuhane vode. Oblozi se mijenjaju im gube postanu suhe. Za 8 dana oi ozdrave.

Gnojne oi Vrlo dobre rezultate imao sam s lijeenjem gnojnih oi ju. Jednostavno sam na oi bolesnika stavio trulu jabuku sitno isjeckanu i preko toga zavoj. Preko zavoja gustu krpu. Za 8 dana oi su bile zdrave. Bolesne i suzne oi U etvrt litre vode stavi se lica usitnjenog vidca. To pu stimo da zakuha. Zatim se ostavi poklopljeno da stoji dok se ne ohladi do 30C (tako da oima nije ni hladno ni vrue). Uzme se okrugla aica koja se do polovine napuni gornjim ajem. Glavu treba nagnuti naprijed, a aicu pritisnuti na onu upljinu tako da potpuno pristane. Sada se otvori oko. Zatim se glava digne i ponovno sputa (ne skidajui aicu). To se ponavlja nekoliko puta: gore-dolje tako da aj dobro opere oko. Za pranje svakog oka uzima se uvijek svjei aj. Oi gnojne i oteene Usitnjenog perinovog lia 2 lice stavi se u 300 g vode i kuha 34 minute. Kroz gazu ili prokuhanu bijelu krpu to se procijedi i tom tekuinom oi ispiru. Preko noi stavljati obloge od sitnog aja. Svakako se mora dobro procijediti. Oi bolesne upala Jednu staklenku irokog grla napuni sa svjeim cvijetom od bazge bez peteljke. Grlo staklenke zatvori se pergamen tom ili celofanom i pusti da stoji 23 nedjelje na toplom mjestu ili na suncu. Kroz to vrijeme taloit e se na dnu sta klenke crna tekuina. Kad cvijet dobije boju re, iscijedi se crna tekuina kroz istu bijelu krpu ili gazu. Koliko bude te kuine, toliko se doda 96% jakog alkohola. Dobro se promi jea i boca dobro zatvori. Prije upotrebe bocu treba dobro protresti da se talog pomijea s alkoholom. Od te tekuine nakapa se malo na komadi vate, oko zatvori i vatu poloi na bolno oko. Preko vate povee se suha krpa, koja se s vatom ostavi preko noi na oku. Ponavlja se nekoliko veeri. Uju tro se oko ispere mlanim mlijekom ili ajem od kamilice, koja se mora procijediti preko iste guste krpe.

Tuberkuloza oiju Bazgovu gubu treba namoiti u vodu da omeka (ako je suha). Tako omekanu gubu treba preko noi vezati na oi, a preko zavoja staviti suhu flanelsku krpu. Ponavlja se vie noi. OPEKLINE 1. Sirovi krumpir naribati i staviti na opeklinu kao ob log. 2. Dobro je opeklinu mazati lanenim uljem pomou vate ili peruke. 3. Na istu bijelu krpu obilato namazati pravog pelinjeg meda i time oviti opeena mjesta. Oblog treba mijenjati sva ka tri sata. 4. Kupusni list dobro rastui, sok iscijediti i pomijeati s bjelancem od jaja. Time preko dana ee mazati opeklinu. 5. Opeklinu od vrele vode i vatre sigurno lijei oblog s li em od nevena. U zimi, nema svjeeg lia, moe posluiti i suho nabrano ljeti. Treba ga samo u vodi razblaiti i istom bijelom krpom obrisati. 6. Kad se domaica opee na tednjaku, neka nad vruim tednjakom dri ruke. Za kratko vrijeme bolovi e popu stiti. Mjehuri nee izbiti poto e preko opekotine nastati zatitna koica. 7. Najbolji su oblozi od hladnog mlijeka. Tada nee nastati mjehuri. 8. 100 g cvijeta i lista lipe prelije s 1 litrom vrele vode, poklopi, ostavi 3 sata ocijedi i upotrijebi. 9. Opekline se lijee mjeavinom jednakih dijelova lanenog ulja i vapnene vode. Muka se dok mjeavina ne pobijeli i tom mjeavinom mazati opekline. Opekotine 1 oparena mjesta Stavljati obloge od vina koje nije kiselo. Prethodno ga tre ba malo smlaiti, jer ako nije hladno, manje boli. Oblog se dri pola sata. Zatim se uzme 100 g maslinova ulja i komadi voska (veliine kao tri kocke eera). Kuha se tako dugo dok se vosak ne rastopi i pomijea s uljem. Kad se ohladi, tom

mau mau se opekotine i oparena mjesta. Jednom dnev no se previje, ali svaki put se ponovno stavljaju oblozi od vina na pola sata. Vino mora biti mlano. Vino sprijeava gnojenje. OTEKLINE S JAKIM BOLOVIMA Otekline treba masirati s proienom naftom. OZEBLINE 1. Protiv ozeblina na tijelu i lancima treba pripremiti ku pelj od hrastove kore. 34 ake kore na 5 litara vode, kuhati 15 minuta i u toj vodi prati ozebline 1015 minuta (svaku veer). Prije spavanja ozebline treba masirati maslinovim uljem, toplo zamotati i ii u krevet. 2. Na 2 kg bukovog pepela nalijemo 45 litara kljuale vode. Zatim dodamo 100 g terpentinskog ulja i 70 g sirovog maslinovog ulja (dobije se od proizvoaa po cijeloj Dalma ciji). U toj vodi kupamo noge. Prije spavanja bolesne noge dobro izmasiramo glicerinom. Kupelj se ponavlja 8 dana. 3. Smrznuti krumpir treba zgnjeiti i staviti na ozebline nekoliko veeri. Proi e i vie se nee pojaviti. 4. Ako se ozebline dobro natrljaju sokom od krastavaca, to je siguran lijek. Dobro je za vrijeme sezone krastavce na brati, uzdu prerezati i osuiti na suncu. Kad ih u zimi ustrebamo stavimo ih u mlaku vodu da omekaju i stavimo u obliku obloga na smrznute dijelove tijela. 5. U pola litre vode stavi se 100 g usitnjene kore od mla dog hrasta i kuha 15 minuta. U toj se vodi peru ozebline svaku veer prije spavanja. 6. Izdubi se rotkva ili repa, u tu udubinu nalije se pola a e maslinova ulja. Stavi se na plou tednjaka i ostavi dok ne uzavri ulje u repi. Kad se ohladi, ulje se nalije u au ili prikladnu boicu. Tim lijekom nekoliko puta dnevno mae se oboljelo mjesto. 7. Najbolje sredstvo protiv ozeblina je pravi pelinji med kojim se ozebline namau i gustom krpom poveu. 8. Kamforni alkohol (pirit) isto koristi ako se tim lijekom ozebline mau svaku veer prije spavanja. (rafiniranom)

PLUNE BOLESTI 1. U jedan isti lonac ili staklenku staviti dvije dobre pre grti peninih mekinja (posija). Na ovo naliti 45 litara tople vode i dobro promijeati. Lonac treba dobro poklopiti i staviti na umjereno toplo mjesto da stoji 24 sata. Nakon toga vodu ocijediti i baciti. Na ocijeene mekinje stavi se aka svjeih mekinja, ponovno nalije 34 litre mlake vode i ostavi kvasiti 24 sata. Nakon toga ocijeena tekuina stavi se u bocu i pije svakom zgodom umjesto vode. Za to vrijeme ne smije se piti nikakvo drugo pie. 2. Iste mekinje mogu se upotrijebiti 7 dana, ali svaki put kad se odlije, treba dodati aku svjeih mekinja. Nakon 7 dana mekinje treba baciti i poeti postupak iznova. Taj se lijek mora uzimati jo 4 mjeseca nakon to se bolesnik osje a zdrav. 3. Tri puta dnevno prije jela pojesti vrlo meko kuhano ja je koje se ne soli, nego zasladi kandis eerom. Uz to pojesti nekoliko jedaih lica kuhane penice, koja se prethodno kvasi barem 10 sati u toliko vode koliko ju je penica mogla popiti. Kuha se u malo vode (vie u pari) sve dok ne popuca. 4. Jedna litra prave domae dobre komovice, pola kg meda, pravog i pola kg svjeeg kravljeg masla kuhati tako dugo dok se ne ukuha jedna treina. Od ove ljekovite smjese uzima se jedaa lica ujutro prije jela i naveer dva sata poslije veere. Za nekoliko nedjelja bolesnik e ozdraviti. 5. Uzeti srednje bokvice, alfije (kadulje), cvijet divizme po 4 jedae lice; plunjaka, stolisnika po 6 jedaih lica. Gornje dobro promijeati i od te mjeavine 2 jedae lice kuhati 3 minute u 3 decilitra vode. Pije se triput dnevno prije jela. 6. Plua sa zagnojenim lijezdama (iz kojih curi lajm) li jei aj od preslice ako se pije due vremena. Jedna lica usitnjene preslice kuha se 34 minute u pola litre vode. Pije se 34 male alice dnevno. Bolesnik treba da lei. Na prsa i trbuh stavljaju se mlani oblozi od slanog mlijeka. Oblozi se svaka dva-tri sata mi jenjaju.

7. Jeam i vrike borovice (po licu) kuha se 10 minuta u pola litre vode. Dodati licu-dvije meda i ostaviti 10 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga ocijediti i piti pola natate, a pola naveer prije spavanja. Pluni katar 1. Uzeti korijen bijelog sljeza i sitno ga isjeckati, islandsku mahovinu i divizme po 3 jedae lice. Gornje dobro promi jeati i od te mjeavine jedau licu preliti s 2 decilitra kljuale vode. Ostaviti 10 minuta stajati. Zatim ocijediti, pra vim medom po elji zasladiti i piti prije jela triput dnevno. 2. Korijen crnog sljeza, dobriice, pupoljka od jele i bora uzeti u podjednakim dijelovima. Priprema se kao pod 1. 3. Divizme list, majine duice, oajnice po 2 jedae li ce, maka poljskog (turinak) pola jedae lice. Priprema kao pod 1. Plua upala 1. U dva decilitra vode nalije se 2 decilitra zdravog prirod nog bijelog vina i 2 lice usitnjenog korijena gaveza. Stavi se na tednjak samo da se ugrije (ne smije kuhati) i ostavi jedan sat da stoji po strani. Tada se ocijedi i uzima po jeda u licu vie puta dnevno. Svakako je potrebno obratiti se lijeniku. 2. Od bojeg drvca nekoliko vrika kuha se 23 minute u 200 g vode. Pije se triput dnevno po alicu ili vie puta dnev no po malu kavenu alicu. Na prsa i rebra stavljaju se hladni oblozi od pola vode i pola vinskog octa. Plua probadanje, kaalj i hripanje Uzme se triput dnevno po licu lanenog ulja. Ponavlja se do potpunog ozdravljenja. Pluni katar izbacivanje lajma, kaalj 1. Protiv gornjih bolesti pomae slatko drvce triput dnev no po kavena lica.

2. Za tu bolest potrebno je svako prijepodne popiti etvrt litre mlijeka u kojem se prokuhala liica kadulje i dvije-tri krike bijelog luka. Za plune bolesti vrlo dobar lijek U proljee nabere se borovih pupoljaka. Pupoljci se operu u istoj vodi. Kad se malo prosue, stave se u staklenku: red vrika, red eera; red vrika i red eera sve dok stak lenka ne bude puna. Bocu zavezati i pustiti da stoji na umje renoj toplini 34 nedjelje. Od tog lijeka uzimati natate po kavenu licu. PROLJEV 1. Kod dugotrajnog proljeva treba uzeti po 2 jedae lice jema, zobi, pirike, koja se osim to se isjecka, jo i u avanu dobro istue (mora biti vrlo suha) a u mlincu sve zajedno samelje, pomijea, stavi u litru vode i kuha pola sata. Zatim neka odstoji 1520 minuta. Ocijedi se, po elji zasladi. Doda dosta soka od limuna i pije prije jela tri puta dnevno. 2. U au se nastruga divljeg kestena zajedno s korom. To se zalije dobrom domaom ljivovicom i ispije. Preko noi stavlja se na trbuh oblog od toplog ulja. 3. Ispri se dvije lice rie (kao da se pri kava). Kad je tako isprena, doda se 200 g hladne vode, i kuha tako dugo dok se ria ne smeka. To se jede bez masti i soli. 4. U loni ve ocijeenog aja od kamilice zakuha se mala lica samljevene prave kave, pomijea se i, to je mogue to plije, popije. 5. etiri enja bijelog luka usitniti i staviti u aicu vin skog octa i popiti. 6. liicu fine tirke staviti u aicu komovice i to popiti. Ako proljev ne stane, treba odmah ponoviti. 7. Plod od tavelja: licu na 200 g vode kuhati 24 minute i ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta. Piti vie puta dnev no po malu alicu. Koristi sigurno. Za djecu polovicu doze. 8. Suhe borovnice su najefikasnije sredstvo protiv proljeva pa bi ih trebalo imati svaka kuna ljekarna.

9. Bazgov plod osuen 810 komada dnevno provakati. Ili suhe borovnice vakati. 10. Jednu licu usitnjene kore od primorskog ipka i 50 g rogaa kuha se u pola litre vode 5 minuta. Od tog aja uzi ma se vie puta dnevno po malu alicu. 11. Skuha se jaka crna kava bez eera, u nju nacijedi sok od limuna i popije. 12. Pomijeati po 50 g bijelog sljeza (korijen, list i cvijet), podbjela (list), crnog sljeza (list), kupine (list) i nane. Uzeti 5 lica te mjeavine i preliti litrom vrele vode, ostaviti po klopljeno oko 3 sata, zatim ocijediti i piti nezaslaeno umje sto vode. Djeci se daje isto uz dodatak 50 g kamilice. 13. Pomijeati po 50 g metvice (list) i kamilice. Od toga uzeti 3 lice, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, 2 sata ostaviti poklopljeno, zatim odliti i piti umjesto vode. 14. Pomijeati po 20 g nane, matinjaka, dupaca i trave ive. Od toga 3 lice preliti sa pola litre vrele vode, pokriveno ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti nezaslaeno umjesto vode. 15. Pomijeati po 25 g borovnice (list i plod), dunje (sjeme) i nane. Uzeti 3 lice toga, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti i ostaviti 2 sata, zatim piti umjesto vode. 16. Pomijeati po 30 g lipe i kamilice, te po 10 g petrovca, ruina cvijeta, ipka i dupaca. Od toga uzeti 3 lice, preliti sa 5 decilitara vrele vode, poklopiti, ostaviti 1 sat, piti to toplije u toku dana. Teki proljev U aj od suhe borovnice doda se aica domae komovice ili ljivovice. Treba jesti dobro prene gance i kompot od suhih ljiva. Ako bolesnik ima dobre zube, neka grize suhe kruke i njih jede. PUENJE SKRAUJE IVOT Ustanovljeno je da dim duhana sadri oko 300 raznih sastojaka od kojih je najpoznatiji nikotin, koji otrovno dje luje na nervni sistem i krvotok. Koliina nikotina u cigareta ma ovisi o kvaliteti duhana. Osoba koja tokom dana popui

20 cigareta inhalira koliinu nikotina koja je dovoljna da se ubije ovjek ukoliko bi sav nikotin udahnuo najedanput. Pua tokom dana udie nikotin u malim koliinama, ali i ove male koliine uzrokuju sve veu opasnost za zdravlje. Naroito tetno djeluje uivanje duhana s alkoholom. Na alost to danas uivaju svakodnevno odrasli mukarci, ene, pa i omladina. PADAVICA 1. Kamilice 2 jedae lice, decilitar octa, licu pravog meda kuhati minutu u 3 decilitra vode. Uzima se dvaput dnevno po malu aicu. 2. Imela pretvorena u prah samo list. Svaka 3 sata na vrh noa zalije se vodom, mlijekom ili se stavi u hranu. Ako se mijea s korijenom valerijane jo je efikasniji. Gornji lijek lijei: krvarenja iz maternice, plua, a lijei i visoki pritisak. Padavica i gr kod djece Hmelj pretvoriti u prah i jednaki dio eera u prahu do bro promijeati i svaku veer uzeti na vrh noa. Isti lijek lijei upalu une kesice, mokrane organe, bolne erekcije spolnih organa. PROTIV PIJANSTVA 1. Na licu ljute paprike nalijemo 10 lica vinskog cvijeta. Uzima se u lici vode 34 kapi, natate. Osim toga ako se uzme tri dijela vode i jedan dio gornje tinkture, to lijei zlatnu ilu (krvarenje). 2. U litru vode stavi se 68 lica usitnjenog ruzmarinovog lista sa cvijetom i kuha se 1015 minuta. Pije se 2 alice dnevno. 3. Majine duice 4 lice prelije se sa trietvrt litre klju ale vode i ostavi da stoji 5 minuta. Od tog aja uzima se svaka 2 sata po licu.

PRERANI POROD DA SE SPRIJEI Korijen omana pretvoren u praak, uzima se 3 puta dnev no petinu male kavene lice sa eerom ili medom dva do tri mjeseca prije poroda. PROBAVA NEUREDNA 1. Svaku veer izreemo na sitno 34 komada suhe smo kve i toliko suhih ljiva. Na tu masu naveer nalijemo jedan i pol do 2 decilitra vode. Ujutro sve zajedno dobro promije amo i ocijedimo. Ocjeevinu (tekuinu) popijemo. Ponavlja se mjesec dana jo i onda kad se osjeamo posve zdravi. 2. U 3 litre vode stavimo 16 lica ili 4 dobre ake lanenog sjemena i kuhamo tako dugo dok se ukuh ne ukuha na 1 litru. Pije se triput dnevno po licu u kavi. 3. Iirota korijen u obliku praka na vrku noa uzimamo vie puta dnevno. 4. Po 25 g korijena cikorije, maslaka i iirota, 15 g trave ive i po 5 g ania i komoraa. Od toga 2 lice preliti s 300 g vrele vode, poklopi, ostavi preko noi, odliti i piti nezaeereno prije doruka i veere. 5. Po 1 g komoraa, lincure i kiice prelije se s 200 g vrele vode, poklopi, poslije 2 sata ocijedi i odjednom popije. PROMUKLOST 1. Hrastovoj kori treba vanjski dio ostrugati, 35 dekagra ma staviti u pola litre vode i kuhati 20 minuta. Ocijediti i tom tekuinom grlo ispirati. Vrijedi samo srednja kora. 2. Uzme se jedna ovea crna rotkva (arapka) koja se u sre dini izdubi. Nariba se za jednu licu hrena i stavi u rotkvu s 2 lice meda. Naveer se pripremi za ujutro, a ujutro za naveer. Dakle 2 rotkve dnevno uzima se do potpunog izlje enja. 3. Potrebno je grlo inhalirati s ajem od kamilice u koju se stavi mala lica morske soli. Dobro je za vrijeme godi njeg odmora ako se bolesnik nalazi na morskoj obali grlo grgljati morskom vodom. Zabranjeno je puiti, piti pre hladila ili prevrua pia, jesti ljuta i kisela jela.

RANE I UBOJI 1. Ako na uboj, koji je od udarca pocrnio, stavimo svje sitno isjeckani crveni luk obilno natopljen finim uljem, za kratko vrijeme uboj e proi. 2. List brljana dobro se oisti i namoi u vodu u koju smo stavili 3 postotnu bornu kiselinu (dobije se u ljekarni). Listovi treba u vodi da stoje 23 sata. Nakon toga stavlja ih se na rane i istom bijelom prokuhanom krpom ili za vojem zavije. 3. Na svjee rane koje krvare treba izgnjeiti aku stolisnika i priviti na ranu. Krv e ubrzo prestati i rana zacijeliti. 4. Vrlo dobro sredstvo protiv modrica i rana je arnika ko ja se upotrebljava u obliku tinkture ili alkoholature. Ci jela biljka s cvijeem stavlja se u alkohol gdje stoji deset dana. Zatim se ocijedi i spremi da se u sluaju potrebe nae. Posve je razumljivo da boca mora biti ista i dobro zatvorena. Dr Lijeoa, kako tvrdi dr Gostuki, za lijeenje rana i uboja dao je i ovaj recept: 20 g arnike, 50 g glicerina, 60 g vode. Taj se lijek daje kao oblog na rane. 5. Ako su rane gnojne i dugotrajne, onda se 100 g ranilista skuha u litri zdravog bijelog vina i od toga stavljaju oblozi na rane, pa i kad su one otvorene od proirenih vena. Pret hodno ranu treba namazati ribljim uljem. 6. Petrovac ini istu uslugu kao ranilist i upotrebljava se na isti nain. 7. Nevena, kantariona, cvijet bazge u podjednakim dijelovi ma dobro promijeati i od te mjeavine 4 jedae lice preliti litrom kljuale vode i jedan sat ostaviti da stoji. Na ranu stavljati oblog, istom prokuhanom bijelom krpom i isto tako istom suhom sve previti. Obloge mijenjati svaka 23 sata. 8. Koprivu aru, cijelu biljku s korijenom 4 jedae li ce kuhati 5 minuta u litri vode. Priprema se kao pod 7. 9. Jaglaca: korijen, cvijet i list 5 jedaih lica na litru vode kuhati 5 minuta. Vrlo je dobar lijek kao oblog na rane i uboje. 10. Ranu iz koje raste divlje meso treba svaku veer posuti mljevenim eerom. To se ponavlja sve dok rana ne zacijeli. 11. Na stare rane koje ne zacjeljuju stavlja se u prah sa mljeveni pelin. To se ponavlja sve dok rane ne zacijele.

12. Muka bokvica (svjea) dobro se opere i stavi u ulje da se kvasi 24 sata. Nakon toga je izvadimo iz ulja, ranu dobro (vatom natopljenom u ulju) obriemo i zavijemo bokvicom. Zavoj se mijenja dvaput dnevno: ujutro i naveer. 13. Slatko vrhnje (kajmak) pustimo stajati u erpi dok se ne uhvati plijesan ravo-zelene boje. Tu plijesan se pokupi u posudu i tiho na umjerenoj toplini (vatra ne smije biti jaka jer rado prigori), kuha se dugo dok masa ne postane zlatno-crvena. Kad se ohladi, posuda se zatvori pergament-papirom ili celofanom. To je odlian lijek za rane i kraste. Rane koje trunu i ne zarauju Rane treba posipati s prakom srenjaka (Polygonum bistorta), ak i one rane od raka. Rane iz kojih tee gnoj 1. Lista bazge (nabranog u proljee) staviti jednu aku na pola litre vinskog octa i kuhati 46 minuta. Time se oblae rana. 2. Rane treba posipati s prakom agave i istom bijelom krpom ili gazom zavezati. Ponavlja se sve do ozdravljenja. Rane otvorene od ovapnjenih ila 1. Uzme se potrebna koliina zemlje ilovae koja se izvadi iz dubine barem metar ispod povrine zemlje. Oisti se od kamenia i dobro promijea sa pola vode i pola octa da bude sve mekano kao maslac, da ne bude ni pretvrdo ni premekano. Rana se s rijetkom gazom prekrije, a na drugu bi jelu istu prokuhanu krpu namae se ilovaa 23 cm debelo, ve prema veliini rane, i stavi na ranu. Taj se ovoj jo po vee sa suhom flanelskom ili drugom mekanom krpom. To se ponavlja svaka 34 sata. Ako je to nemogue, onda ba rem svaku veer prije spavanja. To se ponavlja sve dok rana sama posve ne zacijeli. 2. Treba namazati medom i previti istom krpom. Zavoj se ostavi nekoliko dana, zatim se postupak ponovi.

Rane otvorene gnojne Otvorene gnojne rane brzo e zarasti ako rane posipamo s ugljenom lipovog drveta kojeg smo prethodno pretvorili u prah i prosijali. Nakon toga se rana povee istom bijelom prokuhanom krpom ili gazom. Za nekoliko dana na rani e nastati debela kora (suha krasta) koja e jako svrbjeti. Mora se paziti da nou ranu ne udarimo ili ogrebemo. Za mjesec dana rana e zacijeliti. Ranice u ustima 1. U poiroku erpu stavimo 10 lica cvijeta kamilice i na to nalijemo 5 litara kljuale vode. Gornja se odjea skine do koe, nagne se nad erpu i tijelo pokrije preko glave plah tom ili dekom. Pri tom se usta dre otvorena i duboko se die. Oi moraju biti zatvorene. Tijelo se sputa sve nie za parom kako se voda hladi i to dozvoli. Kad se nie ne moe ostane se tako. 2. Kamilice, lie borovnice, stee (Potentilla anserina), ka dulje u jednakim dijelovima. Od te mjeavine uzme se mala kavena lica i prelije sa 200 g kljuale vode i pusti pokloplje no da kratko vrijeme stoji. Kad se malo smlai, tada se pro cijedi i time ispiru usta nekoliko puta dnevno. Ranice po itavom tijelu i pojedinim mjestima Prema povrini ranica treba pripremiti masu od nesolje ne svinjske masti ili od goveeg jestivog loja i finog peni nog brana. Sve se zajedno pomijea na pei i ispri kao gust zaprak. Tada se doda malo mlijeka i pusti da provri. Tu smjesu podebelo namazati na istu krpu i priviti preko noi na ranjava mjesta. To se ponavlja nekoliko veeri dok ranice ne prou. Rane, ranice, ozebline i sline bolesti 1. Nevenova cvijeta (samo latice) stavi se u litrenu bocu (do polovice) i dopuni dobrom domaom komovicom ili lji vovicom. Boca se zaepi i stavi na sunce ili na toplo mjesto da stoji 8 dana. Dobro je bocu jedanput dnevno protresti. Tom tekuinom masiraju se ozebline, ili se popije natate mala aica. Za vrijeme lijeenja ne smije se puiti niti piti bilo kakav alkohol.

2. 25 g srenjaka kuhati etvrt sata u pola litre vode, za tim dodati 25 g hajduke trave, poklopiti, ostaviti 5 sati, procijediti i time ispirati ranu i oblagati natopljenom gazom u tom aju. 3. (Vidi i str. 48, br. 4). REUMA 1. Zobenu slamu sitno izrezati 40 jedaih lica, uzeti smrekovih iarki 40 lica. Sve nasuti u lonac od 10 litara i kuhati dva sata. Zatim izliti sve u kadu za kupanje i do dati toliko hladne vode da se moe kupati. Kupanje traje 20 minuta. Poslije kupanja odmah u krevet da se bolesnik dobro iznoji. Kupanje se ponavlja svaku veer osam dana. 2. Na tri lice naribanog jakog hrena nalije se 50 g jake 40% domae rakije. To se dobro promijea i obaviju bolna mjesta. Preko zavoja stavi se vreica vrueg rijenog pijes ka. Oblog e ispoetka (oko dva sata) jako pei, ali je uspjeh velik. 3. Jaka reuma i masnoa u krvi. Tijelo masirati komovom rakijom (lozovaom) u kojoj je rastopljen plavi kamen (gali ca) i nariban jaki hren. Piti mjeavinu aja. U posudu sta vimo koprive are, gospine trave po 30 g, stolisnika, metvice paprene po 15 g, koprive mrtve, kima mljevenog, kadulje, kiice po 8 g, bokvice enske 75 g, vrike od boroviinih granica 40 g. Na tu masu naliti litru vode i ostaviti 24 sata da stoji. Nakon toga kuhamo mjeavinu 3 sata na vatri tako da se raskuha. Procijedimo, dodamo meda ili kandis-eera i kuhamo jo 4060 minuta. Sirup mora biti gust. Kad se ohladi, stavimo ga u staklenku i hermetiki zatvorimo. Uzi ma se svako jutro natate 6 nedjelja po 13 kavene liice. 4. U obinu litrenu bocu stavi se 250 g terpentina, isto to liko amonijaka i jedno cijelo jaje. To se dobro promijea (boca protrese). Time se masiraju bolna mjesta triput dnev no. Taj lijek kako tvrdi M. J. iz Splita, lijei deformacije (Artritis deformans). 5. Reumatina bolna mjesta treba oblagati itavom biljkom poljske stee. 6. Reumu u zglobovima treba namazati proienim petroleumom i zamotati suhom flanelskom krpom. Ponavljati vie puta.

7. Kod upale zglobova treba piti aj od kadulje, borovice, breze lista, are koprive, ljuske od mahuna, ili graha i podbjela (list) u jednakim dijelovima. Sve dobro promijeati i od te mjeavine licu kuhati 23 minute u 200300 g vode. Pije se triput dnevno po alicu prije jela. 8. Cvijet divljeg kestena, cvijet bazge, cvijet lipe, cvijet vr be, preslice i kora breze u jednakim dijelovima. Sve ostalo kao pod 7. 9. Na dvije do tri lice ploda borovice nalije se pola litre dobre komove rakije, zatim se dobro zaepi. Stavi se na to plo mjesto 4 dana. Nakon toga se ocijedi. Tom tekuinom masiramo bolna reumatina mjesta. 10. Pola litre bijelog zdravog vina ugrije se do 70 stupnjeva i tim vruim vinom svaku veer pola sata se masiraju bolna mjesta. Nakon toga povee toplom flanelskom krpom i od mah ide u topao krevet. Ponavlja se svaku veer do potpu nog ozdravljenja. 11. Korisno je kupati se u vodi u kojoj se kuhala zobena slama. Od iste vode stavljati obloge ali mora biti vrua. U 5 litara vode kuha se 15 minuta 45 pregrti usitnjene zobene slame. 12. aku morske soli priti u posudi na pei. Kad je dobro sprena, dodati jake domae komovice, promijeati i time masirati oboljela mjesta. 13. Uzeti licu borovice (zgnjeeni plod), preliti sa 2 decili tra vrele vode i ostaviti 5 minuta. Piti u toku dana po 1 deci litar. 14. Oblog od kvasca kruha (kvasac od samog tijesta). Kva sac se rairi na vunenu krpu, na to se pospe sitno stucane paprike i to prelije maslinovim uljem. Tim oviti bolno mje sto i ostaviti 12 sati. Ponavljati nekoliko dana. 15. Piti vruu vodu svakih etvrt sata po 1 au. Dok se pije treba biti u krevetu. 16. Oblog ilovae (dobro umijesiti) oko 5 cm debeo oviti na bolno mjesto i drati ga preko noi. 17. Oblog tijesta od peninog brana pomijean sa toplim octom staviti na bolno mjesto. 18. Naribati hren na gazu i staviti na bolno mjesto.

Miini reumatizam Jedaa lica suhog lia bijelog jasena (Fraxinus excelsior) prelije se sa 200 g kljuale vode i ostavi poklopljeno 510 minuta da stoji. Nakon toga se ocijedi i pije tri puta dnevno po alicu. Zastarjeli reumatizam 1. Bolesne dijelove tijela treba masirati svako jutro i ve er rafiniranom naftom. Otekline kao i bolovi ubrzo e proi. Sijevanje u tijelu reuma podagre iijas 1. Dva puta dnevno dobro izmasirati bolna mjesta sa top lim jestivim lojem, gimnasticirati. Zatim bolna mjesta dobro zaviti toplom flanelskom krpom. 2. U pola litre maslinovog ulja stavi se 2 jedae lice sitno istuene tipse, dobro na pei ugrije i promijea. Time se masiraju bolna mjesta svako vee. Poslije toga jo se istrljaju akom iste tipse i zatim se legne u postelju. 3. Iijas odlino lijei aj od zobi. Jedaa lica zobi kuha se u dva decilitra vode 15 minuta. Taj aj se pije triput dnev no prije jela. Istovremeno treba stavljati obloge od vrue kuhane zobi u vreici ili istoj arapi. Svaka 4 sata obloge treba mijenjati (da su uvijek vrui). 4. Iijas lijei vrlo sigurno med koji se pomijea sa negaenim vapnom, podebelo namae na krpu i privije na bolno mjesto. Svaka 45 sati zavoj treba mijenjati. 5. Reumatine dijelove tijela koji su natekli treba mazati rafiniranom naftom i zaviti u suhu krpu. Taj postupak vie puta ponoviti. 6. Skuhani ili pirjani kupus, jo topao, zamotati u mekano platno i onda poviti na bolno mjesto. 7. 1 kg kukuruznog brana (domai), 20 dkg naribanog hre na, 1/2 1 rakije (jake). Sve izmijeati i to stavljati kao oblog na bolno mjesto. Pri tom treba leati. Kura traje 24 sata.

RAK LIJEENJE GLAU Za lijeenje raka na pluima ili elucu neki preporuaju ulje arnike. Cvijet arnike kvasi se 8 dana u maslinovom ulju. Od tog ulja uzima se triput dnevno po malu licu. Na rane raka neki daju stueno svjee rumarinovo lie. asopis Nae zdravlje br. 1/1968. donio je veoma inte resantan lanak o lijeenju raka: Posljednjih godina iz iskustva se zna da neki od najte ih tumora trebaju za svoj rast hranu, koja se nalazi u ljud skom tijelu asparagin. Sreom se taj asparagin nalazi u tijelu svih sisavaca iako ljudskom organizmu nije neophodan. Na veterinarskom fakultetu u Pensilvaniji izlijeena su tri psia od bolesti raka. Lijeenje se sastojalo u davanju neke organske supstancije, koja spreava da tkivo (tumor) dobije hranu, koja mu je potrebna za rast. Na taj nain izgladnjeli tumor nestaje. U posljednjih nekoliko godina se zna, da neki od najteih tumora trebaju za svoj rast hranu, koja se nalazi u ljudskom tijelu. Istraivai su doli na ideju da stvore supstanciju, koja izluuje jedan crijevni mikrob kojeg su nazvali Escherichia coli. Tu su supstanciju davali psima u hranu. Ovaj mikrob ima svojstvo da napadne hranu i da ju probavi za vrlo kratko vrijeme. Nakon nekoliko tjedana tri psia veselo su skakutala hodnicima veterinarskog fakulteta. Tumoru vie nije bilo ni traga. Kako se iz gornjeg vidi glad sprijeava irenje raka. Dije tom treba odmah poeti. Temelj ishrane sastoji se: od rie, pinata i kruha napravljenog s umbirom (ingwer) bez kvas ca, salate od draguca, kiselice, radia uvijek sa dosta masli nova ulja i limunovim sokom i nikad s octom, poneto u manjaka od jaja kao zain dosta umbira. Za pie (i to prema godinjem dobu) kiselo mlijeko, sirutka i nezaslaeni vrui napici od vonih sokova: narande, kupine, primorskog ipka, borovice, crvenih ribizla, grepfruta, groa. Naroito je djelotvoran pinat prireen u vlastitom soku s malo ma slinova ulja, ili bijela repa i cikla kao i rotkva sve sitno is jeckano takoer pirjano (dinstano) s malo vrhnja i zaina od paprike i perina. Treba potpuno izbjegavati kruh, maslac, meso, slatko voe i to posebno kajsije, breskve i kruke. Ukoliko se manje jede, utoliko e lijeenje biti bre. Stoga se mora stalno ograniavati kako izbor, tako i koliina

jela. Uvijek kad nastane osjeaj gladi, uzme se aa destili rane vode u koju nakapamo 612 kapljica limunova soka. Kad se bolesnik ispomagao tako nekoliko dana limunovim sokom, moe nastaviti dijetom bjelanjaca od jaja koje se istue u snijeg doda lica destilirane ili mineralne vode. a a destilirane vode popije se prije jela, prethodno se stavi na vrku noa sode bikarbone u vodu. Ako bolesnik odrava di jetu bjelanjcem od jaja, nee osjeati potrebu za vrstim jeli ma. Ako i pored toga bolesnik bude osjeao stalno glad, onda neka uzme ono to je najjednostavnije: svjee prenih kuku ruznih kokica. Konano treba dnevni jelovnik da sadri samo kukuruzne kokice, destiliranu vodu i ljekoviti aj. Osim toga potrebno je neizostavno vriti planski nain udisavanja i izdisavanja zraka iz plua i to na taj nain da se prvih nekoliko dana i to redovito svakih 6 sati izvri vjeba udisaja i izdisaja u trajanju od 5 minuta, pri emu svaki udisaj treba da traje 4 sekunde, 4 sekunde zadrati i izdah nuti, opet udahnuti 46 sekundi, zadrati bez napora koliko se moe i izdahnuti itd. sve dok ne proe 5 minuta. Treba znati da nema drugog naina da se iz tijela odstrani suvina ugljina kiselina, koja je djelomino uzrok raka. Osim svega to je gore reeno jo je svrsishodnija dijeta dra Stankovia: uzme se 100 g brana od penice, samljeve nog zajedno s kouljicom i neprosijanog (ili kukuruzno bra no), etvrt litre mlijeka sirova, 200 g naribane sirove mrkve (ja sam poveao za 100 g jer je korisno protiv bolesti raka), 200 g usitnjenog voa (naroito jabuka), 100 g samljevenih oraha, 100 g meda (pravi pelinji), sok od pola limuna. Sve to dobro promijeati i pojesti u toku dana. Neka to bude jedina hrana za itav dan. Time se hraniti 34 nedjelje. Na ravno, sve se jede sirovo. Rak grudi i na maternici Nevena latice 50 g staviti ine ili u 40% jaku komovicu, Od tog lijeka uzeti 5060 kapi malo popiti. Svaki dan treba naribane. Istu stavljati na rak u pola ostaviti u 200 g pojesti rane. litre alkohola 60% ja da stoji desetak dana. vode i preko dana po najmanje 200 g mrkve

Rak koni i protiv ireva i liaja Dvije-tri lice usitnjene biljke nevena zajedno s cvijetom pomijeati s dvije lice nesoljenog goveeg loja ili svinjske masti. Kuha se pola sata. Zatim se propusti kroz sito ili dvo struku gazu. Lijek se spremi u dobro opranu i suhu ljekar niku staklenku ili u kutiju od plastine mase i hermetiki zatvori poklopcem. Mast je vrlo dobra protiv gore navedenih bolesti. Gaza se namae mau i rana zavije. Osim toga kuha se kao aj u mlijeku. Mala lica nevena na pola litre mlijeka. RAHITIS U 5 litara vode doda se 1 kg jema (kuha se 15 minuta) i tu vodu sa jemom zajedno izliti u kadu gdje je ve pri premljena voda za kupanje.

RUKA Bocu od pola litre treba napuniti arnikom i nju zaliti (koliko stane) dobrom domaom rakijom i ostaviti 8 dana da stoji. Svaki dan jednom bocu protresti. Nakon 8 dana rakija je za upotrebu. Tad se masiraju ruke od zapea do ramena 3 nedjelje svaku veer. Nakon tri nedjelje bolovi e posve nestati. RUSKI NARODNI LIJEK Uzeti 300 g svjee aloje (Aloa arborescens), koja nije mla a od 1 godine ni starija od 5 godina. Prije upotrebe 5 dana biljka se ne zalijeva. Ta koliina listova samelje se na stro ju za meso. Tome se doda 250 g cikorije (moe i 'Frankov' nadomjestak za kavu), 400 g proljetnog meda sa saem, 700 g pravog crnog vina i 500 g istog alkohola. Sve ovo pomi jeati i vrsto zaepiti u tamnoj boci, ostaviti da stoji 5 dana na mranom i hladnom mjestu. Prvih 5 dana uzima se 3 puta na dan prije jela po liicu, nakon toga 3 puta na dan po licu jedan sat prije jela. Na kon 5 dana stajanja ocijedi se toliko tekuine koliko je po-

trebno za tjedan dana, a ostalo se ostavi u tamnoj boci da stoji na mranom i hladnom mjestu. Tako se ponavlja sva ki tjedan, a jedna kura lijeenja traje najvie 2 mjeseca u godini. Ovaj lijek lijei: gripu i anginu (za 1 ili 2 dana), tuber kulozu plua, ir na elucu, trajne glavobolje, bolesti cri jeva, astmu, kostobolju, upalu krvnih sudova, bolesti srca i krvotoka, poveani krvni tlak, bubrege, a i neke vrste raka (maternice).

STARAKA

BOLEST

1. etiri jedae lice medvjee ape: cijela biljka s li stom i cvijetom bez korijena sitno isjeckana stavi se u litru 40 postotno jake ljivovice ili komovice i ostavi 10 dana stajati u zaepljenoj boci. Bocu treba barem jedanput dne vno protresti. Nakon 10 dana ocijediti i piti dva puta dnev no pola aice. 2. Korijen omana, draguca po jedau licu; divlje rue (ipak) 4 jedae lice, pelina malu kavenu licu. Gornje dobro promijeati i od mjeavine uzeti jedau licu i preliti s 3 decilitra kljuale vode. Ostaviti 10 minuta sta jati. Nakon toga ocijediti, pravim medom zasladiti i toplo piti triput dnevno. 3. List tatule samljeti u prah i od toga uzeti jedanput dnevno dvadeseti dio grama, (na vrku depnog noa). Li jei astmu i jaa muku snagu. Uzima se samo tri dana u tjednu pod nadzorom lijenika, jer je biljka otrovna.

SPOLNI ORGAN SLABUNJAV I RANJAV

Tko je slabunjav i ranjav na spolnom organu, neka uzme orahovog lia 5 aka na 10 litara vode i kuha 10 minuta. U tom uvarku neka se kupa i dnevno triput ispire spolni organ.

SRANE BOLESTI 1. Kukuruzne svile, morskog luka, brezovog lia po 2 jedae lice, naprstka (digitalis) kavena lica, dobro pro mijeati i od te mjeavine trietvrt lice kuhati 23 minute u 3 decilitra vode. Zatim ostaviti stajati 1015 minuta, oci jediti, piti prije ruka i veere, nezaslaeno, po alicu. 3. Limun je odlian lijek protiv sranih bolesti. Sok od 3 limuna ulije se u bocu i doda malu licu samljevene soli. To se muka dok se ne zapjeni. Od tog lijeka uzima se sva ki sat po jedau licu. To je ujedno lijek protiv smetnji u probavi i bolesti jetre. 4. Vino od rumarina dobar je lijek za vie bolesti, a na roito za srce ako se ujutro i naveer uzima 24 jedae lice. Priprema vina je slijedea: u litrenu bocu stavi se su hog fino isjeckanog ruzmarinovog lista i nalije litra zdravog prirodnog bijelog vina i ostavi da stoji 24 sata. Od tog vina pije se tri puta dnevno prije jela 34 jedae lice. Lijei vodenu bolest, srce, isti krv i tjera na mokrenje. 5. U 3 decilitra vode stavi se kavena lica gorocvjeta i kuha 2 minute. Ostavi se poklopljeno da stoji 10 minuta. Od tog aja uzimati svaka dva sata po jednu jedau licu. 6. U 3 decilitra vode staviti 3 jedae lice aja od srdaice i 3 minute kuhati. Piti dva puta dnevno po alicu. Svje a biljka je ljekovitija i uzima se pola koliine. Angina pektoris Pomijeati po 15 g odoljena, glogova cvijeta, cvijeta la vande, srdaca, kima i komoraa te matinjaka 10 g. Uzeti 3 lice, preliti sa 5 decilitara vrele vode, poklopiti i ostaviti 2 sata, zatim ocijediti i medom zasladiti. Pije se u toku dana u 34 navrata. Za sve srane bolesti List rumarina, matinjaka, odoljena po 4 jedae lice; rainog lia 2 jedae lice. Gornje dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti s 23 decilitra kljuale vode. Pije se tri puta dnevno poslije jela po alicu.

Lupanje srca 1. Matinjaka, narandine kore, lavandule, komoraa od svakog po 2 jedae lice dobro promijeati. Od te mje avine stavi se lica u 300 g vode i kvasi 812 sati, zatim kuha 34 minute. Pije se samo jedaa lica dnevno prije spavanja. Jednom u tjednu noge treba prati u vodi u kojoj se 1015 minuta kuhalo trinje. Nakon toga noge odmah staviti u hladnu vodu do polovice listova. Nogama micati kao da se gazi po vodi. 2. U sluaju jaeg napada (kucanja) dobro je da bole snik popije au zaeerene vode s malo limunova soka, a prsa oprati hladnom vodom. Bolesti srca i ivaca U dvije litre vode stavimo 8 jedaih lica ruzmarinova lista i kuhamo tako dugo dok se ne ukuha na polovicu. To procijedimo, dodamo pola kg eera i 4 oguljena limuna rastvorena u krike. To kuhamo jo pola sata. Kad se ohla di, ocijedimo, nalijemo u manje boce i dobro zaepimo. Uzima se triput dnevno po licu. Kad srce stee i probada U litru rakije (dobre komovice) stavi se 45 lica cvijeta od trnine i ostavi da stoji 10 dana. Od tog lijeka uzima se jedna aica kad probada ili stee oko srca. Srce-neuroza Pomijeati po 10 g odoljena, glogova i lavandina cvijeta, srdaca, kima, komoraa i matinjaka. Od toga uzeti 3 lice preliti sa 5 decilitara vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata, ocijediti, zasladiti medom i piti u toku dana u 34 navrata. Srane mane Pomijeati po 25 g kamilice, komoraa, kruke (kore). Uzeti vrele vode, ostaviti vode nakon jela. nane (list), i matinjaka (list) po 10 g, hajduke trave (cvijet), gloga (cvijet) i 3 lice te smjese, preliti sa pola litre preko noi poklopljeno. Piti umjesto

Srani miii slabi Za oslabljene srane miie najbolja je masaa. Litrena staklenka napuni se do polovine usitnjenom rusomaom (Capsella bursa pastoris). Staklenku dopunimo 96% jakim alkoholom (piritusom) i ostavimo 10 dana na suncu ili na umjetnoj toplini. Nakon toga se staklenka stavi u hladnu prostoriju i tom tekuinom svaku veer masiraju bolna mjesta miia na lijevoj strani prsnog koa i to odozdo pre ma gore. Srana vodena bolest Koristi jesti suhe oskorue, a u nedostatku njih moe po sluiti aica rakije komove u kojoj se kvasila borovica. Uzima se ujutro natate i naveer prije spavanja. Izvana je dobro stavljati obloge od poljske preslice, koja je pret hodno skuhana i to dvije ake u litri vode 510 minuta. Domai aj Jedna lica ploda divlje rue (ipak) prelije se sa 300 g kljuale vode i ostavi 1015 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga se ocijedi, doda soka od limuna i po elji za sladi. Ovako pripremljen aj zamjenjuje kineski. Ujedno uljepava ten i daje boju lica. SKLEROZA Tko ima ovapnjenje ila neka ne pije piva i ne jede mesa. Triput dnevno neka pojede pola litre kiselog mlijeka s cr nim kruhom. Pomou hladnih kupelji treba urediti optok krvi. Svako jutro oprati ruke od ramena, a naveer noge u hladnoj vodi. Preporua se i hladan tu, koji ne smije tra jati vie od jedne minute. Zatim odmah u postelju. Kura traje due vremena. Skleroza multiplex To je bolest sredinjeg ivanog sustava. Tu bolest kol ska znanost jo do danas ne moe izlijeiti. Poetni su znaci

bolesti: drhtanje ruku i nogu. Polagani isprekidani govor, slabljenje vida, oteano mokrenje i druge potekoe. Lijei se pelinjim matinim mlijeom po kavenu licu dnev no. (Dobije se kod pelara ili u pelarskim zadrugama). Tim se medom ujedno masira cijelo tijelo jedanput dnevno. 1. Po dru J. Eversu, skleroza multiplex lijei se dijetom: svu hranu jesti posve sirovu: povre, korijenasto bilje: per in, mrkvu, rotkvu, korabicu, zelje i sl. Prijesno svjee mli jeko, mlijeni proizvodi; svjee maslo, raen ili Graham kruh, kuhana penica (koja se prethodno 1012 sati kvasi i jede bez eera) bukov i hrastov plod oljuten, pren, sa mljeven i stavljen u mlijeko (mala lica na alicu mlijeka). Penicu, ra, oljuten jeam (moraju biti iz posljednje e tve) u jednakim dijelovima staviti u poiroku posudu, zaliti vodom i ostaviti u umjerenoj toplini. Drugi dan vodu odliti i preko noi ostaviti bez vode. Iduu veer ponovno za liti vodom. To ponavljati sve dok klice ne porastu 12 cm visine. Proces klijanja traje 68 dana. Nakon toga usklijano zrnje usuti u vee cjedilo i preprati vodom, da se odstrane neeljene bakterije koje proizvode vrenje. Zrnje mora biti meko da se pod prstima moe drobiti. Potrebnu dnevnu koliinu pomijeati sa zobenim pahuljicama, mlije kom i grijati najvie do 40C. Dnevna potreba je slijedea: klijavog sjemena 230 g, zobene pahuljice 70 g, kruha rae nog ili Graham 120 g; voa, povra, korjenastog povra sve zajedno jedan kg. Kravljeg, kozjeg ili ovjeg mlijeka jednu litru, svjeeg masla 30 g, jedno mekano kuhano jaje, oraha 60 g. Hrana mora biti svjea i bez soli. Kad se sta nje bolesti popravi, moe se jesti: naglo peeno govee meso (koje je vie sirovo) sirova slanina i aa zdravog bi jelog vina. Zabranjeno je jesti zelenu salatu, rabarbaru, pargle, cvjetau i krumpir u bilo kojem obliku. Zabranjeno je uzi mati alkohol, duhan, crnu kavu, eer, sol, ruski i kineski aj, goruicu, kiseline, papar i sve slastiarske proizvode. Dobro je ljeti bos hodati po rosnoj djetelini barem pola sata dnevno i krpom namoenom u vodi svako jutro tijelo jednu minutu dobro izmasirati, zatim se suhim runikom dobro istrljati. 2. Svako jutro natate uzima se kavena lica matinog mlijea (ve sa medom razrijeenog kod pelara) dobije se

u pelarskom centru u Zagrebu. Svake godine 23 nedjelje treba boraviti u jelovoj ili borovoj umi u planini barem 700 metara nadmorske visine, etati u umi i duboko udi sati 4 sekunde, zadrati disanje 4 sekunde i izdahnuti. To se ponavlja 5 minuta, vie puta dnevno. Piti aj ujutro natate i naveer prije spavanja od bazgovog lia koje je brano prije cvatnje. Nekoliko listia na alicu vode kuhati 23 minute. Pije se tri nedjelje redovito. Zatim se 8 dana ne pije. Tada se nastavlja s ajem kamilice, koja se ne smije kuhati nego samo preliti kljualom vodom. Prati se u hlad noj vodi, izbjegavati toplu i vruu vodu; noge ne izlagati suncu. Gimnasticirati na svjeem zraku, ali se ne umarati. Jesti to vie sirovu hranu: mlijeko, mrkvu naribanu; sve vrsti itarica (koje je potrebno 12 sati kvasiti u malo vode prije nego li se kuhaju). Kuhati ih u malo vode vie u pari sve dok ne popucaju. Kupus slatki i kiseli treba sirovo jesti s malo finog ulja. I ostalu hranu jesti to vie u sirovom stanju. Skleroza mozga 1. Uzme se preslice, stolisnika i rutvice u jednakim ko liinama i dobro promijea. Od te mjeavine licu na 300 g vode kuhati 23 minute. Pije se triput dnevno po aicu prije jela. Ponavljati 8 dana. Zatim 8 dana ne piti. Nakon 8 dana ponoviti itd. do izlijeenja. Gospoa koja mi je gor nji recept poslala tvrdi da lijek koristi. Taj lijek upotreb ljava jedna ena stara 92 godine. Osjea se vrlo bistro i pametna je kao mlada osoba. Ona svake nedjelje prijee sama preko 126 stepenica. 2. Boje platice (Alchemilla vulgaris) usitnjene i suhe 2 lice preliju se s 300 grama kljuale vode. Ostaviti da stoji 1520 minuta poklopljeno. Pije se dva puta dnevno poslije jela po alicu. 3. Lijei se uglavnom dijetom: ne jesti meso, kruha to manje, ne piti alkohol ve mlijeko, vodu i ljekoviti aj. u vati se paprenih, ljutih i slanih jela. Kuhati na ulju ili pri mijeniti dijetu koja je navedena kod multiplex skleroze. Jesti sve vrsti voa i to obilato. Isto tako i sirovo povre: mrkvu, celer, perin, korabice i zrnatu itnu hranu. Jako se uvati zatvora. U tu svrhu jesti ljive, piti sirutke. to vie se kretati na svjeem zraku. Ne sjediti sate na istom

mjestu. Gimnasticirati. isti zrak udisati: 4 sekunde uda hnuti, 4 sekunde zrak zadrati i 4 sekunde izdahnuti. Piti ovaj aj: stolisnika, list jagode umske, plod i cvijet gloga 4 jedae lice, plod perinov (sjeme) 2 jedae lice. Sve dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti sa 300400 g kljuale vode. Piti triput dnevno po alicu. 5. Protiv arterioskleroze vrlo dobro sredstvo je slijedei lijek: uzeti kavenu licu meda i kavenu licu praha od lipovog ugljena, koji je pougljen u proljee. Oboje dobro pro mijeati svakih 6 sati popiti s malo vode ili aja. Uzima se dulje vremena. Skleroza i arterioskleroza 1. Treba piti aj od rosike. Malu licu na 300 g vode ku hati 23 min. Pije se triput tjedno alicu natate i a licu prije spavanja. Iza toga 46 tjedana pauzirati. Zatim ponoviti. 2. Pomijeati po 25 g gloga (cvijet, bijelog luka, preslice i imele, uzeti 2 lice, preliti sa 3 decilitra vrele vode. Po klopiti, ostaviti 2 sata, odliti i piti prije jela. 3. Po 20 g gloga (cvijet), kamilice, masline (list), imele i enjaka, izmijeati, uzeti 2 lice mjeavine, preliti sa 3 de cilitra vrele vode, ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti prije jela. 4. Izmijeati po 10 g rosulje, imele, kruine i slatkog ko rijena te 60 g gloga. Uzeti 2 lice mjeavine i preliti sa 4 de cilitra vrele vode, poklopiti i ostaviti preko noi. Sutradan u tri navrata popiti. SINUSI ZAGNOJENI 1. Jednu licu preslice u 100 g vode kuhati 24 minute. Kad se ohladi, tu tekuinu hladnu usrkavamo u nos vie puta dnevno. 2. Pred spavanje nastrugati jakog hrena na plou ted njaka, prekriti se preko glave i udisati 510 minuta. Za tim lei pokrivenom glavom. Za dva dana boli nestaju. Do bro je ljeti nos ispirati morskom vodom.

SLABOST ORGANIZMA I IENJE KRVI Nekoliko listia bazge, nabranih prije cvatnje stavi se u 300 g vode i kuha 23 minute. Pije se umjesto aja. STOLICA Tko nema po nekoliko dana stolicu neka samelje 100 g su hih ljiva. Tome se doda samljevenih 50 g suhih smokava i 10 g sene aja (dobije se u ljekarni). Sve se samelje na mliniu za mljevenje kave i sve dobro zajedno promijea i spre mi u staklenku ili drugu kakvu zgodnu posudu, zatim met ne na hladno i suho mjesto. Od tog lijeka djeci se daje po malu licu, a odraslima po dvije male lice dnevno. Stolica neuredna Mrtve koprive (Flores Lamium album) petrovca (Herba Agrimoniae) kamilice, rusomae (Herba Bursae pastoris), stolisnika, od svake vrsti po 10 g, dobro promijeati i od te mjeavine malu liicu preliti s 100200 g kljuale vode. Pije se dvaput dnevno po alicu u podne i naveer prije spavanja. (Latinska imena su ljekarnika imena.) Stolica tvrda Pomijeati 100 g sladia, 150 g kruice te po 50 g kima, ania i komoraa. Od toga uzeti 2 lice i preliti sa 3 deci litra vrele vode, poklopljeno drati pored tednjaka oko 2 sata, zatim staviti na stranu dulje vrijeme. Pije se uveer.

SUMANITOST BOLESTI MOZGA 1. Piti sok od kadulje pomijean s vodom i vinskim oc tom. Ako nema svjee biljke, onda se od suhe skuha jaki aj 2 jedae lice na 3 decilitra kljuale vode i pije se tri puta dnevno po alicu, ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. Za vrijeme lijeenja zabranjeno je jesti meso, zaine, vrua

jela. Treba jesti razno povre: krastavce, kupus, cvjetau, mrkvu i drugo, te voe prijesno i peeno. Kruh Graham ili umjesto kruha kuhanu penicu, zobene pahuljice, ra, ku kuruz, jeam. Sve zajedno pomijeati i prije kuhanja kva siti 68 sati u malo vode (tek da pokrije). Nakon toga ku hati vie u pari nego u vodi i to jesti umjesto kruha. Za e piti sirutku, aj ili rasol. 2. Neki uenjaci tvrde da glazba i pjesma djelotvorno djeluje na duevno bolesne. U tom pravcu se i kod nas vre eksperimenti. 3. Pelagi tvrdi da je dobro da duevno bolestan navue na sebe koulju, koja je umoena u slanu vodu, 2. da se ci jelo tijelo opere octom, razrijeenim s malo vode, i 3. da se koljena bolesnika polijevaju vruom vodom, zatim spre mi u postelju i dobro omota dekama da se iznoji. SVRAB 1. Bolesna mjesta mazati uljem u kojem se kvasio ru marin. Nakon jednog sata ta ista mjesta namazati pravim pelinjim medom. To se ponavlja nekoliko dana. 2. Bazgova lista dvije jedae lice, potonjaka 3 je dae lice staviti u litru kljuale vode i ostaviti po strani pola sata. Tim ajem ispirati bolesna mjesta po nekoliko puta dnevno. 3. Svrab na spolnom organu ili drugdje po tijelu treba ispirati svaku veer slanom vodom kojoj se doda isto to liko octa (jedaa lica soli). Uz to dnevno piti aj od stolisnika i potonjaka u jednakim dijelovima. 4. U tri litre vode stavi se kg bijelog graha. Kad se grah dobro raskuha, ocijedi se. Tom vodom peru se bolesni dije lovi tijela. Ve nakon nekoliko pranja primijetit e se oiti uspjeh. 5. Svrab i ugu sigurno lijei ovaj lijek: uzme se 5 lica sumpora u prahu (dobije se u ljekarni ili onog koji se upo trebljava u vinogradarstvu) i pet lica gaenog ili negaenog vapna. Na to se nalije litra vode i kuha 1015 minuta. Treba paziti da se kuha na tihoj vatri jer rado prekipi. Na kon toga pustiti da se ohladi. Kada se vapno i sumpor slegnu na dno posude, ista voda se odlije u posebnu posudu.

Voda je u meuvremenu postala ukasta. Vapno i sumpor se baci. Tom vodom mae se itavo tijelo 23 puta dnevno i to tri dana. Nakon tri dana bolesnik je posve zdrav. EERNA BOLEST Od eerne bolesti svakodnevno boluje sve vie ljudi. Pro tiv te opake bolesti danas jo nema efikasnog lijeka, jer to zapravo nije bolest. U stvari bolesna je guteraa (pan kreas), jer ne proizvodi dovoljno insulina koji je potreban kao hormon lijezdi guterai i koji upravlja izmjenom e era u organizmu. Bolesnici od eerne bolesti treba da uivaju hranu u kojoj ima dosta insulina i piju one ajeve koji utjeu na razmjenu ugljinih hidrata i jaaju hormon lijezde guterae, jer on treba da proizvodi insulin, a ba zbog pomanjkanja istog nastaje eerna bolest. Da se guteraa oporavi, treba jesti za vrijeme sezone do sta mladih mahuna (kuhano vie u pari u hermetiki za tvorenom loncu, kakvih danas imade ve dosta na tritu). U proljee dok se god mogu nai mladi listovi draguca (je de se u obliku salate s uljem i sokom od limuna). Nadalje aj od ljusaka hrastovog ira, lie mlade koprive (u obliku pinata pirjano u vlastitom soku), list borovnice. Naroito koriste ljuske od mladog graha u alkoholaturi 96% jakog alkohola 1 : 10 ili kao aj usitnjeno: lica na 300 g vode kuha se 46 minuta. Ima ljudi koji su se tim lijekom po sve izlijeili. Takoer su dobre i klice jema. Sve navedeno moe se upotrijebiti u raznom obliku: kao aj, alkoholatura, iscrpina i prah. 1. List crnog duda, ljuske od mahuna (naroito konci), draguac, list koprive are u podjednakim dijelovima do bro pomijeati i od te mjeavine 1 licu kuhati 3 minute u 3 decilitra vode. Ostaviti poklopljeno 1015 minuta sta jati. Nakon toga ocijediti i piti triput dnevno po alicu prije jela. Jo je bolje ako se pije svaki sat-dva po nekoliko gut ljaja. Ne smije se sladiti. 2. Korijen maslaka jedaa lica, brezovog lia 3 jedae lice, bijele goruice (slaica) mala kavena lica, lju ske od mahune 2 jedae lice. Sve se dobro pomijea i od te mjeavine jedaa lica prelije s 3 decilitra kljuale

vode. Ostaviti poklopljeno da stoji pola sata. Nakon toga dnevno piti po nekoliko alica. 3. Kantariona, ljuske od mahuna, crnog duda lista u jednakim dijelovima dobro pomijeati i od te mjeavine pripremiti aj kao pod 1. 4. Kukuruzne svile 5 jedaih lica, urice jedau li cu, list breze 6 jedaih lica. Sve dobro pomijeati i od te mjeavine nepunu jedau licu staviti u 3 decilitra vode i 2 minute kuhati. Ostaviti poklopljeno 1015 minuta sta jati, zatim ocijediti i piti triput dnevno prije jela. 5. U proljee sve dok draguac ne ostari (do konca trav nja), treba ga obilato jesti u obliku salate uz svako jelo. 6. Dva kg cigle ih' crijepa pretvoriti u prah i prosijati. Ugrijati i promijeati dobrim octom od jabuka da izgleda kao zidarska buka. Vreica se umoi u jabukov ocat i na puni sa pripremljenom masom koja mora biti topla. Zatim se to poloi preko cijelih kria od vrata do kraljenice. Tre ba paziti da sloj mase po kriima bude podjednako raspo reen (debljine 2 cm). Bolesnika zaviti u nepropusno platno i masu drati dva dana i dvije noi. To se ponavlja 3 puta. (Lijek se uvijek priprema na isti nain). Poslije toga postu pak se ponavlja 12 puta u dva mjeseca. Kroz ta dva mje seca treba umjesto vode piti samo ovaj aj: 250 g ila i li sta od borovnice, 10 g ila od pirike, 2 g ila od kupine. Sve dobro promijeati, preliti litrom i pol vode i kuhati 5 mi nuta. Zatim ostaviti da se pari 15 minuta. Procijediti i piti umjesto vode. Kad je bolesnik edan, kroz ta dva mjeseca, drugu vodu ne smije piti. 7. etvrt litre vina pomijeati s etrvt litre vode i u tu tekuinu staviti 20 g korijena od pljoske stee (korijen se prethodno dobro usitni). To neka stoji 12 sati. Zatim ku hati 15 minuta, procijediti i piti svako pola ili sat po jedau licu. 8. ipka (plod divlje rue) 30 g priti (ali ne i prepriti). Zatim samljeti ili u avanu stui i preliti litrom vode. To kuhati potiho dok se ne ukuha na polovicu. U taj aj sta viti malo meda i soka od jednog limuna. Taj se aj pije pomalo preko cijelog dana. Kod glavnog obroka, u podne, piti cijelu alicu i lei u krevet; toplo se pokriti. Ako se bolesnik uznoji, treba u pola vode i pola octa namoiti la-

nenu krpu ili spuvu pa istrljati i oprati gornji dio tijela. Ne brisati se. Obui rublje pa opet malo prilei. Kao dijetu treba jesti: kuhanu penicu, prekrupu od zobi, jeam, mr avo meso (krtina) kruh od oraha ili ljenjaka, etvrtinu od osmine kilograma (vagnuto u ljuski). Od voa: vinje, zrele plodove bazge mogu se uzimati sa aom jabukovae. Groe ne jesti. Recepti 6, 7 i 8 su recepti Jove Mijatovia, travara sa Romanije. 9. Graanka A. D. iz Zagreba mi pie: Bolujem od dijabe tesa ve punih 26 godina. Kroz cijelo vrijeme uzimala sam insulin i druge razne lijekove koji su mi slabo pomagali. Prije tri mjeseca poela sam uzimati list celera zajedno sa dugom peteljkom. etiri lista s pola litre kiselog mlijeka uzimam u poduzeu za vrijeme odmora. Sada se vrlo dobro osjeam. Tvrdim da bi lijek bio jo efikasniji kad bi ga se uzelo ujutro natate. Taj lijek, smatram, treba uzimati dulje vre mena (barem godinu-dvije). 10. Perin korijen i list dobro oprati, korijen naribati kao hren, a lie sitno izrezati i sve zajedno sa alicom kise log mlijeka ili jogurta pomijeati i popiti. Pije se svaku ve er prije spavanja. 11. Trava od srca, usitnjen korijen 2 napunjene lice staviti u litru crnog vina da stoji 10 dana. Od tog lijeka se uzima 35 puta dnevno po 15 kapi. 12. Kod eerne bolesti uzmu se 4 jedae lice lia bo rovnice na pola litre vode i kuha dok se ne ukuha do po lovice. Pola se popije prije objeda, a druga polovica nave er prije spavanja. 13. 50 g lista crnog duda (smrvljenog) preliti s pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 810 sati uz ee mijeanje. Pije se umjesto vode. 14. Dobro izmijeati 60 g borovnice (list) i 100 g ljuske od graha. Od toga uzeti 2 lice i kuhati u 3 decilitra vode. Ku hati dok se voda ne smanji na 1 treinu. Pije se po jedna aica u dva navrata prije jela. 15. 200 g graha (mahune) sitno isjeckati i kuhati pola sata u litri vode. Ostaviti preko noi i sutradan piti po jed nu au svakih pola sata.

16. 40 g graha (mahune), po 20 g borovnice (lie) bru snice i dobriice kuhati u 5 decilitara vode. Ostaviti tri sata, zatim piti u tri navrata prije jela. 17. Pomijeati po 25 g graha (mahune), maslaka (list), dobriice i breze (list). Sve to kuhati 15 minuta u 5 deci litara vode. Ostaviti tri sata, zatim piti u 3 navrata prije jela. Kruh za dijabetiare Zagrijati tri jedae lice peninog brana s tri lice fi nog ulja. To razrijediti s tri alice vrue vode, procijediti kroz sito i ostaviti da se ohladi. Ovoj hladnoj masi dodati dvije lice kukuruznog brana, dvije alice peninih mekinja (posija), pola alice prenog peninog brana, pola a lice ili vie punomasnog mlijeka; sve dobro promijeati i ispei. KROFULE GUK 1. Ta se bolest obino pojavljuje kod nedovoljno ishra njenosti ili od vlanog stana. Naroito tu bolest dobivaju djeca, a znaci su: napuhnut trbuh, modre ile, blijedo lice, crvenilo oiju, mravo tijelo i slino. Da se ta opaka bolest odmah u zametku sprijei, treba bolesniku davati umjereno tople kave kuhane od ira (ploda hrasta koji se prethodno oljuti i ispri) tri puta dnevno po alica. Moe se dati i u obliku kakao-a kuhanog u mlijeku. Bolesnik treba da se kree to vie na svjeem zraku. Moe piti svjea pri jesna jaja; kuhanu penicu u mlijeku. Preporua se ee kupanje, plivanje, svakodnevno masiranje tijela finim uljem i jako frotiranje (trljanje suhim runikom). 2. Treba namoiti komad sukna u vruu vodu, brzo imikati i tako toplo omotati oko vrata. Preko sukna staviti kakvo votano ili drugo nepropusno platno kako bi se to dulje zadrala toplina. Taj oblog treba drati cijelu no i mijenjati barem dva puta. To ponavljati svake veeri dok krofule posve ne prou.

3. Pola kilograma brana i pola kilograma svinjskog sala dobro se promijea u tijesto. Tim tijestom se previja obo ljelo mjesto triput dnevno. Prije svakog previjanja treba oprati oboljelo mjesto ajem od crnog sljeza. krofulozna djeca Dimnjae (Fumaria off.) 10 g samljeti u praak i 50 g e era u prahu dobro promijeati i svakog sata davati po ka verni licu. UGA SVRAB 1. Korijen od tavelja 2 jedae lice u alici mlijeka skuhati i time svako jutro i vee mazati kraste. 2. Kao siguran lijek na narod upotrebljava slijedee: uzme se nekoliko listova duhana i dobro skuha u pola litre vode, tim odvarom se peru oboljela mjesta. Ostatak, jer zaudara, treba poklopiti i iznijeti iz stana. Tvrdi se da od tog lijeka svrab odmah proe bez ikakvih posljedica. 3. aj od puzave pirevine, jesti kuhanu penicu, esto mi jenjati isto rublje, kao i redovito piti aj od stolisnika, moe da izlijei ugu. 4. Uzeti iarke divlje rue i crvene venje u jednakim dijelovima i zajedno kuhati. Tim odvarom ispirati bolna mjesta. 5. Na bolna mjesta stavljati obloge vode u kojoj se ku hala zobena slama. (Dvije do tri sitno isjeckane pregrti slame kuha se pola sata u litri vode.) TUCANJE NEPREKIDNO

1. Kod napada tucanja treba nakapati na kocku eera nekoliko kapi vinskog octa i to pojesti, tucavica e proi. 2. Pekmez od crvenih ribizla odlino je sredstvo protiv tucanja. Kod napada uzima se po kavena lica.

3. Sjemenke anisa stuku se u prah i popiju pola kavene lice s vodom kao aspirin. TIFUS 1. Kod infekcije tifusom odmah treba ii lijeniku. Ako je to nemogue, neka se odmah uzme slijedei aj: korijen angelike, cvijet crnog sljeza po 2 jedae lice, promi jeati i od te mjeavine jedau licu preliti kljualom vo dom i ostaviti 15 minuta stajati. Ocijediti, dodati veliku licu pravog meda, soka od limuna i piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. 2. Tifus lijei, u poetnoj fazi, limun. Preko dana vie puta bolesniku dati jaku limunadu s ljekovitim ajem (li munov sok s iznutricom zajedno). Taj lijek lijei i arlah. TROVANJA 1. Kod trovanja gljivama ili kojom drugom hranom ne ophodno je potrebno, odmah, im se primijeti trovanje, iza zvati povraanje. Uzeti nekoliko jedaih lica ricinusova ulja, crnu kavu; dva dana ne jesti, nego piti samo aj od kamilice. 2. aku mlade hrastove kore skuhati u litri mlijeka. To se pije dok ne nastupi povraanje. Ako se upotrijebi na vrijeme, dok se jo otrov ne nalazi u krvi, to je siguran pro tuotrov trovanju bilo kojom otrovnom biljkom ih gljivama. 3. Islandske mahovine, iirota, stolisnika i lincure u jednakim dijelovima. Od te mjeavine jedaa lica prelije se s pola litre kljuale vode i ostavi po strani 1015 mi nuta. Od tog aja piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. Dva dana ne smije se nita jesti osim to se pije aj. 4. Kod trovanja plinom, ugljinim dioksidom i drugim slinim plinovima, bolesnika treba odmah iznijeti na svjei zrak, primijeniti umjetno disanje; na prsa i listove staviti slaicu, ali prethodno treba prsa dobro izmasirati. Za sva ki sluaj treba pozvati lijenika.

TROMBOZA Laneno sjeme (50 g) kuha se 20 minuta u 3 litre vode. U toj se tekuini naveer operu noge. Sjeme se stavi u vre icu, dok je topla i stavi na bolno mjesto. Noge se zaviju u toplu vunenu krpu. Kura traje jo mjesec dana i nakon to se bolesnik osjea posve zdrav. TRUDNICE DA NE POVRAAJU Koristi aj od matinjaka jedna lica prelije se sa 200 g kljuale vode i ostavi da stoji poklopljeno 10 minuta. Piti vie puta dnevno po malu alicu i povraanje e ne stati. ULJEVI HEMOROIDI Od uljeva danas boluju mnogi mukarci i ene. ini se da je to bolest dananjeg suvremenog drutva. uljevi uglav nom napadnu zavrni dio debelog crijeva mara. Tu bo lest moe da izazove ne samo kronina tvrda stolica, nego i nutarnje bolesti: bolest jetre, trudnoa kod ena, prehrana itd. uljevi mogu da prikriju rak debelog crijeva. Poznat mi je sluaj da je graanin u Zagrebu dulje vremena lijeen od medicinskih kapaciteta protiv uljeva: hladnom vodom i raz nim lijekovima, sve dok se nije ustanovilo da boluje od raka na maru, a ne od ulja. Na alost otkrie je dolo prekasno. To je oiti sluaj prikrivenog raka. 1. Cvijet divizme 2 jedae lice, stolisnika 4 jedae lice, list zimzelena jedau licu preliti s dva decilitra kljuale vode. Ostaviti poklopljeno da stoji 1015 minuta, zatim ocijediti, po elji zasladiti medom i piti toplo triput dnevno prije jela. 2. Kora mladog hrasta jedaa lica (ako nema kore, mo e je zamijeniti hrastova babuka) preslice, bokvice enske po 2 jedae lice, stolisnika 3 jedae lice. Ostalo kao pod 1. 3. List koprive are, ania po 2 jedae lice, stolisnika 3 jedae lice, pelina malu kavenu licu. Ostalo kao pod 1 s razlikom da se aj ne zaslauje.

4. Plod divljeg kestena se oljuti, njegova smea kora osui i usitni. Od te kore stavi se u pola litre 96% jakog alkohola (pirit) 5 jedaih lica. Boca se zaepi i ostavi 10 dana sta jati. Dobro je bocu dnevno po koji put protresti. Od ove alkoholature uzima se 10 kapi dvaput dnevno s malo vode. Lijek uzimati 20 dana u mjesecu. 5. Vodopije (usitnjen korijen) ajnu licu preliti s 200 g kljuale vode i ostaviti 1520 minuta poklopljeno da stoji. Pije se nekoliko dana svako jutro natate i prije spavanja po alicu. Djeluje ugodno na stolicu to je od velike koristi kod uljeva. 6. iarke od vjeno zelenog empresa mala kavena li ca, pupoljaka od crne topole mala kavena lica. To se kuha 5 minuta u 2 decilitra vode i ispiru (klistiraju) uljevi. 7. Zimzelena jedau licu, preslice 5 jedaih lica. To se kuha u pola litre vode pola sata polako. Pije se triput dnevno po malu alicu i ispire (klistira) dvaput dnevno istim uvarkom. 8. Kuhati aku probrane penice koja se prethodno kvasila 1012 sati. Kuhati tako dugo dok ne popuca. Ta penica stavi se u mlijeko i s mlijekom jo jednom prokuha i sve pojede u dva obroka: prije ruka i veere. Kura traje 56 nedjelja prema teini bolesti. 9. Korijen pirike sitno izrezan i u avanu istucan 2 je dae lice kuha se 34 minute u 3 decilitra vode. Taj aj treba piti kratko vrijeme prije jela triput dnevno po alicu. 10. Korijen koprive are, koja je ubrana u planinskim kra jevima, im se ubere, sitno se isijee i 20 jedaih lica metne u litru komove rakije i ostavi 10 dana stajati. Pije se ujutro natate i prije spavanja po aicu. Taj lijek lijei ne samo krvave uljeve nego i druge nutarnje bolesti. 11. 1 kg vrbovih vrika s cvijeem stavi se u 5 litara vode i kuha polako u poklopljenom loncu 18 sati. Nakon toga se ocijedi, stavi u boce i dobro zatvori. Ta se tekuina pije 5 nedjelja triput dnevno po malu alicu. 12. 10 g kopra preliti sa 2 decilitra vrele vode i 2 sata ka snije u dva navrata popiti prije spavanja.

Zlatna ila Pariti se na vodi u kojoj su se kuhale granice borovice. Sjediti na toj pari. Moe se upotrijebiti dva dana (drugi dan samo podgrijati). Treba paziti da se bolesnik ne prehladi. Temperature nutarnje i uljevi Bazge list 68 listova usitniti, malu licu kadulje i licu meda preliti s 34 decilitra kljuale vode i ostaviti poklop ljeno 1015 minuta. Nakon toga se ocijedi i pije pola ujutro i pola prije spavanja. Dijeta Hrana ne smije biti paprena, ljuta i sa zainom. Treba jesti to vie voa, povra u obliku salate s uljem i sokom od limuna. Voni kompoti naroito su korisni. Piti vone so kove. Treba jesti kuhanu penicu koja se prethodno kvasila u malo vode, zatim je kuhati u pari sve dok ne popuca, a onda u alici mlijeka prokuhati. Bavljenje i etnja na svjeem zraku, laka gimnastika takoer mnogo koriste. TRBUNE I BUBRENE BOLESTI 1. Porjeg luka 9 veih glavica neoljuteno dobro oprati i staviti na tednjak kuhati u 5 litara zdravog prirodnog vina. Posuda u kojoj se kuha neka bude vea. Kuha se dok se ne ukuha na 1 litru. Ta se masa ocijedi i stavi u staklenku. Od tog lijeka uzme se svako jutro natate jednu nepunu licu ili 50 grama. 2. Nane, kamilice u jednakim dijelovima dobro pro mijeati i od te mjeavine 2 jedae lice preliti s tri deci litra kljuale vode i pustiti da stoji 1015 minuta; ocijediti s pritiskivanjem. Piti toplo tri puta dnevno prije jela po a licu. Za djecu se uzme polovica oznaene koliine. 3. Takoer koristi popiti au vrue vode. To je iskuani narodni lijek. 4. I masiranjem eluca toplim uljem ili lojem prestat e bolovi.

Grevi u trbuhu U litru bijelog zdravog vina stavimo 100 g istuenog bi jelog luka i ostavimo da stoji 68 sati. Nakon toga se ocijedi i od tog lijeka uzima se po aicu dnevno 56 puta kroz 810 dana. Trakavica 1. Da se trakavica odstrani, treba tri dana jesti kiselo zelje s dodatkom malo ulja, bez svake druge hrane. Trakavica navodno ne podnosi kiselo zelje pa je prisiljena da napusti crijeva. Kiselo zelje neka priprema neko od ukuana, a ne bolesnik. 2. Uzeti jako sredstvo za ienje, dva dana nita ne jesti, trei dan popiti dva decilitra jake rakije. Nakon 1 sata po novo uzeti jako sredstvo za ienje. Navodno se trakavica opije i za dva sata naputa svoje prebivalite. 3. U litru vode skuha se 1 kg eera. Tekuina postane gu sta kao med. To se popije na duak i dva dana nita ne jede. Na taj nain trakavica ugine. Njen najvei otrov je eer. Kad se previe najede te slatke tvari, ona ugine. Za nekoliko dana trakavica s izmetinom izie. 4. Oieno sjeme bundeve (6080 grama) stue se u avanu s malo eera i vode. Iz te mase naini se 3 kuglice koje se natate pojedu. Nakon pet sati uzme se vea lica masli nova ulja. Bolovi u donjem dijelu trbuha Uzeti poljske stee 3 lice, valerijane jednu licu i malu licu kima. Sve to dobro promijeati i od te mjeavine ne punu licu kuhati u 300 g mlijeka. Taj lijek pomae odmah. UNE BOLESTI 1. Kod jakog bola u uima treba u uho nacijediti 25 kapi oka od mumula, pri tom treba lei tako da sok prodre duboko u unu koljku. Ukoliko pri ruci nema mumule, u istu svrhu moe odlino da poslui i sok od uvarkue.

2. Uho isprati toplim ajem od crnog sljeza. 3. Pola kilograma graha stavimo kuhati. Kad je grah posve skuhan, na posudu se stavi lijevak tako da pokrije cijeli otvor lonca. Uho se stavi na izlaz lijevka i tako pari. Uho se pari tako dugo dok ima pare u posudi. Za vrijeme parenja potrebno je pokriti glavu i lonac radi to jaeg znojenja. 4. Kod reumatinih bolova u uima stavlja se na vatu 5 kapljica kamforovog i 30 kapljica maslinovog ulja, vata se ugrije i stavi u uho. To se ponavlja vie puta dnevno. 5. Ako je bol uha posljedica prehlade, obino koristi pare nje kamilicom. U protivnom se kuha aj: 67 zelenih ma kovica (od maka) u 23 decilitra vode. To se kuha nekoliko minuta. Malo se ohladi i od tog aja utrca kapaljkom u bol no uho po nekoliko kapi vie puta na dan. 6. Ako se uho gnoji, dobro je utrcati mlijeko u kojem je kuhano sjeme od konoplje. 7. Djecu koja postanu nagluha od posljedice arlaha, treba dulje vremena dva puta polijevati preko glave i ramena hlad nom vodom. Zatim glavu, ramena i prsa dobro runikom izmasirati. Svaki dan jedanput ukapati u oba uha 35 kapi ulja od slatkog badema. 8. Gluhou lijei: pola male kavene lice aja od rute i to liko cvijeta od kamilice preliti sa 30 g maslinova ulja i staviti nekoliko dana na sunce ili na umjereno toplu pe. Od toga ulja jutrom i veerom u uho na koje se slabo uje kapne se po nekoliko kapi i ostane 510 minuta leati, kako bi ulje moglo duboko doprijeti u unu koljku. 9. Nadalje zujanje u uima lijei: tinktura od arnike. im uho pone da zuji, kapne se u nj 23 kapi i zatvori vatom. Ili se uzme malo vate koja se natopi kamforom i stavi u uho na 34 sekunde. To se svaki etvrt sata ponavlja. Umjesto kamfora, moe posluiti i eter. (Dobije se u ljekarni.) 10. Tri jedae lice mekinja, jedaa lica isjeckanih, svjeih ili suhih, listova crvene rue, 2 jedae lice pelina. Sve zajed no dobro promijeati i kuhati u tri decilitra crnog vina dok ne zavri. Kad se toliko ohladi da se moe podnijeti, tom smjesom treba oblagati uho. 11. Lanena krpica namae se voskom i savije u oblik lijev ka. Tanji kraj turi se u uho, a iroki zapali i ostavi da izgori sve do blizine uha. Ostatak se iz uha izbaci. Zatim se u bolno uho nalije slane komovice.

Kod slabog sluha Prije spavanja namoiti istu krpicu ili vatu u kupusnom rasolu i staviti na uho. Ako nisu povrijeeni bubnjii, za krat ko vrijeme sluh e se popraviti. Zujanje u uima 1. Peninih mekinja (posije) tri jedae lice, latice cr venih rua (svjeih ili suhih) jedaa lica, pelina pola jedae lice. Sve zajedno stavi se u tri decilitra crnog vina. Kad provri, ocijedi se pa se talog zamota u istu krpu ili gazu i onako topao privee na uho. Zujanje e prestati. 2. Protiv zujanja u uima pomae ulje od mandule ili pare nje s kamilicom. Umoi komadi vate u spomenuto ulje i stavi u uho. Vie puta ponavljaj do ozdravljenja. 3. licu kukuruznog brana stavi se u alicu vode, dobro promijea i ostavi preko noi stajati. Ujutro se ponovo pro mijea i natate popije. Postupak se ponavlja 3 nedjelje. Ne smije se jesti svinjsko meso, moe se piti malo mlijeka, jesti malo kruha i to kukuruznog, ali ne piti alkohol. 4. Treba pariti uho s cvijetom crnog sljeza. 5. Zujanje u uima lijei hodanje bosim nogama, svako ju tro dulje vremena po rosnoj djetelini. Uho ako se gnoji 1. U pola litre zdravog bijelog vina stavi se dvije lice ru marina da zavri. Od tog vina meu se oblozi na bolno uho. 2. Svako jutro i veer nakapati u bolesno uho nekoliko kapi soka od rusomae. Bolovi u uima, ili kad iz njih tee gnoj 1. Konopljino ulje nakapa se u uho. Bolovi e prestati. 2. Ako umi u uima: rumarin se pali na aru tako da dim ide u uho, i to naveer prije spavanja. Nakon toga se pokri jemo preko glave.

3. Kamilice, metvice, bokvice enske, plod od divlje rue u jednakim dijelovima. Od te mjeavine jedna lica prelije se sa 200 g kljuale vode. 4. Pelina i kiice u jednakim dijelovima. Na jednu licu 200 g kljuale vode. UBOD PELA, OSA, INSEKATA I UJED PASA 1. Najjednostavnije je natrljati ubodena mjesta nakon to se alac izvadi perinovim listom i staviti hladne obloge. 2. Ubod komarca treba hladiti i mazati octom. 3. Treba ubodeno mjesto namazati crvenim lukom. 4. Kada vas pela ili osa ubode na to mjesto odmah staviti vlastite mokrae. 5. Ujed pasa. ajem od cijele are koprive isprati ranu i dobro svezati.

UPALA USNE UPLJINE I GRLA


1. Plod borovnice 20 g stavi se u pola litre vode i im pro kljua, odmah se skine sa tednjaka. Ovim lijekom ispiru se usta i grlo. Uspjeno lijei ve i sama boja borovnice koja se upije u bolno mjesto i na taj nain sprijeava razvoj bakterija. 2. Preporua se grgljanje ajem od kadulje. UPALJENA I OTEKNUTA MONICA (JAJA) Treba saiti jednu platnenu vreicu. Kod stolara napuniti vreicu piljevinom po prilici 1 kg i saiti da se piljevina ne prospe. Vreicu kuhati u jednom prikladnom loncu 10 mi nuta. Od te vode stavljati vrue obloge koliko se samo moe podnositi. Kad se voda ohladi, kuhanje s vreicom se ponovi. Obino ve za 24 sata bolest proe, ukoliko se ne radi o ko joj drugoj bolesti. Svakako je dobro poi lijeniku da usta novi kakva je bolest.

UGANUTA NOGA ILI RUKA Ako je noga ili ruka iaena, treba je namjestiti na nje no prirodno mjesto. Zatim nastrugati djejeg pjenuavog sa puna, dodati dva bjelanjca od jajeta i neto 96 posto jakog alkohola (pirita). Tu smjesu treba dugo drvenom kuhaom mijeati dok se ne zapjeni. Tada tu masu nasuti na gustu la nenu krpu ili vatu i obaviti oko uganutog mjesta. To se dva put dnevno ponavlja. Bolovi e ubrzo proi. UMOR, TEKI HOD, I TEKO DISANJE Svako jutro natate uzeti licu naribanog hrena sa licom pravog meda. Treba ponavljati trideset dana. VRBANAC im neko oboli od vrbanca, treba se odmah obratiti li jeniku. Ako mu je nemogue odmah do lijenika, neka se ispomogne ovako: 1. prati bolna mjesta u kupelji u kojoj se kuhala pljeva (trinje) od sijena. 2. oblog od lista podbjela i trinja od sijena. esto preko dana piti limunadu i dva puta dnevno po jednu jedau licu finog ulja. VODENA BOLEST 1. Sok crvenog luka je izvrsno sredstvo protiv vodene bo lesti. Uzima se tri puta dnevno po jedau licu dulje vre mena. 2. 10 g omanova korijena sitno isjeckanog, preliti sa 2 de cilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata, procijediti i piti svaka 2 sata po 1 liicu. Vodena i bubrena bolest Abdovine korijen pretvoren u praak uzima se dva puta dnevno na vrh noa.

VRATOBOLJA 1. Korijen i list bijelog sljeza, kopriva mrtva, list angelike, kadulja sve dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti s dva decilitra kljuale vode i time ispirati grlo po nekoliko puta dnevno. 2. Dobro treba ugrijati mekinje (posije) s octom navlae ne. Zatim ih stavi u jednu istu arapu i zaviti vrat preko noi. (Treba podnijeti ovoj to vie vru.) Preko arape svee se isti runik. 3. Lazarkinje, list umske jagode, list kupine po 2 jeda e lice, pelina mala kavena lica. Sve dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti s 2 decilitra kljuale vode. Ostaviti poklopljeno 1015 minuta. Zatim ocijediti, po elji zasladiti medom, dodati malo soka od limuna i piti triput dnevno po alicu. 4. Kamilice, bazgova cvijeta, majine duice u podjedna kim dijelovima. Sve dobro promijeati i od te mjeavine je dau licu preliti s 3 decilitra kljuale vode. Zatim poklop ljeno ostaviti 15 minuta. Nakon toga ocijediti, medom zasla diti i time vie puta preko dana ispirati i popiti gutljaj-dva. 5. Jedau licu sitno isjeckanog korijena od bijelog sljeza staviti u 3 decilitra mlake vode, ostaviti dva sata stajati, za tim ocijediti. Ostalo kao pod tokom 4. 6. U 100 g vode staviti licu morske ili kuhinjske soli (mor ska je bolja). Kad se sol u mlanoj vodi rastopi tom sla nom vodom treba ispirati grlo. VID POBOLJAVA Perinov list u obliku aja lica sitno isijeckanog na 23 decilitra vode kuha se 2 minute. Pije se dulje vremena jedna do dvije alice dnevno. VRTOGLAVICA Uareno eljezo prelije se octom i ta se para udie. To je vrlo dobar lijek.

VRUICA TEMPERATURA Kod prehlade i temperature, ako se teko podnaaju ta blete, uzeti vie puta dnevno po veliku licu istog malinovog soka. Sok ne smije biti razrijeen nikakvom tekuinom. Nae domaice ukuhavaju dobar malinov sok a dobijemo ga i u svakoj boljoj trgovini. ZNOJENJE Znojenje nou u krevetu Preslice jedau licu prelije se s 2 decilitra kljuale vode i kuha 23 minute. Pije se alica prije spavanja. Lincure, preslice i rumarina po 10 grama; kadulje 3 gra ma. Sve dobro promijeamo i od te mjeavine stavimo u pola litre vode nepunu licu i kuhamo 3 minute. Zatim pustimo da poklopljeno stoji jo 10 minuta. Pije se alica prije spa vanja. (Vidi i na str 94.) Znojenje prejako 1. Iz ploda trnine pripremi se ekstrakt: 200 g stuenog plo da stavi se u litru 45%-nog vinskog cvijeta. Ostavi se u to ploj prostoriji 10 dana. Uzima se svako jutro natate 10 15 kapi u 50100 g vode. 2. U obliku aja uzmu se 2 lice ploda trnine na pola litre vode i kuha se 1015 minuta. Pije se natate po alicu. Kura traje do ozdravljenja. 3. 2 lice kamilice preliti sa 2 decilitra verle vode. Poklo piti, promijeati i ostaviti pola sata na tednjaku, ali da ne kipi. Ocijediti, zasladiti i piti. Znojenje nogu 1. Orahovo lie i kore mladog hrasta po 5 jedaih lica kuhati (68 minuta) u 2 litre vode. U toj neocijeenoj masi prati noge. Osuiti na zraku ne brisati. 2. Hrastove iarke u prah samljeti. Noge dobro sapunom oprati i dobro izbrisati da budu suhe. Tim prahom noge zasuti. Naroito izmeu prstiju. To raditi dva puta nedjeljno.

Znojenje u predjelu plua alfije (kadulje), list i cvijet divizme uzeti u podjed nakim dijelovima, dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti s 3 decilitra kljuale vode. Nakon 10 minuta oci jediti, dodati malo limunovog soka, pravim medom zasladiti i piti triput dnevno po alicu. Poeljno je da bolesnik nakon aja malo prilegne. ZATVOR 1. Smokve ili suhe ljive dobro se operu i kvase 24 sata na toplom mjestu. To je prirodno sredstvo za ienje. Uzima se natate. Kod teeg zatvora treba ponavljati due vremena. 2. Dobro je piti sok od rotkve ili sirutku. 3. Kamilice, list sene, nane pitome u podjednakim dije lovima. Sve dobro promijeati i od te mjeavine pola jedae lice kuhati 4 minute u 2 decilitra vode i ostaviti da stoji poklopljeno 1015 minuta. Ocijediti, zasladiti po elji i piti ujutro natate i naveer prije jela po jednu alicu. 4. Plod pasjakovine u obliku soka jedaa lica u alici aja natate svako jutro ili 30 zrnaca ploda u juhi. Djeca polovinu doze. Gornji je lijek jako purgativno sredstvo. 5. Za urednu stolicu treba svaki dan pojesti zreo plod baz ge (po mali tanjuri) dok se moe brati svjea. Preko zime uzimati suhi plod u obliku aja. 6. Kad je izmetina zapeena u crijevima, treba svako jutro natate popiti dva decilitra nezaslaenog limunovog soka. Ponavlja se tri jutra. Ako zatvor nije jako teak uzima se sok od pola limuna i na njega nalije malo prokuhane vode. To se toplo popije. 7. Uveer sitno narezati 3 suhe ljive i 3 smokve, staviti u 100 g vode i ostaviti preko noi stajati. Ujutro se sve zajedno mlano pojede. To se ponavlja sve do ozdravljenja. 8. Uzeti plod divlje rue (ipak); 12 komada se preree na pola i namoi u 150 g vode. Ostavi se preko noi da stoji. Ujutro se natate popije.

ZUBOBOLJA 1. Jedna smokva preree se upola, skuha u mlijeku i toplo stavi na zapaljeni zub. 2. Zubobolju upljeg zuba lijei slijedei lijek: treba up ljinu zuba ispuniti samljevenim najgvircom i ostaviti dva sata, i zub nee boliti. 3. Nekoliko dijelova bijelog luka (enjaka) prorezati svaki na tri dijela, sitnom soli namazati i staviti u dva decilitra dobre komovice. To se na vatri tiho prokuha. S tom smje som (mora biti mlaka) ispirati. 4. Kamilice, bazgova cvijeta, majine duice u podjednakim dijelovima. Sve dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti s 2 decilitra kljuale vode. Zatim poklopljeno ostaviti 15 minuta stajati. Nakon toga ocijediti, medom zasla diti i tom tekuinom preko dana vie puta grgljati, svaki put gutljaj-dva popiti. 5. Jedau licu sitno isjeckanog korijena bijelog sljeza sta viti u 3 decilitra mlake vode, ostaviti da stoji 2 sata, ocije diti. Ostalo kao pod 1. Gnjiloa zubi U au mlake vode stavi se samo jedno zrno hipermangana i tom vodom operu zubi. Ponavlja se svako jutro do izlijeenja. Zagnojeni korijen zuba i bolesna usna upljina aka suhog kupinovog lista stavi se u litru vode i kuha dok se ne ukuha na polovicu. Kad se ohladi, doda se lica vin skog octa. Tom tekuinom ispire se zubno meso i usna upljina. uti zubi Naroito puai imaju crne ili ute zube. Ako zube svako dnevno oistimo uzdu prorezanom krikom bijelog luka zubi e postati bijeli.

ZABORAVNOST U litru bijelog zdravog vina stavi se aka korijena lincure i pusti da stoji 10 dana na toplom mjestu. Od tog vina pije se svako jutro i naveer po aicu. IVANE BOLESTI 1. Prije svega potrebno je da ustanovite uzrok vae nervo ze. Ako je to neprekidni strah i briga za sutranjicu, nastojte promijeniti nain ivota kao i miljenje. Odagnajte teke misli! Ne sunati se, ne piti alkohol, ruski aj i jaku tursku kavu. Napustite duhan! Hodajte svako jutro po hladnoj vodi minutu dvije. Prije spavanja uzmite kroz tri dana po kocku eera u ai vode, zatim tri dana po dvije kocke itd. do 6 kocki i natrag od 6 do jedne kocke. Taj postupak ponovite svaka dva-tri mjeseca. To e pomoi. 2. Kamilice, lavandule, nane po jednu licu, valerijane 2 lice, komoraa, stolisnika po 3 lice. Sve dobro promije ati. Od te mjeavine jednu licu preliti s 300 g kljuale vode i ostaviti nekoliko minuta poklopljeno. Nakon toga procije diti, medom zasladiti, dodati malo soka od limuna i piti to plo dvaput dnevno po alicu. ivci rastrojeni Uzeti iirota, kamilice, nane, odoljena, angelike korijena i list u podjednakim dijelovima. Sve dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti s 3 decilitra kljuale vode. Ostaviti 10 minuta stajati, procijediti, medom zasladiti, do dati malo soka od limuna i toplo piti triput dnevno poslije jela. Od gornje mjeavine moe se pripremiti i alkoholatura: uzima se 30 kapi razrijeeno u malo vode triput dnevno. Treba jesti dosta voa i povra, izbjegavati alkohol i crnu kavu. Slabi ivci Perin (korijen i list) dobro se opere, pomijea vonim sokom ili medom. Uzima se svaku veer prije spavanja po licu.

Upaljeni ivci Treba masirati upaljeni ivac. Iscijedimo sok iz jednog limuna u koji dodamo malo soli. U tu tekuinu namoimo istu bijelu krpicu i to stavimo na upaljeni ivac, a preko toga zaveemo suhu flanelsku krpu. ENA KOJA ELI POSTATI MAJKA 1. Neka uzme tri vrke borovice (koja raste na suhom vapnenom tlu) i kuha 58 minuta u pola litre vode. Taj aj piti po pola alice ujutro natate i na veer prije spava nja. Pije se 20 dana u mjesecu. 2. ena koja eli imati bebu a ne moe zanijeti, jer jajaca slabo dozrijevaju, neka uzme slijedee kupelji: etiri pre grti gospine trave stavi se u 3 litre vode i samo da proklju a, odmah se skine i pomijea s vodom za sjedau kupelj. Ponavlja se svaku veer prije spavanja 814 dana. ELUANE BOLESTI Bolovi u elucu 1. Korijen iirota, kamilice, kiice, rumarina u podjed nakim dijelovima (ako nema sve vrsti moe da poslui i samo jedna). Od gornje mjeavine nepunu jedau licu preliti s dva decilitra kljuale vode. Ostaviti da stoji 1015 minuta, ocijediti, zasladiti pravim medom, dodati malo soka od limuna i piti toplo triput dnevno prije jela po alicu. 2. Pelina mala kavena lica, nane, kantariona po jedau licu, stolisnika 2 jedae lice. Gornje dobro promijeati i od te mjeavine uzeti kao pod 1. 3. Korijen lincure i rumarina od svakog po 2 jedae li ce dobro promijeati, samljeti i od tog praka uzimati dva puta dnevno pola kavene lice (popiti kao aspirin s vodom). Djeca uzimaju pola oznaene doze. 4. eluane bolove sigurno lijei smjesa lovorovog lia jedaa lica, suhe kore od narande 2 jedae lice. To se kuha 10 minuta u pola litre vode. Nakon toga ostavi da

stoji 1015 minuta; zatim se ocijedi i pravim medom zasladi. Pije se po alicu triput dnevno poslije jela. To je vrlo dobro sredstvo i za bolesnike koji boluju od naduvenosti i prejake kiseline u elucu. Bez narandine kore dobar je lijek pro tiv upale grla i reumatinih bolova. 5. U 100 g vode stavi se dvije lice octa, dvije lice eera i dobro promijea. Na to se nalije puna lica sodabikarbone i promijea, im stane emulzirati, odmah se popije. Treba Uzeti veu au, jer rado iz ae pobjegne. Uzima se im zaboli eludac ili nastane garavica, naroito poslije masnog jela. 6. Litru umskih ili vrtnih jagoda staviti u litru jestivog ulja. To treba da stoji dva mjeseca na suncu. Uzima se triput dnevno po jednu licu. 7. Dogodi se da ovjeka grevito zaboli eludac poslije ne kog jela ili pila. Za takav sluaj dobro je imati u kunoj lje karni alkoholaturu lincure u jakoj komovici ili prirodnoj ljivovici. Pije se aica-dvije dnevno. 8. Dvije ake zobi i dvije lice meda kuhati 40 minuta u litri i pol vode. Pije se vie puta dnevno po alicu i ujedno umjesto vode. Zatrovani eludac od hrane Treba to vie postiti, drati strogu dijetu. Piti vone so kove, naroito sok crnih ribizla. Piti aj od pelina ili kiice. Ne piti alkohol. Dok bolest traje, ne puiti niti jesti vrstu hranu. Mlitavost, slabost eluca i ostalih probavnih organa 1. Anasona i kima po pola kavene lice pomijeati i pre liti s 2 decilitra kljuale vode. Ostaviti 10 minuta stajati, za tim ocijediti, medom zasladiti i piti triput dnevno prije jela. 2. Anason se samelje u prah i od toga se uzima jedna peti na male kavene lice dva puta dnevno. (Popije se vodom kao aspirin.) 3. Korijen iirota (suh i sitno isjeckan) jedaa lica prelije se s pola litre kljuale vode i ostavi 20 minuta stajati. Po elji moe se zasladiti i preko dana pomalo piti.

Bolovi s grevima u elucu Uzeti jasenka i kadulje u podjednakim dijelovima. Dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti s 2 decili tra kljuale vode. Ostaviti 10 minuta stajati, ocijediti, medom zasladiti i triput dnevno po alicu (toplo) prije jela piti. Upala eluane sluznice 1. Lijei se ajem od kamilice (2 lice kamilice na 300 g kljuale vode) uzima se 20 dana, 10 dana ne, zatim se pono vno uzima 20 dana i 10 ne, itd. do potpunog ozdravljenja. 2. Ujutro natate uzme se snijeg bjelanjka jednog jajeta, a sat nakon toga veliku licu maslinova ulja. Za vrijeme lije enja treba se drati stroge dijete. eluani i crijevni irevi Koristi kupanje u vodi u kojoj se kuhala kora mladog hrasta. 4 pregrti usitnjene kore kuha se 15 minuta u 5 litara vode. Ta se voda onda dolije u vodu u kadu za kupanje. Kupa se svaki drugi dan do ozdravljenja. eluani katar 1. 2 lice kamilice preliti s 300 g kljuale vode i ostaviti da stoji 20 minuta poklopljeno. Nakon toga se ocijedi i pije po alicu ujutro natate i naveer prije spavanja. 2. Po 20 g korijena cikorije, trave ive, lista stolisnika, maj ine duice i oraha. Tri lice te mjeavine prelije se s pola litre vrele vode, poklopi, ostavi preko noi, odlije, pije nezaeereno umjesto vode. 3. Kamilice i lista stolisnika po 4 lice prelije se s 1,5 1 vre le vode, poklopi, dri 23 sata na toplom a da ne vrije. To se pije kad se oedni. 4. Pomijeati po 20 g hajduke trave (list i cvijet), dubaca trave ive, majine duice i kamilice. Od toga uzeti 1 licu i preliti decilitrom vrele vode. Ostaviti poklopljeno, zatim piti pola sata prije jela.

5. Uzeti po 20 g rosopasa, podbjela, pasjeg drena (plod) i petrovca. Od te mjeavine uzeti 3 lice i preliti sa pola litre vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata. Ocijediti i piti 3 puta na dan, pola sata prije jela. 6. Pomijeati po 20 g timijana, hajduke trave i kamilice te 10 g slatkoga korijena. Od toga uzeti 3 lice i preliti sa 5 decilitara vrele vode. Ostaviti poklopljeno 3 sata. Piti svaki sat po 1 licu. eludac katar kronini 1. Pomijeati po 30 g hajduke trave (list) i trave ive, po 10 g petrovca, kamilice i dubaca. Od te smjese uzeti 1 licu i preliti decilitrom vrele vode, ostaviti pokriveno. Kad se ohladi, piti pola sata prije jela. 2. Pomijeati 100 g sladia (Glycyrhiza glabra), 150 g kruice te po 50 g kima, ania i komoraa. Od toga uzeti 2 lice i preliti sa 3 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno 3 sata. Piti svaki sat po 1 licu (toplo). 3. Pomijeati po 30 g timijana, hajduke trave i kamilice te 10 g sladia. Od toga uzeti 3 lice i preliti sa 5 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno 3 sata, nakon toga piti sva kog sata po 1 licu (toplo). 4. Pomijeati po 30 g stolisnika (list) i trave ive (Teucrium montanum) te po 10 g kamilice, petrovca, kima i dubaca. 1 licu te mjeavine preliti sa decilitrom vrele vode. Poklopiti i kad se ohladi, piti pola sata prije jela. 5. Pomijeati po 25 g stolisnika (list i cvijet), ania, peli na, smilja, nane i sene (sjeme, u ljekarni). Od toga uzeti 1 licu i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata. Odliti i popiti u 3 navrata prije jela. eluane kiseline previe 1. Piti sok od muke i enske bokvice. 46 kg bokvice samljeti na stroju za mljevenje mesa i sok istisnuti s tijeskom za varke. Sav sok to se dobije iz 46 kg bokvica, popije se preko dana. Svaki dan se ponavlja do potpunog ozdravljenja.

2. Dulje vremena, svaki dan prije jela, treba uzimati licu vrhnja. Za jaanje eluca i poboljanje krvi Kadulje list pretvori se u prainu i od tog praha uzima se pola male lice. Uzima se samo jednom dnevno kod glavnog obroka do ozdravljenja. Sputeni eludac Pelin, nana, lincura, kadulja, gospina trava u jednakim di jelovima dobro se promijeaju. Od te mjeavine jedna lica prelije se sa 200300 g kljuale vode i ostavi stajati 23 sata poklopljeno. Zatim se kuha 23 minute, ostavi da se pari 10 minuta (poklopljeno) i ocijedi. Pije se vie puta dnev no po malu alicu. Hrana mora biti lako probavljiva i ne smije u njoj biti zaina ni rajice. Uglavnom treba ivjeti na mlijenoj hrani, povru i vou u prijesnom stanju. Meso uzimati rijetko, i to od peradi (i samljeveno). Obroci neka budu mali, ali ei. Svu hranu kuhati na ulju i to je mogue s manje tekuine (vie da se pari). Poslije svakog obroka treba 10 minuta lei. Zbog pomanjkanja kiseline treba piti vodenu iscrpinu ploda divlje rue (koja se prethodno u suhom stanju stue u avanu). Pet lica gore spomenutog ploda stavi se u litru vode i ostavi preko noi da se kvasi. Pije se poslije jela u koliini koja gasi e ili jednu au. Protiv ira u elucu (vidi: Crijevne bolesti) Lanenog sjemena (samljevenog) jedau licu kuhati u a lici mlijeka i preko dana pomalo jesti. Isti je lijek dobar i kao oblog za gnojne rane. Dobro je piti po alicu mlijeka (810 stupnjeva temperature). To umanjuje upliv eluanog soka na dvanaestercu. Premalo kiseline u elucu 1. Tko ne podnosi lijekove iz ljekarne, a ima premalo ki seline u elucu, postupit e ovako: neka savae prvi dan

tri ploda borovnice, drugi dan 4, itd. do 15 i opet natrag, svaki dan jednu manje, do 3. Moete uiniti i ovako: u 200 g vode stavite 10 zrna boroviinih boba. Ostavite jedan sat da stoji, zatim po elji za sladite pravim medom. Lijek se uzima triput dnevno po 1 licu. 2. Deset plodova borovnice treba stui i kuhati 58 minuta u osmini litre vode. Kad se to ohladi, ocijedi se i pije triput dnevno poslije jela po jedau licu. 3. Lijei kupusni rasol: prvi dan se uzme aica, drugi dan 2, trei 3; tako do pet aica. Tada se smanjuje obratnim redom: svaki dan jedna aica manje dok se ne doe opet do aice. Kroz to vrijeme zabranjeno je upotrebljavati kemijske lijekove iz ljekarne. Nakon odrane kure tablete vie nisu potrebne. Tvrd eludac 1 tvrde grudne lijezde Treba piti dnevno licu soka od latica i lia nevena. Kruh za slab eludac Iz peninog brana, samljevenog zajedno s kouljicom (na flok) i neprosijanoga, zamijesi se kruh vruom vodom bez kvasca i soli. Ostavi se preko noi stajati na toplom mjestu. Ujutro nainimo kruie i peemo u penici sat i pol. Kad ih izvadimo iz penice, zagnjurimo ih u vruu vodu na 3 mi nuta da se napiju. Zatim ih stavimo u penicu da se prosue. E Protiv svake ei Ljeti pri radu i vruini kod nesnosne ei koristi aj: 60 g korijena od gaveza usitni se i stavi u litru vode i pusti preko noi stajati. Ujutro se 58 minuta kuha, zatim se ostavi poklopljeno 10 minuta da stoji. Tada se ocijedi i mlano pije svaka pola sata po licu. Ujedno koristi protiv zapaljenja plua, isti sluz i gasi e.

IVOTNI ELIKSIR 1. Ga M. J. iz Splita, poslala mi je recept ivotnog eliksira za koji tvrdi da je recept pronalazak glasovitog dra Ferneta. Dr Ferneta je u 104-toj godini nesretnim sluajem pao s konja i umro. Otac mu je doivio 112, a majka 136 godina. Ga J. je taj recept nala u ostavtini svoga djeda dra B. koji je bio vrlo poznati lijenik u Bakoj. Recept glasi: Aloe hepatica (raste na obalama Jadrana, op. autora), Rhebarbara (rabarbara), Radix Zedodriae, Radix Gentianae (lincu ra), Crasus sativus, Agricus albus Venecijanski teriak, gorke Oussiae i kamfora. Od svakog po 10 g. Zatim dodati jo boro vice 34 lice, samljevene. Biljke se usitne i sve zajedno stave u jednu bocu s poirokim grlom i zaliju dobrom komovom rakijom (22 grada). Boca se zaepi i pusti stajati na suncu ili na umjerenoj toplini. Dnevno se boca dvaput protrese. Nakon 20 dana se procijedi i pije dnevno po pola ili je dnu aicu. 2. Kako su u gornjem receptu neke biljke za javnost ne poznate, evo mog recepta za ivotni eliksir: angelike (ko rijen), rabarbare, lincure, stolisnika, kiice, borovnice, boro vice (samljeti), pelina, matinjaka i medvjea apa od svakog po 10 g a kamfora u veliini kukuruznog zrna staviti u litru jake komove ili ljivove rakije. Ostaviti kvasiti 1020 dana, ocijediti i piti dnevno po pola do jednu aicu. ILE Upaljenje unutarnje ile Lanenog sjemena 50 g stavimo u 3 litre vode i ku hamo 20 minuta. U toj se vodi kupaju bolna mjesta dnevno po 15 minuta. Ovapnjene ile Kod ovapnjenja ila odvodnica ne smije se piti pivo ni jesti meso. Triput dnevno pije se pola litre kiselog mlijeka s crnim kruhom. (ito samljeveno s kouljicom, na flok kruh bez kvasca). Treba hladnim kupkama urediti krvotok. Svako jutro oprati ruke do ramena s pola vode i pola vin-

skog octa, a naveer donji dio tijela, ili barem noge. Preporua se i hladan tu koji ne smije trajati due od pola do je dne minute. Zatim se mora odmah u postelju. Ta e terapija toliko osvjeiti krv da za kratko vrijeme vie nee zaostajati. UNI KAMENCI 1. lica usitnjenog bojeg drvca kuha se 35 minuta u 300 g bijelog vina. Piti 34 puta dnevno po malu kavenu alicu tako dugo dok kamenci ne iziu. 2. licu usitnjene preslice poljske stavimo u 300 g vode i kuhamo 23 minute. (Prethodno neka se u toj vodi kvasi jedan sat.) Uzima se 34 puta dnevno po malu alicu. Pre slica je izvanredno dobra i za bolesne mokrane organe, na roito ako se voda u mjehuru zatvara. Pije se do potpunog ozdravljenja. 3. Korijen bijelog sljeza (usitnjen) kuha se 2 lice u po la litre zdravog bijelog vina 5 minuta. Pije se svaki sat -dva po dva-tri gutljaja. 4. Pola litre slatkog ili dalmatinskog naravnog vina kuha se 5 minuta s osminom maslinova ulja. Tu koliinu treba piti svako jutro natate 45 dana neizostavno. Treba lei pola sata na lijevu i pola sata na desnu stranu. 5. are koprive suhe 2 lice usitnjeno staviti u pola litre mlijeka i kuhati dok zavri, ocijediti i piti vie puta dnevno po malu alicu. 6. U pola litre bijelog zdravog vina stavimo 2 lice suhog brljanovog lia da stoji barem 24 sata. Uzima se liica triput dnevno poslije jela. 7. Pomijeati po 25 g hajduke trave (list i cvijet) rosopasa, ania, smilja, nana i sene (sjeme, u ljekarni). Uzeti 1 li cu te smjese i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklo pljeno 23 sata. Odliti i piti nakon jela 3 puta na dan. 8. 3 lice smilja (cvijet) preliti sa pola litre vrele vode. Ostaviti poklopljeno preko noi. Sutradan piti u 3 navrata prije jela. 9. Pomijeati po 40 g maslaka (korijen) i cikorije (kori jen) te 20 g nane. Uzeti 3 lice, preliti sa pola litre vrele vo de. Ostaviti poklopljeno 2 sata. Piti svaka 2 sata po 1 licu.

10. Pomijeati po 25 g stolisnika (list i cvijet), smilja, ania, pelina, nane i sene (sjeme, u ljekarni). Jednu licu te mje avine preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata. Odliti i popiti u 3 navrata prije jela. 11. Uzeti 3 lice smilja (cvijet), preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti cijelu no, zatim piti u 3 navrata prije jela. uni napadi Pomijeati po 20 g nane, trave ive, kruice, kamilice i dubaca. Jednu licu ovoga preliti sa 2 decilitra vrele vode, po klopiti, piti 3 puta na dan pola sata prije jela. u, grevi i bolovi Pomijeati 50 g nane, po 20 g petrovca i oajnice i 10 g rabarbare. Jednu licu toga preliti sa 2 decilitra vrele vode. Drati neko vrijeme poklopljeno, zatim piti 3 puta na dan prije jela. UTICA 1. Protiv utice treba uzeti od usitnjenog korijena trave od srca dvije ravno napunjene lice u litru vina. To prokuhati i od tog vina uzeti svaki sat-dva po licu. 2. Ljeskovo lie u proljee nabrano u umi i osueno u hladu na zranom mjestu. To lie se usitni i od toga punu malu licu stavi u loni; na to se nalije toliko zdravog bije log vina da svi listovi budu potopljeni. alica, boca ili sta klenka dobro se zatvori i ostavi preko noi da stoji. Ujutro natate vino se popije. Ponavlja se svako jutro 1216 dana i bolest je izlijeena. 3. Praak cvijeta razlika uzimati dnevno do 4 grama. 4. Sitno isjeckanog omana (korijen) preliti sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti, ostaviti 2 sata, procijediti i piti svaka 2 sata po 1 liicu. 5. Pomijeati po 10 g matinjaka (list), kamilice, nane (list), hmelja (cvijet) i odoljena (korijen). Uzeti 1 licu ove mjeavine i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklop ljeno 3 sata, odliti i piti. Potrebno je zasladiti medom.

utica, kamenci i pijesak u unoj kesici, ienje krvi i sokova 1. Za gornje bolesti koristi praak od eljezarke (Verbena off.) dva puta dnevno na vrku noa. 2. alosne vrbe lie usitnjeno (list nabrati u proljee i osuiti u hladu na zranom mjestu). Jednu licu lia na 3 decilitra vode kuhati 23 minute. Pije se triput dnevno po alicu. GARAVICA 1. Protiv garavice dobro je ako se kod napada savae ne koliko zrna prene prave kave i proguta. 2. Prah od lipovog drveta (prosijan) malu licu natate uzeti s malo vode nekoliko dana. 3. Gospina trava (lica na 300 g kljuale vode) natate po piti svako jutro nekoliko puta. ilice crvene kapilari Treba se prati u hladnoj vodi. Noge polijevati hladnom vodom. To se svaku veer ponavlja i odmah zatim ide se u krevet da se organizam ne prehladi. Za vrijeme gornje kure treba piti aj od bazgova cvijeta. ENE I DJEVOJKE KOJE ELE IMATI TVRDE GRUDI Treba svako jutro do pola tijela, naroito grudi, prati hlad nom vodom u koju se nalije malo octa. Tko tako postupa imati e grudi lijepe i tvrde sve do u poznu starost.

ISHRANA

DIJETA Prikladna hrana najbolji je lijek! Ni jednu bolest nije mogue izlijeiti bez odgovarajue di jete. Ta injenica je jasna i treba je ozbiljno shvatiti ako elimo zadrati dragocjeno zdravlje. Svrsishodna dijeta je od presudne vanosti kod svih bolesti. Neispravna ishrana moe posve da sprijei ozdravljenje bolesnika. Treba znati kakve se hrane treba bolesnik klonuti, a kakve se pridravati. Kada se govori o dijeti, mora se znati razlikovati normalnu dijetu i dijetu bolesnika koji pati na crijevima, od bubrega, bolesti jetre, raka itd. Za svaku bolest postoji odgovarajua hrana. To su dijetne kure kojih se bolesnik mora pridravati eli li ozdraviti. Obino ljudi dre da je dijeta za mravljenje i nita drugo. To je sasvim neispravno, jer dijetom se smatra onaj oblik prehrane kojim se postizava da se uzimaju onakve na mirnice koje e pomoi ne samo da se bolesnik lijei nego i da se istodobno dovoljno hrani. Dakle, pojedine namirnice nisu samo hrana nego i lijek. Donosim nekoliko primjera za pravilnu ishranu bolesnika. Dijeta kod bolesnika oboljelih od gripe Savjeti naih dobrih lijenika jesu: kad se netko loe osjea, ima glavobolju i visoke temperature, ne treba ga siliti da jede, jer to moe izazvati povraanje. Bolesnik ea. Stoga mu treba davati vie puta dnevno ljekoviti aj (po malu ali cu). Kad se bolesnik malo oporavi, treba mu davati pored navedenog aja sokove od voa i hranu od povra. Kasnije se daje kuhana riba, meso od peradi, teletinu, kiselo mlijeko,

jogurt i razne emove. Hranu soliti to je mogue manje. Za tim uzimati mlijenu hranu, krumpir-pire, kompote i kuha nu penicu, koja se prethodno kvasila 1012 sati u malo vode. Najbolje je naveer nakvasiti, a ujutro kuhati u malo vode (vie u pari) sve dok ne popuca. Hrana neka je mije ana, ali nikako prekomjerna. Bolesni na bubrezima Drati se iste dijete kao i za bolesti ui: piti malo, jesti hranu sa to manje soli, jo je bolje nimalo. Izbjegavati svjee pecivo, jesti to vie rajice, paroge, perin, celer, krastavce. Za kuhanje upotrijebiti samo fino ulje. Izbjega vati maslac. Kura od mota (od groa) i keksa mnogo koristi. Tko boluje na crijevima i kroninom zaepljenju Jesti kvaene suhe ljive mijeane sa suhim smokvama, ribane jabuke sa slatkim vrhnjem. Izbjegavati slatkie, svjei kruh, jaja, kavu, kineski ili ruski aj i kakao. Za takve bole snike dobro je da jedu svjei sir s prenim kruhom, pire od krumpira, kiselo mlijeko, peene jabuke, jemenu kau, smo kve. Piti vone sokove. Caj od matinjaka (Melissa off.) lie sene (dobije se u ljekarni) korijen valerijane svaku veer prije spavanja polako na gutljaje. Dijeta kod crijevnog i eluanog katara 1. Hrana treba da je ukusno pripremljena, usitnjena, ne premasna i ne zainjena. Kod akutnog (poetnog) stanja treba jesti sluzaste juhe, riu, jemenu kau, crnu kavu, ljekoviti aj s limunovim sokom, ili malo vina, kakao, oko ladu s vodom zaslaenu saharinom, jer je eer kodljiv. 2. Za eludac i jetru hrana mora biti lako probavljiva, ne mnogo kuhana i ne premasna, bez zaina, malo soljena. Pre teno neka je sastavljena od povra, brana i eera (med). Za pripremu jela upotrijebiti samo fino ulje ili biljnu mast. Bolesnik se ne smije najesti do sita, ali obroci neka budu ei (6 puta). Dozvoljeno je: eer, bijelo i kukuruzno bra no, zobene pahuljice, rezanci, ria, krumpir-pire, jeam, raz ne salate i korjenasto bilje: mrkva, rotkva, bundeva, grah

pasiran na situ, mlijena hrana, griz na mlijeku, ria na mli jeku, bijelo meso, ne masno kuhano u juhi, teletina i perad. Za pie: limunada, aj od ljekovitog bilja, obrano mlijeko, kiselo mlijeko bez vrhnja, razni voni sokovi, mineralne vode ili slatka voda u kojoj se kuhalo voe. Zabranjeno je: mast, jaja, konzerve, suhomesnati proizvo di, iznutrice, umaci od luka, industrijski sir, svjei bijeli kruh, kiselo zelje, svjee pecivo, zaini i sva alkoholna pia. Dijeta protiv suvine kiseline u elucu Tko ima suvie kiseline u elucu neka ne jede kiselu, otru, masnu i jako soljenu hranu, govee i svinjsko meso, suho mesnate proizvode, konzerve. Nadalje kuhano kiselo zelje, repu, kiselo voe, sve vrsti sirove salate, papriku, leu, grah, pren krumpir, svje kruh, svjee pecivo, debele rezance, tvrde linjake. Limunada, jabukovaa, kiseli voni sokovi, zaini, crna kava, sladoled, duhan i alkohol zabranjeni su. Zajutrak: meko kuhano jaje, alica mlijeka, krika starog kruha sa maslom, slatka marmelada, svje domai sir s vrh njem. U 10 sati: itna bijela kava, krika starog kruha sa ma slacem. Objed: juha od povra ili krumpira, bijelo meso, teletina, perad, janjetina ili ribe. Prilog krumpir pire, ria, malo kuha nog povra, mlada korabica, korjenasto povre, bundeva, mlada salata kuhana: mahune, cvjetaa; omlet, puding, truce, kukuruzni peenjaci, kukuruzni ganci. Pie: voda ili aj. Veera: svjei sir, krika bijelog suhog kruha i alica mli jeka. Rak krofuloza irevi To su bolesti krvi. U proljee: 34 nedjelje kura od pi nata s ingverom, mnogo soka od peenih limuna, zelene sa late, crnih treanja; svjei voni sokovi. U jesen: kura od groa i jabuka. Lipov i bazgov aj s limunom. Kura s bije lim lukom. Suhe ljive, sirov luk i njegov sok.

Slabi na pluima Jesti sasvim svjea jaja, toplo mlijeko (sirovo) s medom, naroito je zdravo kozje mlijeko, kiselo mlijeko, svje ma slac, mlado povre pirjano na ulju, krumpir, jabuke. Bolesni na elucu Dovoljno je samo 12 jela za jedan obrok. Neka ne jedu masna ili jako zaeerena jela: kolae, sir i jaja. Naprotiv tre ba da jedu: sluz juhe od oljutenog jema ili penice sa li com slatkog vrhnja. Mlijeko sirovo sa limunovim sokom, jer je tako najprobavljivije; bjelance jajeta tueno sa sokom od limuna; peeni kruh s ribanom mrkvom i celerom bez soli, sa slatkim vrhnjem. Piti aj od pelina, kadulje i lanenog sje mena s medom i limunom. Bolesnici od eerne bolesti dijabetiari Treba izbjegavati svu hranu u kojoj imade eera i kroba, koja se u krvi pretvara u eer. Jesti lisnato i korjenasto povre, salatu, kiselo mlijeko, mladi sir, perin i kiseli ku pus. Zatim sirovu bijelu repu, naribanu sirovu mrkvu, celer sa sokom od limuna i tuenim vrhnjem. S time kopar, ani, kim i fino ulje; peene limune, ribane kisele jabuke i borov nice. to manje masti, mnogo bjelanevina. Korisno je piti rasol od kiselog kupusa. Bolesni na ui Odbaciti posve mast, slatkie, jaja, sir, kruke. Natate piti aj od lia umskih jagoda, ania, kadulje, kamilice u jednakim dijelovima dobro promijeati i od te mjeavine lica na 300 g kljuale vode. U proljee jesti salatu od radia, kiselice i maslaka; riu, kuhanu u vodi, pire od krumpira, paroge, pinat u obliku salate ili pirjan u vlastitom soku s malo finog ulja, zeleni graak, bundeve, mladi kukuruz, bijeli kupus, kiseli kupus, jagode s tuenim vrhnjem, pe eni limuni. Sve to god se dade, treba jesti prijesno: povre i voe.

Srane bolesti Kod oteklina smanjiti tekuine i slanu hranu. Mlijeko prijesno do 2 litre dnevno. Kod oteklina na nogama, trbuhu ili jetri zabranjeno je jesti divlja, konzervirano meso, su homesnate proizvode, ribe, kiseli kupus, mesne juhe, umak, zaine i slana jela. Reuma i giht Izbjegavati teko probavljivu, masnu i jako slatku hranu, uzimati mnogo voa s riom. Pomae dijeta koja vrijedi za bubrege. Za bolesnika se prireuju samo lako probavljiva jela od sasvim zdravih ivenih namirnica. Treba se kloniti svih jako zainjenih, slanih i kiselih jela, te prionuti uz dijetu bez soli, alkohola i zrnate kave, mirodija i svakog otrova. Bolesnoj djeci odlino odgovaraju sluz (krem) juhe sa slatkim vrhnjem. Kaa od svjeeg samljevenog brana od ljutene zobi ili slino. Sirovo mlijeko od koze s limuno vim sokom. Kava od ira; razni voni sokovi, sokovi od povra, sirovo voe. Bolesnika nikad ne treba siliti na hranu ako on to ne trai. esto se grijei time to se bolesnika sili da jede i pije, jer se boje da e oslabiti. Loa je navika trpati elu dac bolesnika koji obino nema probavu. S kakvim dob rim napitkom vonog soka ili svjeom planinskom vodom, moe bolesnik da ustraje dulje vremena i da se pri tom dobro osjea. Pusti ga, dakle, da se isposti, jer to u veini sluajeva najbolje lijei.

NAROITO ZDRAVE NAMIRNICE


Penica. Na svaku osobu u obitelji proberemo aku pe nice naveer za slijedei dan i na nju nalijemo samo to liko vode da vodu penica preko noi upije. Ujutro tu pe nicu kuhamo u obinom loncu na jakoj vatri u malo vode (vi e se pari) sve dok ne popuca. Moemo dodati: rajice i bi jeli luk, perin, koji daju jelu odlian ukus. S jednim tanju rom ovakve penice vie se uini zdravlju i snazi tijela nego sa svim umjetno pripremljenim jelima. Ovo je jelo jeftinije

i korisnije od drugih, i prema tome najbolja narodna ivena namirnica. Djeca tu hranu rado jedu i izvrsno im pogoduje da napreduju. Isto jelo moe se davati djeci i bez gornjih zaina s malo meda i samljevenih oraha. Jo je zdravije ako se penica (s kouljicom zajedno) samelje na kunom mlinu ili stue u avanu i tom branu doda mlijeka, meda, oraha (samljeveno), jabuka, ribane mrkve i drugog povra ve prema ukusu potroaa i sve jede sirovo. Tako pri premljena hrana lijei i mnoge bolesti. Na kunom mlinu samljevena penica (zajedno s kou ljicom i neprosijana) s malo vrhnja regulira probavu bolje od svih poznatih tableta i sredstava za ienje i ne ostavlja za sobom kodljivih tragova. Od zrnja je najbolje i najzdravi je jelo. Sa samljevenim orasima i voem ili vonim sokovi ma, penica ostaje uvijek prvorazredna namirnica. Prema tono znanstvenom istraivanju ustanovljeno je da penica sadri sva svojstva koja su potrebna za razvoj ivih bia, daje sve ono to unapreuje i titi nae zdravlje, daje organizmu snagu da izvri svoj zadatak. Kad budemo upoznali vrijednost penice, ona e se po novno pojaviti na naim jelovnicima u najrazliitim oblici ma. Tada e ovjek shvatiti pravu vrijednost te namirnice, pojednostavnit e nain ivota i uz to smanjiti svoje izdat ke za hranu. Bundeva djeluje pozitivno protiv gnjilei i potie rad cri jeva i bubrega, isti sluznicu tako da crijeva jaaju. Djeluje kad je potrebno temeljito ienje protiv sveopeg optere ivanja, padavice, plune bolesti i bolesti crijeva. Kotice od bundeve dobro su sredstvo protiv glista i ostalih nametnika. Stuene kotice (60200 komada) sa eerom i mlijekom, pomijeane u kau, uzimaju se ujutro i naveer. Bijeli luk je bolji od mnogih antibiotika. enjak se moe upotrijebiti i u prahu kao vodena emulzija. Najlake se sui u smrznutom stanju i zimi i ljeti u hladnjaku. Ve od 10% emulzije suenog enjaka ugibaju i otporne bakterije. Bijeli luk kao sirup: na 20 g luka 40 g vode i isto toliko eera. Uzima se 23 lice dnevno. Kao alkoholatura 1:10 u alkoholu 60% jakosti (u obliku tinkture) 50 kapi u maloj alici aja, ili 20, 30 do 50 kapi u alicu plunog aja za bolesne na pluima. Luk mora biti svje i zdrav.

Bijeli luk prireen na gore spomenuti nain sniava i krv ni pritisak, ali ga ne smiju uzimati osobe bolesne na ui. Uzima se 2030 kapi u obliku alkoholature, razblaeno s ma lo vode prije ruka i veere: i to dva dana da, a dva dana ne; zatim opet dva dana da, i dva dana ne itd. Pomae kao pre ventiva protiv difterije, gripe, svih vrsta zaraznih bolesti. Da ovjek ne zaudara, moe se uzeti u obliku alkoholature ili kuhati u alici mlijeka ili juhi. Bijeli luk sadri sumporno ulje bez duika (azota). U ob liku tinkture u jakoj rakiji ili 60% jakom alkoholu (50 g u pola litre) razvija sve svoje sastojke i ubija mnoge klice bo lesti. Uzima se 3050 kapi u malo vode 3 puta dnevno protiv trulei plua (gangrena) uzima se i protiv krvnog pritiska (tlaka) 2535 kapi dnevno u malo vode. Osobe bolesne od ui neka ga ne uzimaju. Glavica bijelog luka fino se isjecka i stavi u nepunu litru vode da stoji 12 sati. Od tog lijeka jaa probava, umnoava se mokrau, izbacuje sluz iz plua i dunika. Dobar je i pro tiv mnogih drugih bolesti. Naroito za jaanje eluca, protiv trbobolje, proljeva, vodene bolesti itd. Grape-fruit (Citrus decumana) slobodno se obilno uzima. Inae je kura tri nedjelje. Uzima se prije jela pola ili itav. Organski kinin grape fruita djeluje kao sredstvo ienja od svih bolesti krvi i trovanja krvi. isti bubuljice, kraste, ireve i slabost spolnih lijezda. Jaa eludac, jetra, bubrege; lijei plune bolesti. Tjera na rad debelo crijevo. Za tu svrhu uzima se natate zagrijan do 45 stupnjeva prije jela (est nedjelja). Perin. Korijen sadri sluzi, eera, kroba, eterinog ulja, glikozida i jo nekih tvari. Perin kao lijek poznat je ve nekoliko stotina godina. Naroito kod onih upala i groz nice. Sjemenke (plodovi) lijee stari kronini kaalj i bolesnu maternicu kod ena. Cijela biljka: korijen, lie i plod tjera mokrau iz organizma. Uzima se 5 lica na pola litre vode i kuha 68 minuta, nakon toga ostavi 1015 minuta da stoji. Tada se ocijedi i pije triput dnevno po alicu. Ako jednu a licu usitnjenog korijena i lia kuhamo kako je to gore na vedeno; koristi kod slabe razmjene tvari, nadimanja. Lijei bubrege, istjeruje kamence iz bubrega, lijei uticu, bolesti jetre i slezene. Ako se primjenjuje samo lie onda je dovolj no da se samo prelije kljualom vodom i ostavi poklopljeno

1520 minuta. Perin je vrlo dobar i kao preventiva (predobrana) protiv mnogih bolesti. aj od lia tjera mokrau, ublauje bolove, aj od kori jena koristi kod vodene bolesti, slabosti mjehura, zastoja mo krae i protiv oteenih nogu. Perin snano djeluje na bubrege i stoga isti krv. Povolj no djeluje na lijezde i to naroito na spolne. Perin bi ner vozni ljudi trebali svaki dan uzimati. Primjenjuje se i kod oteene jetre, bolesti bubrega i mokranih kanala i mjehura. U ovu svrhu je takoer dobar kopar. Krumpir treba oguliti i skuhati na meko. Voda se izlije, a krumpir zgnjei u kau i promijea s vrhnjem ili kiselim mlijekom. Maslac i brano ine kau teko probavljivom, stoga te namirnice treba izbjegavati. Kod zapaljenja eluca i crijeva i kod velike mravosti, ova krumpirova kaa je lje kovita i zdrava namirnica. Obriemo krumpir mokrom kr pom, a da ga ne peremo. Pee se u penici i jede s koom zajedno. Koa je vanredno sredstvo protiv suvinih kiselina i slabih spolnih lijezda. Krumpir sirov, nariban, pomijean s naribanom jabukom, slui za ienje i svjeinu itavog organizma a kroz to i za ljepotu i mladost lica. Tko ga dulje vremena jede, pomladit e se. Krumpir je vrlo dobra namirnica za djecu i odrasle koji rade mnogo fiziki. Osim toga vano je sredstvo protiv trovanja kiselinama. Umni radnici neka krumpir uzimaju obazrivo i umjereno. U krumpir neka stave nekoliko zrnaca kima ili ania. Kupina osvjeuje. Napitak od zrelih kupina vrlo je dobar za malokrvne kao i protiv proljeva. Kako je koica i kotica kodljiva za probavne organe bolesnih i rekonvalescenata, treba plodove uzimati umjereno. Bolje je istisnuti iz njih samo sok, koji se uva u zatvorenim bocama na hladnom i suhom mjestu. Svjee zrele kupine, s medom i vinom, ja aju eludac. Luk crveni. Ako se kroz 3040 dana pojede natate ovea glavica crvenog luka sa crnim, raenim ili kukuruznim kru hom, ovjek postaje preporoen. Oslobaa se kalja, bolova u prsima, nejelosti, teke stolice, raznih iria po tijelu. Bli jedog izgleda, tromosti i plunih bolesti. U litru vode stavite pola kg sitno isjeckanog crvenog luka s isto toliko eera i kuhajte 3 sata kad se smlai dodajte

23 lice meda, dobro promijeajte i spremite u staklenke koje treba dobro zatvoriti. Od tog lijeka uzimati u mlanoj vodi vie puta dnevno po licu. Lijei bolesne krajnike, ka alj, sluzavost plua, promuklost i teko disanje. Crveni luk osim to sadri vitamine A, B i C imade svoj stvo koje ugodno djeluje pri potekoama probavnih organa, vodene i eerne bolesti. Narande i banane treba da jedu mala djeca. Jedno i dru go slui za izgradnju kosti. Narandin sok je ukusan, rashla uje i potie na jelo. Ako se uzme natate, djeluje protiv za tvora. Djeca treba da imaju svakodnevno na jelovniku bilo narandu bilo bananu. Celer ide meu najvanije povre. On svojim jakim aro matinim uljem osvjeuje ivce. Regulira djelovanje bubrega i lijezda. Umni radnici trebali bi to ee jesti sirovi celer, naroito visoku vrstu. Celer je odlino sredstvo za ienje krvi i jaanje ivaca. Kroz pet nedjelja se jede pri svakom obroku aka vrika celerova lista i to bez soli, ako elimo da bude ljekovit za ivce i bubrege. Ako se kuha 40 g celera u litri vode i to pije kroz nekoliko sedmica, lijei se reuma, giht, bolovi u zglobovima i tekoe pri mokrenju. Celer je vrlo zdrav i u obliku salate zajedno s listom i korijenom pa i u juhi itava biljka. Kupus bijeli i crveni moe se vrlo dobro i ukusno pripre miti sirov u obliku salate, sitno izrezan s uljem i sokom od limuna. Tako pripremljen je izvanredno zdrava hrana: ras hlauje i otvara. Kao predjelo djeluje rashlaujue na ote enu jetru i tako sprijeava uticu. Crveni kupus dobar je protiv slabokrvnosti ako se pripremi na gore navedeni na in i kod bolesti bubrega. Bijeli kupus lijei zatvor, bolesnu jetru. Lie bijelog kupusa mnogo koristi ako stoji 3 sata u bornoj kiselini, a nakon toga se ile iz lista povade i s okla gijom, bocom ili kakvim drugim zgodnim predmetom izgladi i njime obloe upaljene otekline, irevi ili oteene noge. Nauna istraivanja kod nas i u svijetu potvruju ljeko vitost bijelog kupusa. Prof. ini na Stanford sveuilitu u San Francisku, specijalista za ireve i sva ostala stomana oboljenja, dokazao je da kupus predstavlja najidealniji pri rodni lijek. Dr ini tvrdi da je kupus efikasan lijek protiv ira na elucu. Francuski uenjak Dr Balan tvrdi da je te rapija s kupusom nenadmaiva kod mnogih bolesti. Ljeko-

vita mo kupusa ima se pripisati vitaminu U koji je otkriven u soku kupusa i imade ga u obilnim koliinama. Vitamin U imade izvanrednu mo i utie na zaraivanje rana i na ireve. Kiseli kupus ne samo da je zdrava hrana ve djeluje i kao lijek protiv raznih bolesti: rastvara i odvaja loe sokove iz tijela, isti i jaa krv, unitava opasne parazite u crijevima. Kiseli kupus treba jesti sirov, jer kuhanjem se unitava nje gova ljekovita snaga. Kupus izvanredno jaa eludac i cri jeva. Lijei zatvor, bolesne bubrege itd. Kupus nije uputno jesti svaki dan, najvie triput nedjeljno. Ljekovita snaga ku pusa nalazi se u njegovom soku. Stoga kod slabog eluca, a naroito kod slabe probave, treba kupus samo provakati, sok isisati, a tkivo ispljunuti. Slabokrvni ljudi neka ee jedu sirov kiseli kupus sa crvenim lukom, kimom i crnim kruhom. Ovako pripremljena hrana lijei i rastrojene ivce. Dobar je lijek za one koji pate od eluca i kroninog za tvora. Kod ovih bolesti treba ga jesti natate dulje vremena i probava e se normalizirati. Protiv zastarjelog kalja pije se rasol svaka pola sata po licu. Ako je suvie slan, treba ga vodom prorijediti. Kura traje 46 nedjelja. Rajica je vrlo zdrava ivena namirnica, vrlo dobra pro tiv bolesti crijeva i jetre, gihta i reumatizma. Jede se sirova ili pirjana s crvenim lukom. Rajica pored organske soli sa dri i vone kiseline koje jako rastvaraju. Pomijeano sa parogama djeluje na bubrege i mjehur oiavajue, a s lukom budi i isti crijeva. Rajice koje nisu posvema zrele, kodljive su zbog kiselina kao i nezrelo voe ali za upo trebu ne smiju biti ni prezrele. Umaci od rajica su ukusni dodatak rii, makaronima i ostalim branenim jelima. Raj ice, bijeli luk, perin i ulje treba pirjati na tihoj vatri. Kada se ve prilino ukuhalo, procijediti i na ovoj juhi ku hati riu. To je odlino jelo ljeti. Repa bijela i cikla takoer i rotkva i hren, najjae dje luju ako se jedu sirove s malo vrhnja i nekoliko listova vrtne salate. Tako pripremljena hrana potie organizam na novi ivot. Cikla hladi i djeluje umirujue. Lijei malokrvnost, bolesti bubrega, eluca i trovanje kiselinama. Moe se pirjati u poklopljenom loncu ili pei u penici (ali nikad ku hati u vodi, jer je tada bezvrijedna). Naribana sirova mrkva s aniom, kimom, komoraom i limunovim sokom vrlo je dobro sredstvo protiv crvi i glista. U tu svrhu treba je dnev-

no uzimati 23 puta, a naveer piti lagani aj za ienje. Djeca dobivaju esto mrkvu protiv nametnika i radi eera koji se nalazi u mrkvi. Sirova ribana mrkva ostaje kao sta lan uvar i istilac crijeva kod djece i odraslih. Bijela repa nema veliku hranjivu vrijednost, ali tjera mokrau; djeluje rastvarajue protiv zakreenja, pijeska, bubrenih i bolesti mjehura. Koristi se sirovo naribana s limunovim sokom, per inom ili se pirja, zgnjei i pripremi s krumpirovom kaom, lukom i mlijekom. Bijela je repa dobra i za razne juhe. paroga spada meu najdragocjenije ljekovito povre. paroga sadri 6799% vode, osim toga organskih soli koje djelotvorno lijee bubrege. Ona je nadalje naroito sredstvo za ienje krvi. U vrijeme njezine sezone treba je obilato uzimati. Plavo-zelena paroga sadri osim toga organski ba kar koji ljekovito djeluje na ivce. paroge su najefikasnije sirovo oguljene u obliku salate na ulju. paroga uzbuuje koliko bubrege toliko i nadbubrene lijezde, podjednako mjehur i jetru. Kod stvaranja unog kamenca treba uzimati dnevno nekoliko puta po nekoliko sirovih paroga s mnogo umaka od ulja. Kod kroninog katara i eerne bolesti njena je uloga dragocjena, isto tako i kod nervnih smetnji. Protiv bolesti bubrega nema nita bolje od svjeih paroga u malim koliinama (ali moe ih se zamijeniti s gljivama, celerom, i dopuniti perinom), paroge izvlae bjelanevinu iz mokrae, iste i jaaju krv, odstranjuju kamence i pijesak u ui i mokranom mjehuru. Smokva je vrlo hranjiva. Sadri i do 70% ugljinih hidrata, djeluje na odstranjivanje sluzavosti, jaa eludac ako se umjereno uzima. Ako se oprane suhe smokve i ljive kva se 24 sata u vodi, pri tom dre u toplom, djeluju kao pri rodno sredstvo za ienje. Uzima se umjesto doruka ujutro. U teim sluajevima uzima se po nekoliko dana. Smokve s bijelim slojem, u kojem se nalaze stanovite glji vice, treba izbjegavati ili ih treba u vruoj vodi oprati, jer prouzrokuju glavobolju i bolove u elucu. Krastavci djeluju osvjeavajue. Kiseli krastavci pospje uju probavu i toplinu tijela. Cimet zaustavlja proljev i lijei prejaku menstruaciju. Kiselo mlijeko ne samo to je hranjivo nego je i ljeko vito. Lijei rastrojeni eludac i crijeva, neurednu stolicu, bo-

love u maternici, sniava temperaturu, uzrujanost, razne krastice na koi; ublauje bolove u prsima, lupanje srca, opo ravlja iznemogle. U ljetu kada vladaju vrui dani, za osvjeenje treba piti kiselo mlijeko ili jogurt koji je mnogo zdra viji od bilo kojeg alkohola. Mrkva. Djeca koja imaju gliste treba da jedu svako jutro natate mali tanjuri naribane mrkve. Mrkva je i inae zdra va hrana, jeli prijesnu ili kuhanu. Slabe osobe neka jedu mrkvu uz razna jela i sirovu naribanu (i to to vie). Hren. Dobar je prilog kao sos uz govedinu. Pomae i kao lijek protiv glavobolje i kijavice, naroito ako se promijea s jakim vinskim octom i duboko u nos udie. Ako se hren stavi na upaljeno bolno mjesto izvlai upalu isto kao slaica. Kod glavobolje treba komadiem hrena dobro istrljati elo i potiljak s vratnim ilama. To se ponavlja nekoliko dana. Ujedno treba hren udisati kroz nos. Ako na koi nastanu mjehuri, treba ih uljem mazati. Hren je pored mnogih blagotvornih sredstava i sredstvo za svestrano ienje organizma. Uzima se 34 nedjelje u ma lim koliinama. Hren jaa probavne organe i isti ih od slu zi, regulira probavu i uklanja zatvor stolice. Ovo staro do mae sredstvo odlino je protiv katara plua, eluca i crijeva ako se uzima dulje vremena (70 dana) tri puta dnevno. Hren podrauje funkcioniranje raznih organa i pospjeuje stva ranje potrebnih sokova. Svjee nariban hren upotpunjuje prehranu, osim toga je odlian lijek protiv bolesti, gihta, reumatizma, neuralgije, upale bubrega i jetra, ui, mokra nog mjehura, bolesti crijeva, bolesti ivaca, suvine kiseline, trovanja sa soli (ako se previe uzima). Sok od korijena hrena (jedna kavena lica) uzima se u vodi ili u mlijeku kod upale gore navedenih bolesti. Mlijeko s hrenom je jedno sveobuhvatno sredstvo za ienje. Mlijeko. U njemu se nalaze sve hranjive sastojine koje su potrebne ljudskom organizmu. Upotrebljava se ne samo za hranu nego i kao lijek. Nekuhano (prijesno) mlijeko ima svoju punu vrijednost, hranjivost i laku probavljivost od kuhanog, stoga je bolje uzimati sirovo tek malo podgrijano mlijeko. Kuhanjem se unitava njegova vrijednost (bakte rije se unite tek djelomino). Kod mlijeka se mora uglav nom paziti da je od zdrave krave, koja je prirodno hranjena i da se mlijeko dri u staklenom sudu.

Svjee nekuhano tek pomuzeno mlijeko, nenadoknadiva je hrana za slabokrvne, suiave osobe, kao i za bolesne na bubrezima, od arlaha, od bolesti vrata i osobe rastrojenih ivaca. Kiselo mlijeko, kada se skine vrhnje, vrlo je lako probavljivo, poto prelazi ravno u krv, hladi i djeluje umirujue na eludac, crijeva, nerve, odstranjuje kiseline iz ti jela, lijei reumu i izbacuje sve otrove iz tijela. Kiselo mli jeko sprijecava gruanje krvi, stoga se osobito preporuca kod bolesti s visokom temperaturom: kao kod gripe, difte rije, tifusa i eerne bolesti. Ljeti je kiselo mlijeko dobro protiv poasti zaraza. U tu svrhu isprobano sredstvo. Ki selo mlijeko s malo voa i graham kruhom daje izvrstan obrok. eer se ne smije dodavati. Izvrsna hrana protiv eluanih bolesti je mladi sir pomi jean sa 12 lice samljevenog komoraa, kima, crvenog luka i malo soli s kruhom od penine prekrupe, graham, ili raenim. Od ovako pripremljenog sira uzima se svakog sata po jednu licu i zalogaj kruha kod raka i ireva u e lucu i svih drugih eluanih bolesti. Inae tko pati od slabe probave i upaljenja sluznice, mora odbaciti mlijeko i mli jene proizvode dok se lijei. Svje sir kao oblog izvlai va tru i upotrebljava se kod upale plua, porebrice, crvenog vje tra, ireva, upale oiju kao i svih ostalih upala. Nakon to se skine oblog s oiju ne smije se pola sata poi na jako svjetlo. Oblozi se mijenjaju im postanu vrui. Sirutka je ljekovito sredstvo protiv bolesti bubrega, jetre, protiv slabe cirkulacije krvi, Dnevno 23 ae sirutke izvan redno djeluje za ienje krvi a protiv ireva u elucu. Kozje Mlijeko spreava ovapnjenje ila i eernu bolest ako se dnevno pije 23 litre. Kozje mlijeko s medom, ako se pije svako pola sata po 1 licu, lijei i najtei krvavi ka alj. Vrhnje se moe jesti preko cijele godine. Izvanredna je hrana za umne radnike. Istueno i pomijeano s vonim so kovima vrlo je dobro ljekovito sredstvo kod svih bolesti krvi, trovanja krvi i liajeva. Med je vrlo hranjiv, lako probavljiv i neposredno ulazi u krvne sokove, bez ikakva vrenja, kao to je to sluaj sa ee rom. Med je vrlo obljubljeni narodni lijek koji krijepi orga nizam, jaa i isti krv. Med je osobito ljekovit kod plunih bolesti, mjehura, bubrega, neuralgije, reuma. Njegovo djelo vanje je dvostruko korisno ako se iza toga uzme sok od jed-

nog limuna. Ljudi iznureni, slabi i stari treba dnevno da popiju za jaanje 23 ae vode prokuhane s medom, lica meda kuha se 5 minuta u etvrt litre vode. Djeci za razvoj treba dati svaki dan au hladne medovine. Nervozni ljudi neka za umirenje ivaca prije spavanja uzmu jednu licu meda. Manji irevi u elucu lijee se uzimanjem meda 34 lice dnevno. Med okuplja ireve koji tako sazrijevaju i bo lesna mjesta zacijeljuju. Na ireve, razne rane i ranice stav lja se med koji je na jednake dijelove pomijean sa peni nim branom i razmuen s malo vode. Ovaj lijek blai bol, iz rana izvlai neist i brzo ih zamlauje. Jabuna kiselina u medu djeluje protiv bakterija, a pektin protiv njihova otro va, dok tanin umiruje rad crijeva. Za srane bolesnike tako er je med ljekovit. Devedeset posto svih bolesti dolazi od neispravne prehrane. LJEKOVITOST VOA I POVRA Brusnica. Lijei bolest mjehura, visoki tlak i bubrege. Groe, kao kruh i vino, danas je glavna hrana mnogih ljudi na istoku. Pod vinom se razumijeva neuzavreli sok od groa (ira, mot), koji je vrlo zdrav i ljekovit. Jedna aa mota natate prije doruka isti krv i naroito je zdravo pie. U ljekovite svrhe ine se kure od groa. Kura traje 46 nedjelja, dnevno po nekoliko puta (svaki put treba po piti malo mota) postepeno dok se koliina ne popne do jed ne litre dnevno. Za vrijeme kure ne smije se jesti kruh pe en s kvascem. Bijelo groe najefikasnije je za lijeenje bolesne jetre i vodene bolesti. Crno groe vrlo dobro djeluje kod otro vanja kiselinama. Kod peludne groznice, temperature, astme i plunih bolesti nije uputno jesti groe. Mot od groa oivljuje ivce, lijei crijevne bolesti, bubrene kamence kao i kamence u mokranom mjehuru. Divlje izrasline se po vuku. Svje mot pomijean s jednakim dijelom mlijeka, prijesnog ili svjeeg, lijei plune bolesti. Jabuka. Njena je ljekovitost vrlo velika poto sadri oko 14% ugljinih hidrata i vonih kiselina. Sadraj fosfora ini je veoma vrijednom za umne radnike, jer hrani slezenu a kroz to i mozak. Dobra je za djecu i ljude koji su nervozni.

Sadri eljeza to je vrlo dobro za slabokrvne. Jabuka je upravo jedinstvena hrana za ivce i stvaranje krvi. Rekon valescenti neka dnevno pojedu dva-tri tanjuria kuhanih ja buka zaslaenih medom i limunovim sokom: to e im umiriti ivce. Ako se jedu peene jabuke i kuhana penica, ra ili jeam, to preporaa i stvara krv, otklanja zatvor i teku stolicu. Ako se prije spavanja pojede povea jabuka dobro savakana, ugodno djeluje na san, otklanja garavicu, po spjeuje probavu. Vrlo je zdrav i aj od svjeih jabuka. Mot (ira) ili vino od jabuka vrlo je zdravo pie naroito za one koji trpe od raznih liajeva i osipa po tijelu, slaboj probavi, omaglici, lupanju srca, suvinoj kiselini u elucu. Dnevno se pije 34 ae. Sirove i ribane jabuke lijee proljev, kod zatvora treba jesti peene jabuke. Kruke, breskve i kajsije pospjeuju izluivanje ui, podrauju i osvjeuju stjenke eluca, krijepe jetra i plua. Limun je svakom poznat, ali malo ljudi znade da je lje kovit. Kada limun potpuno sazori na suncu, pretvori se u organsku salicilsku kiselinu koja unitava eer u krvi i os tale tetne kiseline. Ako je limun zelen, mora se ispei na umjetnoj vatri sve dok mu koa ne nabubri tako da postane smea i mekana. Ne smije pregorjeli ni popucati. Salicilska kiselina poznato je sredstvo protiv prehlada i plunih bolesti, ali ne umjetna kiselina koju nam nae trgo vine prodaju i koja je za zdravlje kodljiva, nego samo ona prava prirodna iz limunovog ploda. Sok od jednog do dva limuna dnevno, prije ili poslije jela, lijei bolest jetre, reu mu, otrovanje prekomjernim kiselinama. Sok jednog limuna sa soli, koliko stane izmeu dva prsta, mijea se tako dugo dok ne postane mlijena masa. To je jako sredstvo za izlui vanje, a djeluje i protiv debljine i reume, osobito u proljee. Kod sluzavosti probavnih organa, prehlade, raznih upala, sok od limuna s malo soli, djeluje izvanredno umirujue. Limun je jedan od ope ljekovitih sredstava za ienje krvi od prezasiene mokrane kiseline. Sa solju potie rad srca i jetre. Limun isti krv, sluznicu i lijezde, rastapa kamence, reumatine taloge; zaustavlja krvarenje, suzbija malariju. Pomlauje i razrijeuje krv. Limunov sok treba uzimati pre ko cijele godine umjesto octa. Inae se limunov sok uzima kroz slamku. Nakon toga dobro se operu zubi.

Da limun bude soan, treba ga izloiti suncu ili staviti uz toplu pe, sve dok koa ne postane tanka. Limun sadri eer, limunsku kiselinu, galnu kiselinu, ja bunu kiselinu, eterino ulje sa citralom. Sadri visok po stotak kaliuma, vapna i fosforne kiseline. Fosfor oivljava i pothranjuje ivce, kalij oivljava srce, lijei bubrege, vapno neutralizira oksalnu i druge tetne kiseline u krvi. Limunska kiselina unitava tetne bakterije. Limun ima vrlo iroku primjenu. Bogat je vitaminima pa se mnogo upotrebljava za pripremu osvjeavajuih pia kao i dodatak jelima. U naoj ishrani limun je svakodnevno na naem jelovniku i upotrebljava se u naoj kuhinji kod kiseljenja ribe, peenja i mnogih drugih jela. Na taj nain hrana postaje probavljivija. Dobar je i dodatak piu, naro ito ajevima i drugim osvjeavajuim napicima. Njime se premazuje bolesno grlo od angine i odrasli se lijee od skor buta s 23 lice limunova soka u kavi. Nekoliko limuna dnevno izvrstan je lijek protiv reumatinih oboljenja. Ljenjaci suhi lijee proljev i kronian katar crijeva. Mandule lijee kronini proljev. Rajice lijee jetra, bubrege, slezenu i iste krv. Rotkva crna koristi za ublaivanje bolova i istjeri vanje unih kamenaca. Protiv kamenaca uzima se dva mje seca (svaki dan svjei sok ujutro natate). Prvi dan uzme se aica, drugi dan dvije aice, trei dan tri, etvrti dan e tiri. Nakon toga se vraa 3, 2 i konano jedna aica. Osam dana se pauzira, zatim se nastavi prema potrebi jo jedna kura. Kupina lijei guu, zapaljenje krajnika, rane u grlu i drijelu. Staviti licu kupinova lia u 300 g kljuale vode. Neka stoji 1520 minuta. Tad ocijediti. Pije se protiv upale slijepog crijeva pet puta dnevno po alicu. Svakako je potrebno posjetiti lijenika. Ogrozd lijei uloge, reumu, malariju i skorbut. Ribizle i maline iste krv i lijee kaalj. ljive utjeu na rad crijeva, odstranjuju crijevne na metnike kod zatvora stolice.

pinat je povre vanredne vrijednosti i jakog djelovanja. pinat je izvanredno sredstvo za ienje krvi. Moe se obil no i dugo uzimati, a da nita ne kodi. Osobito je djelotvoran za umne radnike. Jede se s uljem i limunovim sokom. Nikad se ne smije za pripremu pinata upotrebljavati brano, ili ivotinjske masti, jer je tako pripremljen opasan za zdravlje, neprobavljiv i otrovan tako da pod izvjesnim okolnostima moe izazvati i smrtonosni proljev. Mladi listovi pinata jedu se u obliku salate sirovi ili pirjan u vlastitom soku s malo ulja, u poklopljenom loncu. Mladi listovi pinata i li stovi radia dobro pristaju zajedno. Ako se uzme s masla kom, regulira pravilan rad jetre. Stari pinat, oien i brzo opran, prelije se kljualom vodom te pirja kao gore s malo luka, limunova soka i ulja. pinat je ugodan za jelo i s ri om. Od velike je vrijednosti protiv raka i ireva. Protiv raka jede se ingwerom (umbirom) ili riom, dnevno vie sed mica (kao jedina hrana). Zabranjen je za bolesne na bubre zima i mjehuru. Orah jaa ivce. Svjei orasi podrauju crijeva i otva raju stolicu. TO MORAMO ZNATI O SAMOJ ISHRANI ivot i zdravlje svakog pojedinca, njegova radna energija, sposobnost i produktivnost ovisi o hrani. Hrana je jedna od najvanijih imbenika u ivotu ovjeka. To je studij za sebe. Kada budemo toga svijesni, onda e biti razumljivo da ishrani moramo obratiti najveu panju. Materije koje su neophodno potrebne za izgradnju i odravanje zdravog or ganizma dobivamo preko raznih namirnica. ovjek esto svjesno izbjegava ba one namirnice koje su najkorisnije i uzima one koje su organizmu manje ili nikako korisne ni potrebne, to vie, neke su ak i kodljive: kao meso, alko hol, ocat, duhan itd. Po praviIu morali bismo jesti vie u prvoj polovici dana. Ujutro je najlaka probava, u podne je ve slabija, dok je naveer potpuno slaba. Stoga se preporua naveer to ma nje jesti. Stari ljudi, ele li imati dobar san, neka ne vee raju. Jesti i piti treba od potrebe, a ne navike. Jesti treba pola gano i bez urbe hranu dobro provakati. Ako je ovjek

uzrujan radije neka ne jede, jer to jelo vie kodi nego ko risti. Pri jelu treba biti raspoloen i panju obratiti jelu. Jela treba da su mjeovita razliita. eludac treba odmora (barem 46 sati) izmeu jednog i drugog obroka. Iznimke ine djeca i starci, odnosno bolesnici, iji su obroci odreeni drugim vremenskim razmacima. Dolazi li hrana na jo neprobavljenu, poremetit e itavu probavu. Za vrijeme jela neka se ne pije odvie hladno pie. Nije zdravo jesti suvie hladna ni suvie vrua jela, jer se moe poremetiti normalno luenje eluanog soka i lako raz boljeti. Postoji arapska poslovica: Zajutrak pojedi sam, objed pojedi s prijateljem, veeru pokloni neprijatelju. Spavanje poslije ruka nije zdravo (osim za malu djecu), jer se time sprijeava probava. Probava treba da je zavrena prije nego li se zaspi. Konano u interesu zdravlja preporua se da se ovjek hrani najjednostavnije. Samo takav nain ivota je priro dan svladava bolest, pa i skupou u hrani. Kiselo zelje ne bi se smjelo kuhati. Ako se ve mora, onda tek da zavri, jer se kuhanjem unitavaju ba one bakterije koje unitavaju uzronike gnjilei u crijevima. Sa pinatom je isti sluaj, on treba da se u malo pare prokuha, vie u vlastitom soku. Zatim se doda ulja, malo soli, bibera i na taj nain pripremljen jede. Samo se po sebi razumije da treba upotrijebiti svjee i zdravo povre. Natrulo ili vrlo staro moe razorno djelovati na organizam. to jednom poinje truliti, ne moe se vie ni najboljom pripremom popraviti. Obroci treba da su jed nostavni i nikad vie od tri jela. Moramo nastojati da uvijek bude kod svakog obroka i jedno sirovo jelo: salata, pinat (mlado lie na ulju), celer ili voe. Za eludac je vrlo dobro da se zelen jede kao predjelo jer potie eludac na rad (to sam vidio da rade i Englezi turisti kad dolaze u nau zemlju. Plodovi, zeleni listovi, orasi, razne repe: mrkva, krumpir, rotkva, celer, mahune, kupus, kelj, cikla, krastavci, ria, cvjetaa, koleraba, pinat i perin po mineralnom sadraju daju ovjeku najsavreniju hranu ako dodamo njima fina ulja ili biljne masti. Iako je navedeno povre bogato svim vrstama vitamina, s kuhanjem se izgubi veliki dio. Stoga je sirovo povre od

najvee vrijednosti. U protivno, ako ipak elimo da izgub ljene vitamine nadomjestimo, onda jedimo to vie voa (ja buke, jagode, groe, ljive, trenje, breskve, narane, kajsije, limune, banane, orahe, ljenjake i ostalo voe). Dananje stanje zdravlja kod ljudi pokazuje da se ovjek nepravilno hrani, da naa ishrana nije u skladu s ovjeko vom prirodom. Uzrok tome se nalazi u injenici da su se ljudi mnogo udaljili od jednostavne ishrane koju nam je sa ma priroda pripremila. Time to se ovjek odaleio od priro de, grijei protiv njezinih zakona. Posljedice se osjeaju u munim bolestima i raznim tegobama. Naa prava hrana mora biti ona koju nalazimo u krilu same prirode. Svaka biljna hrana naroito je probavljiva i hranjiva ako je jedemo sirovu (kakva je u prirodi). Biljne namirnice sadre mineralne soli, razne vitamine neophodno potrebne organizmu. To je najkorisnija hrana to je naj snaniji nosilac sunane energije. Svjee voe, mlado lie (svih vrsta povra) pa i kopriva (koju treba pariti) maslaak, pinat, perin, mrkva, blitva, salata, zelje, cvjetaa, draguac itd. jedu se sirovi u obliku salate. Svjee pargle, koleraba, rotkvica, krastavci, neka se pripremaju na ulju s malo limunova soka i to manje soli. Povre koje namjeravamo kuhati, treba samo malo pro kuhati u malo vode, vie u pari. Tako emo sauvati sve vi tamine koji bi se inae izgubili dugim kuhanjem u mnogo vode. Na gornji nain moemo pripremiti i razne itarice kako bi ostale sve hranjive tvari u njima. Zrnje (penica, kuku ruz i jeam) treba kuhati u maloj koliini vode dok ne po puca, (prethodno se zrnje kvasi 68 sati). Tako se kuha zob, lea, bob i suhi graak. Ovako pripremljena hrana lake je probavljiva i ne gubi svoju hranjivost ni tvari potrebne za pravilnu probavu. DUINA IVOTA OVISI O ISHRANI Prehrana bolesnika, kao i zdravih ljudi, veoma je vana za zdravlje i radnu sposobnost naeg radnog naroda. Arapska poslovica kae: ovjek vlastitim zubima kopa sebi grob. Iako paradoksalno zvui, ipak je istina. Suvre mena znanstvena dijetetika prua nam pravo bogatstvo no-

vih iskustava o pravilnoj ishrani. ovjek mora imati dobru, snanu hranu da odri svoj organizam i radnu sposobnost. Jesti treba uvijek u odreeno vrijeme i svatko mora na stojati da primljene kalorije radom iskoristi. Naem ov jeku kodi ba neumjerenost u jelu i pilu: od pretilosti oboli zbog nepotroenih kalorija. Posve je normalno da se kalo rije koje smo primili hranom, a nismo potroili, moraju negdje uskladititi kao rezerve u obliku masnoa. Tad po inje gojenje. Optereuje se srce, stvaraju se naslage masti u zidovima svojih arterija. ovjek postaje teko pokretljiv, trom, manje sposoban za fiziko kretanje. Tijelo naginje ra znim bolestima. Arterije gojaznog ovjeka postanu sklerozne i on oboli od eerne bolesti. Nakon ovapnjenja arterije postanu krte, lako pucaju ili se lako zaepljuju trombusima zbog suenja njihovih volumena. Krvni pritisak raste i srce je opte reeno u svom radu. Dolazi do poputanja srane akcije i daljnjih posljedica srane dekompenzacije nemoi da se odrava normalni krvotok. Popunjavaju se otoci na nogama, guenje pri kretanju. Konano stvara se i voda u trbuhu. Osim naslage u potkonim tkivima i masti u arterijama, dobar dio ovih materijala, obino soli, taloi se u upljini organizma kao to su une kese i uni kanali ili u bu brenoj beici, mokranim kanalima i beici. Tako u unim kanalima od soli unih kiselina, holesterina te soli mokra ne kiseline, kalcija i fosfata nastaju bubreni kamenci mo kranog mjehura. Sline naslage soli mogu kod gojaznih ljudi nastati na zglobovima pa nastaje giht (podagra). Ovdje valja istai da i mnogi drugi uzroci utjeu na povi enje krvnog pritiska, oboljenja bubrega i bolesti hormon skih lijezda i vegetativnog nervnog sistema (tvrdi prof, dr Mihailo Andrejevi). Nekontrolirano uzimanje hrane skrauje ivot gojaznog ovjeka i do 50 posto. Treba se uvati preobilne hrane, alko hola i duhana. Tko mora imati stalno pun svoj burak neka jede vitaminoznu hranu: salatu, prijesno povre i voe. Moe jesti i kuhano povre s malo vode kuhano u pari. Pri tom umjesto ivotinjske masti upotrijebiti fino ulje ili biljnu mast to nije toliko kalorino.

LJEKOVITO BILJE

LJEKOVITO BILJE U OBLIKU PRAKA Ima bolesnika koji zbog nekog razloga svoje bolesti (kao visoki tlak) ne smiju uzimati mnogo tekuine stoga lijek uzimaju u obliku praka. Svaka vrst bilja: list, cvijet i ko rijenje mljevenjem ili drobljenjem u avanu moe se pretvo riti u prah. Ako nije dovoljno sitan prah, prosije se kroz cje dilo za aj, ostatak se ponovno stue ili samelje. Praak se dri u hermetiki zatvorenim kutijama ili bocama sa iro kim grlom, dobro zaepljeno. Moe se praak popiti s vo dom, mlijekom ili uzeti u jelu. etvrtina kavene lice je ista koliina kao kad se uzme na vrh noa. Za slabe osobe, djecu, starce i slabane ene doza se smanjuje na polovinu. Jedna lica suhog aja (bez korijena) vae 10 g. ABDOVINA, bujad, obad, abda (Sambucus ebulus L.) Ljekarniko ime: Radix Ebuli, Folia i Fructus Ebuli Abda raste na umskim istinama, uz putove i ivice. Na raste i do 2 metra. Abda vrlo slii bazgi. Listovi su kopljasti, nazubljeni i rasperani, cvate mjeseca srpnja do konca kolovoza slatkim bijelim amrelastim cvijetovima, koji znadu biti ispod ruiasti, a nalaze se na vrhu grana (na kraju tan kih iba). Cijela je biljka gorkog ukusa i odvratnog mirisa. Raste u velikom broju primjeraka. Cvjetovi miriu po ba demu. U ljekovite svrhe se upotrebljava: lie, zreo plod i ko rijen. Zrele su bobe crne i ogavna gorko-slatka okusa. Plod i list se sabire u rujnu, korijen u proljee i kasnu jesen. Narod koristi abdovinu za pospjeavanje znojenja i

izluivanje mokrae. Kneipp je abdovinu upotrebljavao s ve likim uspjehom protiv bolesti bubrega i vodene bolesti. Cvi jet, koji se bere im procvate, koristi za luenje mokrae, lijei organe za disanje, promuklost, kaalj i umiruje ivce. Inae abdovina u svemu moe da zamijeni bazgu. ANGELIKA, krajovac, korijen sv. Duha, zubaa (Ange lica archangelica L.) Ljekarniko ime: Radix Angelicae, Follia Angelicae et Se men Angelicae Raste na umskim istinama, u gutarama, oko rubova uma na vlanom tlu. Listovi su veliki i trostruko perasti s ovalnim nailjenim listiima. Na vrhu stabljike u nakupinama ima okupljene cvjetie bijele ili ze lenkaste boje. Debela stabljika naraste i preko dva metra visine i esto je crvenkastosjajno nahukana. Kod sakupljanja korijena treba biti na oprezu da se ne zamijeni sa slinom, ali vrlo ot rovnom kukutom koja se pozna po tome to nije nahukana, nego ima arenu piknjastu stabljiku. U proljee sabire se list i kori jen s podankom, a plod i kori jen u jesen. Biljka mora biti sta ra dvije godine. Oieni korijen uzdu prorezan, sui se na umjet noj toplini ili na toplom tavanu. Korijen je dobar za jaanje ivaca nakon oporavljanja od raznih bolesti. Lijei izgubljeni apetit, unitava kodljivu sluz na sluzokoi usta i eluca, lijei i glavobolju, umiruje greve u elucu. Korijen se stavlja u rakiju travaricu i ra zne likere. Uzima se: lie 2 pune lice na pola litre vode. Korijen usitnjen jednu licu na 300 g kljuale vode da stoji 1015 minuta. Praak korijena na vrku noa dvaput dnevno. Angelika povoljno utie na miie, na ivani sistem cri jeva i dinih organa. Uklanja osjeaj umornosti. aj se pri-

prema 10 g korijena i toliko ploda (sjemena) i prelije s pola litre kljuale vode. Jo jae djeluje ako se u litru bije log vina 25 g korijena kvasi 24 sata i od toga se uzima dvaput dnevno po malu aicu protiv katara, nadimanja, nepravilne menstruacije. Na tri litre kljuale vode stavi se 250 g kori jena i ostavi da stoji 10 minuta; tada se doda vodi za ku panje u kupau kadu radi umirenja ivaca. Angelika sadri: angelicin, anelinu i jabunu kiselinu, felandren u eterinu ulju, tanin i dr. ANI, anason, slatki komora, vrtni jedi (Pimpinella anisum L.) Ljekarniko ime: Fructus Anisi Kod nas se ani uzgaja, ali ga moemo nai i u divljini u poludivljem stanju. Trai zatieno sunano mjesto i vapneno tlo. Cvjetovi su bijeli, sastavljeni u titovima. Plodovi su obrnuto krukastog oblika i prilegnuto dlakavi. Donji su li stovi okruglasto breuljkasti, a gornji tri puta rasporeni. Sabiru se suhi zreli plodovi, koji su naroitog mirisa, slatkastog okusa i pomalo peku. Ani se uzima protiv astme, kalja, u pomanjkanju teka, besanice, histerije, slabog eluca, plunih bolesti i nadimanja. Za aj se uzima jedna kavena lica na 200 g kljuale vode ili u obli ku praka etvrt kavene lice i zalije vodom. ARNIKA, branka, moravska gorska (Arnica montana L.) Ljekarniko ime: Flores, Rhizoma, Herba, Folia Arnicae Raste na vlanim planinskim livadama, ponegdje se moe nai u umi. Podzemni dio je debeo i valjkast. Iz njega izraste slabo razgranata stabljika visoka do 50 cm s jednom ili tri cvjetne glavice, zlatoute boje, smjetene pojedinano na vrhu stabljike. Ugodnog je mirisa. Cvate od lipnja do kolo-

voza, ima specifino smolasti miris. Listovi su smjeteni pri dnu i dugoljasto-jajastog su oblika. Gore na stabljici znatno su manji i ui. itava je biljka pokrivena kratkim dlakama. U proljee i jesen sabire se podanak, a donji listovi prije cvatnje. Cvjetovi se beru bez ovojnih listova i ake kad se posve razviju (srpanj-kolovoz). Cvjetovi se moraju suiti na umjetnoj toplini i pohraniti u metalne kutije. Kao alkoholatura cvjetovi arnike spreavaju gnjilou i djelovanje otrova, imaju svojstvo da rastjeraju usirenu krv. Na svakih 100 g 96 posto jakog alkohola stavi se jedna lica suhih cvjetova. To se ostavi 10 dana kvasiti. Od ovog lijeka uzima se razrijeeno s malo vode po 5 kapi dva puta dnevno. Lijei sluznicu eluca i crijeva. Tri jedae lice alkoholature razblaene s pola litre vode i nekoliko kapi glicerina (kupi se u ljekarni) povoljno djeluje na uboje i svjee rane koje krvare uslijed povreda. Tom tekuinom nakvasi se bijela i sta krpa ili vata i stavi kao oblog na bolno mjesto. Alko holatura povoljno djeluje kod iscrpljenosti organizma, bolesti srca i ivaca, paralize i kapi u mozgu. Popularni upnik Kneipp pripremao je ajeve za gornje svrhe i to 12 lice na litru kljuale vode. Ovako priprem ljen aj pomae za bolje luenje mlijeka kod majki dojilja, tjera mokrau i crvie kod djece, olakava menstruaciju i li jei bijeli cvijet kod ena. aj za unutranju upotrebu: pola kavene lice biljke pre lije se s pola litre kljuale vode ostavi malo stajati, proci jedi kroz gusto platno i doda 4 jedae lice soka od limuna. Preporua se lijek uzimati pod lijenikim nadzorom. Opre zno je upotrebljavati jer u veim koliinama moe izazvati neugodne smetnje. BAZGA, crna zova (Sambucus nigra L.) Ljekarniko ime: Flores Sambuci, Folia Sambuci, Fructin Sambuci Bazga je do 3 m visoki drvoliki grm. Raste po rubovima svih uma, po ivicama, uz potoke i na neobraenom, napu tenom zemljitu. Ima perasto neparne listove s nazubljenim rubovima. Bijelouti cvjetii ine velike i sastavljene patice, i jako miriu. Kako je bazga ope poznata, poseban opis nije potreban. Cvijet se sabire u lipnju dok se nije posve rascvao, a list kad se potpuno razvije, kora s debljih grana u proljee. Pri je upotrebe gornja se koica sastrue i baci. Plod se bere pri

koncu ljeta kad sazrije. Ponajvie se upotrebljava cvijet. Cvi jet se mora sabirati samo za vrijeme toplih i suhih dana. Su i se vrlo paljivo u tankim slojevima na tavanu ili pri umjet noj toplini. Mora zadrati svoju prirodnu boju. Ako pocrni, ne vrijedi i mora se baciti. aj od cvjetova slui protiv prehlade, jaeg izluivanja mo krae i znoja. Kora ima istu vrijednost. Osim toga lijei bo lesti bubrega, srca i jetara. Listovi su dobro sredstvo za otvor. 78 listia prelije se s 2 decilitra kljuale vode i po tiho kuha 8 minuta. Nakon toga se ocijedi, doda mala lica meda. To je vanredno sredstvo za ienje krvi, osipa, bo lesti jetre, bubrega, plua, eluca i crijeva. Ako se uzme jed naki dio cvijeta bazge, lipe i smrekovih bobica, doda malo meda i limunova soka, tjera na znojenje i lijek je protiv svih prehlada, katara i zapaljenja sluznice. U jesen dnevno treba pojesti mali tanjuri zrelih bobica. To preporouje ci jeli organizam, isti i stvara krv. aj od suhog lia bazge (u obliku aja) lijei eernu bo lest. Praak srednje kore odlino djeluje protiv padavice i to ako kora u pola vina i pola vode stoji 8 dana. Pije se po malu licu triput dnevno. Korijen se primjenjuje kod gojaznosti i vodene bolesti. BRLJAN (Hedera helix L.) Ljekarniko ime: Folia Hederae Brljan je toliko poznat da poseban opis nije potreban. Nalazimo ga svagdje po listopadnim umama. Pomou speci jalne hvataljke penje se po stablima na kojima ivi kao na metnik (parazit). Ima glatke, vjeno zelene listove koji se sa biru od proljea do jeseni. Brljanov list ve u malim koli inama djeluje na krvne sudove i srce. Lijei bolesti slezene, polipe u nosu (umre se sok u nos), bolesti oiju, meke kosti, kao oblog za rane, protiv kamena i pijeska u bubrezima. U obliku obloga lijei kone bolesti (ekceme), upalu mokranog mjehura, bijeli cvijet. Rane koje teko zacjeljuju treba oblagati sa svjeim liem prethodno namoenim u vinski ocat. krofuloznu djecu dobro je ku pati u odvaru brljanova lista. Brljanov plod ima u sebi jabunu, mravlju kiselinu, ta nina, pektina, holesterina. Najdjelotvorniji je glikozid hederin koji se nalazi u liu brljana i koji iri i suava krvne sudove, ve prema jaini doze. Ne valja ga esto i u velikoj

koliini upotrebljavati, jer u tom sluaju moe tetno djelo vati. Na pola litre vode ne smije se staviti vie od trietvrt lice (usitnjeno) da kuha 35 minuta. Nakon toga stoji jo poklopljeno nekoliko minuta. Pije se triput dnevno po malu alicu poslije jela za unutarnju upotrebu s preslicom i nanom. Za vanjsku upotrebu kao oblog ili parenje 23 lice na litru vode: brljana i preslice u jednakim dijelovima. CRVOTOINA, praumljica, preica, plavun, lisiak (Lycopodium clavatum L.) Ljekarniko ime: Lycopodii Sporae, Herba Lycopodii Raspostranjena je u vritinama i svijetlim umama brd skih podruja. To je dugovje na puzava biljka, ravasto razgranjena i obrasla sitno zele nim gustim usiljenim listii ma (slii mahovini). Iz poleglih ogranaka izbijaju i razvi jaju se guste nakupine, koje na vrhu nose po 2 plodna kla sa kao viljuke (listii s trusnicama). Truske ine sitni svijetlo uti prah; prianja uz predmete, pliva po povrini vode a da se ne kvasi. Taj se prah sakuplja i upotrebljava u obliku pilula i slui kao li jek za naribane koe. Praak je bez ukusa i mirisa, u pla menu lako gori i izgara. U mjesecu kolovozu u njemu znade biti i do 50% masnog ulja, azotnih tvari, tragova alkaloida, eera i drugih tvari. Cvjeta srpanj-kolovoz. Praak je naroito dobar za posipanje ranjavih mjesta na koi djece ako je od mokrae izjedena. Narod upotrebljava i itavu zelen protiv bolesti mje hura, proljeva i mokranih kanala. Bolje je koristiti je u ma njoj koliini, jer jaa doza moe izazvati poremeaje. Pra ak se moe upotrijebiti 24 grama protiv bolesti jetre s mlijekom triput dnevno. Dobar je i kod kone bolesti ljuskavaca (psoriasis) i kod vlanog liaja.

AGAVA (Agave americana L.) Ljekarniko ime: Folia et Radix Agavae U nau domovinu donesena je iz June Amerike i odgaja na po staklenicima odakle je pobjegla u divljinu. Danas je nalazimo divlju diljem nae june Dalmacije. Istie se do metar visokim debelo-mesnatim listovima koji su zbijeni u ruicu, a iji su okrajci snabdjeveni jakim otrim bod ljama. Cvate tek nakon neko liko godina. Prvo istjera iz sredine ruice vrlo visoku 5 7 metara snanu batvu, na ijem se vrhu razvije golema metlica s mnogo cvjetova. Sok od lia agave s malo eera lijei hripavac, istuen list ako se poloi na ranu ili opeklinu, brzo zacjeljuje i ublauje boli. List pretvoren u praak i rastopljen u vodi, pomijean s medom, koristi kod zaostale menstruacije, u tice, bolesti eluca, jetre. Uzima se natate tri dana na vrh noa, a etvrti dan petinu male kavene lice. Osim toga lijei i reumu. BEDRENIKA, velika siljevina (Pimpinella saxifraga L.) Ljekarniko ime: Radix Pimpinellae Raste po suhim livadama, uz putove i ikare do 80 cm vi sine. Podzema stabljika joj je razvijena, listovi su perasti. Cvate ruiastobijelim ili utim cvjetiima od lipnja do li stopada. U proljee ili jesen sabire se podanak, koji mirie na klinec. Sui se u hladu na zranom mjestu. U obliku aja lijei ivce, bolesti plua, astmu, reumu, slabokrvnost i bubrege od kamenaca.

BOUR, kurjak, arape (Paeonia officinalis L.) Ljekarniko ime: Herba, Radix, Flores Paeoniae off. U latinskom treba znati koji dio je pacijentu potreban: herba je trava, radix je korijen, flores cvijet, da se ne dogodi da potroa p o g r e n o kupi. Uzgaja se u vrtu, ali ga se moe nai i u divljini. Ima li jepe pojedinane cvjetove crvene ili bijele boje. Cvjeta u svibnju i lipnju. Upo trebljavaju se svi nje govi dijelovi, ali najvie cvijet i korijen. aj od cvijeta lijei epilepsiju, neuralgiju, greviti ka alj i bolesti mokranih organa. Treba ga uzimati opre zno poto u veim koli inama izaziva rave po sljedice. Najbolje da se uzima pod kontrolom li jenika. ajem od kori jena ispiru se gnojne ra ne i irevi. Poljski bour je ljekovitiji. Ako se plod boura stue u avanu u prah i uzima na vrku noa dva-tri puta dnevno i popije s vodom kao aspirin, lijei vrtoglavicu, rastrojenost ivaca, padavicu, srane bolesti, groznicu i jo neke bolesti. Korijen boura usitnjena 45 lica kuha se u litri vina 34 minuta i ostavi 10 dana da stoji. Od tog lijeka uzimae 612 kapi vie puta na dan protiv eluanih greva i bolova od kamenaca. Ako li se kuha aj od korijena: na 1 litru vode dolazi 3 lice korijena usitnjenog, kuha se 24 minute. U korijenu boura nalazi se alkaloid, kalcijev oksalat, ta nin, glikoza, saharoza, sluz, krob. Uglavnom se njime lijee ivana oboljenja, astma, neuralgija, strah. BREZA BIJELA (Betula alba L.) Ljekarniko ime: Cortex Betulae, Folia Betulae Raste kao visoko vitko drvo s bijelom korom po cijelom stablu. Ima lijepe zelene srcasto-iljaste nazubljene listove

Breza se moe nai kao ukrasno drvo po parkovima i u mama. Toliko je poznata, da poseban opis nije potreban. Mlado lie sabire se u proljee kad se potpuno razvije. Sui se u hladu. aj od brezovog lia pojaava izluivanje mokrae; od stranjuje kiselinu iz organizma, isti krv. Dobar je lijek pro tiv groznice, reume i vodene bolesti. Brezov list je vrlo dobar protiv bubrenih bolesti u obliku aja (usitnjeno 1 licu na 200300 g kljuale vode da stoji poklopljeno 1015 minuta). Pije se triput dnevno po alicu. U proljee kad ponu kolati sokovi, probui se tanka rupa u stablu. U nju se stavi tanka cjevica preko koje dobijamo sok. Sok moe postati vino ako pustimo da prevri zbog pri sutnog eera. To je odlian lijek protiv bubrenih bolesti, slabog mokrenja i ienja krvi. Lijei arteriosklerozu, gojaznost, otapa bubrene kamence koji sa mokraom izlaze i do bar je protiv bjelanevine u mokrai. U liu bijele breze ima: saponina, gorina, eterinog ulja, smole i drugih tvari. BOROVNICA, mra, brusnica (Vaccinium myrtillus L.) Ljekarniko ime: Folia i Fructus Myrtilli Raste u crnogorinim i bjelogorinim umama, vritinama i gutarama planinskog podruja. To je nizak vrlo razgranjen grm s okruglasto-jajastim nazubljenim tankim listovi ma. Cvjetovi su otoboljeni svijetloruiasti. Razvijaju se poje dinano iz lisnih pazuaca iz ko jih nastaje sono modrocrna boba. U svibnju i jesen sabiru se li stovi, a plod u srpnju i kolovozu. Jesenji listovi, u obliku aja uma njuju mokranu kiselinu u orga nizmu. Protiv povraanja, prolje va, eluanih greva, kalja, e erne bolesti. Izvana za ispiranje sluzokoe u ustima. Bobe se upo trebljavaju protiv hemoroida u svjeem ili osuenom stanju.

Protiv neuredne stolice, slabog teka. Ako se lijee uljevi, onda se postupa ovako: uzme se jedna aka svjeih bobica na alicu vode. Voda treba da prokljua i odmah se skine sa tednjaka. Pije se toplo prije spavanja jedanput tjedno. BOROVICA, venja, kleka, brinje (Juniperus communis L.) Ljekarniko ime: Fructus et Baccae Juniperi Borovica raste po breuljkastim planinskim mjestima na ih uma. To je grm sa raskreenim granama s vrlo otrim i vrlo uskim vjeno zelenim listovima. Cvate utim neuglednim cvjetovima (tra vanj i svibanj) u pazucima listova. Iz enskih cvjetova razviju se poput boba sline tvorevine, koje su kad sazriju plaviastocrne boje. Plodovi se sabiru u jesen druge godine, poto tek tada sazriju. Sue se na suncu ili na umjetnoj toplini. aj od borovice ubrzava izmjenu tvari i sposobnost reakcije organizma. vaka nje boro vinih bobica lijei pokvaren e ludac, pomae pri probavi; preventivno je sredstvo protiv zaraznih bolesti. Nije dobro pretjerivati u upotrebi. Preporua se uzimati pod kontrolom lijenika. Iako lijei reumu i bolove u mjehuru, plodove borovice ne smiju uzimati osobe koje bo luju na bubrezima. Ako se upotrebljavaju (uzimaju) vee ko liine, izaziva upalu i kod zdravih osoba. U obliku aja uzima se 2 jedae lice na pola litre vode, svaka tri sata po malu aicu, i to 7 dana svakog mjeseca. Borovica isti nezdravu krv, a ako se njene bobice kuhaju s jednakim dijelovima celera i aptovine, tjera iz tijela sluza ve i otrovne taloge. Borovica sadri invertni eer, eterino ulje, mravlju i oc tenu kiselinu, sluz voska i gume.

BOJE DRVCE, rutvica, abraica (Artemisia abrotanum L.) Ljekarniko ime: Herba Abrotani Raste uz potoke i rijeke po naputenom zemljitu do metar visine. Gaji se i u vr tovima. Donje mu je lie dvaput, a gor nje jedanput perasto. Cvate utim cvjetovi ma. Ako se meu prstima protrlja, mirie na limun, stoga ga Nijemci nazivaju: Citronenkraut. Spada meu pelinjae. Boje drvce u obliku aja: jedaa lica na pola litre kljuale vode, jaa probavne orga ne, lijei kone bolesti spolja tjera gli ste iz organizma. Koristi se pri kupanju kod slabih ivaca. Lijei u obliku aja: slabi eludac, uticu, zatvor, bolesti jetre i bubrega. Pije se pola ujutro i pola naveer sat prije jela. Boje drvce sadri: alkaloid abrotin, ete rino ulje, malo gorine, tanina i drugih tvari. BOSILJAK, misloin, murtela (Ocimum basilicum L.) Ljekarniko ime: Herba, Oleum Basilici Bosiljak se odgaja u vrtovima i loncima. To je vrlo razgranata biljka s jajasto-kopljastim listovima nasaenima na peteljci. Cvjetovi su bijeli, crvenkasti ili ukasti razvijeni u klasove gomilicama na kraju stabljike. Cijela biljka veoma ugodno mirii. Cvate cijelo ljeto. Za vrijeme cvatnje sabire se itava biljka. Sui se u hladu na zranom mjestu i sprema u hermetiki zatvorene limenke ili staklenke da ne izgubi miris. Osim za lijeenje upotreblja va se i kao mirodija u kuanstvu. U obliku aja kavena lica prelije se s dva decilitra kljuale vode umiruje ivce, greve u elucu. Uzima se i za lake mokrenje. Taj lijek tjera turobne misli; lijei ast mu, zapaljenje bubrega, otvara apetit. Pojaava spolni nagon; protiv nesvjestice. Sjemenkama se lijee mokrani organi. U ljekarstvu bosiljak je koristan za probavu, krvotok i slino. Naljev bosiljka ima znatne digestivne osobine: pobolj ava proces probave i rastvaranja; djeluje stimulativno na cirkulaciju krvi i pospjeuje krvotok. Priprema se tako da se u jednu litru vode stavi 1015 g lia. To u vodi stoji

pola do jedan sat. Esencija bosiljka daje se u dozama od 5 kapi na kocki eera poslije jela. Koristi protiv nedostatka eluanih sokova do kojih je dolo uslijed nervnog pore meaja. U bijelom vinu kuhan plod koristi kod tvrdokornog zatvo ra. Bosiljak sadri eterino ulje s elementima cineola, tinola, lineola, engenola, kamfora. BOKVICA, trputac, ilovnjak (Plantago lanceolata L, P. major L.) Ljekarniko ime: Herba Plantaginis et Radix Plantaginis. Bokvica imade tri vrsti: velika, srednja i kopljasta. Sve tri vrste nalazimo svagdje uz putove, na panjacima, livada ma i seoskim dvoritima. iro ka je muka, a kopljasta je en ska bokvica. Sve tri su ljekovite, iroka se upotrebljava za rane i obloge, a kopljasta za plune i nutarnje bolesti, naroito enske. Lie bez peteljke sabire se ci jelo ljeto ili za vrijeme cvatnje. Sui se u hladu na tavanu. Suha mora zadrati prirodnu boju. Upotrebljava se za ienje krvi, zubobolje, ujed zmije, pro tiv krvavog mokrenja i kalja, protiv bijelog pranja kod ena. Svje list stavlja se na rane, lijei kone bolesti od uboda pela i osa. Za slabe na pluima vrlo je dobar sirup od enske bokvice. U obliku aja: lica lia na 23 decilitra vode kuha se 26 minuta. Lijei tuberkulozu, krvarenje, proljev, gara vicu, uljeve, tekoe u donjem trbuhu i povratne groznice. Bokvica u sebi sadri jedan glikozid (spajanje eera i organske kiseline) tanin, sluz, gorku tvar i soli. BUNDEVA, tikva (Cucurbita pepo L.) Ljekarniko ime: Semen Cucurbitae Bundeva je jednogodinja biljka koju svi dobro poznaju. Na narod bundevu mnogo gaji po kukuruzitima za hranu

stoci. Plod (sjemenke) osim to daje vanredno dobro ulje crne boje jo je i vrlo ljekovit, jer sadri mnogo fosforne kiseline, oko 25% masnog ulja, fitosterina, salicilne kiseline i drugih tvari. Plod se upotrebljava za istjerivanje pantljiare, lijei poveanu prostatu i tekoe pri mokrenju. BOSILJAK DIVLJI (Calamintha officinalis Moench) Ljekarniko ime: Herba, Flores Calaminthae To je razgranata uspravna bilj ka koja raste visoko do 60 cm. List mu je jajasto tup i na rubo vima blago nazupan. Cvate jarko crvenim i ljubiastim cvjetovima od svibnja do kolovoza Li stovi (56) sastavljeni su na viIjukastoj drki gdje stvaraju klas. Biljka raste na naputenom zemljitu, tratinama, meama i drugdje. Lijei kao i pitomi bosiljak: ivce, jaa snagu; vrlo je dobar protiv podrigivanja i tucavice. * BUNIKA (Hyoscyjamus niger L.) , Ljekarniko ime: Folia ili Herba Hyoscyami Dvogodinja zeljasta biljka koja raste na neobraenim zemljitima. Dugoljasto narovaeno lie s perastim isje cima. Cvjetovi se nalaze u pazucima listova. Plod je tobolac s mnogo sitnih sjemenki. Biljka je otrovna i ne preporua se njena upotreba. Slui kod tekog disanja i astme uz savjet lijenika. IAK, akalj, repuh, poluina, lopuh (Arctium lappa L.) Ljekarniko ime: Folia, Radix Bardanae iak nalazimo svagdje na neobraenom zemljitu uz ivice i putove. U proljee sabire se mlado lie, a korijen dvogodinjih biljki u proljee ili jesen. Ne vrijedi sakupljati tanko kori-

jenje, ni suvie debelo, odrvenjelo. Za vaenje korijena po trebna je jaka tihaa lopata, jer korijen zna biti i 40 cm duboko u zemlji. Korijen treba dobro oistiti, oprati, uzdu prorezati, pustiti kroz paru 96% jakog alkohola, na suncu ili kod umjetne topline dobro suiti i spremiti u dobro zatvo rene limenke, jer ga rado napadaju crvi. Svje korijen je lje kovitiji od suhog. Korijen i list upotrebljavaju se kod upale eluca, elu anih ireva. Pomae kod znojenja i probave. Dobar je lijek protiv bolesti usta, reume i konih bolesti (ekcema) liajeva. Sirov zdrobljen korijen stavlja se na rane (uboje) koje su nastale od udara, na kraste i otekline. Suh korijen, stucan u prah i pomijean s jestivim lojem, lijei gnojne rane. Pro tiv reume i gihta vrlo je koristan aj od ikova sjemena (ploda). Ako drimo suhi korijen due od godinu dana, on ne vrijedi. Doza: U pola litre vode stavi se puna lica usitnjenog lia ili korijena i kuha nekoliko minuta. Zatim ostavi 1015 mi nuta da stoji poklopljeno. Pije se dvaput dnevno po dvije lice: ujutro i naveer. BORA, boraks, boratka (Borago officinalis L.) Ljekarniko ime: Herba, Folia et Flores Boraginis Bora se uzgaja u vrtovima, ali ga se moe nai i u divljini: po po ljima, na naputenom zemljitu ili primorju. Slabo je razgranat, itav je otro, obostrano dlakav. Naraste do 45 cm visoko. Donji su listovi jajasto-dugoljasti s kratkim drka ma. Cvjetovi su lijepe plave boje. Nasaeni su na dugim drkama za vrnutim cvatovima. Bora ima ukus krastavca, stoga ga i sade za upotre bu u kuanstvu kao dodatak salati. Sabire se cvijee za vrijeme cvat nje od lipnja do konca srpnja i su i u hladu na zranom mjestu. U obliku aja, 2 jedae lice na 3 decilitra kljuale vode isti krv, tjera na znojenje i bolje mokrenje. Lijei krofulozu s ko nim osipima. Jaa srce, dobar je protiv groznice i reume.

BOIKOVINA, zelenika (Ilex aquifolium L.) Ljekarniko ime: Cortex Ilicis, Folia Ilicis To je uspravan jako granat grm, koji raste na mnogim mjestima planinskog podruja. Vjeno zelen s liem krat kih draka. List je jajasto sjajne tamnozelene boje, vrst, konat i valovit; jako nazubljen s tr nom na vrhu svakog zupca. Iz pazuca trnovitog lista izbija cvi jet bijele ili ruiaste boje. Cvje ta u svibnju i lipnju. Plod je cr vena rjee uta kotunica. Sabiru se mladi listovi, koji se sue u hladu na zranom mjestu, i korijen, koji se sui na suncu ili umjetnoj toplini. List i korijen upotrebljavaju se u obliku aja jedaa lica na pola litre vode protiv groz nice; naroito je dobar protiv bo lesti eluca, crijeva i kod povi ene temperature; kod kalja, vodene bolesti i reumatizma.

EMPRES, kiparis (Cupressus sempervirens L.) Ljekarniko ime: Oleum Cupressi, Summitates Cupressi Raste u velikim mnoinama u Dalmaciji i po otocima na eg Jadrana. Kao ukrasno grmlje ili stablo moe se tu i tamo nai u parkovima i grobljima. Toliko je poznat, da poseban opis nije potreban. Sabire se lie i plod (oraii) i sui u hladu na zranom mjestu. Njegove iarke (oraii) upotrebljavaju se u obliku tinkture (3040 kapljica) protiv neuredne menstruacije. Lijek zaustavlja krvarenje iz maternice. Kao vodena iscrpina 50 g na litru vode za ispiranje klistiranje mara protiv uljeva (ne kuhati nego kvasiti u mlanoj vodi 23 sata). Listovi u obliku aja koriste protiv plunih bolesti i estog mokrenja.

DIVIZMA, svenjak, navadni lunik, lepruh (Verbascum phlomoides L.) Ljekarniko ime: Flores, Folia Verbasci Raste uz putove, potoke, na naputenom kamenitom ze mljitu i umskim istinama na pjeskovitu tlu. Naraste i preko metar visine. Imade velike dugoljaste lancetaste listo ve. itava je biljka gusto dlakava i srebrnaste je boje. Veliki uti, vrlo lijepi cvjetovi razvijaju se u upercima na gornjem dijelu stabljike kao klas ili kita. Cvate od lipnja do kolovoza. Sabiru se listovi i cvijet za vrijeme cvatnje. Sui se u hladu. Dobro osueni dri se u hermetiki zatvorenim limenkama ili staklenkama. (Napadaju ga crvi i lako se kvari.) aj od divizme treba procijediti kroz gusto platno, poto na cvijeu imade maljavih dlaica koje izazivaju golicanje u grlu. Divizma se upotrebljava i protiv kalja, prehlade, promuklosti, tjeranja znoja i reume. (Mijeana s drugim biljem.) Divizma je vrlo dobra kod plunih bolesti, uljeva, bolesti jetre, slezene, kalja. aj od cvijea 810 g na 300 g kljuale vode dva puta dnevno po alicu. Jo je efikasnije ako se cvi jet divizme prelije kljualim mlijekom i pije nekoliko puta dnevno po kavenu alicu. Tada koristi protiv utice i zadra vanja mokrae. Za rane u obliku obloga kuhamo ga 2 minute u mlijeku. Kod astme mijean sa bazgom, korijenom bijelog sljeza i listom podbjela u jednakim dijelovima, lica aja se prelije sa 200300 g kljuale vode. Tako pripremljen lijek koristi i kod upornog kalja. Divizma izmeu ostalog sadri: saponina, eera, eteri nog ulja, masti i sluzi. DOBRIICA, samobajka, koturac (Glechoma hederaceum L.) Ljekarniko ime: Herba Hederae terrestris To je niska puzava biljka sa etverobridnim uspravnim stabljikama. Raste po gajevima, vlanim livadama, svijetlim umama i parkovima. Listovi su okrugli i bubreasto nasu protni, na gornjoj su strani tamnije boje. Cvjetovi su ljubi asti, duguljasto lijevkasti. Iz stabljike tjeraju mnogobrojne vrijee koje slue za razmnoavanje. Za vrijeme cvata sabire se itava biljka tako da se noem preree u blizini tla i sui u hladu na zranom mjestu.

aj se upotrebljava za dobivanje apetita, probavu, protiv proirenja plua. Lijei dine organe, tjera kamence iz bubre ga; protiv teko izlijeivih rana. Lijei bolesti jetre, slezene, glavobolju, odstranjuje kamence iz mokraeog mjehura. Li jei bronhijalni katar. Dobriica sadri: gorku tvar, soli, eterino ulje, tanin, octene i vinske kiseline. DRAGUAC, ugas, potoarka, krstovnik, krea (Nasturtium officinale R. Br.) Ljekarniko ime: Herba Nasturtii Draguac raste u tekuim vodama potoia. Izvan vode ne raste. Stabljika je i do 80 cm visoka ili leea u vodi. Li stovi su mesnati, razliito izreza ni i jajoliki. Cvate sitno bijelim ili plavkastim cvjetiima, nalik na cvijee kupusa ili repice na dugom vrku, na kraju stabljike. U proljee sabiru se mladi li stovi za salatu. Treba ih paljivo oprati od puia. Cijela biljka sa bire se od oujka do lipnja zajed no sa cvijetom i upotrebljava se u ljekovite svrhe. Mlade listove pri je upotrebe treba zagnjuriti u sla nu kljualu vodu zbog mogue zaraze od nametnika, zatim obi lato u hladnoj vodi oprati. Bole sni od eerne bolesti treba da ga u proljee jedu to vie, cijelo vrijeme dok ne ostari. Cijela biljka u obliku aja lijei bubrege, isti prorjeenu krv, stvara potrebne vitamine, lijei plune bolesti, padavicu, eernu bolest. isti plua od zagnojenih lijezda kod bronhija. Kneipp je preporuio aj jedne lice draguca na 200 g kljuale vode da stoji poklopljeno jo 10 minuta. Pije se tri put dnevno po alicu protiv slabe krvi, konih bolesti. ene u drugom stanju ne smiju ga upotrebljavati, jer suvie tjera na mokrenje. Dobar je protiv vodene bolesti. Draguac sadri vitamine A i C, tragove arsenika, otro eterino ulje koje je nastalo iz glikozida u svjeoj biljci.

DINJICA, (Sanguisorba minor Scop.) Ljekarniko ime: Herba Sanguisorbae Raste na vlanim livadama i po grmovima visine do 90 cm. Njene su stabljike uspravne ili razgranjene. Listovi su nasuprotno sloeni na dugoj dr ki. Najee ima 19 listova koji su jajoliki i jako nazubljeni (na naliju su sivkaste boje). Cvjeto vi u obliku glavice (kao kod luka) nalaze se na vrhu stapke. Muki se cvjetovi nalaze pri dnu. Od lipnja do kolovoza cvate sa crve no smeim cvjetiima. Za vrije me cvatnje sabire se cijela biljka bez korijena i sui u hladu. U obliku aja uzima se jedna lica na 300 g vode i kuha 12 minute. Lijei: obian i krvavi proljev, katar crijeva, proiren i sputen eludac. Unitava trule u elucu i crijevima. Koristi i kod nadimanja. Dinjica je vrlo dobra u obliku alkoholature (1 : 10) 2545 kapi dnevno. * URICA, umarica, urevac (Convallaria majalis L.) Ljekarniko ime: Herba cum radicis, Flores, Rhisoma Convallariae Mnogo se gaji po vrtovima, ali se moe nai i u naim sjenovitim umama. Naraste visoko do 20 cm s dva duga ovalna lista i posebno vitkim strukom koji tjera iz samog podanka, a na ijem gornjem dijelu vise poredani jedan do drugog lijepi zvonoliki cvjetii bijele boje i vrlo ugodna mi risa. Po opisanim osobinama lako ju je prepoznati. Cvjeta u mjesecu svibnju. Tada se i sabire cijela biljka zajedno s ko rijenom. Biljku treba suiti na toplom tavanu ili na umjetnoj toplini, zatim zatvoriti u limenke, jer se na zraku brzo kvari. Poto je biljka otrovna, treba je uzimati oprezno. Pri uzimanju veih doza moe doi do trovanja. Preporua se tu drogu uzimati pod nadzorom lijenika.

Uzima se u obliku aja: pola do trietvrtine kavene lice na dva decilitra kljuale vode. To je lijek protiv ubrzanog kolanja krvi; regulator rada srca i srane aorte, sredstvo za bolje izluivanje mokrae, kod plunih oboljenja. Jaa cijelo tijelo, usporava lupanje srca, djeluje na bubrege da jae izluuju mokrau. urica sadri: poseban glikozid konvalarin, eterino ulje, utu boju, kalijev oksalat, vosak, a u korijenu asparagin.

DUBAC, gavranov kuk, turica, digerinjak (Teucrium chamaedrys L., T. scordium L., T. marum L.) Ljekarniko ime: Herba Chamaedrys, Herba Teucrii mari Ima ih vie vrsta pod gornjim nazivom. Sve su veoma srodne i moe ih se nai na krenim obroncima, na panjacima, rubovima uma, livadama i kamenja rima naih primorskih kra jeva kao polugrm s razgranjenom stabljikom. Ima uske ovalne i duboko nazubljene dlakave listove. Crveni, a ponekad bijeli cvjetovi, sakupljeni su na jednoj strani, stvarajui grozd. Snanog je mirisa. Zbog gorkih tvari koje ta biljka sadri, odavno je po znata kao ljekovita. Za vrijeme cvata sabire se itava biljka bez korijena. Lijei katar, probavu i kaalj. Te biljke imaju antiseptiko svojstvo, u stanju su da ubi jaju mikrobe, bacile. Unitavaju svaku trule ako je nalaze u crijevima i elucu. Ba zbog tih svojstava mogu se upotrije biti protiv svih groznica. Pripremaju se u dozi: jedna lica aja na 200 g vode. To jedan sat kvasiti i zatim 23 minute kuhati. Pije se triput dnevno po alica.

Dubac lijei eernu bolest, to jest bolesnu lijezdu gu terau (pankreas). Jedna lica aja na 250 g vode kuha se 5 minuta. Zatim se poklopljeno ostavi jo nekoliko minuta. Lijei uljeve ako se uzme ujutro natate i naveer prije spa vanja po alicu. Isto je dobro za ispiranje usta kod trulei u usnoj upljini i grlu. DREN, drenak, drijen, drenjina (Cornus mas L.) Ljekarniko ime: Fructus Cornus mascula Drenak je grmoliko drvo i moe narasti i do 6 metara vi sine u naim listopadnim umama koje su izloene na suhim, sunanim kamenitim obron cima. Listovi su jajasti i ja ko zailjeni, nenazubljenih rubova. Cvate rano u pro ljee utim cvjetiima koji nastaju prije razvoja listo va. Plod je crvena dugolja sta kotunica kiselkastog ali prijatnog okusa. Sabire se zreo plod i ko ra od drveta te sui na sun cu ili umjerenoj toplini. Plod i kora u obliku aja lijek je protiv bolesti cri jeva i groznice, protiv sva kog proljeva. Od zrelih plo dova nae domaice pripre maju ukusan pekmez, voni sok i vino. Na narod od ploda drenka pee rakiju. DUD CRNI I BIJELI, murva (Morus nigra L. i M. alba L.) Ljekarniko ime: Fructus Mori nigrae, Fructus Mori albae, Sirupus Morarum Dud je visoko stablo koje raste po cijeloj naoj domovini uz rubove cesta, po parkovima i drvoredima. Toliko je po znat, da poseban opis nije potreban.

U proljee sabire se mlado lie, a kora i plod u ljetu. List se sui u hladu i sprema na suho mjesto. Plod se sui na umjerenoj toplini. Od ploda priprema se sirup, koji se upo trebljava protiv poveane temperature i kao napitak protiv neuredne stolice. Kora drveta u obliku aja lijek je protiv trakavice i slui za blagi otvor. Lie u obliku aja smanjuje eer u krvi, lijei vratobolju. Korijen od stabla duda sadri kalcijum i encim (ferment za sirenje) ukusa je gorko otrog i tjera na stolicu. Bijeli dud se razlikuje od crnog to mu je plod bijel i ima glatke nenazubljene listove, to mu je stablo znatno vie od crnog duda. Plod duda pomijean s trenjama ostavi se da prevri i tada se uz dodatak eera ukuha u sirup. Pomije an s malo vode sirup je dobar protiv groznice, proljeva, upale krajnike i pokvarenog eluca. U liu duda moe se nai dosta kalcijevog karbonata, asparagijske kiseline, adenina, glukoze i peptona koji je vrlo vaan protiv eerne bolesti poto rastvara bjelanevinu u krvi. GLOG, bijeli trn, navadni glog (Crataegus oxyacantha L.) Ljekarniko ime: Flores, Folia et Fructus Crataegi Raste po ivicama, umama i ikarama kao obian grm. Zna narasti visoko i do tri metra. Listovi su tro i petero krpasti. Bijeli cvjetovi su skupljeni u bogate kitice s dugim i kraim peteljkama; jako miriu po medu. Plodovi su lijepe crvene boje i beru se u kasno ljeto. Cvjetovi se beru od oujka do svibnja im se raz viju. Kad latice ponu padati, glog je bezvrijedan. Sui se u hladu na zranom tavanu u tankim slojevima. Mora se pa ljivo suiti da ne promijeni boju i dnevno ga mijeati. Lijei srane mane, krvni tlak smiruje, arteriosklerozu i anginu pektoris. Dobro je uzeti u obliku aja mjeavinu: glogovog cvijeta i kadulje po 1 licu, pola lice naranine kore i to preliti s 300400 g kljuale vode. Ostaviti da stoji 1520 minuta zatim ocijediti. Pije se ujutro natate i naveer prije spavanja po alicu. Zasladiti po elji medom i dodati soka od limuna. Glogov cvijet sadri: eterinog ulja, tragova mangana, trimetalamin i organske kiseline.

DIMNJAA, runjavac, rozopas, rosnica (Fumaria officina lis L.) Ljekarniko ime: Herba Fumariae Dimnjaa se moe nai na obraenom tlu, meu itari cama, na naputenom zemljitu i drugdje. To je vrlo razgranjena biljka sivozelene boje visoka do 60 cm. Cva te u grozdastim bijelim i ruiastim cvjetovima od lipnja do srpnja. Listovi su dvostruko perasti, razdije ljeni u mnogo renjeva. Za vrijeme cvatnje sabire se cijela biljka. Sui u hla du na zranom mjestu. Odlika mu je da isti or ganizam i krv. Ako se uzi ma samo 8 dana, stvara crvena krvna tjeleca. Uzi ma li se i dalje (dulje vre mena) djeluje suprotno smanjuje. Navodno lijei eernu bolest, proljev, arteriosklerozu, kone bolesti i uljeve, katar eluca i crijeva kao i bolesti dinih organa i jetre. GOSPINA TRAVA, kantarion, ivanje zelje, krv sv. Ivana, gora, zvoni, strano zelje (Hypericum perforatum L.) Ljekarniko ime: Herba Hyperici Raste po panjacima, uz ceste, na naputenom zemljitu. Ima uspravnu stabljiku s vrlo granatim gornjim dijelom. Naraste i do 70 cm visine. Listovi su mali, nasuprotni, jajasti bez peteljke. Na vrhu stabljike nalaze se bogato razvijeni zlatouti, lijepi cvjetovi koji ine cvatove. Sabire se gornji dio biljke za vrijeme cvatnje od srpnja do rujna. Treba je odrezati ispod polovice njezine visine ka ko bi se dobila to bolja droga. Sui se u hladu, na tavanu i sprema u polivinilske vreice. Upotrebljava se u obliku aja protiv bolesti jetre, bubre ga, vodene bolesti, kamena u bubregu, proljeva, pomanjka-

nja teka, za jaanje ivaca, modine i pomae kod izbaciva nja ispljuvka. Za aj se obino uzima jedaa lica na 3 decilitra vode. Voda treba samo da prokljua i odmah se skine sa tednja ka. Uzima se 23 puta dnevno po jednu alicu prije jela. Osobito se preporua da se uzme kad se mokraa ne moe zadrati. Kad se 2 jedae lice aja ostave u 3 decilitra vode 1216 sati i kroz dulje vrijeme uzima po malu alicu s malo meda, lijek je protiv svih unutarnjih bolesti: oteklina, iaenja, reumatinih bolova u zglobovima ili bolova u kriima. Krastice i osipe i odrasli i djeca mau i masiraju uljem koje je pripremljeno s gospinom travom. Ulje se dobije ovako: u jednu litrenu bocu stavi se 4 jedae lice nerazvijenih pupova gospine trave i ostavi da malo povenu. Nakon toga u bocu se nalije pola litre finog maslinovog ulja, boca se dobro zaepi i ostavi na toplom mjestu 68 nedjelja. DRAGOLJUB divlji, kapucinka (Tropaeolum maius L). Ljekarniko ime: Herba Nasturtii indici Raste u svijetlim, suncem obasjanim bukovim umama i gajevima. Ima iroke jajolike poput muke bokvice uvinute listove s mnogo ravnih ila. Listovi su nasaeni na podanak s vrlo kratkom peteljkom. U proljee iz podanka istjera stabljika visoka do 15 cm, na ijem se vrhu nalazi klas vrlo lijepih bijelih cvjetia. Cvjeta u lipnju i srpnju. Za vrijeme cvatnje sabire se lie i cvijet i sui u hladu, a plod u ranu je sen kad sazri. Dragoljub sadri sumporasto ulje koje je vrlo korisno kod proirenih plua i zagnojenih plunih lijezda i iz bacivanja ispljuvka (lajma). Uzima se u obliku alkoholature triput dnevno po malu licu razrijeeno s malo vode. Dragoljub lui mokrau, podstie i votnu snagu. Sa te strane moe ga se

preporuiti. Vrlo je dobar za vanjsku upotrebu protiv kone bolesti. Naroito je dobar kod ispadanja kose u ovoj mjeavini: lie i plod dragoljuba, lie are koprive i list imira po 5 jedaih lica sve usitnjeno. Stavi se u pola litre 96 posto jakog alkohola i ostavi 3 nedjelje stajati. Dnev no jedanput treba bocu protresti. Zatim ocijediti s pritiskivanjem. Taj se lijek utrlja u kou tjemena na mjestu gdje kosa opada. Nakon jednog sata glava se opere mlakom vo dom. To se ponavlja svaki drugi dan tri nedjelje. GAVEZ, crni korijen (Symphytum officinale L.) Ljekarniko ime: Radix Consolidae ili Radix Symphyti. Gaveza ima svagdje uz potoke na vlanom tlu, na vla nim livadama nizinskog umskog podruja. Ima razgranjen debeo crni korijen, iznutra je bijel i sluzav. Ima uspravnu stabljiku koja naraste do 80 cm visine. Veoma je razgranat, sa i rokim kopljastim listovima, gru bim maljama i otrim vrhovima. Cvate u kiticama crvenoruiastim i ljubiastim cvjetovima. Cvate itavo ljeto. Korijen se be re u proljee ili u ranu jesen. Korijen se oisti od zemlje, ras koli i sui na suncu ili na umjet noj toplini. List i cvijet se bere za vrijeme cvatnje. Gavez je lijek protiv bolesti plua, prekomjernog luenja e luane kiseline, kalja, greva. Djeluje na koani sustav tako da prelomljena kost bre zaraste. Narod ga upotrebljava za lijeenje rana na tijelu. Inae cijela biljka slui za stezanje sluzokoe. Jedaa lica cvijeta i lia gaveza stavljena u pola litre kljuale vode izaziva znojenje i jaa mokrenje. Gavez lijei bronhije astmu. Isjeckaj nasitno: korijen, lie i cvijet, i skuhaj u mli jeku. Time obloi ranu svaki dan pa e i najvea rana za kratko vrijeme zarasti.

aj se ne smije pripremiti u eljeznom loncu. Ako se aka gaveza kuha u litri vode i u toj vodi triput dnevno umiva, odstranjuje bubuljice sa lica. Praak korijena sipa se na gnojne i svjee rane, a jedan put dnevno jedna ajna lica popije se s mlijekom kao aspirin. Gavez sadri: hormon auksin koji s lakoom stvara novo tkivo stoga rana brzo zaraste. Kod krvavih ispljuvaka ko rijen se ostavi u vodi (ne smije se kuhati) vie dana i pije ta voda gutljajima po alicu dnevno. * GOROCVIJET (Adonis vernalis L.) Ljekarniko ime: Herba Adonidis vernalis Raste na suhom vapnenastom tlu u Srbiji, na nekim mje stima u Srijemu i okolici Zagreba. Ima snaan i vlaknast podanak. Naraste visoko do 30 cm. Listovi su viestruko fino izrezani. Na vrhu svake pojedine stabljike nalazi se po jedan lijepi veliki uti cvijet koji se razvija od travnja do lipnja. Za vrijeme cvatnje sabire se cijela biljka i sui na zra nom mjestu u hladu. To je vrlo dobra droga za lijeenje srca, angine pektoris, trovanje s duhanom. Podstie mokrenje, po boljava krvotok, obnavlja snagu srca. Lijei bubrege. U obliku aja kavenu licu kuhati 2 minute u 300 g vode. Tu koliinu podijeliti na 3 obroka: ujutro, u podne i naveer poslije jela. Gornja se biljka uzima pod kontrolom lijenika. GORUICA, slaica bijela (Brassica alba L.) Ljekarniko ime: Semen Sinapis albae Raste po naim vrtovima, itaricama i naputenim mje stima, ima uspravnu razgranjenu stabljiku visoku do 60 cm. Ima perasto ili lirasto zarezane listove. Svi su joj dijelovi dlakavi. Cvate lijepim utim cvjetovima od svibnja do kraja srpnja. U jesen sabire se sjeme iz njezinih mahuna, dobro osui i zatvori u limenke. Na narod je upotrebljava kao lijek protiv eerne bolesti i zatvora; protiv navale krvi u glavu, bolesne jetre, nesanice, bolesti dunika, reume i zapaljenja plune maramice.

HMELJ, (Humulus lupulus L.) Ljekarniko ime: Glandulae Lupuli Hmelj se kod nas mnogo uzgaja u Vojvodini i Slove niji, ima ga u Slavoniji i drugdje. To je povijua ija se stab ljika (loza) digne na kolcima, za to postavljenim, i do est metara visine. Listovi su trokrpasti i peterokrpasti i hrapavi. Okien je laganim suhim iaricama koje su se razvile iz mukih resica na enskim biljkama. iarke se sabiru prije sazrijevanja i sue na toplom ta vanu. U obliku aja: jedaa lica na pola litre vode. Pije se triput na dan prije jela po alicu. Lijei zapaljenje bubrega, bolesnu jetru, djeluje kao blag otrov, tjera mokrau i znoj. Lijei bolesnu slezenu, lo apetit, umiruje, stiava i uspav ljuje nerve. Lijei oboljelu unu kesicu, groznicu i osjeanje straha. U proljee mogu se mladi izdanci jesti kao paroga. Jastuk napunjem hmeljom uspavljuje i djeluje povoljno na cirkulaciju krvi tvrdi dr Gostuki. Hmelj sadri: eterino ulje, tanina, smole, holina, gorine i narkotini alkaloid hopein. Praak iarki, koji se dobiva lupanjem po njima, uzima se na vrku noa jedanput dnevno. Lijei uzetost, greve u donjem trbuhu, nesanicu i sline bolesti. Sadri eterino ulje u svim svojim dijelovima. Cijela bilj ka je ljekovita zbog svojstva izazivanja jaeg mokrenja i uklanja nadimanje. Vrlo je dobar za starce koji slabo mokre. Sjeme je jae od korijena i lia. HRAST (Quercus petraea Liebl) Ljekarniko ime: Cortex Quercus Svatko od nas poznaje stablo hrasta. Stoga ga na ovom mjestu neu opisivati. U proljee (dok se nije potpuno raz vio) sabire se mlado lie i kora mladog hrasta, ali bez pluta. (Samo srednja kora). Babuke u jesen kad sazriju. Tri jedae lice sitno isjeckane kore stavi se u litru mli jeka i prokuha. U sluaju trovanja gljivama ili bilo kojom drugom hranom, neka se pije spomenuto mlijeko, sve dok se ne pone povraati. Ako se upotrijebi na vrijeme tj. prije nego li je otrov krvlju raznesen po tijelu, siguran je protu otrov. Inae aj od kore jaa srce i stiava krvarenje crijeva,

eluca, krvavi kaalj i izbacivanje krvi. Spolja slui kao oblog protiv konih bolesti. Vrlo je dobar protiv krvave grize, pre hlade mjehura i povratne groznice. Kod ispiranja je sred stvo protiv bijelog pranja kod ena. Slino djeluje i hrastovo lie kod krvarenja iz maternice. Moe se u jednakim dijelo vima mijeati s orahovim liem. Kod ispiranja uzima se 10 jedaih lica kore na litru vode. Od iste smjese moe se kuhati i aj jedau licu na 2 decilitra vode kuhati 24 minute. Kora mladog hrasta dobro se osui, grubo stue i 34 lice stave se u jaku komovu ili ljivovu rakiju da stoji 1014 dana. Od tog lijeka uzima se 1520 kapi u malo vode prije jela. Lijei groznicu, bolesnu jetru, proljev, kamence u jetri i bubrezima, te kolike. IIROT, miriljava trska (Acorus calamus L.) Ljekarniko ime: Rhisoma Calami Moe se nai svagdje uz potoke, jarke, movare i stajae vode. Naraste do metar visine. Cvate od lipnja do kolovoza. Cvjetni grozd sjedi na dnu stabljike sa strane, vrlo je dugo ljast, valjkast s vrlo gustim cvjetiima ukastozelene boje. Podanak je vrlo razgranjen a lei na dugom horizontalnom korijenu iz kojeg izrastu dugi kopljasti listovi. Iirot vrlo slii barskoj perunici. Podanak se sabire u proljee ili u kasnu jesen. Dobro opran i prorezan sui se na umjetnoj toplini sprema na suhom mjestu. Iirot lijei jetra, organe za probavu, bolesti crijeva i pospjeuje izbacivanje bubrenih kamenia. Rakija u kojoj je kvaen iirot slui za ispiranje usta i uvrivanje zubnog mesa; dodaje se i jakim rakijama za pravljenje likera. U sva kom sluaju zdravo je popiti malu aicu rakije u kojoj je kvaen iirot. Iirot umiruje lupanje srca, tjera mokrau, jaa tek. Kao aj za dezinfekciju plua, protiv nadimanja. Jednu licu aja (usitnjenog korijena) preliti sa 300 g kljuale vode i ostaviti poklopljeno 1015 minuta da stoji. Nakon toga se ocijedi i pije triput dnevno prije jela po alicu. Ako se radi o bolesti eluca, onda iirotov korijen treba mijeati sa isto toliko preslice.

Iirot sadri: glikozid, eterino ulje, akorin, alkaloide, smolu, krob i neke tragove holina. Iirot u domainstvu moe da zamijeni cimet. IVANJSKO CVIJEE, broika (Galium verum L.) Ljekarniko ime: Herba Galii veri Stabljika je drvenasta, esto puzava, cijela je biljka puna miriljivih, zlatoutih cvjetia. Pri dnu je gra nata i slabo maljava. Lie je sitno, dugako s otrim vrhovima i s jed nom ilom na sredini. Listovi su po put vijenca (68) sloeni pri sva kom koljenu. Cvate od srpnja do rujna. Za vrijeme cvatnje sabire se cije la biljka i sui u hladu. Za vrijeme suenja biljka pocrni. Upotrebljava se u obliku aja kod epilepsije i napadaja histerije; izlu uje mokrau. Lijei upalu jetre, bubrege i organe za disanje.

ISLANDSKA MAHOVINA, islandski liaj, gorski mah (Cetraria islandica (L) Achi.) Ljekarniko ime: Lichen islandicus Raste u umama viih planinskih podruja: Bosne, Crne Gore, Slovenije i drugdje. Ima uspravnu stelju slinu grmu, koja je u svjeem stanju ilava i poneto slii koi. To je vrlo niska biljka. Njena strana okrenuta svjetlu maslinasto je ze lene boje, a suprotna strana sva je zelenosiva s bijelim pje gama. Steljka je obino crvenkaste boje. Suha mijenja boju. Nema ni lista ni korijenja, ni mirisa; ukusa je gorkog. List je poput neke opne. Raste sastavljeno i to na korijenu dru gog bilja. Sabire se od svibnja do rujna. Sui u hladu i sprema na suho mjesto.

Upotrebljava se protiv plunih bolesti za poboljanje ape tita. Islandsku mahovinu prethodno treba kvasiti u vodi 68 sati i kuhati u istoj vodi dok ne postane sluzava. Tad se ocijedi i doda jedaa lica samljevenog ania i 2 lice pravog pelinjeg meda. Od toga se aja pije nekoliko puta dnevno po malu alicu. Ovako pripremljen aj vrlo je dobar protiv svih upala, nahlada, promuklosti, grevitog kalja, plunog katara. isti i jaa sluznicu probavnih organa: eludac, crijeva, jetra, sle zenu, guterau i mokrani mjehur. Lijek je protiv slabe pro bave, neuredne stolice, ireva u crijevima i elucu, kao i pro tiv eerne bolesti. Naroito je dobar za trudne i slabunjave ene poslije poroda. Koristan je za rekonvalescente i djecu. Pije se po dvije male alice dnevno, gutljajima. Islandska mahovina oivljava i pokree crijeva. Ako se jedna lica aja stavi u 23 decilitra vode, kuha 5 minuta i pije triput dnevno, hladno, pola sata prije jela, poveava se broj crvenih i bijelih krvnih zrnaca. Lijei kaalj, bolove u crijevima. Kao sirup: 20 g na 300400 g vode da stoji nekoli ko sati, tada se ocijedi u drugu alicu a na ostatak nalije jo 300 g vode i taj ostavi nekoliko sati. Tada se spoje obje tenosti u jednu posudu i kuha s medom do gustoe sirupa. Islandska mahovina sadri kroba i do 70%, gorine 2%, glikozida, eera, cetrariju, sluzi i drugih tvari u stanovitim koliinama. IMELA (Viscum album L.) Ljekarniko ime: Stipites, Folia Visci albi Tog grmovitog parazita moe se vidjeti po stablima vo aka, naroito jabuka, hrasta i drugih stabala. Ja sam je na ao i na stablu gloga. Ima zelenoukasto, vjeno zeleno, zeljasto lie sa utim cvjetiima i plodovima koji su bijele boje i puni ljepiva soka. Sabiru se mlade granice (do tri koljena) i lie koje se sui pri umjetnoj toplini i sprema na suhom mjestu. Imelom se lijei padavica, grevi, arterioskleroza, povi eni krvni tlak. Uzima se u obliku praka: dva puta dnevno na vrhu noa ili pola ajne lice. Praak se popije s vodom, vinom ili u jelu. Lijei smetnje u radu srca i klimakterij. Inae se upotrebljava i u obliku hladnog ekstrakta; kvae-

njem, tri sata, u toploj vodi. Uzima se pola malene liice na tri decilitra hladne ili mlake vode. Ta se koliina popije; pola ujutro, a pola naveer, prije spavanja. Ili u prahu jedna petina male lice na dan. Imelu se moe upotrijebiti na razne naine: u obliku pra ka (2 lice u kg meda dobro izmijeati). Uzima se 2 kavene lice dnevno. Moe se staviti u mlijeko, vino, u hranu. U 200 g vode stavi se kavena lica praka i pusti da stoji 8 sati. Pije se gutljajima preko dana. Osim gore navedenih bolesti imela ureuje stolicu, lijei nezdravu krv (naroito kod raka) zaustavlja krvarenje, umiruje ivce. Lijei nesanicu, umljenje u uima. Kao aj uzima se dvije kavene liice na 300 400 g kljuale vode i ostavi poklopljeno nekoliko minuta stajati. Pije se ujutro natate i jedan sat poslije veere po alicu. Imela sadri: zelenu smolu, masno ulje, eterino ulje, viscin, sluz, steuu tvar, gumu, kiselinu i druge tvari.

JAGLAC, jagorika, migavec, visoki jegli (Primula offici nalis Jacq.) Ljekarniko ime: Radix, Flores, Herba Primulae Jaglac sa utim cvjetovima cvate meu prvim cvijeem u proljee. Jaglaca nalazimo vie odlika. Raste u svijetlim umama, meu ivicama, grmlju. Odgaja se u vrtovima kao ukrasna biljka. Cijela biljka je dlakava. Cvjetovi se nalaze na kraoj ili duljoj stapci na vrku koja izraste od sa mog podanka sloena u titastom cvatu. Listovi su neravni, namrekani sa perastim ilicama. Za vrijeme cvatnje sabire se korijen, list i cvijet. Treba brati one biljke iji su cvjetovi izrasli na dugoj drci i nag nuti su na jednu stranu, jer su ljekovitiji. Jaglac je naroito dobar kao sredstvo protiv plunih bo lesti, nesvjestice, lupanja srca. aj od cvjetova poveava broj crvenih krvnih tjeleaca. Lijei zaepljenost, histeriju. Uzima se korijen: trietvrtine lice na tri decilitra kljuale vode triput dnevno po alicu. Lie je veoma bogato C vi taminom. Pomae cirkulaciju krvi, bolje izbacivanje ispljuv ka; protiv nesanice, migrene, neuredne menstruacije. Izvana slui kao oblog na uboje (8 jedaih lica biljke stavi se u li tru vode i kuha dok se ne ukuha na jednu treinu).

U ljekarstvu se upotrebljava pridanak ili cvijet. Pridanak ili korijen bere se u proljee ili jesen. Osueni pridanak imade ugodan miris veoma slian anisu. I cvijet i podanak upotrebljavaju se kao naljev: u litru vode stavi se 23 lice cvijeta i pusti nekoliko sati kvasiti. Tako pripremljen naljev vrlo uspjeno djeluje kao umirujue sredstvo: kao sredstvo za stiavanje glavobolje (migrene), nervoze, nesanice, vrtoglavice i nesvjestice. Napitak pripremljen od lice korijena na 300 g kljuale vode vrlo dobro djeluje protiv bronhitisa. Uzima se triput dnevno po alicu. Jaglac lijei uzetost, bubrege, nesvjesticu, migrenu i re umu, aj od suhog lia jaa ivce, lijei neuralgiju, kronino zaepljenje. Pije se toplo po 2 alice dnevno. JAGODA UMSKA (Fragaria vesca L.) Ljekarniko ime: Folia, Herba et Rhisoma Fragariae Jagodu nije potrebno posebno opisivati, jer je danas ve svako dijete poznaje. Sabire se cvijet i list za vrijeme cvata i sui u hladu. List jagode umske vrlo dobro zamjenjuje ruski aj. Inae aj pomae pri izluivanju mokrae, umiruje ivce. Vrlo dobro isti krv. Lijei proljev. Jagode plod lijei uticu, srane bolesti, tjera bubrene i une kamence. Utjecajem encima (gljivica i vodenika) pre tvara se eer u invertni eer, sadri vie vrsta kiselina: salicilnu, limunsku, vinsku, tanin i duine tvari. Po Kneipp-u treba jesti mnogo jagoda, jer one jaaju i iste krv, koriste kod rastvaranja mokrane kiseline u krvi, protiv kamenca u unoj kesici, bubrezima i mjehuru. JEAM (Hordeum vulgare L.) Sadri sluz, kroba preko 60%, stoga se i upotrebljava kao lijek, naroito ako se pusti da proklije dobro osui, stue i pretvori u slad. Taj slad u sebi sadri jedan ferment koji pretvara krob u eer. To je vrlo dobar lijek za stare bolesne ljude na pluima, protiv raznih upala, uljeva i promuklosti.

U dvije litre vode stavi se pola litre jema i ostavi 12 sati kvasiti. Ujutro dodamo nekoliko sitno isjeckanih smoka va i stavimo sve kuhati na tihoj vatri 45 minuta do jedan sat. Pijemo umjesto vode protiv ei ujedno rastvara sluz. JASENAK, rusten (Dictamnus albus L.) Ljekarniko ime: Radix Dictamni albi Jasenak naraste i preko metar visine. Raste na suhim sun anim mjestima kao i po kamenjarima gdje ima krenog tla. Njegovi su listovi ili itavi ili ne parno perasti. Obino ih ima po pet na jednoj drki: konati su i vrlo slabo nazubljeni. Iz razvijenog podanka tje raju uspravne stabljike koje se razvi jaju u okruglu glatku kronju. Cvjeto vi su lijepe bijele ih ruiaste boje a rastu u grozdovima na gornjem dijelu stabljike. itava biljka mirie na li mun. U proljee ili u jesen sabire se kora i korijen; list u proljee, a plod u je sen kad sazrije. Korijen lijei bolesti krvi. Tri jedae lice suhog korijena prelije se s pola litre kljuale vode i ostavi sat stajati. Pije se vie puta dnevno po alicu. Suho lie u obliku aja slui protiv bolesti probavnih organa, tjera nametnike iz crijeva, aj od plodova lijei bolesti bubrega. KAMILICA, bela rada, titrica, milica, abnjak (Matricaria chamomilla L.) Ljekarniko ime: Flores Chamomillae vulgaris Kamilica se kod nas mnogo uzgaja, mnogo je i izvozimo. U slobodi raste ponajvie u blizini naselja, nalazimo je na na putenom zemljitu, u itaricama, uz puteve. Razvije se u razgranani, do pola metra visoku stabljiku sa usko perastim listovima. Cvjetovne glavice rastu pojedinano. Kad se glavica prereze, uplja je i ugodnog mirisa. Cvate kroz itavo ljeto.

Sabiru se samo cvjetne glavice bez peteljke. Osuena mo ra zadrati svoju prirodnu boju. Sui se u hladu na toplom tavanu na plahti. Kamilica je jedna od najstarijih lijekova u kuanstvu. Ublauje bolove i greve, regulira probavu, lijei eludac. Dobro je sredstvo za ispiranje grla i usta. Blagi aj daje se novoroenadi umjesto majinog mlijeka. Koristi kod glavobolje i bolova u krilima. Jo uspjenije mo e se uzimati u obliku praka: pola kavene lice sa eerom ispije se s vodom kao aspirin. Za odrasle se priprema jaki aj od kamilice. Dvije jedae lice cvijeta prelije se sa 200 300 g kljuale vode. Zatim ostavi jedan sat stajati (poklop ljeno). Nakon toga se pritiskivanjem procijedi, po volji za sladi i toplo pije. Tako pripremljen aj umiruje bolove ma gdje se oni pojavili u naem tijelu, aj od kamilice ne smije se kuhati, jer sadri hlapljivo ulje koje se kuhanjem ispari, pa aj u tom sluaju ne vrijedi. KADULJA, alfija (Salvia officnalis L.) Ljekarniko ime: Folia Salviae Kadulja raste na kamenitom tlu Dalmacije i Hercegovine. Ona je zbijeni grmi, do 60 cm visine, bogat ograncima ko ji su obrasli ovalnim s obje strane gusto maljavim listovima sa slabo nazubljenim rubovima. U prljenastim nakupinama razvijeni su cvjetovi ljubiastoplaviaste boje. U prirodi se nadaleko osjea njezin jaki ugodan miris. Sabire se lie i mlade grane prije cvatnje ili dok nije biljka jo potpuno rascvjetala. Cvate od svibnja do srpnja, a sui se u hladu. U obliku aja alfija se upotrebljava protiv bolesti dinih organa i plunih bolesti; kao sredstvo za jaanje apetita pro tiv kalja, gripe, krvavog proljeva, znojenja, reume i za opo ravak poslije tekih bolesti. Jaa eludac i podstie na rad. aj je dobar i za ispiranje usta kod upale. Dobar je protiv smetnji kod menstruacije i hemoroida; protiv svih unutarnjih bolesti: jetre, bubrega i ivanih bolesti. Svjeim listovima trljaju se zubi i zubno meso. Kao aj: jedaa lica na dva decilitra kljuale vode. Pije se triput dnevno po jedna alica. Moe se pripremiti i s vinom: u litru bijelog vina stavi se 8 jedaih lica sitno isjeckanog aja. To se 10 dana kvasi. Od tog vina pije se mala aica poslije ruka i veere. Uzima se dvadeset dana u mjesecu. Ne valja pretjerivati u upotrebi.

U ljekarstvu upotrebljava se samo kaduljino cvijee i li e. Kadulju se koristi protiv znojenja, za jaanje, za bolju probavu, za okrepu srca, za ispiranje i grgljanje. Naljev: 23 lice kadulje prelije se s pola litre kljuale vode. Pije se triput dnevno po alicu; djeluje kao sirup za ope jaanje ivaca, poboljava probavu; aktivira cirku laciju krvi, regulira menstruaciju kod ena; smiruje san i uklanja nona znojenja. Upotrebljava se kod ispiranja desni, krajnika i iria u ustima. Lijei rane koje teko zarauju, proirenje i suavanje vena i slui protiv svraba. Kadulja sadri eterino ulje s elementima tujona, cineola, salvona, borneola, gumastih tvari, tanina, kroba, smole i jo nekih tvari. KAUN OBINI, salep, vranjak, gorov cvijet, dremovac, kukavica, pasja jaja, monica, (Orchis moris L.) Ljekarniko ime: Tubera Salep Kaun u svibnju svake godine kiti livade i panjake (na roito u Hercegovini) svojim udesno lijepim cvjetovima. Imade ih vie vrsta po krevima Hercegovine i oko Pirota i drugdje. Kaun spada u familiju orhideja. Podzemni su gomolji razliiti i pod svakom biljkom imade dva: jedan svje i krijepak, drugi smeuran i istroen. Soni se gomolji sabiru za vrijeme cvatnje (u svibnju), niu na vrpce i sue na suncu. Posve suhi drobe se u prainu koja predstavlja lijek. To je salep. Salep se u medicini koristi za hranu kao Tubera salep. Salep u obliku aja ublauje izbacivanje katara, lijei kaalj, proljev, promuklost, katar crijeva, grizu, dine organe, sluzokou, pomanjkanje apetita i druge bolesti. Vrlo je laka i pro bavljiva hrana. Naroito kao lijek mnogo vrijedi za djecu i starce. Brano salepa propusti se kroz sito i navlai s malo hladne vode tek toliko da postane gusto poput maslaca. Na tu masu nalije se vrele vode 20 puta toliko koliko iznosi kaa. To je odlina i lako probavljiva hrana. Salep se uzima pomijean sa eerom tri puta prije jela po alicu dnevno. Djeca bi umjesto kave ujutro trebala dobiti alicu salepa.

Isplatio bi se uzgajati kaun barem u mjestima gdje kod nas uspijeva. Kaun sadri u gomolju i do 40% sluzi, zatim eera, kro ba, proteina, krea i sredstva protiv bolnih nadraaja. KILAVICA, priputnica, sitnica (Herniaria glabra L.) Ljekarniko ime: Herba Herniariae Raste po kamenitim i pjeskovitim mjestima, po panja cima i meu poljoprivrednim nasadima naeg primorja, Like i Dalmacije. To je niska, puzava vrlo razgranjena biljka do 15 cm visine. Listovi su vrlo sitni, dugoljasto ovalni, sa jedva vidljivim cvjetiima u pazucima listova koji su raspo reeni po itavoj stabljici. Cvate od lipnja do listopada. Za vrijeme cvata sabire se itava biljka (ree noem pri tlu) i sui se u hladu na zranom mjestu. Srodne dlakave biljke ne vrijede jer nisu ljekovite. Cijela biljka pomijeana (u obliku aja) u podjednakim dijelovima s medvjeim groem, vrlo je efikasno sredstvo za lijeenje bubrega i mokranih organa. KIICA, grozniava trava, kantarija (Erythraea centaurium Pers) Ljekarniko ime: Herba Centaurii Kiicu moemo nai na brdskim livadama, svijetlim u mama i meama. Ima uspravnu etvrtastu stabljiku razliito uskih listova. Cvjetovi se razvijaju na vrhu metlaste stabljike a boje su ruiaste. Sabire se cijela biljka za vrijeme cvata i sui u hladu. Kiica u obliku aja lijei bolesti eluca, pospjeuje ape tit, otklanja potekoe u probavi; lijei groznicu, zaepljenost, slabokrvnost, reumu i umiruje ivano bolesne. Kod pripreme aja uzima se 10 g ili jedna lica na pola litre vode i kuha 23 minute. Pije se dnevno gutljajima po alicu kad se loe osjeamo naroito ako nas boli eludac. Lijei jetru i u. Moe se umjesto aja upotrijebiti u obliku praka pomijeana s ananasom do 2 g dnevno. Povoljno dje luje i kod poviene kiseline u elucu kao hladan aj. Alko-

holatura (1:1) lijei kone bolesti (izmasirati i ostaviti da se samo osui). Kod eerne bolesti uzeti 1535 kapi u malo vode. Kiica sadri gorki glikozid eritaurin, smole, eera, vo ska i eterinog ulja. KOPRIVA MRTVA (Lamium album L.) Ljekarniko ime: Flores i Herba Lamii albi Raste po stjenovitim mjestima u blizini ljudskih naselja. Cvate prljavo-bijelim cvjetovima. Za vrijeme cvatnje sabire se list i cvijet i sui u hladu na tavanu. U obliku alkoholature uzima se protiv krvarenja ma ternice, bijelog pranja i to svaki sat po 30 kapljica razrije enih s malo vode. Lijei slabokrvnost, upalu organa za di sanje i staraki kaalj. KOPRIVA, velika zgoa (Urtica dioica L.) Ljekarniko ime: Folium, Herba et Radix Urticae Korijen se sabire u proljee i jesen, list u proljee dok je mlad, a itava biljka s korijenom preko cijele godine. Sje me se bere u kolovozu i rujnu. Sui se u hladu. Kneipp preporua svakome tko ima neistu krv da jede pinat od kopriva, poto u sebi sadri veliki postotak A i C vitamina. Sjeme i list upotrebljava se protiv proljeva, vodene bo lesti, astme, bijelog pranja, uljeva. isti krv. Glava se pere odvarom cijele biljke protiv peruti. Lijei uticu, krvarenje. aj od itave biljke: 3 jedae lice na 2 litre vode ostaviti 10 do 12 sati da se kvasi, zatim se pola sata poklopljen kuha. Nakon toga ostavi se jedan sat poklopljen. Od toga lijeka uzima se triput dnevno po alicu prije jela. Odvaja sluz iz plua, isti eludac, jetra i crijeva. Lijek je protiv slabokrvnosti, uljeva; vrlo dobro sredstvo protiv malarije i ostalih grozniavih stanja. Ako se 10 jedaih lica lia i korijena pomijea s 2 jedae lice bokvice i licom pretucanih smrekovih bobica, i to kvasi 1014 sati u litri crnog vina, zatim kuha pola sata s 4 jedae lice meda i nakon toga ostavi pola sata poklopljen da stoji, onda lijei ireve u elucu i crijevima. Taj se lijek uzima mlaan i to jedna jedaa lica. Dobar je lijek protiv gihta, bubrenih bolesti i straha. Na-

vodno sok od korijena lijei mucanje ako se dnevno po ne koliko kapi dri na jeziku. Od lista mlade koprive prireuju se razna jela koja se pre poruuju slabokrvnima. Kopriva je vrlo dobar lijek protiv krvarenja iz maternice. Uzima se 20 jedaih lica lista velike are koprive i prelije litrom kljuale vode, ostavi poklop ljeno 16 sati da se kvasi. Nakon toga se procijedi i doda dvo struko vie eera od procijeene mase. Od toga lijeka uzima se triput dnevno po decilitar. KOMORA, slatki kopar (Foeniculum vulgare Mill.) Ljekarniko ime: Fructus, Herba et Radix Foeniculi vul garis Komora je slian anasonu, samo je vii. Odgajaju ga u vrtu, ali se moe nai i poludivlji u slobodnoj prirodi, na roito po kamenjarima u Hrv. primorju, Dalmaciji i Makedoni ji. Ima stabljiku visoku i do dva metra. Stabljika je vrlo razgranjena sa viestruko izrezanim li stovima. Ima ukaste cvjetove koji se nalaze u velikim titovi ma. Plod je dugoljastovaljkastog oblika 68 mm duine i sav re brast. itava biljka ima jaki mirodijski miris. Od srpnja do rujna sabiru se potpuno zreli plodovi, koji ugod no miriu i slatkastog su ukusa. Vrlo je dobar lijek protiv na petosti trbuha, protiv smetnji u probavnim organima, naroito kad se pomijea s kamilicom. Sa uspjehom ga uzimaju slabokrvne ene i one koje nemaju mli jeka za svoj porod. Uzima se u obliku praka: jedna etvr tina kavene lice poslije jela. Popravlja apetit i probavu. Ako se jedna lica samljevenog sjemena kuha deset minuta u a lici mlijeka i od tople tekuine pije svaki sat po jednu licu, onda je to lijek protiv kalja, boli u prsima, greva, vjetrova, loe probave, nahlade, gripe i trovanja jelom. Djeci za lije enje nahlade i tvrde stolice, pomijean sa medom daje se svaki sat po jednu licu.

Za bolesne oi 2 male lice ploda komoraa kuhati neko liko minuta u 200300 g vode, procijediti i time ispirati oi. aj vrijedi i za greve u elucu, ali se pije gutljajima. KOPRIVA MALA, (Urtica urens L.) Ljekarniko ime: Folia, Radix et Herba Urticae Jednogodinja je biljka, slii velikoj aroj koprivi. Razli kuje se manjim rastom, ali silno ari. Cvate od srpnja do rujna. Raste svagdje po naputenim zemljitima, oko kua, plotova i drugdje. Sadri ljutu tvar, encim za fermentaciju, mravlju i taninsku kiselinu, hlorofil, mnogo raznih mineral nih tvari, mangana, eljeza, magnezija itd. Neke su tvari sline onima u pinatu, i ba te tvari povoljno djeluju na eludac kao i na lijezdu guterau (pankreas). To je odlino sredstvo koje drai i izaziva sluzokou, to je veoma dobro protiv starih rana koje trunu. aj od lia are koprive 2030 g na pola litre vode kuha se 5 minuta da tjera mokrau, lijei bubrege i kone bolesti. aj od korijena jo je efikasniji kod krvarenja, natrulih bu brega. 4 lice lia kuha se u litri vina ili s medom i uzima dva puta dnevno po alicu kod astme, a kod angine ovim se ajem ispire grlo. KESTEN DIVLJI (Aesculus hippocastanum L.) Ljekarniko ime: Semen Aesculi, Cortex Hippocastani Divlji kesten svatko od nas poznaje i nije ga potrebno po sebno opisivati. U proljee se sabiru pupoljci, cvijet i kora, a u jesen plod. aj od pupoljaka cvijeta slui protiv uloga, neuralgije i reume; kora i plod (bez iznutrice, samo smea kora) protiv uljeva i poveane prostate, otoka monica i proirenih vena. Pupoljke i cvijet kestena treba dobro osuiti i zatvoriti u li menku, jer se rado kvari. U kori divljeg kestena nalazi se: glikozid eskulina, razne kiseline, tanin, boje, masno ulje, krob, smola. U svim dije lovima stabla kao i u plodu ima saponina to je lijek protiv konih bolesti. Prisutni saponin razrijeuje krv i time je ini manje ljepljivom.

KOPITNJAK, lesevnjaa, kopitnik (Asarum europeaum L.) Ljekarniko ime: Folium Asari, Rhisoma et Radix Asari esto ga nalazimo u velikom mnotvu u naim listopadnim umama. To je niska biljka s dugovjenim puzavim korije nom. Naraste visoko do 15 cm. Obino ima dva lista koji sjede na dugakoj drci. Listovi su srcasti i bubreasti do 8 cm iroki; sjajni, lijepe zelene boje, isprepleteni su ilicama. Izmeu dva lista izbije mali tvrdi cvjeti ljubiaste boje s kratkom krljavom drkom. Cijela biljka jako mirie na kamfor i biber. Cvjeta u travnju i svibnju. Od proljea do kolovoza sabire se itava biljka, a u jesen podanak s korijenom koji prije suenja ne valja prati. Sui se na umjetnoj toplini. U obliku aja jedaa lica prelije se s dva decilitra kljuale vode. Korijena se uzima pola jedae lice. Vrlo je dobar lijek za izbacivanje ispljuvka (lajma). Kao alkoholatura 1:10 dvadeset kapi razrijeeno s malo vode triput dnevno. Osim astme lijei povratnu groznicu, kaalj, uticu i bubrege. Kod vee upotrebe moe doi do trovanja, stoga ga valja oprezno uzimati. Kopitnjak sadri: eterino ulje sa azoronom, kamfora na roito u korijenu, sluzi tanina i gorku tvar. KUKURUZ (Zea mays L.) Kukuruzna svila Ljekarniko ime: Stigmata Maydis Raste na stabljici na vrhu razvijenog klipa, narod je zove i kukuruzni brkovi. Kao aj moe se s uspjehom upotrijebiti za lijeenje pijeska u mokrai, protiv bolesti krvnih sudova, bolesti srca i eerne bolesti. Vrlo je dobar lijek za stiavanje bolova u mokranoj beici kao i protiv kamenaca u bu brenoj beici, te povienog krvnog pritiska. Jedaa lica nitastih njuki kuha se dvije minute u tri decilitra vode. Kukuruzna svila sadri: klorofil (biljno zelenilo), fosforne kiseline, masti i druge djelotvorne tvari. Kukuruzne nitaste njuke treba brati dok kukuruzi nisu potpuno sazreli, odnosno dok su u mlijenom stanju. Osuiti u hladu na zranom mjestu. Ovako osuena svila je najdje lotvornija jer sadri klorofil i ostalo. Lijek je protiv rahitisa, kalja, stiava bolove u hrptenjai, lijei bolesnu krv. Pije se triput dnevno po alicu.

KRKOVINA, kruica, pasja ljeska, smrdljika (Rhamnus frangula L.) Ljekarniko ime: Cortex Frangulae Drvo u obliku grma, raste u umama vlanih podruja. iroko ovalni listovi su na dugakoj peteljci. Na njima su sekundarni ivci paralelno poredani. Maleni zelenkasto-bijeli cvijetovi pojavljuju se u svibnju i lipnju. Plodovi su malene okrugle bobice, kad sazriju modro-ljubiaste su boje. Kora je sivkasto smea i upotrebljava se kao droga. Kora se skida s otrgnutih grana poetkom proljea tj. kad pomu kolati sokovi i tada se kora lako ljuti od drva. Oljutena kora du ine oko 30 cm sui se na suncu ili na umjetnoj toplini. Slui lijeenju probavnih organa. KUPINA DIVLJA (Rubus fruticosus L.) Ljekarniko ime: Folia et Fructus Rubi fruticosi Raste svuda po ikarama, na rubovima uma, pa i u sa mim umama. Ima duge trnovite grane kao loza s perasto sastavljenim listovima. Cvjetovi su bijeli ili svjetloruiasti, plod je jagodasto crn. Ta je biljka svima poznata, pa posebni opis i nije potreban. U proljee sabire se korijen i mladi listovi sa vrikama, a plod koncem ljeta kad sazri. Ako se mlado lie vae, jaa zubno meso. Korijen, list i plod slue protiv zapaljenja krajnika i gue. Zdravi, lijepi zeleni listovi sue se u hladu. Dobro osueni dre se u polivinilskim vreicama. aj od lia upotrebljava se kod potekoa u mokrenju i probavi. isti krv i lijei kone bolesti. Jedna jedaa lica isjeckanog lia sa vrikama kuha se 3 minute u 23 decilitra vode i ostavi poklopljeno 1015 mi nuta da stoji. Tada se ocijedi, pravim medom zasladi i toplo pije vie puta dnevno. Za grgljanje nije potrebno zasladiti. Treba jesti svjee kupine s malo vina, eera i cimeta. To jaa eludac. Protiv trakavice treba tri dana jesti vrlo malo unke, ribe i juhe, ali to vie zrelih kupina. Kupina sadri tanina, soli, eljeza, raznih kiselina, eera i jo nekih vrijednih tvari.

KONOPLJA (Cannabis sativa L.) Ljekarniko ime: Fructus Cannabis U plodu (sjeme) konoplje ima dosta masnog ulja, bjelan evine, glikozid kanabin, malo smole koja upija. Upotrebljava se list i sjeme. Uzme se 12 pune lice i pola litre mlijeka; ako se pije vie puta dnevno po malu a licu od toga sigurno lijei uticu. Koristi vrlo dobro kod te kog zatvora, lijei bolesnu jetru. U obliku aja 12 pune lice lia s pola litre vode kuhati 46 minuta. Piti hladno po 2 alice dnevno protiv kronine reume. Kuhano sjeme je odlino sredstvo protiv reumatinih bolova. KRASTAVAC (Cucumis sativus L.) Ljekarniko ime: Semen Cucumeris Krastavac nije potrebno opisivati, jer ga i djeca poznaju. Sadri bjelanevine, eera, mineralnih soli od svega naj vie vode. Sok krastavca ene upotrebljavaju za poljepavanje lica, jer on daje svjeinu koi lica. Sjemenke iz zrelih krastavaca se povade, operu i dobro osue. U obliku aja mala lica na 200 g vode kuha se 68 minuta. Time se lijee mokrani organi, oivljava rad bubrega i bolje je izluivanje mokrae. U istu svrhu moe posluiti i plod dinja i lubenica. LAN (Linum usitatissimum L.) Laneno sjeme Ljekarniko ime: Semen Lini U medicini se danas mnogo upotrebljava laneno sjeme kao zatitno sredstvo protiv upale eluane sluznice, upale dinih organa, zatim i kao blago sredstvo za otvaranje. La neno se sjeme stavi u vreicu i dobro ugrije te slui za lije enje ireva furunkula (potkonjaka). LAZARKINJA, mirisni bro, diea perla (Asperuta Odorata L.) Ljekarniko ime: Herba Asperulae Raste u bukovim umama. Stabljika joj je uspravna i vi soka do 50 cm: U prljenima ima duge jajaste listove dok su na vrhu stabljike sitni bijeli cvjetii, koji su izrasli u cva-

tovima; prijatnog je i jakog mirisa. Cvate od svibnja do srpnja. Sabire se cijela biljka im pone da cvate. Sui se u hladu na zranom tavanu. Upotrebljava se za razne bolesti: lijeenje ivaca, lupanje srca, migrene, pijeska u mjehuru i drugih tegoba. Cvijet mi jean sa kamilicom i lipom zamjenjuje ruski i kineski aj. Moe mu se dodati i list od umskih jagoda. Zbog aromati nog mirisa neki ga mijeaju s duhanom. U suhom stanju jako mirii na kumarin koji uspavljuje. Osim kumarina sadri eterino ulje, tanin i gorine. Jedna lica usitnjenog aja sa 200300 g kljuale vode da stoji poklopljeno 68 minuta, zasladi se medom i doda limunova soka; time se lijei nesanica kod djece i starih ljudi. Lazarkinja ima antiseptiko svojstvo zbog prisutnosti kumarina. Kod utice, bolesne jetre, ili slezene svojom organ skom kiselinom poveava mokrau i rastvara kamence.

LADOLE, divlji ladole, slak (Convolvulus scammonia L.) Ljekarniko ime: Radix Scammoniae Ladole je puzava biljka koja se penje po grmlju i ogra dama. Njegova loza znade dosei duljinu do 5 metara. Listovi su trouglasti, srcastoklinasti sa irokim i uglastim, koso savije nim uima pri dnu. Cvjeta od srpnja do konca rujna u velikim, okrenuto zvonastim, bijelim ili crvenkastim cvjetovima u grupi od 79 cvjetova na dugoj drci koja tjera iz pazuha lia. Ima ih vie vrsta pa treba obratiti pa nju na sliku. Za vrijeme cvatnje sabire se itava biljka s korijenom i sui u hladu. Ladole se uzima kao aj u do zi jedae lice na 3 decilitra klju ale vode, ili alkoholature koja se uzima sa malo aja bijelog sljeza mala kavena lica tri put dnevno. Pojavi li se ee stolica, onda taj dan treba

prestati sa uzimanjem. Naroito lijei bolesti ui i unu kesicu, bolesti jetre, mokrani mjehur, reumatizam, zubobolju, arteriosklerozu, vodenu bolest i bolesti eluca. LAVANDA, despik (Lavandula officinalis Chaix, L. latifolia Moedik.) Ljekarniko ime: Oleum, Flores Lavandulae Lavanda je samonikla biljka koja raste u Dalmaciji na suhim i toplim obroncima. Gaji se i u vrtovima. To je polugrm koji naraste visoko do 60 cm. Pri dnu je granat. Grane su etverouglaste i polegle. Listovi su slini rumarinu, sivozelene boje sa lijezdama na naliju, neto unazad svinuti. Cvate u ljetu. Cvjetovi tvore modre prljenaste klasove. Pri jatnog je jakog aromatinog mirisa, ukusa gorkog i ljutog. Od srpnja do rujna sabiru se vrci stabljike sa cvijeem. Sui se u hladu na zranom mjestu i sprema u polivinilske vreice. U obliku aja jedaa lica prelije se s dva decilitra klju ale vode. Moe se upotrijebiti kao sredstvo za inhalaciju (udisanje pare). Na narod aj koristi protiv bolova srca, vrtoglavice, glavobolje, ivane rastrojenosti, navale krvi u glavu, protiv greva. Jaa tek, dobar je protiv upale bronhija i napada astme. Sniava temperaturu, umiruje i regulira rad srca. Lavanda je efikasnija ako se mijea s kamilicom u jed nakim dijelovima. Dvije pune lice aja prelije se s pola litre kljuale vode i ostavi da stoji poklopljeno 10 minuta. Piju se 3 alice dnevno, gutljajima. Lavanda sadri mnoge tvari koje su korisne za ljudsko zdravlje: linalola, barneola, eterinog ulja, geraniola, gorinu itd. LIPA (Tilia officinarum Crantz, T. grandifolia Ehrh.) Ljekarniko ime: Flores Tiliae Raste u umama, uzgaja se u parkovima i drvoredima uz ceste. Naraste i do 30 metara visoko. Postoji vie vrsti lipa; sve su manje-vie ljekovite. Kako veina ljudi lipu poznaje, poseban opis nije potreban. Lipa cvate od lipnja do konca srpnja. Sabire se cvijet sa pricvjetnim listovima ako je lijepe zelene boje, bez re. Inae

se bere samo cvijee i to im su se cvjetovi otvorili, prije nego li ostare i promijene boju, jer u tom sluaju droga ne vrijedi. Sabrani cvjetovi suenjem moraju zadrati svoju pri rodnu boju i ugodan miris. Sue se u hladu, najbolje na pro zranom tavanu. Lipov cvijet lijei prehladu i organe za disanje. Tjera znoj i mokrau, pospjeuje stolicu. Lijei trajan kronini kaalj, bolove kod mokrenja, isti krv. Lijei ivce od uzbu enja i umora. Lipa sadri eterino ulje, glikozid, eer, tanin, hesperedin, gume, sluzi, smote i drugih tvari. Tko pije redovito aj od cvijeta lipe (usitnjen 2 lice na 300400 g kljuale vode) pomijean sa licom meda, ne mora se bojati upale plua ili dunika. Ako se bolesnik od lui da pije dnevno litru lipovog aja isti mjehur, umi ruje ivce, lijek je protiv bubrenih kamenaca i protiv znojenja. Svejedno je da li aj pijemo ili ga upotrijebimo za kupelj. U tom sluaju iste se pore koe, aj probija kroz kou i lijei. LOVOR (Laurus nobilis L.) Ljekarniko ime: Folia, Fructus, Oleum Lauri Rairen na Sredozemlju kao drvce. Zimzelen ije lie ima i do 10 cm duine. Protrljano lie ima ugodan miris. Suhi listovi slue zainu i djeluju nadraujue te ga se moraju odrei koji boluju na elucu ili crijevima. Bobice isto slue zainu i tu kao i kod listova treba biti na oprezu. LINCURA, siritarka uta, vladislavka, encian, gorica (Gentiana lutea subs, symphandra Murb.) Ljekarniko ime: Radix Gentianae Raste na planinskom i predplaninskom podruju, na gor skim travnjacima, naroito u Sloveniji, na Velebitu i Bosni. Stabljika joj je uspravna, okrugla i glatka; iznutra uplja. Naraste visoko i preko metar, listovi su nasuprotni, ovalno iroki. Cvjetovi su zlatoute boje i nalaze se u pazucima i gustim skupinama. Cvjeta od srpnja do rujna. Podzemni dio biljke veoma je razvijen: ima debeo kolutian podanak i korijenov sustav (glavno i razgranato korijenje doivi i 60 godina).

U jesen sa sabire podanak s korijenom, ali tako da se mali dio korijena ostavi u zemlji kako bi se biljka mogla da lje mnoiti. Nakon toga to se podanak i korijen dobro oi ste, deblji komadi proreu sue se na toplom tavanu u hladu. Suhi se korijen sprema u limenku, dobro zatvori i uva na suhom mjestu. Lincure ima vie vrsti, ali je najljekovitija uta. aj od lincure upotrebljava se protiv kruljenja u elucu, protiv bolesti probavnih organa, slabokrvnosti, slabih ko stiju, krofuloze i glista; slabog apetita; lijek poveava broj crvenih i bijelih krvnih tjeleca zrnaca. Navodno lijei i svaku groznicu. Korijen lincure ne smije se kuhati. Uzima se u obliku praka dva puta dnevno po pola kavene lice. Djeca uzimaju polovicu gornje doze. Priprema aja: mala kavena lica lincure stavi se u pola litre vode i ostavi 4 sata kvasiti. Uzi ma se dva puta dnevno po malu alicu. Lincura se moe kva siti i u dobroj prirodnoj rakiji ili vinu 1:10. Pije se u podne i naveer po pola aice i izvrstan je lijek za umirenje elu anih bolova. Da se dobije bolji okus, moe se dodati rakiji ili vinu uz lincuru malo ploda od anisa. Lincura sadri glikozide gencianu i genciopikrin, zatim eer, gume, pektina i drugih tvari. MAUHICA DIVLJA, dan i no (Viola tricolor L.) Ljekarniko ime: Herba et Flores Violae tricoloris Nalazimo je po njivama, po ikarama, strnitima i obrae nom zemljitu. To je nizak razgranjen grm do 25 cm visine. Stablo je trouglasto uplje. Listovi su srcoliki i jajasti. Cvje tovi se nalaze u pazucima listova nasaeni na dugim stapkama, areni u vie boja: plava, uta, bijela ili ljubiasta. Svjea biljka sadri razne organske kiseline, eterinog ulja sa salicilom, sluzi, tanina, eera, treslovine i saponinskih tvari. Upotrebljava se itava nadzemna biljka za vrijeme cvatnje i sui na zranom mjestu u hladu. U obliku aja lijei kone bolesti, skrofulozne osipe, po kree razmjenu tvari, olakava stolicu, tjera znoj, mokrau i lijei reumatizam. Moe se mijeati s kamilicom, rutvicom i drugim biljkama. Dobra je i kod kone bolesti ljuskavca (psoriasis). Doza 1520 g na pola litre kljuale vode.

Sabiru se latice kad su potpuno razvijene i sue se u hladu na zranom mjestu. Upotrebljava se za ispiranje krajnika, protiv boli u pr sima, kroninog bronhitisa i greva u elucu, organa za di sanje i protiv kalja. Kod doziranja treba biti na oprezu, jer kod uzimanja ve ih koliina moe doi do trovanja. Zato je najbolje uzimati pod nadzorom lijenika. MAK TURINAK, divlji mak, poljski mak, puperlica (Papaver rhoeas L.) Ljekarniko ime: Flores Rhoeados Svojim velikim arkocrvenim cvjetovima vidljiv je na da leko po naim itnim poljima, uz puteve, po eljeznikim nasipima, na neobraenom naputenom zemljitu. Slian je pitomom maku samo je slabijeg uzrasta. Ta biljka toliko je poznata, da poseban opis nije potreban. MASLAAK, radi, mljenjak, popino gumno, uti dimac, uanik (Taraxacum officinale Web.) Ljekarniko ime: Radix Taraxaci cum herba Maslaak je svakome poznata biljka s naih travnjaka. Na narod ga mnogo troi u proljee u obliku salate. U lje kovite svrhe skuplja se cijela biljka u proljee: korijen, mlado lie s cvjetnom krunom. Odr venjeli i truli korijen ne valja za lijek. Mladi listovi s korijenom i ro zetom beru se u proljee i sue na suncu ili umjetnoj toplini. Na brani korijen opere se, proree i sui na suncu ili umjetnoj to plini. Za lijeenje se uglavnom upo trebljava itava biljka s korije nom. Maslaak u obliku aja stee, tjera mokrau, koristi protiv tvr de stolice; jaa eludac, poprav-

lja probavu, lijei uljeve, nesanicu, zaustavlja krv, lijei bolesnu jetru, slezenu. Pospjeuje menstruaciju. Lijei u nu kesicu, tjera kamence, isti krv i lijei nutarnje organe, nateklu jetru i kone bolesti. Ne valja ga dulje vremena uzimati, poto tetno djeluje na probavu. Maslaak sadri insulin, bjelanevinu, gorinu, vosak i druge korisne tvari. LJOSKAVAC, poganeva trava, pljuskavac (Physalis alkekengi L.) Ljekarniko ime: Fructus, Baccae Alkekengi Ljoskavac raste svagdje po ikarama, vinogradima i svi jetlim umama. Naraste do 50 cm visoko. Listovi su jajasto trouglasti. Cvjetovi su zvonasti, zelenkasto-bijele boje. Plod je crvena sjajna boba veliine divlje trenje, zatvorena pojedinano u jako nabreklu poput opne napuhnutu vie uglatu aku. Plod sazrijeva u ranu jesen, kiselkast je i moe se jesti. Tre ba pripaziti da plod ne doe u dodir sa akom koja je vrlo gorka. Sabire se zreo plod i sui na umjetnoj toplini na pe i ili u penici. Kad je suh mora pod prstima utati. Svoju crvenu boju mora zadrati i nakon suenja. Suh plod upotrebljava se protiv tekoa u mokrenju, kro ninog katara mokrane beike, pijeska i kamenca u bubre noj i mokranoj beici. Kao aj 20 g na pola litre vina ili vode kuhati 12 minute. Preko dana piti gutljajima. Ne smije se mnogo, esto i dulje vremena uzimati jer truje eludac. MATINJAK, pelinja ljubica, miloduh (Melissa officina lis L.) Ljekarniko ime: Folia Melissae Raste u vrtovima, ali se poludivljeg moe nai u blizini naselja uz ograde, ivice, a gdje-gdje i u umi. Ja sam ga do sta nabrao u selima na podnoju Kalnika. Naraste do 60 cm visine, sa iroko-jajolikim listovima koji su po rubovima grubo nazubljeni. Listovi lee na dosta dugim peteljkama i slie malo koprivi. Cijela biljka intenzivno mirii na limun. Cvjeta od srpnja do rujna u bijelim ili ljubiastim cvjeto vima, koji su prije nego li se razviju ukaste boje i rastu u cvatovima u pazucima gornjih listova.

Lie se sabire kratko vrijeme pred cvatnju, a cijela biljka sa vrikama i liem za vrijeme cvatnje. Sui se brzo i opre zno na tavanu, i to tako da se naslae u tankim slojevima kako ne bi promijenila boju. uva se na suhom mjestu u polivinilskim vreicama. aj od listova: jedaa lica prelije se s dva decilitra klju ale vode. aj je dobar protiv glavobolje, slabosti ivaca, nervoze, proljeva. Ublauje greve, bolesti srca, eluca i zubobolje. Pomae kod besanice, plunih bolesti i slabokrvnosti. isti krv, pomlauje srce, krijepi duu i rastjerava turob ne misli. Lijei zujanje u uima. Stvara ugodno raspoloenje. Podstie organizam na rad i otpor. Osobito se preporua trudnim enama i maloj djeci po malu alicu kad ih zaboli trbui. Budu li spomenuti aj pile trudne ene, mnogo e im koristiti. I, posve sigurno, nee roditi nakaze, kao kod upotrebe kemijskih preparata. Matinjak u sebi sadri eterino ulje s elementima citrola gerainola, lanilola, klorofila, tanina, smole i gume.

MAJINA DUICA, tamjanika, timijan, bakina duica, po povac (Thymus serpyllum L.) Ljekarniko ime: Herba Serpylli Raste u velikim koliinama na suncu izloenim breulj cima, suhim travnjacima, jarcima uz cestu i na meama. Do nji dio joj je drvenast i polegnut. Iz njega izbijaju vrijee koje uspravno rastu visoko do 30 cm. Listovi su sitno jajasti, grimizni cvjetovi ine okruglasto zbijene cvatove na vrhu stabiljke. Cvate itavo ljeto i ima jak i ugodan miris. Sabire se itava biljka bez odrvenjelih dijelova. Ne smije se upati, nego noem rezati. Sui se na zranom tavanu u hladu. Lijek je protiv eluanih poremeaja, bolesti plua, dinih organa, tvrdokornog kalja, slabokrvnosti, poveanog luenja ui, bolesti mjehura, angine, bubrega, enskih bolesti. Po mae kod slabijih ivaca i neurastenije. Poveava fiziku snagu bolesnika. Lijei vrtoglavicu, bolove u zglobovima, krofulozu. Dobro je djecu kupati u odvaru majine duice radi jaanja ivaca. Priprema: jedna lica aja na 34 decilitra kljuale vode, ostaviti poklopljeno 1015 minuta. Zatim ocijediti, po elji

zasladiti (bolje medom), dodati malo soka od limuna i piti gutljajima preko dana. Koristi kod kalja, bronhitisa, nesa nice, plunih katara, migrene, astme, proljeva, nadimanja, ira u elucu i skrofula. Majine duice imade vie vrsta. Neke se vrste mijenjaju prema stanitu kao i dlakavosti stabla i listova. Jedna pod vrsta ima sasvim uske listie: miris joj je smolast i ukus aro matian. Sadri eterino ulje s elementima timolakarvakrola, tanina i gorine. MRAVINAC, vranilova trava, divlji mauran, dobra misel (Origanum vulgare L.) Ljekarniko ime: Herba Origani Mravinac nalazimo najee na kamenitom neobraenom tlu, na suhim sunanim livadama, svijetlim umama, ika rama i ivicama. Ima jajolike kopljaste listove, naraste vi soko do 40 cm. Cvijee mu je crveno, rijetko bijelo, razvija se na vrhu stabljike, prijatnog je mirisa. Za vrijeme cvata sabire se biljka od gornje polovice ili vrike i njeno lie te se sui u hladu na zranom mjestu. Lijei prehladu plunog katara, bolesti eluca, maternice, slabe probave, utice i slabog izluivanja eluanih sokova. Povoljno djeluje na itav nervni sistem. Sadri eterino ulje s elementima cineola, kamfora, tanina, boneola, soli i drugih tvari. MILODUH, blagovanj, sipan, izop, sapunirka, (Hyssopus offinalis L.) Ljekarniko ime: Herba Folia et Flores Hyssopi Miloduh se razvije u grm visok do jednog metra sa stab lom koje je pri dnu drveno, obraslo uspravnim i jako lisna tim granama; ima zeleno-crne lancetaste listove skoro bez draka. Gaji se u vrtovima, ali se moe nai i na suhim ka menitim mjestima. Naroito se moe nai po kamenjarima june Srbije, u Kranjskoj i Tirolu. Cvjeta od srpnja do li stopada. Cijela biljka ugodno mirii. Za lijek se upotrebljava cijela biljka osuena na zranom mjestu u hladu. Ova biljka vrlo dobro djeluje kod oboljenja organa za disanje. Upotreb ljava se kao naljev (prelije kljualom vodom). Lijei kaalj, plune bolesti; koristi kod izbacivanja ispljuvka, izvana po-

sve moe zamijeniti bijeli sljez. Jedna lica lia ili cvijeta prelije se sa 300 g kljuale vode. Cvijet je ljubiast, ruiast, rjee bijel, nalazi se na vrho vima stabljike gusto poredan u pazuhu lista. Vrlo je dobar lijek protiv bolesti crijeva, astme, krajnika, reume, kalja i slabe menstruacije. Sadri eterino ulje, alkaloid, hesperedin, smolu, tanin, jabunu kiselinu i druge tvari. MASLINA (Olea europaea L.) Ljekarniko ime: Oleum Olivarum, Folia Olivae Porijeklom je po svoj prilici iz Palestine ili Male Azije. Ne podnosi veliku udaljenost od mora. Maslina je vrlo zna ajna za ivotni standard dalmatinskih poljoprivrednika. Ne samo to je maslinovo ulje jedno od najkvalitetnijih, nego je i svestrano i ljekovito: lijei tvrdu stolicu, istjeruje kamence iz ui, osim toga slui kao podloga za razne masti koje lijee kone bolesti. Spreava djelovanje raznih bakterija. Protiv katara uzima se 1015 kapi na kocku eera triput dnevno prije jela. Da grije eludac i jaa probavne organe uzimati natate po licu. Protiv zaraznih bolesti dvije kavene lice dva puta dnevno. Snizuje temperaturu. Stiava greve u cri jevima i otvara prolaze iz une kesice i jetre, uzima se 100200 g svakih 3 sata i protiv unog napada. 4 puta dnevno protiv poveanog krvnog pritiska i malarije. Poslije ulja popiti malo crne kave da se ukloni lo zadah iz ustiju. MEDVJEE GROE, medvetka, planika, gornik (Arctostaphylos uva ursi L.) Ljekarniko ime: Folia Uvae-ursi To je vjeno zeleni grm koji naraste i metar visoko. Moe ga se nai po svijetlim borovim umama, na pjeskovitom i kamenom tlu. Voli otvorena sunana mjesta planinskih pre djela: Like, Bosne, Sandaka i Alpa. Odvenjeli ogranci u po etku lee na tlu, ali im se zeljasti zavreci isprave. Brojni listovi trajno su zeleni i glatki. Cvjeta od travnja do lipnja u bijelim i ruiastim cvjetiima, objeenim u grozdovima. Plod je grimiznocrvena branjava boba. List se sabire od svibnja do srpnja, sui se na umjetnoj toplini i sprema na suho mjesto.

aj od listova naroito lijei poveanu prostatu, mokrane organe, proljev, eernu bolest. Plod je zdrava boba iz koje se moe pripremiti ukusan zdrav pekmez. List se upotrebljava u obliku aja: jedaa lica lista kuha se u 4 decilitra vode 3 minute. Efikasnije je lie uzimati u obliku praka dva puta dnevno: ujutro i naveer po pola kavene lice, zalivene s malo vode kao aspirin. Lie slui kao dezinfekciono sredstvo mokranih kanala, specifino kod kroninog zapaljenja beike, i drugih bolesti. Medvjee groe sadri tanina, klorofila, glikozid kao arbutin, gorku tvar, kiseline i drugih tvari. MEDVJEI DLAN, meja apa lium L.) Ljekarniko ime: Radix Heraclei (Heracleum sphondy-

Raste uz ivice livada, na umskim putovima, uz potoke i rubove uma. Ima izbrazdanu uspravnu stabljiku koja izraste preko metar visoko. itava je biljka manje-vie kratko dlaka va. Donji listovi su krpasti do 60 cm veliki. Prema gore sve su ma nji i sitniji. Cvijet je velika kiobranasta kita s oko 20 drki. Sli an je cvijet angelike. Stabljika je uplja. Prerezana jako mirie na vrtnu mrkvu. Takav ima i okus. U obliku aja popravlja proba vu. U obliku alkoholature (30 kapljica razrijeeno s malo vo de) dva puta dnevno navodno koristi protiv impotencije. Ili kao praak 12 grama dnevno (na vrku noa). Postoji mnogo podvrsta, ali za lijek slui gore opisan s na roito otrim, ljutim i gorkim korijenom. Koristi kod padavice i loe probave. Uzima se jedna mala lica korijena usit njeno na 400500 g vode da stoji 8 sati. Pije se gutljajima preko dana. Medvjei dlan sadri arginin, glutamin, galaktan, araban dok u plodovima moe se nai dosta eterinog ulja.

MILOGLED (Sanicula europaea L.) Ljekarniko ime: Radix et Herba Saniculae s. Diapesiae Pripadnik porodice titarka (Umbelliferae). U srednjem vijeku vrlo cijenjena biljka, s kojom su se lijeile bolesti di nih organa, eluca, crijeva, razna krvarenja itd. Milogled raste u sjenovitim i vlanim umama Evrope, Azije i Afrike. Uglavnom nalazimo ga u bukovim umama. To je trajna biljka s razdijeljenim, odnosno rascijepanim li stovima i sa sitnim glaviastim titcima, u kojima su smje teni malobrojni bijeli ili ruiasti cvjetovi. Za lijek su uzimali korijen ili itavu biljku. Vjerojatno sadri saponim, te tvari koje steu. Jo i sada u narodnoj medicini koristi se za ispiranje drijela, zubnog mesa, rana. Openito je sredstvo protiv krvarenja. * MRAZOVAC, leskovik, jesenji kaun (Colchicum autumnale L.) Ljekarniko ime: Semen Colchici, Bulbus Colchici Moemo ga nai (uvijek u velikom broju) u jesen po vla nim livadama. U rujnu izbijaju iz zemlje svijetloljubiasti ili ruiasti poveliki cvjetovi. Naraste do 20 cm visine (bez li stova). U proljee istjera 23 lista (ne viih od 25 cm). Slini su listu mladog kukuruza. U sredini izmeu listova istjera tobolac koji sadri mnogo sjemenaka, koje su kad sazore tamnosmee. Tobolci se sabiru u svibnju i lipnju (prije konje sijena). Osue se na suncu. Sjemenke iz tobolca po vade se, jo dosue i spreme u limenke koje se hermetiki zatvore (ili u polivinilske vreice). Sjemenke se upotrebljavaju u obliku alkoholature 1535 kapi dvaput dnevno razrijeeno u malo vode. Lijei astmu, luenje mokrane kiseline, kroninu reumu. Sniava visok krvni pritisak. U pola litre alkohola (96% jakog) stavi se (50 g) sjemenki mrazovca i pusti da stoji 10 dana. Svaki dan treba bocu je danput protresti. Nakon toga se ocijedi i upotrebljava za spomenute bolesti. Vrlo je dobro masirati se gornjim alko holom kod bolova u kriima. Ako se eli uzimati za unutar nje lijeenje traiti nadzor lijenika.

NEVEN, prstenac, vrtni ognja (Calendula officinalis L.) Ljekarniko ime: Flores Calendulae Raste odgajan po vrtovima i grobljima. Stabljika je tek u gornjem dijelu jae razgranjena. Sva je obrasla kratkim me kim dlaicama. Svaki pojedini ogranak zavrava velikom glavicom cvijeta narancastoute boje, ija je koturica prema unutar uvinuta. itava biljka uljasto je ljepljiva i ugodno mirie. Naroito cvjetovi imaju jaki miris. Cvjeta od lipnja do listopada. Za vrijeme cvata sabiru se cvjetne latice i cijela biljka. Cvjetne latice imaju najveu vrijednost. Sue se u hladu na toplom tavanu. aj od cvjetnih latica lijek je protiv utice, bolesti bu brega, krofuloze, slabokrvnosti i ope slabosti, kod tekoa pri mokrenju, bolesti maternice, za izazivanje menstruacije. Lijei groznicu. Za vanjsku upotrebu: lijei ireve, nazebine i ranjavu kou u obliku obloga. Sitno isjeckana cijela biljka, pomijeana s jestivim lojem ili svinjskom mau (koja nije soljena), lijei ireve, liajeve (ekceme) i krofulozu. Kneipp preporua aj od nevena (10 g na 200 g vode samo da zavri) kod zapaljenja eluanih ireva, dnevno 68 puta po jednu licu. Isto tako kod otoka jetre, slezene i utice. Ako se uzme malo cvijea s liem, to kuha u mlijeku i uzi ma triput dnevno po alicu lijei krofulozne ireve i stvrd nute lijezde. Neven sadri kalendulin, eterino ulje, jedan saponin, salicilne kiseline i gorinu. OAJNICA, jetrenjaa, smrdua, gorika, marulja (Marrubium vulgare L.) Ljekarniko ime: Herba Marrubii albi Raste na suhim kamenitim krenjacima, panjacima i po red putova. Stabljika joj je uspravna i dlakava, visine do 50 cm. List bijelo-srebrn, pokriven gustim bijelim maljama. Cvijet je bijel i zbijen u male gomilice bez peteljaka, s iz gledom neprekidnog klasa. Time se razlikuje od crne ko prive. Cijela biljka ima jak i neugodan miris. Ukusa je gor kog i ljutog. Cvjeta od srpnja do rujna.

Sabire se nadzemni dio biljke i sui u hladu. Prema tvr enju dr Gostukog najlake se uzima u obliku alkoholature: 6 jedaih lica suhe biljke stavi u litru bijelog vina i ostavi 8 dana kvasiti. Od tog vina bolesnik uzima 12 decilitra dnevno. Navodno je ta biljka jedna od prvorazrednih za lije enje plunih bolesti, stanja poslije gripe, zatim u poetnoj tuberkulozi s ranama u pluima i grozniavim sta njima. Protiv malarije, tifusa i trbunih groznica. Popravlja apetit i vrlo je dobra za izbacivanje ispljuvaka. Oajnica isti krv, rastezuje, oivljava lijezde. U obliku aja jedna lica na 300400 g kljuale vode, ostaviti poklop ljeno 1015 minuta po strani. Pije se dvaput dnevno po a licu. Lijei bolesti ivaca, katar dinih organa, kaalj, katar eluca, oteenu jetru, uticu i druge bolesti. Pomijean s ko rijenom maslaka jo je efikasniji. Oajnica sadri eterino ulje, marubin, tanin i smole.

OMAN, obrati, veliko zelje, veliki korijen (Inula helenium L.) Ljekarniko ime: Radix Inulae helenii Moe ga se nai u grmlju uz ivice i putove, u blizini obra enih povrina i rubovima uma. S razgranjenom stablji kom oman naraste i preko dva metra u visinu. Listovi su veliki, jajastoovalni (poput hrena), rubovi su nazubljeni i bez peteljke. Cijela je biljka manje-vie dlakava. Ima pojedi nane velike ute cvjetove i cvate cijelo ljeto. Za ljekovite svrhe upotrebljava se korijen s podankom koji jako mirie na kamfor. Ima mrku boju, debeo je i gra nat. Prije suenja treba ga dobro oprati, uzdu prorezati i suiti na toplom zranom mjestu ili umjetnoj toplini. Zatim se sprema u limenke da ne ishlapi. Osim astme oman u obliku aja lijei kataralni bronhitis, plune bolesti, enske bolesti i iijas. Praak od omana dva-tri puta dnevno pola ajne liice pomijeamo s dosta meda ili kandis eera koristi kod svih oboljenja dinih organa i sprijeava da ena prijevremeno rodi. Oman sadri i do 40% inulina, kamfora, eterinog ulja s heleninom, smole, kiseline i drugih tvari.

NANA PITOMA, metvica, nana ljuta, paprena metvica (Mentha piperita L.) Ljekarniko ime: Folia Menthae piperitae Ovu emo biljku rijetko nai u divljini, pa se ona mora uzgajati. Uspijeva u lakem ilovastom tlu s mnogo vlage i topline. Naraste do 70 cm visine. Cvate od srpnja do kolo voza. Za vrijeme cvatnje sabire se itava stabljika. Preko ljeta sabiru se listovi. Listovi su jajasto zailjeni. Na rubo vima vrlo malo nazubljeni. Cvjetovi su u cvatu crvenkasto-bijele boje, a izbijaju u koljenima. Cijela biljka intenzivno mirie na mentol kao i nana kudrava. aj od nane upotrebljava se (uzima se) za dobru probavu, bolest ui i glavobolju. Odstranjuje suvinu kiselinu iz e luca, lijei krvne bolesti, dobra je protiv greva, premorenosti ivaca, trovanja i povraanja. ODOLJEN, macina trava, valerijana, kozli (Valeriana of ficinalis L.) Ljekarniko ime: Rhisoma, Radix Valerianae Raste svagdje po vlanim mjestima: uz ivice po livadama, u ikarama uz potoke, na kamenitim stijenama. Naraste i preko metar visoko. Postoji vie samostalnih vrsta (odlika). Stabljika mu je gola ili blizu zemlje pahuljasto dlakava. Li stovi su lepezasto perasti i razdaleko nazubljeni. Cvijet je sitan (bijel i ruiast), prijatnog je mirisa, a sakupljen je na vrku stabljike u metlastim paticima. Sabire se podanak s korijenom (biljka mora imati najma nje dvije godine). Podanak je debeo s brojnim nitastim korijeniima. Na povrini je ukastosme, iznutra je bjel kaste boje. Deblji se podanci oiste od zemlje i uzdu ra skole. Sui se na suncu ili na umjetnoj toplini i dre hermetiki zatvoren u limenkama na suhom mjestu. Odoljen lijei poremeeni krvni tok, krvni pritisak i jaa probavne organe. Lijei nervozu srca, bolesti ivaca. U obli ku tinkture naroito je sigurno sredstvo protiv ivanog uz buenja i histerije. Jedaa lica korijena, na dva decilitra hladne vode, ostavi se 10 sati kvasiti. Od tog hladnog aja uzima se 6 puta dnevno po jedau licu. Ne smije se kuhati ni prati, jer time iz biljke nestaju ljekovite tvari.

ORAH PITOMI (Juglans regia L.) Ljekarniko ime: Folia Juglandis, Cortex Juglandis fructus Orahovo stablo i njegov plod toliko su poznati, da opis nije potreban. Upotrebljava se lie i plod. aj od mladog orahovog lia, koji se jo nije potpuno razvio, lijei plune bolesti, isti krv, krofule, katar crijeva. Dobar je lijek pro tiv trakavice, upale sluzokoe. Jaa probavne organe. Lijei upalu oiju, istjeruje crijevne nametnike. Orahovo lie sui se u tankim slojevima na tavanu u hladu. Orahovo ulje na salati od krumpira 6 jedaih lica tjera trakavicu (pantljiarku). Orahovo lie slui i za ispi ranje kod bijelog pranja: 45 jedaih lica lista kuha se 5 minuta u pola litre vode i stavlja se u obliku obloga na priteve i ireve. Mladi plodovi, dok jo nisu sazreli, slue za pravljenje ekstrakta i za ukuhavanje. U orahovom listu ima mnogo treslovine i moe se ubrajati meu sredstva koja steu. Orahov plod sadri veliki postotak masnoe ak i preko 56%, bjelanevine 15%, 1213% uglji nih hidrata, 2% hranjivih soli. Orahovo ulje po vrijednosti je ravno maslinovom ulju. List oraha treba naglo suiti na suncu da ne promijeni svoju prirodnu boju. Sadri junglandin, glikozid, razne or ganske kiseline s kalcijumom, tragove eterikog ulja, bjelan evine, tanina i drugih tvari. aj se priprema ovako: lica li sta za litru vode kuhati 810 minuta. Pije se triput dnevno po alicu protiv krofula. Zelene ljuske oraha 68 g ku hati 5 minuta u pola litre vode, koristit e kod crijevnog eluanog katara i za jaanje miinog sistema. PELIN, osena, pelinek, vakenac (Artemisia absinthium L.) Ljekarniko ime: Herba Absinthii, Folia Absinthii Pelin se moe nai na neobraenim povrinama, na suhim kamenitim mjestima. U okolici Kalnika i Rijeke vidio sam mnogo pelina kako raste u divljini. Ima ga diljem nae do movine. Pelin raste na razgranatoj stabljici kao polugrm. Ima dvostruko peraste listove, gusto pokrivene srebrnasto svile nim maljama. Ima okruglaste i vrlo brojne cvjetove ute boje. Cvjeta od srpnja do rujna. Pelin je vrlo gorka biljka. Sabiru se listovi i cvjetne vrike, (gornji dio grane s cvijetom i listovima), u

vrijeme dok se cvjetovi jo nisu potpuno razvili, odnosno otvorili. Sui se u hladu. Ve i mala koliina te biljke jaa eludac, poveava volju za jelom. U malim koliinama djeluje umirujue, pa se uzi ma kao sredstvo za uspavljivanje. isti krv. Koriste ga i za enske bolesti, groznicu, bolesti jetra i bubrega. Pelin ne treba uzimati vrlo esto i dugo vremena, jer u tom sluaju izaziva glavobolju i vrtoglavicu. aj od pelina zbog gorine ne kuha se nego se pelin prelije kljualom vo dom (jedna kavena lica na 200 g kljuale vode). Pelin u obliku praka dva puta dnevno na vrku depnog noa u juhi ili inae pomijeano s jelom, vrlo dobro lijei bolesnu jetru i uticu. Pelin sadri veliki postotak gorine, zatim eterinog ulja, jabune kiseline i drugih tvari. Moe ga se upotrijebiti pre livenog kljualom vodom i u obliku praka. Ulazi u sastav mnogih trava: protiv eerne bolesti, gihta, reume, gojaznosti. Naroito dobro djeluje na bolesnu jetru, izravno djeluje na jaanje krvi i bolju razmjenu tvari. Ne pretjerivati kod uzimanja, jer u njegovom eterikom ulju ima tujana koji je inae jak otrov. Jednu licu usitnjenog pelina stavi se u litru bijelog prirodnog vina i ostavi da stoji 58 dana. Od tog lijeka uzima se triput dnevno po jednu aicu. Lijei nadi manje, tjera u i jaa sokove eluca. PETROVAC, turica, skoruica (Agrimonia eupatoria L.) Ljekarniko ime: Herba Agrimoniae Raste na sunanim mjestima uz putove, po meama. To je us pravna granata biljka visoka 70 cm. Cvate od srpnja do rujna malim utim cvjetovima koji su rasporeeni u dugakom grozdu oko same stabljike. Cijela je bilj ka dlakava s perastim listovima. Upotrebljava se protiv bolesti jetre, katara na elucu, proljeva. Izvana protiv krvarenja rana, kr varenja bubrega, protiv bolesne slezene, koe i krvotoka. Praak petrovca s vinom izvrsno je sredstvo kod oboljenja grla, bo lesti usta; protiv gihta i reume.

Ljudi koji po svojoj dunosti mnogo govore, te se tue na su hou grla i zapaljenje grla, neka u litru vode stave 10 jeda ih lica sitno isjeckanog lista od petrovca i kuhaju to dok se jedna etvrtina ne ukuha. To neka zaslade pravim peli njim medom i piju po nekoliko puta dnevno po jednu aicu. Kao oblog na otvorene rane na nogama, koje su nastale uslijed proirenih vena uzeti tri jedae lice aja pet rovca i preliti ga s pola litre kljualog bijelog vina; zatim poklopiti i ostaviti 2030 minuta. Prethodno ranu treba na mazati ribljim uljem. Svaka dva sata oblozi se mijenjaju. U obliku aja uzima se jedna lica na litru vode, kuha 46 minuta i ostavi poklopljeno po strani jo 10 minuta. Pije se triput dnevno po alicu. Petrovac ima u sebi neto eterinog ulja, dosta tanina, soli i jednu gorku tvar. PASJI DREN (Rhamnus cathartica L.) Ljekarniko ime: Fructus Rhamni catharticae Slian je krkovini s tom razlikom to pasji dren na vrhu granica ima trnje. Kao lijek upotrebljava se zreo plod koji treba osuiti. PASJA TRAVA, dvornik ptiji, oputina, troskot (Polygonum aviculare L.) Ljekarniko ime: Herba Polygoni To je niska povaljena biljka, vrlo razgranjena sa stablji kom pokrivenom sitnim lancetastim listovima koji sjede bez drke. Cvate od srpnja do rujna sitnim bijelim ili svijetloruiastim cvjetiima. Raste uz putove, pruge, dvorita seljaka i na naputenim ruevinama. Sabire se itava biljka bez korijena (za vrijeme cvatnje) i sui u hladu. Biljka (u obliku aja) lijei bolesti mokranih organa, kamence u bubrezima i mjehuru, eernu bolest, padavicu, ireve u elucu, proljev i krvotok. PERUNIKA BOGIA (Iris germanica L.) Ljekarniko ime: Rhisoma Iridis Kod nas raste vie vrsta, ali je perunika bogia najras prostranjenija. Raste po suhim breuljcima, po umskim i stinama i livadama u divljem stanju, ali se i odgaja po na im vrtovima. Naraste i do metar visoko sa sabljasto uskim i uspravnim listovima iznad kojih se razvije stabljika s veli kim modrim ili ljubiastim cvjetovima na vrhu.

Sabire se podanak bez korijena, bez prostranog pupoljka i bez kore u rano proljee ili u kasnu jesen. Sadri eterino ulje, iridina, glikozida, eera, sluzi, kroba i pepela. U lje kovite svrhe koristi se pomijeana s drugim travama u jed nakim koliinama. U obliku aja lica na 300 g kljuale vode i da poklopljeno stoji 1015 minuta. Pije se tri puta dnevno po alicu. Lijei plune bolesti, kronini kaalj i astmu. PIRIKA, pasja penica, rubetka (Agropyrum repens L.) Ljekarniko ime: Rhisoma Graminis Moemo je nai svugdje po njivama, vinogradima i uz i vice. Bijeli, puzei korijen dug je i do 30 cm sa stabljikom dugom do 60 cm iji klas nalikuje penici ili rai. Cvate od lipnja do srpnja. Korijen i podanak sabire se cijelo vrijeme dok traje vegetacija. Podanak se oisti od zemlje. Sitni se korjenii odstrane, ostalo se dobro opere i sui na suncu ili umjet noj toplini pri tednjaku. Nakon suenja dobro se zatvori u li menke. Ako se u litru vode stavi 3 je dae lice sitno isjeckanog, i u avanu dobro stuenog korijena od pirike, poklopi i polako kuha dok se pola ne ukuha, i ako se taj aj pije triput dnevno (po jednu alicu) 68 nedjelja, onda emo krv osloboditi od svake neistoe. Ovaj lijek je vrlo dobar za ienje i jaanje krvi i ivaca. Ujedno je lijek protiv raznih unutranjih upala: plua, porebrice, groznice, kalja, potekoa pri mokrenju. Na rad podstie sluznicu eluca, crijeva, jetra, slezenu i guterau. Lije i bijeli cvijet, kod ena u porodu zaustavlja krvarenje. Pirika se moe u obliku aja upotrijebiti protiv bolesti organa za disanje (astma) i za umirenje ivaca. Ne treba je predugo uzimati, jer je bubrezi ne podnose dugo. PODBJEL, lepuh, konjsko kopito (Tussilago farfara L.) Ljekarniko ime: Folia, Flores Farfarae Raste u velikom mnotvu na ilovastom tlu uz potoke, ci glane, jarke ili na prokopanom tlu kanala. Cvate u oujku i

travnju zlatoutim cvjetovima na bezlisnoj stabljici. Ima ugo dan aromatini miris slatkastog okusa. Za vrijeme cvata beru se glave bez peteljke, i to samo razvijeni cvjetii. Stariji, koji su promijenili boju, odnosno u sredini potamnjeli, ne vrijede. Cvjetovi se sue u hladu na toplom tavanu ili pri tednjaku na umjetnoj toplini od 30 C. Listovi se mnogo kasnije razvijaju, sabiru se od svibnja do srpnja. Beru se bez peteljke i sue na suncu. Dobro osu eni listovi moraju zadrati prirodnu zelenu boju. Spremiti na suho mjesto u polivinilske vreice. Cvijet i list lijee plune bolesti, izazivaju znojenje i iste krv. Lijee astmu i kaalj. Jedna lica aja prelije se sa 200 300 g kljuale vode i ostavi poklopljeno da stoji 1015 minuta. Nakon toga se oci jedi, medom zasladi, doda malo soka od limuna i pije tri pu ta dnevno po alicu. Ovako pripremljen aj isti plua, lijei gripu. Neki francuski lijenici smatraju ga specifinim lije kom protiv krofuloze. Naroito je dobar ako mu se doda malo orahovog lia. Ova mjeavina moe se i u bijelom vinu kuhati u spomenutoj dozi i piti vie puta dnevno po aicu. Kod oteene maternice ajem se natopi sterilizirana vata i poloi na bolno mjesto. Podbjel sadri: sluz, gorki glikozid, insulin, galne kiseline, tanina, holina, jabune i vinske kiseline i fitosterina. * POVRATI, vrati, umanika (Tanacetum vulgare L.) Ljekarniko ime: Herba Tanaceti vulgaris Raste u velikom mnotvu po rubovima uma, uz ivice, na oba lama potoka, poljskim meama, pored putova. Dostie i do me tar visne. To je uspravna, jaka biljka, velikih perastih listova, koji su viestruko izrezani. Ima gorko-otri miris. esto se moe nai i po seoskim grobljima. Cvjeta od srpnja do listopada u sitnim ukastim cvjetiima na vrhu stabljike, gdje obrazuje ki tu u obliku otvorenog kiobrana. Za vrijeme cvatnje sabire se i tava biljka i sui u hladu.

Pored toga to pomae istjerivanje glista, narod je upo trebljava za jaanje eluca, za tjeranje znoja. Navodno li jei bubrene bolesti i teko mokrenje. Povrati je u veli kim koliinama otrovan, pa se za nutarnju upotrebu uzima samo pod kontrolom lijenika. Uzima se 34 kapi soka na kocku eera dva puta dnev no. U obliku aja: jedna nepuna lica cvijeta s neto pelina na pola litre vode da se kvasi (ne kuha) nekoliko sati. Cvijet u obliku praka 23 g dnevno u pekmezu, mlijeku ili vinu. Povrati sadri borneola, eterino ulje s elementom tujona, tanina, smolu, glukozid tanacetin, vosak i druge tvari. * PRIMORSKI LUK (Urginea scilla L. ili U. maritime Bek. L.) Ljekarniko ime: Scillae Bulbus Nalazi se podosta po dalmatinskom kru naih primor skih kamenjara. Mnogo sam ga vidio na otoku Loinju. Lu kovica morskog luka je povelika i djelomino se nalazi nad zemljom. Slian je naem bijelom luku, a mirie na na porji luk. Cvjetovi su u grozdastoj kiti na kraju stabljike. Listovi su dugaki i lancetasti kao u bijelog luka. Svjei morski luk je tetan po ljudsko zdravlje. Upotrebljava se suha biljka u obliku praka dva puta dnevno na vrhu noa (zaliti s vo dom). Djeci se ne smije davati. Primorski luk (u obliku praka) djeluje na nepravilni kr votok, jaa i lijei srce (kao digitalis). Lijei kroninu upalu bubrega (ne smije se uzimati u poetnom akutnom stanju). Lijei jetru kao i smeuranje (cirozu) jetre, otok u trbuhu, jaa srane miie. Poveava mokrenje. Naroito koristi kod izbacivanja ureje iz krvi. U veoj dozi moe izazvati jako trovanje, stoga se lijeenje tom biljkom preporua samo uz nadzor lijenika. PRESLICA POLJSKA, konjski rep, rastavi, kositrenka, tukavac (Equisetum arvense L.) Ljekarniko ime: Herba Equiseti minoris Nalazimo je po poljima, prugama, meama, jarcima, pored rijeka i potoka. Stabljika je uspravna s tankim i brojnim listovima u prljenu, stoga je zovu i konjski rep. itava biljka sakuplja se u svibnju do srpnja i sui u hladu, kad se dobro razvije. Preslica je vrlo dobra za pojaano izluivanje mokrae, vrlo je korisna i protiv plunih bolesti i krvarenja. aj od

preslice u 810 litara vode i tim odvarom parimo bolesnika, onda je to vanredno djelotvorno sredstvo protiv tekih ne snosnih bolova i greva koji nastaju odvajanjem kamenca iz bubrega, ui i mokranog mjehura. Ako se pak kuha jedna jedaa lica preslice s jednom jedaom licom pretucanih smrekovih bobica u 3 decilitra vode pola sata i pije svakog sata po gutljaj, to jaa i isti eludac, jetra, bubrege i mokrani mjehur od kamenca i pijeska. Preslica koristi i kod tekoe pri mokrenju, te protiv svih otrovnih sokova i pli nova u tijelu. Ovaj se aj uzima natate (jednu malu licu) a preko dana ee po jedan gutljaj. Pije se bez eera, ne koliko nedjelja. Kod upale mokrane beike preslicu treba u jednakim dijelovima uzeti sa nanom i listom brljana. Preslica sadri veliki postotak kremine kiseline (i do 80%), odatle je membrana preslice jako inkrustirana kreminom kiselinom i zbog toga vrlo krhka i lomljiva. Osim toga sadri saponin ekvizetin, akonitin, jabune i oksalne kiseline, smolu i gorin. aj izaziva krvarenje ako se pije u jaim do zama i veim koliinama. Djeci koja su preboljela arlah s vodenim otokom (u slaboj dozi) mnogo koristi. Dobar je i kao oblog za kraste na glavi.

PLUNJAK, digerinjak, medunica, kudravac, zdravilna plunica (Pulmonaria officinalis L.) Ljekarniko ime: Folia Pulmonariae Plunjak raste svagdje po umama, po ivicama, meu grmljem na vlanim mjestima. Listovi su na donjem dijelu stabljike veliki i irokojajoliki, zailjeni su dugom peteljkom. Na gornjem dijelu sve su manji i sjedei bez peteljke. Biljka naraste visoko do 30 cm i sva je dlakava. Listovi su manje vie svijetlozeleno pjegavi. Cvate od oujka do lipnja razno bojnim cvjetovima u kitama na gornjem dijelu stabljike. Cvjetovi su ljevkastog oblika. Za vrijeme cvatenja sabire se cijela biljka bez korijena za jedno s mladim liem. Sui se u hladu u tankom sloju. Tre ba paziti da ne promijeni boju, jer u tom sluaju ne vrijedi. Upotrebljava se u obliku aja protiv plunih bolesti, ka lja, protiv bolesti organa za disanje, ienje krvi i slui za obnovu tjelesne snage.

Jedna puna lica aja na 300400 g kljuale vode ostaviti da stoji 1015 minuta. Zatim procijediti i preko dana piti nekoliko puta po malu alicu od crne kave. Jo je efikasnije ako je pripremljeno u jednakim dijelovima s bijelim sljezom, enskom bokvicom, a zaslaeno pravim pelinjim medom. Ako se pretvori u praak, dobar je za posipanje starih rana. Plunjak sadri vapna, preko 9% sluzi, soli, tanina. PAPRAT SLATKA, oslad, slatka bujad (Polypodium vulgare L.) Ljekarniko ime: Rhisoma Polypodii Raste u sjenovitim umama, na mahovinom obraslim bre govitim mjestima, na trulim panjevima. Zna narasti i preko metar visoko s nasaenim listovima na dugim golim drka ma. Listovi su konato perasti s duboko urezanim renjevima koji su prema vrhu sve krai. Na perastim dijelovima listova, i to s donje strane, razvijaju se u dva reda okrugle smee tvorevine u kojima se stvaraju spore. Korijen je de beo, mesnat i slatkastog okusa, stoga ga mnogi jedu i sirova. Sabire se podanak i to u ranu jesen ili proljee. Sui se na umjerenoj toplini. Upotrebljava se protiv prehlade i kalja. Naroito lui u kod utice, poveava koliinu izluene ui i mokrae. Lijei oteenu slezenu, kroninu zaepljenost, bolest jetre, eluca i bubrega. Jednu punu licu usitnjenog korijena staviti u pola litre vode da stoji 69 sati i piti bez kuhanja. Na ostatak korijena moe se naliti 200 g vode i pustiti samo da provri. Odmah skinuti, a ako se pomijea s hladnom iscrpinom, jo je efi kasniji.

* PUSTIKARA CRVENA (Digitalis purpurea L.) Ljekarniko ime: Folia Digitalis purpureae Raste po suhim obroncima planina i po umama. Kod nas se mnogo i uzgaja u ljekovite svrhe. To je dvogodinja bilj ka, naraste do metar visoko. Ima vrlo lijepe cvjetove pjega ve, crvenkaste ili grimizne boje. Sabire se lie dvogodinje biljke (im pone cvasti). Li stovi se moraju suiti naglo na umjetnoj toplini, jer se la-

ganim suenjem gubi ljekovitost. Pri tom se mora paziti da temperatura ne bude vea od 3038 C. Lie se uglavnom upotrebljava u obliku praka ili pilula protiv sranih bolesti; kod upale mozgovne opne; djeluje i na ivce krvnog sustava. Pored sporednih tvari pustikara sadri jo i tri glikozida koji su opasni otrov za srce. Treba je uzimati pod lije nikim nadzorom. POTONJAK, vrbica (Lythrum salicaria L.) Ljekarniko ime: Herba Salicariae Potonjak raste na vlanim livadama, u grabama, obala ma rijeka i movarnim mjestima. To je uspravna biljka sa slabo razgranatom golom stabljikom do metar visine. Na vrku svake grane razvijen je divan jarkocrven klas sitnih cvjetia u obliku zailjenog stoga. List je dugoljasto iljast bez peteljke i obuhvaa samu stabljiku. Cvate od lipnja do rujna. Sabire se vrh stabljike sa cvjetnim klasom i sui u hladu na zranom mjestu. Pije se u obliku aja koji se prethodno 1012 sati kvasi u vodi i u istoj kuha koji slui i za ispiranje protiv krva renja maternice. Protiv raznih upala i svraba, krvave stolice. Na pola litre vode 2 jedae lice aja kuha se 34 min, pije se triput dnevno po alicu. Ili se uzima u obliku praka ili tinkture protiv crvenila koe i ekcema, kako za vanjsku tako i unutarnju upotrebu. RABARBARA (Rheum officinale Baill.) Ljekarniko ime: Rhizoma et Radix Rhei To je viegodinja zeljasta biljka. Iz mesnatog podzemnog dijela izbijaju veliki listovi koji se koriste za varivo, poput pinata. Ima mnogo C vitamina te moe zamijeniti limun. U stvari ona je vie osvjeavajue nego hranjivo povre. Kao varivo korisno slui kod probavnih smetnji. Bubrenim bo lesnicima nije preporuljiva jer nadrauje bubrege. Za lijeenje se sabiru podzemni dijelovi od starijih biljaka. RAZLIAK, plavulja, plavica (Centaurea cyanus L.) Ljekarniko ime: Radix, Fructus, Flores Cyani coerulei To je vrlo rasprostranjena biljka koju najvie moemo nai u naim itaricama, naroito u penici. Uspravna i vrlo

razgranjena biljka do 60 cm visoka. Donji su listovi perasti, a gornji lancetasti. Cvjetovi su plavomodre glavice koje se razvijaju pojedinano na kraju stabljike. Cvate u lipnju i srpnju. Cvjetovi se sabiru i sue na hladu na zranom tavanu. Do bro osueni spremaju se u hermetiki zatvorene limenke, jer inae rado popljesnive. Cvjetovi ne smiju promijeniti svoju prirodnu boju. U obliku aja upotrebljava se protiv upale jajnika, izlu ivanja mokrae, protiv utice i zastoja u mokrenju. Za ispi ranje upaljenih onih kapaka. Spolja se stavljaju oblozi na rane. Razliak sadri: tanina, malo sluzi, voska, obojene tvari. RANILIST, ranjenik (Stachys officinalis (L) Trev.) Ljekarniko ime: Herba Betonicae Raste po umama, ikarama i rubovima uma. Naraste do 60 cm visoko. Listovi su nasuprotni. Jako nazubljeni donji listovi ima ju dugu drku, gornji su privije ni uz samo stablo, tupi, jajoliko dugoljasti. Cvijee je razvijeno u klas na vrhu stabljike. Vrijeme cvatnje je srpanj i kolovoz. Za vrijeme cvatnje sabire se list i gornji dio biljke. Ranilista 10 jedaih lica pre lije se litrom kljualog bijelog vi na i ostavi stajati 23 sata. Stav lja se u obliku obloga na gnojne rane koje dugo ne zacjeljuju, kao i na otvorene rane proirenih vena na nogama. Prethodno se rana namae ribljim uljem. Ako se uzme u obliku aja onda: lica lia i cvijea na 400 g kljuale vode, da stoji poklopljeno 10 minuta, zasla eno s medom. Pije se svaki sat-dva po jedna lica. Ako se kuha s vinom, onda se uzme 3 puta dnevno po malu licu.

RIBIZLA CRNA, grozdi (Ribes nigrum L.) Ljekarniko ime: Fructus et Folia Ribes nigri Ponajvie se odgaja po vrtovi ma, ali znade pobjei i u divljinu, gdje raste po vlanim ikarama i umama. Plod mu je crna boba, inae se ne razlikuje od crvene ribizle. Lie ove biljke kao i plod upo trebljavaju se protiv katara mje hura, tekoa pri mokrenju, a sni ava i krvni pritisak i sklerozu krvnih sudova. Lijei malariju, skorbut i reumu. Sok od plodova dobar je protiv upale dinih orga na. Ako se kora od grana kuha u vinu, lijei bolesne bubrege. aj od lia mijean s brezovim liem pol i pol efikasniji je kod tjeranja mokrae. Plod (bobice) lijei kaalj. Sok od ploda kuhan sa eerom lijei hripavac i bronhitis. Plod stavljen u rakiju (naroito komovicu) jaa cijeli organizam. ROTKVA CRNA, arapka (Raphanus sativus L.) Kad se dulje vremena jedu crne rotkve arapke, lijei se bolest bubrega. Rotkvu jesti dva puta dnevno s malo soli. Treba je nekoliko sati ranije izrezati u tanke krike da od stoji malo u soli. ROTKVICA (Raphanus sativus var. radicula L.) Ljekarniko ime: Radix Raphani Lijei zatvor, pokvareni eludac, bolesti crijeva; pomanj kanje apetita, razne pjege po koi, bolesti bubrega, dunika, slezene, kamena i pijeska u mokranoj beiki, kao i tekog mokrenja i raznih iria na koi i crvia u crijevima. Sok od rotkvice pije se po dvije jedae lice ujutro natate i naveer prije spavanje. Rotkva se na trenici to sitnije nariba i isci jedi (pritiskivanjem) preko gustog cjedila.

RUSOMACA, pastirska torbica, hou-neu, goromuk, monjak, paruka (Capsella bursa-pastoris (L.) Med.) Ljekarniko ime: Herba Bursae pastoris Raste kao dosadan korov svagdje na obraenom tlu, uz puteve i na tratinama. Na dnu stabljike ima perasto izrezane duge listove. Stabljika mu je uspravna i razgranata od sa mog dna. Na kraju pojedinih granica razvijaju se neugledni sitni cvjetii iz kojih nastaju trouglaste komuice. Cvate ci jelo ljeto. Sabire se cijela biljka bez korijena. Ree se no em iznad zemlje. Sui se u hladu na zranom tavanu. Ne smije promijeniti svoju prirodnu boju, jer u tom sluaju ne vrijedi. Upotrebljava se za lijek protiv bolesti mokranih organa i organa za probavu. Vrlo je dobar lijek kod prejake menstruacije, krvarenja maternice, eluca, crijeva i nosa. Njezina je odlika da stee: obustavlja krvarenja, ma gdje ona bila u organizmu, a ne kodi. Dr Gostuki preporua da se po receptu dra Leklerka pripremi od gornje biljke tena masa koja se uzima 10 dana dnevno po dvije kavene lice. Rusomaa poviuje niski krvni tlak. Rusomau napada neka gljivica koja biljku deformira: svine je i sva postane bijela kao kreom okreena. Tvrdi se da ba time postaje ljekovitija. Mladi listovi mogu se u proljee koristiti u doma instvu kao veoma zdrava salata. Ako se 810 lica usitnjene rusomae prelije s kljualom litrom zdravog prirodnog vina i poklopljeno kuha 1015 minuta, nakon toga pusti da stoji poklopljeno jo jedan sat, dobije se odlian lijek protiv svih krvarenja. Sa preslicom pola i pola djeluje efikasnije. Tako pri premljen aj (lica na 300400 g kuhati 23 minute) pije se triput dnevno po alicu. Rusomaa sadri glikozid, tragove alkaloida, ulja od slaice, saponina, soli, tanina i drugih tvari. RUMARIN, zimorad (Rosmarinus officinalis L.) Ljekarniko ime: Flores, Folia Rosmarini Uzgaja se po vrtovima, ali ga nalazimo mnogo i u divljini naih primorskih krajeva. Kao grm naraste i preko metar vi sine. Poto je biljka ope poznata, poseban opis nije potre ban.

Sabiru se listovi, cvjetovi i vrke od proljea do jeseni. Sui se u hladu na tavanu. Zbog jakog aromatinog mirisa, treba ga suhog drati u limenkama ili dobro zatvorenim polivinilskim vreicama. U obliku aja lijei katar probavnih organa, tjera znoj, mokrau i vjetrove. Jaa eludac, lijei bolesti bubrega, jetra, srce, reumu, kao i uzetost. Tko osjea slabost u nogama, ili ima oteene noge, neka dnevno masira noge 23 puta alko holom (pirit) u kojem se kvasilo lie rumarina. Slabi na oima neka njime masiraju sljepooice. Narod list rumarina troi kao zain u raznim jelima: stavljaju ga u ulje u kojem peku ribu. U sluajevima slabosti od prenapornog fizikog ili umnog rada, priprema se aj: u loniu vode zakuhaju se 23 listia rumarina i 2 listia pelina, to je ujedno odlian lijek za one koji boluju od crijevnog katara. Uzima se jedna alica toga aja ujutro prije jela i alica prije spavanja. aj pripremljen od 30 g rumarina u litri vode, gdje se kvasio 23 sata pa i dulje, nakon toga se procijedi i pije dvaput dnevno prije jela; taj aj podstie stvaranje eluanih sokova. Kupelji od rumarina (4 pregrti na 5 litara vode kuha se 35 minuta), lijee ireve na tijelu i kone osipe. Caj od jed ne lice na 300 g kljuale vode otvara stolicu i lijei srce. U rumarinu se moe nai: gorine, arbutina, kvercitrona, glikozid, limunske kiseline, erikolin, pektrina, eterinog ulja, smole i drugih tvari. Tinktura rumarina: 2 lice usitnjenog lia i cvijeta na litru alkohola 60% jakosti pustiti da stoji 10 dana. Nakon toga ocijediti. Od tog lijeka uzeti 610 kapi na kocku eera ujutro natate. Moe se uzeti i s medom. To je vanredan li jek protiv gihta, reume i upaljenja zglobova (artritisa). U listu rumarina ima glikozida, erikolina, arbutina, kver citrona, limunske kiseline, gorine, masti, pektina i eterinog ulja.

RUA (Rosa gallica L.) Ljekarniko ime: Flores Rosae Za lijek se upotrebljavaju samo latice tog lijepog cvijeta, koji se razvija na trnovitom grmu. Ekstrakt ruinih latica u dozama 210 g dnevno uzima se za ienje kroninih pro ljeva kod djece. Naljev od 15 g ruinih latica u litri vode vrlo je dobar za ispiranje usta i kao sredstvo protiv zapaljenja u ustima i grlu. Oblog protiv podonjaka: 30 g ruzmarinova cvi jeta dri 8 dana u litri destilirane vode. Nakon toga se pro cijedi i tome doda 30 g ruine vodice i 30 g komove ili ljivove rakije. Dobro namoen oblog u toj tekuini stavlja se na podonjake ujutro i naveer i dri 10 minuta. Ponavlja se ne koliko dana. * RUTA, rutvica, sedef, sedefi (Ruta graveollens L.) Ljekarniko ime: Folium Rutae, Rutae Herbae To je grmolika biljka koja znade narasti i do metar viso ko. Raste na mravom tlu, po kamenjarima u toplim kraje vima. Ima jajolike duge listove, trostruko perasto sastavljene. Cvate velikim uto-zelenim cvjetovima, koji se razviju u patitecima na gornjem dijelu stabljike. Rubovi latica resasto su iskidani. Cvate od lipnja do rujna. Cijela biljka ima otar miris. Za vrijeme branja preporua se na ruke navui ruka vice kako bi se sprijeila upala i osip koe. Za vrijeme cvatnje sabire se cijela biljka i sui na zra nom mjestu. Sprema se u polivinilske vreice. Ovu biljku mnogo preporua Kneipp. Koristi se u obliku aja: etvrtinu male kavene lice na litru kljuale vode. aj je protiv naglog kucanja srca, greva u elucu. Grije i umi ruje. Protiv navale krvi u glavu, potekoa pri disanju. Iza ziva priliv krvi u maternicu. Protiv nesanice, reumatinih bolova i konih bolesti. Smije se uzimati samo u navedenoj koliini, jer je u ve im dozama otrovan. Trudne ene mogu pobaciti. Treba ga uzimati samo pod kontrolom lijenika. Ruta sadri rutin, eterino ulje, kumarin, jabune kiseline i gorinu.

SLJEZ CRNI, guje cvijee (Malva silvestris L.) Ljekarniko ime: Folia Malvae, Flores Malvae Nalazimo ga svagdje u blizini naselja, po naputenom zem ljitu, jarcima i izmeu ruevina. Listovi su bubreasti s nekoliko krpa, na rubu nazubljeni ili narovaeni. Dva do etiri crvenoljubiasta vrlo lijepa cvijeta, isprugana tamnim plaviastim prugama, rastu iz pazuca listova. Sabire se cvi jet i list kad je biljka u punom razvoju. Sui se u hladu. Osu enu biljku treba uvati u zatvorenim limenkama na suhom mjestu, jer navlai vlagu. Korijen se sabire u proljee i je sen. Dobro oien i opran preree se i sui na umjetnoj toplini. Cvijet i list lijei (kao aj) bolesne probavne organe i kaalj, pospjeuje izbacivanje ispljuvka; sredstvo su protiv hemoroida, ireva, katara plua; za ispiranje grla, oi i uha. U istu svrhu slui i korijen (uz mjeavinu). Crni sljez ima mnogo sluzi i neto tanina, dok cvijee sa dri jedan klorid koji se pretvara u malvidin i glukozu.

SLJEZ BIJELI, ajbi, veliki sljez (Althaea officinalis L.) Ljekarniko ime: Radix, Folia, Flores Althaeae Raste u jarcima uz ceste, uz obale rijeka, na vlanim mjestima. Naraste do jedan metar visoko. Listovi su jajoliko iroki i meko barunasto dlakavi. Rubovi lista su narovaeni. Imade vrlo lijepe svijetloruiaste ili bijele cvjetove, koji ine nakupine u pazucima listova. itava je biljka meko dlakava. Lie i cvijet sabire se za vrijeme cvatnje i sui u hladu na tavanu. Korijen se vadi u proljee i jesen: dobro se oisti, po sre dini proree i naglo sui pri umjetnoj toplini do 40 C. Prije upotrebe korijen se oguli i isjee u sitne kockice. Mora imati lijepu izrazito bijelu boju. Svi spomenuti dijelovi se upotrebljavaju i kod plunih bolesti. (Korijen je najljekovitiji.) Osim toga sljez lijei ka alj i upalu grla ispiranjem dobar je lijek protiv pre komjerne kiseline u elucu, lijei bolest mjehura i ira u elucu (kad se smijea sa drugim biljkama).

U obliku aja 12 lice na 400500 g staviti u mlanu vodu i ostaviti 2 sata da se kvasi. aj je dobar kod crijevnih, plunih, bubrenih bolesti i bolesti krajnika. Ako se priprema aj od lia, onda jedna lica aja prelije se s 200300 g kljuale vode i pije gutljajima. Bijeli sljez sadri: asparagin, dosta masnog ulja, eer, sluzi, kroba do 30%. SAPUNIKA, vuji lisac, slinarica, belonoga (Saponaria offi cinalis L.) Ljekarniko ime: Herba i Radix Saponariae Raste kraj rijeka, potoka i puteva na pjeskovitom tlu (u velikim koliinama naroito u Banatu). Naraste u visinu do 75 cm. Ima ovalne listove, dugoljaste ili lancetaste s dva do pet rebara. Ima i velike lijepe cvjetove bijele ili svijetloruiaste boje, u kiti na kraju cvjetne stabljike s malim kopljastim zatitnim listiima. Sabire se lie od biljke druge godine (u srpnju ili poet kom kolovoza) kad je u punom razvitku (kad biljka hoe da procvjeta). Sui se u hladu gdje ima dovoljno propuha. Kori jen i podanak sabiru se u jesen prve godine ili u proljee dru ge godine, sue i veu u male svenjeve koji se objese na zranom mjestu. Lie, podanak i korijen upotrebljavaju se za lijeenje za starjelih konih bolesti (kad se koa ljuti) i reumatizma. Lijek promie promjenu tvari u organizmu. Inae je sredstvo koje tjera na znojenje. Naroito je dobar za ienje krvi. Ne smije se pretjerivati u dozama, jer mogu nastati neu godne posljedice. Doza: jedna lica aja prelije se s pola litre kljuale vode.

TRENJA (Prunus avium L.) Ljekarniko ime: Stipites Cerasorum U 200 g vode ili mlijeka stavi se mala lica peteljki od treanja i kuha 12 minute. Lijei zapaljenje bubrega, do bro je protiv bubrenih kamenaca i za obilnije mokrenje. Vrlo je dobar kod zatvora mokranih kanala. STOLISNIK, hajduka trava, spori, kunica, kostrijet (Achillea millefolium L.) Ljekarniko ime: Flores, Folium, Herba Millefolii Raste svagdje po livadama, meama, panjacima i uz pu tove. To je uspravna biljka visoka do 80 cm. Ima mnogo perastih listova. Cijela biljka je vrlo ugodnog mirisa. Mnogo brojni sitni cvjetovi ili su bijeli ili purpurno crveni. Ima 56 okupljenih u gustoj nakupini na vrhu stabljike u zrakastoj kiti. Sabire se gornja polovica ili treina biljke u vrijeme kad su cvijet i biljka potpuno razvijeni. Cvate od proljea do je seni. Sui se u hladu. Stolisnik u obliku aja upotrebljava se protiv krvarenja, eluanog i crijevnog katara, za ienje krvi. Lijei uljeve (hemoroide), jaa organe za probavu. Lijei jetra, bubrege, reumu. Narod ga mee s nekim drugim travama u rakiju. Ako u litru vina stavimo 1830 g stolisnika i pustimo da stoji desetak dana, tvrdi Kneipp, te ako od tog vina dnevno popijemo 23 aice, ono lijei unutarnje rane ma gdje one bile kao i sve ozljede. Dobar je i protiv usirene i ustajale krvi u organizmu. Stolisnik sadri eterino ulje, ahonitinsku kiselinu, ahibein, cimola, smole, soli, tanina i drugih tvari.

TUT (Portulaca oleracea L.) Potjee iz Azije gdje se odavna upotrebljava kao hrana. U junoj Evropi pa i po cijelom svijetu proirila se kao korov ili kao uzgajana biljka. To je jednogodinja puzava biljka, ija stabljika u visinu naraste 1020 cm. Nalazi se po oranicama, putovima i zido vima. Listovi su okruglasti ili dugoljasti, debeli, mali i me kani. Cvjetii mali i uti. U Dalmaciji se priprema za jelo i to juhe, salate ili varivo. STEA, srebrenka, trava od greva, gusja trava (Potentitla anserina L.) Ljekarniko ime: Herba, Radix et Folia Anserinae Podanak istjera vie pernatih po ivici nazubljenih listo va, koji su na naliju bijelim pustom pokriveni. Istjera duga ku golu stapku na ijem se kraju razvije po jedan uti cvijet. Cvate od svibnja do rujna. Raste po grabama, uz zidove, na livadama i putovima. Za vrijeme ljeta sakuplja se lie i sui u hladu. aj od lia upotrebljava se protiv greva u prsima, elucu, crijevi ma, naroito protiv greva srca. Najbolje je pripremiti ga: 1 lica lia stee, pola lice matinjaka, kuha se u alici mli jeka 5 minuta. Kad je procijeeno doda se 30 kapi tinkture od valerijane. Koristi i kod rastrojenih ivaca. U istu svr hu slui i petoprsta (Potentilla erecta). Pored zasienog etera tormentola sadri i taninske kise line kao i drugih tvari. SRENJAK, srenica, trava od srca (Polygonum bistrota L.) Ljekarniko ime: Radix Bistortae Sadri preko 16% tanina koji jako stee, dosta kroba i krea. To je trajna biljka i po koliini tanina kao i trava od srca 18% (steom), jedna od najaktivnijih biljaka zbog pri sutnosti tanina. Korijen joj je vijugast, jak i slii broju 5. Izvana je sme, a iznutra slii mesu. Mnoi se tako da iz vo rova na korijenu izbijaju izbojci, koji se razviju u nove ko-

rijene od kojih svaki samostalno ive za sebe. Srenjak se i sa sjemenom moe mnoiti i to odmah u jesen im sjeme sazri, treba ga posijati na uzorano tlo. Korijenje se vadi u studenom-prosincu, opere i brzo sui. Stari korijen gubi od svoje ljekovitosti. Naraste i preko metar visine, a listovi su dugaki, kopljasti, pri dnu imaju jo duu drku, gornji su listovi kao i u potonjaka: obuhvaaju biljku i ui su. Li stovi su s gornje strane tamno zeleni, a odozdo sivo zeleni. Srenjak cvate ruiasto-bijelim cvjetiima kao klas na vrhu stabljike s vrlo prijatnim mirisom. Raste po planinskim liva dama i panjacima. Upotrebljava se u obliku aja, 2 lice usitnjenog korijena (50 g) za litru mlake vode, ostaviti da stoji 23 sata pa i dulje. Nije ga dobro kuhati zbog prisutnosti kroba. Lijei krvarenje, proljev (ispire se zadnje crijevo kod dizenterije i proljeva). Cijeli crijevni trakt podstie na rad, lijei krvarenje, bolesti sluzokoe. Pije se 23 alice dnevno u obliku aja. Kao praak uzima se na vrku noa i popije s vodom ili mlijekom i to prije jela 2 puta dnevno. Moe da poslui kao preventiva od pobaaja. Protiv dizenterije 8 g na litru vode. Lijei trule rane u ustima i ranice. Uzima se aja tri puta dnevno po tri lice. Dobar je i protiv slabokrvnosti.

TRAVA OD SRCA, trava od srdobolje (Potentilla tormentilla L.) Ljekarniko ime: Rhizoma Tormentillae Raste na livadama, panjacima, po brdima, uz jarke, ru bove uma i putova. Cvate od svibnja do kolovoza zlatoutim pojedinanim cvjetiima na vrhu stabljike s 4 latice. Donji su listovi s kratkim drkama, gornji su prirasli uz samu stabljiku; duboko su urezani i 45 puta rasporeni. Sabire se mlado lie u proljee i jesen. Podanak je debeo i drvenast. Na prelomu je ruiast i tamnosme. Prije sue nja korjenii se odstrane, podanak opere i sui na suncu ili umjetnoj toplini.

Podanak se upotrebljava u obliku aja: na litru vode sta vi se 3 jedae lice aja i kuha 45 minuta. Pije se triput dnevno prije jela. Vrlo je dobro sredstvo protiv proljeva, greva u crijevi ma, krvarenja, izvana za zaustavljanje krvi, za ienje plua od sluzi; ispiranje rana, osipa na licu. Podstie na rad probavne organe. Dobar je protiv vodene bolesti i utice. Kada se ovaj aj kuha sa pola vina i pola vode, odvaja iz tijela sve otrovne plinove i sokove. Cisti jetra i plua, lijei povratnu groznicu i uticu. ajem od 10 g korijena na pola litre vode ispiru se podbule i upaljene oi, rane, irevi i ote ene lijezde. Protiv kostobolje dobar je vru oblog od 30 g korijena i etvrt litre vinskog ili obinog octa kuhan 3 5 minuta. ireve, liaj i rane dobro je oblagati istom svinj skom masti pomijeanom, sa u prah, istuenim i prosijanim korijenom stee. Mladi suhi listovi mogu posluiti umjesto ruskog aja. U pola litre alkohola 60% jakosti stavi se puna lica usit njenog korijena trave od srca i ostavi na toplom mjestu da stoji 10 dana. Uzima se vie puta dnevno 2025 kapi na koc ku eera ili u malo vode. S ovim lijekom moe se lijeiti stoka ako ima proljev naravno daje se jaa doza. Kod kr varenja Kneipp preporua na 10 g usitnjenog korijena litru vode. U poetku treba uzeti svakih 20 minuta po licu, ka snije svaki sat po licu. SURUICA (Filipendula ulmaria (L.) Maxim. Spiraea ulmaria L.) Ljekarniko ime: Flores Spiraeae Diuretik, tonik, adstrigens, diaforetik. Ostala narodna imena: Blaga jabuka, buditeljica, oslad, osinka, sraica. Viegodinja zeljasta biljka sa uspravnom stabljikom vi sine 2 m. Listovi su perasto podijeljeni, a na rubu nazubljeni. Bijeli ili ukasto-bjeliasti cvjetovi su sitni i mirisni skupljeni sastavljeni cvat. Cvate tokom ljeta. Naroito cvjetovi se koriste protiv bolesti mokranih or gana. aj za ienje krvi. Podzemni dijelovi sadre treslo-

vine, te se koristi kao lijek protiv proljeva i krvarenja. Kori sti se kao lijek za dine organe, skrofulozu, reumu, gripu i sl. Esencija korijena slui u homeopatiji za bolesti srca, bubrega i mjehura. Cijela biljka sadri glikozid gauterin, a u korijenu i cvjetovima je postotak eterinog ulja (2%). Sa dri i male koliine salicila. Koristi se i protiv akutnog i hroninog reumatizma, protiv uloga (gihta) i gojaznosti. TAVELJ (Rumex obtusifolius L.) Ljekarniko ime: Radix Lapathi Raste posvuda na vlanim livadama u velikim koliinama, naraste i do metar visine. Ima duge ovalne listove poput hrena. Na stabljici, naroito na kraju, razvije se klas sitnih zelenkasto-crvenkastosmeih cvjeti a. Kad sazore, postanu posve smei. List se sabire u proljee, a plod prije nego li sazori. Sui se u hladu. Plod se upotrebljava u obliku aja protiv proljeva jedaa lica kuha se 2 minute u 2 deci litra vode. Lie se uzima protiv slabokrvnosti, zbog A i C vitami na, kombinacije fosfora i eljeza. Narod koristi aj od lia i pro tiv hemoroida, za bolju probavu i apetit. Osobe koje naginju na stvaranje kamenca u bubrezima neka ga ne uzimaju. TRNINA, trlinka, crni trn (Prunus spinosa L.) Ljekarniko ime: Flores et Fructus Pruni spinosae Trnina je gust grm, raste po ivicama panjaka, krevi nama i rubovima uma. Na trnovitim gustim ograncima ra stu naopako mali jajoliki listovi, koji su na rubovima na-

zubljeni. Cvjetii su sitni, bijeli u velikom broju. Plod je tamnoplava kotunica veoma trpka i kisela okusa. Cvijet se sabire od oujka do konca travnja, a plod u jesen kad sazori. Cvjetovi u obliku aja dobri su protiv kalja, za ienje krvi, sredstvo su za laki otvor, protiv bolesti organa za di sanje, bolesti plua. Zreli plodovi lijek su za eludac, protiv proljeva, bolesti bubrega i mjehura. U obliku aja uzima se nepuna lica na 300 g kljuale vode. Pije se jedna alica dnevno ili preko dana gutljajima. Uzi ma se u jednakim dijelovima s kaduljom, preslicom, ruma rinom i pelinom (pelina se uzme pola doze). Trnina sadri: tanin, gorku tvar, cianovodine kiseline, soli, benzoldehida i drugih tvari. IPAK, pasja rua, divlja rua (Rosa canina L.) Ljekarniko ime: Fructus Cynosbati Raste po krevima, ikarama, ivicama panjaka i uma ma. Vrlo razgranati grm naraste i do 2 metra visine. Listovi su jajoliki i otro nazubljeni. Cva te u kasno proljee s lijepim ru iastim ili bijelim ruicama. Plod je duguljast, vrlo lijepe cr vene boje, pun je dlakavih ko tica (plodova). Sazrijeva od rujna do sredine studenoga. U proljee sabiru se latice pri je nego se potpuno razviju. Od njih se (sa ostalim ruinim lati cama) priprema slatko (dem) koji danas znade pripremiti sva ka domaica. Od tog dema bo lesni na pluima uzimaju tri pu ta dnevno po malu liicu u ko ju se stavi prstovet praka od preslice. Ovaj lijek lijei sve plune i unutarnje bolesti. Iz zrelih plodova povade se sjemenke (plod) i od mesna tih dijelova skuha ukusan pekmez koji sadri veliki postotak C vitamina. Sjemenke se operu od dlaica i dobro osue. Od

njih se priprema zdrav aj kao lijek protiv groznice, kamenca u bubrezima, crijevnog katara, bolesti mokranih organa (na roito mjehura) hripavca i vodene bolesti. Ako dijete plae i nee da spava, stavi se ispod jastuka (pod glavu) dvije-tri iarke divlje rue i dijete e dobro spavati. IMIR, pukan (Buxus sempervirens L.) Ljekarniko ime: Folia Buxi imir se uzgaja po vrtovima i grobljima, ali odatle zna pobjei u prirodu gdje podiv lja. Sabire se lie jer ono lijei bolesti une kesice, boginje; upotrebljava se kao sredstvo za otvor, a naroito je dobar protiv povratne groznice. Lije i jetru, slezenu, kamence iz bacuje iz unih kanala, poja ava stolicu, pomae luenje ui u crijevu. Lijei malariju: dobro je sredstvo za izbaciva nje znoja (u obliku aja 2 je dae lice na pola litre vode dobro zaslaeno). Kod une bolesti najbolje je uzimati u obliku alkoholature 1 : 10, dva puta dnevno prije objeda i ve ere po 2530 kapi, dobro raz rijeeno u malo vode. Treba oprezno uzimati, jer izaziva po baaj, proljev i greve u elucu. VERBENA, spori, eljezarka (Verbena officinalis L.) Ljekarniko ime: Herba Verbenae Nalazi se svagdje po livadama, uz putove, na panjacima, strnitima i rubovima uma. Naraste visoko do 70 cm. Ima uspravnu etverouglastu stabljiku. Ona je gola s razgranatim dugim granama, s dugoljastim jako nazubljenim nasu-

protnim listovima. Cvjetovi su maleni svijetloljubiaste boje, sloeni na gornjem dijelu u klasove. Za vrijeme cvata sabiru se listovi i vrike zajedno sa cvje tovima. Cvate itavo ljeto. U obliku aja lijei bolesti jetre, nervozu, reumu, slabost probavnih organa, neuralgiju, bolove u krstima i glavi. Ko risti protiv tekog disanja, kamenca u bubrezima i groznica. Biljka se mora oprezno upotrebljavati: u svjeem stanju moe izazvati pobaaj. Suenjem biljka gubi na jaini svog djelovanja. Dvije jedae lice aja kuha se 23 minute u pola litre vode. Kod jakih neuralginih bolova (migrene i bolova u glavi) preporua se aj kuhati u mlijeku s lanenim branom i obloge stavljati na bolna mjesta. U litru bijelog vina stavi se 5 lica usitnjene biljke i ostavi da stoji 30 dana. Nakon toga se ocijedi i pije vie puta dnevno po aicu. Tjera kamence i mokrau, lijei uticu, trule u ustima. Kao praak dva puta dnevno na vrku noa slui za gornje bolesti. * TATULA, datura, kunjak (Datura stramonium L.) Ljekarniko ime: Folia, Semen Stramonii Raste na naputenim zemljitima i razvalinama u veli kom mnotvu. Ima golu, vrlo razgranatu stabljiku koja nara ste i do visine metra. Listo vi su veliki jajasti, a rubovi razdaleko jako nazubljeni. Cvjetovi su bijeli i veliki uspravno obrnuto zvonasti s pet nabora; unutar tuljkastog cvijeta nalazi se pet pranika i jedan tuak kojem je plodnica narasla. Plod je velik bodljikavi tobolac s mnogo sjemenaka. Cvate kasno u ljeto. Listovi se beru kad je biljka u pu nom cvatu. Ne beru se li stovi s one stabljike iji su cvjetovi uvenuli. Plod se be re ujesen kad je zreo. Bilj ka je otrovna kao velebilje,

te se listovi i sjemenke upotrebljavaju ne samo za lijeenje astme, nego i za lijeenje ivaca. Na doziranje treba strogo paziti; uzimati najvie jednu desetinu grama, i to pod kon trolom lijenika. U sebi sadri otrovne biljne baze, slino otrovima velebilja. U daturinu liu nalazi se od 0,30,50 hiosciamina, atropina i skopolamina. VRISAK PRIMORSKI, bresina, oepek (Satureia montana). Ljekarniko ime: Herba, Folia Satureiae Raste na vapnenastom suhom tlu, naroito uz obalu Ja drana. Naraste visoko do 35 cm. To je uspravna razgranata biljka s uskim gotovo zailjenim listovima, po dva naspramno. itava je biljka maljava s kratkim dlaicama i lijez dama eterinog ulja, aromatinog i jakog mirisa. Cvate od srpnja do konca listopada u sitnim bijelim ili ruiastim cvjetiima sakupljenim u pazuhu listova. Za vrijeme cvata sabire se itava biljka bez odreenih dijelova. Sui se u hladu i sprema u polivinilske vreice ili limenke da ne ishlapi. Navodno sami listovi imaju veu vrijednost. U obliku aja tjera gliste, izluuje znoj. Umiruje ivce, lijei bolesti bubrega, potie spolni nagon. Mnogo se upo trebljava kao zain raznim jelima. VIDAC, vidova trava, smetlika (Euphrasia officinalis L.) Ljekarniko ime: Herba Euphrasiae Raste u svijetlim umama, na umskim livadama, po su him obroncima, sunanim livadama, vritinama i po breulj cima uz prugu. Visok je 1225 cm; razgranjen sa prilino nazubljenim jajolikim listovima koji sjede na stabljici. Cvje tovi su na bazi latica bijeli s ljubiastom ili utom pjegom pri dnu. Rijetki su i smjeteni na gornjim granama stabljike. Za vrijeme cvata sabire se itava biljka od poetka lipnja do rujna i sui u hladu na zranom mjestu. Upotrebljava se u obliku aja kao lijek protiv nahlade u vratu, za ispiranje oiju kod slabog vida, protiv bolesti or-

gana za probavu. Protiv promuklosti i kalja. Protiv glavo bolje u obliku alkoholature 1 :10, do 30 kapi razrijeeno u malo vode 2 puta dnevno. VODOPIJA, cikorija, enetrga, utinica, potronik (Cichorium intybus L.) Ljekarniko ime: Radix, Herba Cichorii To je korov kojeg moemo nai svuda po naoj domovini, i to kraj putova, uz ivice, po neobraenom zemljitu, po livadama. Uzgaja se mnogo i kao pitoma biljka za tvornice koje korijen pre kao dodatak kavi (cikorija). Vodopija ima dugu uspravnu stabljiku, visoku i do metar, koja je samo na gornjem dijelu razgranata. List je dugo ljast bez peteljke, cvjetovi veliki i lijepi jasnoplavi. Korijen je vretenast, valjkastog oblika, slii vrtnom perinu. Sabire se list, cvijet i korijen. Korijen u proljee i jesen, a i tava biljka cijelo ljeto za vrijeme cvatnje. Sui se na toplom ta vanu. Svi su dijelovi vodopije ljeko viti, naroito protiv bolesti jetre, slabe probave, utice, bolova u elucu, protiv povratne groz nice, bolesti mjehura i eerne bolesti. Mladi list vodopije dobra je hrana u naem domainstvu. (Prilog 29) * VELEBILJE, luda trava, vuja trenja, norica (Atropa belladonna L.) Ljekarniko ime: Folia, Radix Belladonnae Velebilje je jedna od najotrovnijih naih biljaka. Raste po krevinama i umama naeg planinskog podruja. Zna na rasti i preko metar visoko. Vrlo je granato s uspravnom i malo pahuljastom stabljikom. Lie je jajasto i veliko, nailjenog oblika bez zubaca (s kratkom drkom). Cvjetovi su veliki, cvjetasti, smeeljubiaste boje na kratkim drka-

ma. Svi su dijelovi biljke veoma otrovni. Treba je uzimati samo pod nadzorom lijenika. Za lijeenje se najvie sabiru listovi i to od srpnja do kolo voza t j . kada plod velebilja poinje dozrijevati. Listovi se moraju suiti u hladu u tankom sloju kako bi zadrali zelenu boju. Korijen se vadi u proljee, isti od zemlje i sui razrezan na manje dijelove. Lijei astmu, hripavac, neuralgiju, eluane bolesti, crijeva i mokranu cijev. Obzirom na veliku otrovnost ove biljke, neophodno je poslije svakog sabiranja dobro oprati ruke. ZEJA STOPA, blaenak pravi, carevo oko, uti karanfili, (Geum urbanum L.) Ljekarniko ime: Rhizoma, Radix Caryophyllatae Raste po grmovima oko sela, u svijetlim umama, sjenovitim mjestima. Ima uspravnu stabljiku visoku do 60 cm. Ja sam je mnogo naao u hrastovoj umi u blizini Bjelo vara. Listovi su nasaeni na dugake drke i ute su boje. Tukovi rastu i dalje, nakon to je cvijet ocvao, i pretvaraju se u plodie koji su snabdjeveni crvenkastosmeim kuki cama. U proljee i jesen sabire se korijen sa podankom, a cvje tovi i itava biljka im procvate. Sui se na umjetnoj to plini. U obliku aja: 2 jedae lice kuha se 35 minuta u 3 deci litra vode. Dobar je lijek protiv eluanih nerava, slabog rada crijeva, kod bronhija, dizenterije i bolesti jetre. Lijei reumu i glavobolju. Zeja stopa djeluje na stolicu, rastvara sluz, tjera znoj. 10 g korijena kvasi se nekoliko sati u 200300 g vode, zatim se stavi na tednjak i im prokljua, odmah se skine i pusti poklopljeno stajati 10 minuta. Pije se dnevno po alicu. Tinktura: u pola litre dobre jake komovice stavi se 50 g korijena da stoji 10 dana. Od te alkoholature uzima se tri put dnevno po 68 kapi s malo vode. aj i kapljice koriste kod eluanih tekoa, krofuloznih ekcema, liajeva, rana. aj se moe koristiti i kod trulei u ustima.

ZEJI TRN, kalj, gladi (Ononis spinosa L.) Ljekarniko ime: Radix Ononidis Raste podjednako kako u niim tako i u brdskim podru jima na pjeskovitom tlu, naroito na mravim panjacima, livadama i rubovima uma. To je trajno zeljasta biljka, a naraste visok do 50 cm. Grane imaju otre bodljikave iz danke. Na granama ima malo lia. Dok su mlade, grane su pokrivene svilastim dlaicama. Stabljika je ukastobijela. Iz pazuca listova tjeraju brojni ogranci na kraju su snabdjeveni bodljikom koji takoer imaju listove. Cvje tovi se nalaze na kraju trnovitih izdanaka i grimizno su cr vene ili ruiastoljubiaste boje. Cvate itavo ljeto sve do jeseni. Sabire se korijen viegodinje stare biljke, podanak i cvi jet. Korijen sa podankom se opere, raskoli i dobro osui na suncu. Sui se u tankim naslagama. aj od korijena i cvijea tjera mokrau, isti krv, lijei katar mjehura, reumatizam i giht. Vrlo je dobar protiv bo lesti srca, podstie bubrena tkiva na rad, uveava krvni pri tisak. Lijei oboljele bubrege, kao i nateene noge i trbuh. Cvijet se bere neto prije nego se razvije. Stari cvjetovi mogu da izazovu bol u elucu. Cvijet se priprema u obliku aja: 3 jedae lice na litru kljuale vode. Pije se triput dnevno po alicu. * ZEJI TRN UTI, (Sarothamnus vulgaris, Wimmer) Ljekarniko ime: Herba, Flores Genistae Naraste visoko i do dva metra. Stablo mu je uspravno, otrih rubova s golim granama. Sitni trolisni listii obrnuto su jajasti s peteljkom, poredani su u vidu spirale, meko su dlakavi. Cvijee je zlatno uto u dugakim grozdovima i pri jatnog mirisa. Cvjeta svibanj-srpanj. Plod mu je crna plo snata mahuna po rubu dlakava i puna sjemenki. Sadri ete rino ulje, alkaloid spartein, boju, gorinu i tanina. Cvjetne granice upotrebljavaju se za jae mokrenje, i enje krvi i kod bolesnih bubrega. Uzima se nepuna lica na 200300 g kljuale vode da stoji poklopljeno 1015 mi nuta. Nakon toga se ocijedi i pije 34 alice dnevno, Cijela biljka u obliku aja smanjuje krvni pritisak, proiruje krvne sudove. Radi otrovnosti biljku treba upotrebljavati oprezno i uzi mati samo pod kontrolom lijenika.

ZIMZELEN, mala pavenka (Vinca minor L., V. major L.) Ljekarniko ime: Folium Vincae Raste po parkovima, grobljima, vrtovima i ukrasnim i vicama kao niski grm. Ima vjeno zeleno lie koje se sabire u proljee i sui na umjet noj toplini. Uzima se jedaa lica na 23 decilitra vode i kuha dvije minute. Lijei plune bolesti, naroito krvarenje, uljeve, katar eluca, pro irenje eluca. Popravlja sluzokou. Moe se uzeti i u obliku praka po pola kavene lice, dva puta dnev no. Vrlo je slian imiru, pa treba paziti da se s njim ne zamijeni, iako i imir slui kao lijek. Zimzelen re gulira menstruaciju. UTIKA, imirka, uti ipak, trpka utika (Berberis vul garis L.) Ljekarniko ime: Radix, Fructus Berberidis, Cortex Berberidis radicis utika raste na sunanim mjestima po kamenitim bre uljcima, meu ikarama, uz puteve i rubove uma u svim naim krajevima. Naraste od 13 metra visoko, s povijenim vitkim granama, sivom korom i utim drvetom iznutra. Zelenosivo lie je sitno nazubljeno vrsto, obrnuto jajastog oblika i lei na kratkim peteljkama u upercima iz kojih iz rastu po jedan ili dva trna. Cvate od travnja do srpnja u ma lenim utim cvjetiima koji su sloeni u visee grozdove. Plod je duguljasta oblika i crvene boje. Ljeti se sabire lie, kora s grana i korijena, a zrele bobe u jesen. Sui se na sun cu ili na umjetnoj toplini. Cijela biljka upotrebljava se kao lijek protiv slabe pro bave, utice, bolesti jetara i bolesti bubrega. Iz zrelih plodova priprema se sok za limunadu, jer sadri limunske kiseline.

UVANJE ZDRAVLJA

HIGIJENA Higijena je nauka o zdravlju. Higijena prouava utjecaj hrane na zdravlje radnih ljudi. Ona spada u preventivnu me dicinu, za razliku od kurativne koja lijei bolesti. Higijena se bavi korisnim i tetnim utjecajima na zdravlje. Ispituje pro bleme ovjeje okoline. Moderna medicina nastoji lijeiti tako da se povea snaga cijelog organizma i trai potpuno izljeenje u trajnoj pro mjeni ivota. Tako prirodan nain ivljenja dobiva ire zna enja i openitiju vrijednost. Temelj za obnovu tjelesne snage trai se u hrani. Stoga bi bilo potrebno da se i na tom polju provede revolucija, tj. prirodna ishrana. Nain ishrane vaan je za pravilan odgoj tijela kao i prirodan nain ouva nja zdravlja, odnosno lijeenja. Ve i sama otkria u kemiji dokazuju da je biljka prvi akumulator energije i da sadri sve elemente koji ulaze u sastav ivotinjskog tkiva. ivotinja ne stvara nego crpi ener giju organske materije iz biljnog carstva. Biljka gradi or gansku hranjivu eliju dok je ivotinja samo preinauje. Biljka, sakupljajui sunanu energiju, koncentrirala je toliko snage da moe posluiti kao najii izvor hrane. Treba znati da su biljke, plodovi, voda, suneva toplina i svjetlo prvi imbenici energije i vitalnosti; dok meso, alkohol mogu da izazovu asovitu snagu i uzbuenje, ah zatim ubrzo dolazi iznemoglost. Po znanstvenoj analizi utvreno je da su nae zubalo, je zik, eludac, duina crijeva, mlijene lijezde, kao i ostali unutarnji organi ureeni za prehranu plodovima, a nikako ne za prehranu mesom ivotinja. Mokrana kiselina je posljedica nepravilne izmjene tvari i glavni uzronik veine bolesti. Nastaje vikom bjelane-

vina koje su sadrane velikim dijelom u mesu. Uvijek se u krvi nalazi stanovita normalna koliina mokrane kiseline, ali kad ona prelazi svoju normalu, onda se mokrana kise lina zajedno sa svojim dijelovima krvi pretvara u jednu vr stu sluzne ljepljive mase. Ova masa puni kapilare krvnih i limfnih sudova. U takvom sluaju truje se krv, nastupa slabokrvnost. Meutim, ponajvea nesrea je u tome to prevelika koli ina mokrane kiseline utie i na psihu bolesnika: dovodi ga do tromosti (zbog oteavanja krvotoka u cijelom organiz mu). Tako danas veina ljudi umire dva tri puta ranije, to se ne bi dogodilo da su ivjeli prirodno. Meso uzbuuje bez obzira na spol i starost. Donosi razne bolesti koje se ne javljaju kod biljne hrane, jer je ona prvo razredna i prirodna. Dakle, meso treba jesti vrlo ogranieno. Fosforna kiselina je vaan imbenik kod stvaranja ivaca i kosti. U biljnoj hrani ima je dvaput vie nego u mesu. Biljna je hrana potrebna naroito djeci koja za svoj razvitak trebaju fosfora. Neki ljudi vjeruju da e biti zdraviji ako to vie jedu. Meutim, djelovanje je ba suprotno: stvara se poremeaj u probavnim organima, zatim se razbole jetra, bubrezi, u i na kraju itav organizam. Ne smije se jesti dok se eludac nije ispraznio. Tko opte reti eludac, nee ostati dugo zdrav. Nastat e katari eluca i crijeva poremetit e se zdravlje. eludac i crijeva zahti jevaju tonost, naroito izmeu dva obroka, ali se ni tom prilikom ne smiju preopteretiti hranom i piem. Ba stoga elimo li ostati zdravi nieg previe. Sve treba da bude u umjerenim granicama.

KUPKE

AROMATINE LJEKOVITE KUPKE To ime kupkama nisam dao bez razloga: one se tako zovu zato to imaju osvjeujui miris, pa prijatno i osvjeavajue djeluju na ljudski organizam. Za spomenute aromatine ku pelji potrebno je uzeti neke droge: 1000 g na 45 litara klju ale vode koja se hladnom vodom razrijedi na temperaturu 3537C. Smrekove kupke: Sastoje se iz 150200 g smrekovog ekstrakta (Extraction Pini) za jednu kadu. U smrekovom ekstraktu nalazi se: eterino ulje, terpentinsko ulje, treslovina, smola i biljna kiselina. Ovakva kupelj umiruje ivani sistem, mokrani i krvni optok (tjera krv u sve ilice i ile). Djeluje umirujue prije spavanja. Te su kupelji dobre i za rekonvalescente. Kupke treba da traju 1030 minuta dva do tri puta nedjeljno i to poslije podne. ivano bolesni lako podnose navedene kupke. Ako se uzmu prije spavanja djeluju uspavljujue. Borova kupelj: Slina je smrekovoj, samo je uinak neto snaniji. Arnikova kupka: Za jednu kadu se uzima 24 lice tinkture arnike (dobije se u ljekarni). Kupke arnikovom tinkturom vrlo su dobre za rane, upale i uboje. Ruzmarinova kupelj: Za jednu kadu uzme se 12 lice ruzmarinova ulja. Te kupke koriste pri smetnji u krvnom optoku, klimakteriju i eernoj bolesti. Kamilice kupelj: Za tu kupku je potrebno pola do 1 kg kamilinih cvjetova, koji se preliju sa 46 litara kljuale vode i poklopljeno se ostavi jedan sat. Zatim se ocijedi, iscje-

evina nalije u kadu i dopuni, odnosno razmlai hladnom vodom prema potrebi. Kupelj koristi protiv katara nosa, eluca i ekcema koji svrbi. Sjedea kupelj kamilice koristi kod zatvora, hemoroida, upale mjenura i bolesti trbuha. Pri prema se: 100 g kamilice prelije se litrom kljuale vode. Ta se iscjeevina razrijedi s 30 litara tople vode u koju bole snik sjedne. IVOTNA KUPELJ U jednu poiroku posudu (od 3040 litara) stavi se sje dalica koja ne smije biti via od sjedalice na stolici. Tad u posudu nalijemo kinicu do ruba sjedalice (voda neka bude 1520 C). Sjednemo na sjedalicu s nogama iznad sjedalice. U ruku uzmemo grubu krpu ili spuvu koju obilno namoimo u vodi i blago trljamo trbuh od pupka prema dolje i po prijeko. Nakon takvog trljanja od 3040 minu ta idemo odmah u kre vet. To se ponavlja 14 20 dana (svaku veer pri je spavanja). Primjenom ove kupke djeluje se preko jedne osjetljive zone itavog tijela s povrinskog duboko u unutra njost i utjee djelotvorno na razne grupe organa i njihov mehanizam izluivanja bolesnih tvari (uzroka bolesti). Ovako meusobno fizioloko-anatomski uslovljeni odnosi terapeutski se savreno iskoriuju ovom kupkom. Gornjom kupkom predusreu se, suzbijaju i lijee akutne i kronine bolesti bilo djece ili odraslih, a ista se moe oba viti u svako doba i na svakom mjestu. Prostorija u kojoj se ivotne kupke obavljaju mora biti topla. Kod ove kupke tijelo ne ulazi nikako u vodu, zbog toga se vrlo lako primje njuje i kod tekih bolesnika. Jo je djelotvornija ako se ne koliko sati kvasi u vodi trinje od sijena.

ISPIRANJE CRIJEVA Kada jedna bolest nastupi akutno ili iznenada, prvo za im moramo posegunti jest unutranja kupka, odnosno potpuno ispiranje, pranje ili ienje crijeva. Sada nam vie ne koristi vanjska kupka, jer su se kiseline i soli nakupile u unutranjosti tijela, i nai ih organi ne mogu vie preraditi. U organizmu su nastale izvjesne komplikacije, jer su se poje dina strana tijela vrsto vezala u sistemu krvotoka, od kojih se krv vlastitom snagom ne moe vie obraniti. Protiv toga pomae samo unutranja kupka. Kao to vanjska kupka ne djeluje osobito dobro oko poslije kupke ne istrljamo i temejito ne izmasiramo tijelo, uz upotrebu svih moguih okretaja, zavijanja i izvijanja, tako isto unutranja kupka tek tada da je pravi uspjeh ako se uz ispiranje crijeva i crijevnog tkiva vodom, zajedno s dezinfekcirajuim ili raskvaujuim sastojinama, primijeni u crijevu i utrobi snano gnjeenje trbuha. Voda za unutranju kupku treba da je toplote 45 stup njeva. (Tako da se u njoj moe drati ruka.) U vodu se stavi lica-dvije sodebikarbone. Upotrijebimo li na irigatoru gume nu cijev (60 cm dugu) koja se malo-pomalo uvlai, tada voda probija dublje i uinak je vei. Za vrijeme putanja vode treba lei na lijevu stranu i lijevu nogu malo povui da voda lake ulazi. Voda se pusti koliko je mogue, ali pritisak ne smije izazvati boli. Kolina vode ravna se prema sposobnosti organizma, veliini tijela i kree se od dvije i pol do 4 litre. Kada je sva voda ula, gumena cijev se polagano izvue, a izlaz crijeva krpom zatvori. Zatim slijedi gnjeenje trupa 2030 minuta. Najudobnije je da se legne na lea, noge malo privuku, a donji dio tijela neim malo podigne. Sada se zahvati sa obje ruke donji dio trbuha (koliko god se moe zahvatiti) pa se vue i valja sve prema pupku, pusti opet pasti, ponovno zahvati i opet pusti. Najprije se gnjei i pritie od desne strane k pupku: utroba s koom vue se prema pupku i uvijek ponovno pusti pasti. Zatim slijedi gnjeenje lijeve strane prema pupku (uvijek vui i ponovno pustiti pasti). Onda gnjeenje od dolje prema gore (isto prema pupku). Istodobno s obje strane, i zaklju no, istodobno, od dolje i gore prema pupku. Zahvatiti ruka ma duboko i kopati skroz do bubrega, treba gnjeiti sve, kao da se mijesi tijesto (svom snagom). Ako se u meuvremenu neto vode isprazni, ne prestaje se sa gnjeenjem sve dok nije prolo 2030 minuta. Ova masaa stvarno izgleda nemilo-

srdna, ali to nita ne kodi, ne boli i time se pomae prirodi. Toplina vode proimlje unutranje organe i olakava im rad. Bolesnik se nee osjeati oslabljen, ve dapae ojaan. Nakon to se 2030 minuta gnjeilo, ide se na stolicu. S dlanovima ruke pritisne se donji dio tijela i izdie poste peno sve to vie. Pri tom se miii donjeg trupa sve vie steu, sve dok se moe izdisati i pritiskati. Tada se dignu naglo ruke i sve slobodno pusti, da bi se putem naglog udi sanja prostrujilo itavo tijelo. Zaudit ete se to e sve pri tom izii iz vaih crijeva. Sve mogue sluzine, stvari koje niste nikada vidjeli i za koje ste drali da izlaze van, u koji ma su se ugnjezdili najraznovrsniji opori stranih organizama i otrovnih mikroba, uzronici bolesti. U veini sluajeva do voljno je jedno ovakvo ispiranje da se istjera sve strano iz tijela. Nakon to se sve otrovno iz tijela istjeralo, popije se mala alica pravog nepatvorenog, nerafiniranog, maslinovog ulja. Sat poslije toga uzme se alica seninog aja. Nakon toga svakih pola sata pije se nekoliko gutljaja tople ili hladne vode sa sodom-bikarbonom za neutralizaciju kiselina (1 li ica na au vode). Ova ispiranja imaju izvanredno djelovanje. Ljudi, kod ko jih se oekivala kaplja, nekoliko dana nakon ovakve kupelji mogli su nastupiti svoj normalan posao. Za taj i slijedei dan, ako je bolesnik jo u krevetu i ako osjeti glad potrebno je dobro ali polagano propei kruh koji treba da bude skroz suhi i peen tako da je zlatno-smee boje, ne samo na povrini nego i iznutra. (Kada se prelo mi, mora imati zlatno-smeu boju.) Zatim ga se zdrobi, doda nekoliko kapljica finog ulja, dvije-tri krike fino isjeckanog bijelog luka i prelije sa 300400 grama kljuale vode. Pusti 3 minute stajati. U tako pripremljenoj juhi ima vie hranjivosti nego li u ma kojem izvanrednom jelu. Na taj nain do bije se svih 12 organskih soli, 7 hlapljivih ulja, sve tri kise line koje su potrebne naem tijelu. Za ouvanje zdravlja potrebno je svaka tri mjeseca pro vesti jedno ispiranje crijeva. Sranoj kapi uzrok su kiseline, koje su se preko normale nakupile u tijelu, i srce toliko oslabile da vie ne moe ra diti. Ako tijelo ne moe izbaciti suvinu kiselinu, ono optere uje srce, jer je prezasieno kiselinama. Tada se pokau zna kovi slabe probave, bolovi u elucu, tvrda stolica, bolovi raz nih vrsta. ovjek se meutim jo ne osjea potpuno bolestan, jer tijelo jo podnosi kiseline. Kad prodru prema srcu sa-

da nastaje tek opasnost (naroito za ljude koji su deblji). Ta da ni lijekovi vie ne djeluju, jer je krv prezasiena kiselina ma. Odstranjenje kiselina iz organizma efikasno se postie samo unutarnjom kupkom i gnjeenjem. Jedino se na taj nain moe spasiti ivot i izbjei sranoj kapi. Danas ovjek neprirodno ivi: trka za zaradom, uz to mnogo pui i pije, nou izostaje do sitnih sati, ne hrani se prirodnom hranom. Sve to dovodi skraivanju ivota . . . Tko je jednom proao kuru ispiranja i gnjeenja, ne smi je ponovno nastaviti stari besmislen nain prehrane. U tom pogledu mora se postupati vrlo paljivo kao da je postao malo dijete kod kojeg treba sve da se ponovno izgradi. Ako se jo uvijek tei za tortama, tada smo jo uvijek na putu ruenja zdravlja. Isto tako ako se tei za okoladom, za raznim slatkiima, znai da nismo zdravi. Ali ako je nekome hladno vrhnje sa sokom od jagoda, kupus sirovi slatki i kiseli s uljem i sve ostalo povre u sirovu stanju ukusna hrana, taj moe smatrati da je na pravom putu. Nikad jesti pre vie! Hladna voda na organizam ovjeka djeluje snanije od zraka. Kupanje u slobodnoj prirodi u tekuoj vodi, jezeru ili moru za vrijeme ljeta jaa tijelo, ini ga otpornim protiv pre hlada i ostalih tetnih utjecaja. Kupanje u gore spomenutim vodama rashlauje tjelesnu toplinu, podstie izmjenu tvari i izaziva glad. Unato tome neka kupanje u hladnoj vodi ne traje due od dvadeset minuta, jer u protivnom nastupa nelagodnost zbog gubitka topline u organizmu. Kad se pojavi jeza i drhtavica, valja odmah iz vode izii: tijelo snano trljati, obui se i ivo kretati kako ne bi dolo do jae prehlade i ozbiljnog oboljenja. Djecu i omladinu treba naviknuti da svako jutro operu u hladnoj vodi gornji dio tijela: prsa, vrat i lice. SLANA KUPKA Za jednu kadu uzme se 4 kg soli to daje kod 200 litara 2-postotnu slanu rastopinu. Za sjedeu kupelj na 30 litara 1200 g. Temperatura kupke treba biti 3338 C. Vrijeme tra janja je 1020 minuta, dva do tri puta nedjeljno. Ove kupke ne smiju upotrebljavati osobe s visokim tlakom.

PARNE KUPELJI Lijeenje vodom mno go je usavrio u svoje vri jeme Sebastian Kneipp. Jo kao siromani stu dent bolovao je od suice. U eksperimentiranju lije enja vodom pronaao je posebnu metodu kojom se kasnije i sam potpuno izlijeio. Tada je svoj i vot posvetio oboljelim pa tnicima. Kneipp je svoje bolesnike savjetovao i uio kako da jednostav no i razborito ive. Osim vodom lijeio je i zrakom, suna nom toplinom, hladnom i toplom vodom te ljekovitim biljem. Meutim, jedan od najzaslunijih na polju lijeenja vo dom je Luis Kuhne. On je na svoj poseban nain koristio vodu za lijeenje raznih bolesti. Godine 1883. osnovao je svoje ljeilite (s vodom) u Leipzigu. To ljeilite postoji jo i danas. Kuhne je za svoje bolesnike konstruirao lealjku koja je slina uskom dugom sanduku sa produetkom za glavu (posebnom daskom). Taj sanduk ima na duoj strani otvor u koji se stave dva do tri lonca, i to povea (ve prema tome koji se i koliki dio tijela pari, da li cijelo tijelo, ili trbuh ili samo prsa) s kljualom vodom. Gornja strana ima samo grubu mreu na koju legne gol bolesnik; njega se po krije plahtom koja zatvori i prednji otvor s loncima. Para u loncima regulira se poklopcima. Posebna osoba stara se oko

pare i mijenjanja lonaca svjeom parom. Bolesnik ispruen lei na leima i kad se dobro uznoji, to traje oko 15 minuta, okrene se potrbuke i tako grije prsa. Trbuh i noge se pare 15 minuta, cijelo parenje traje 30 minuta. Kuhneove kupelji posve sigurno nisu loe, a ako se toj vodi u loncima doda, odnosno kuha, pljeva od sijena (trinje) uspjeh lijeenja bit e jo mnogo vei. ivano bolesni, bolesni od srca i vrlo iznemogli ne smiju upotrebljavati gore spomenute kupelji, nego sjedee, ili sunane kupelji ako se lako znoje. Nije dozvoljeno kupati se vie od dva puta nedjeljno (bez nadzora strunog lijeni ka). Iza svakog kupanja potrebno je osvjeiti tijelo trenjem vodom od 2025 C topline i pola sata ostati leati u toploj prostoriji. Spomenute parne kupelji mogu se upotrijebiti i za lije enje glave i vrata, ali je i te dijelove potrebno nakon kupa nja na naprijed opisani nain oprati. Vrlo je dobro za svakog radnog ovjeka, ukoliko ima zdravo srce, da se jednom nedjeljno podvrgne znojenju. To je prirodna preventi va spreavanja reume, prehlade i mnogih dru gih bolesti. Za bolje znojenje moe se prije kupanja uzeti aj od lipe ili bazgovog cvije ta. Nema te boletina koju ne bi znojenje djelovalo i koja se sa znojenjem ne bi mogla suzbiti. Dobro je promijeati kamilicu i cvijet crnog i bijelog sljeza za parenje usta, nosa i uha. Ako su oboljenja nastala od prehlade ili koje druge bolesti, najbolja je terapija za lijeenje istih. Svakako, ako ve upotrebljavamo parnu kupelj, onda sta vimo u vodu trinje od sijena, jer e to podvostruiti mo gunost ozdravljenja. SUMPORNE KUPKE Na kadu od 200 litara vode potrebno je 150200 g Kalium fulfurata, kojeg promijeamo s vodom. Pomou vodika raz vije se luina, koja se neutralizira. Tako nastane 200 cm kon-

centriranog sumpora. Temperatura vode 3537 C (vrijeme kupanja 20 minuta). Ako vodu upotrijebimo odvojeno s po lijevanjem po tijelu, onda tijelo treba dobro isfrotirati. Te kupelji lijee: reumu, duevne, ivane bolesti i kone bolesti. Kupke se po temperaturi dijele: 1. 2. 3. 4. 5. hladna kupka poluhladna mlana topla vrua 1520 C 2125 C 2630 C 3436 C 3740C

KURE ZA MRAVLJENJE Za 8 dana moe se smraviti ak 45 kg (a da nije kod ljivo) s ovom kurom: Dva dana svaki dan pojesti 57 tvrdo kuhana jaja. Trei i etvrti dan pojesti (svaki dan) kg kiselog kupusa ili kisele repe bez ulja i octa. Peti i esti dan pola kg mravog goveeg mesa. Sedmi i osmi dan po litru sirovog (nekuhanog) mlijeka dnevno. Zabranjeno je piti kavu, alkohol i puiti. Strogo se uzdr avati od svake druge hrane i pia. Nakon kratkog vremena kuru ponoviti. (Prema broju suvinih kg.) Metoda fiskulture Uspjeh je oit ve nakon 34 tjedna. Ujutro lei na tlo, istegnuti ruke (unazad) preko glave na tlo. Dignuti ruke i trup do pasa te se jako nagnuti nad ispru ene noge. Glavom pokuati doi do koljena, rukama blie nonim prstima. Zatim povratak u prijanji poloaj. Ponoviti vjebu 610 puta. Prije spavanja veeru ispustiti i vjebati do 12 puta. Preko dana lei na trbuh, ruke prekrstiti na leima. Po kuati dii glavu to vie od tla. Ponavlja se 46 puta. Obje vjebe redovno ponoviti.

Mravljenje bez naroite terapije a. Ne jedite jaku i masnu hranu, jer od nje ne samo to debljate, nego vam prijeti opasnost od skleroze. b. Klonite se kave, slatkia, okolade i mlijeka. Pijte do mai aj od naih ljekovitih biljki. c. Nikad ne jedite svje kruh, neka bude barem jedan dan star ili prepeen. d. Izbjegavati maslac, masne sireve, hrane s mnogo bje lanevine, masne kolae, pecivo, pivo i slatke kolae. Metoda kupanja Nedjeljno se jedanput kupati u vruoj vodi, koliko tijelo moe da podnosi (tijelo mora biti posve pod vodom). U vodu se stavi 300 g sode-bikarbone. Kupanje traje pola sata. Po slije kupanja treba 5 minuta gimnasticirati. Dobro se istrljati runikom. Slabi na srcu neka budu oprezni. Skidanje sala s trbuha Stavljati na trbuh tople obloge od kuhanog octa s pola vode. Hrana neka je kalorina i vitaminozna (u malim ko liinama).

SIRUPI

Sirup nevena U staklenku stavi se 10 lica lia od nevena i na to nalije 2 lice alkohola (pirita) i litru iste bunarske vode. Ostavi se stajati 24 sata. Staklenku ee promukati. (Na staklenku treba neto staviti da se grlo zatvori). Nakon 24 sata ocijediti i u tekuinu staviti toliko eera koliko je tekuina teka. Uzima se po kavena lica protiv nervoze crijeva, greva u elucu, zujanja u uima i glavobolje. Sirup od crvenog luka esto grama crvenog luka sitno se isjecka i stavi u litru i pol iste bistre bunarice. Tome se doda 1200 grama pravog pelinjeg meda i 60 grama eera. Tu masu treba polako ku hati (34 sata). Zatim napuniti staklenke i dobro ih zatvo riti. Vrlo dobro sredstvo protiv kalja hripavca (kod djece). Sirup bijelog sljeza Korijen bijelog sljeza (500 g) oguli se, izree u sitne kocke i stavi u staklenku. Na to nalije litra i pol vode i 100 g alko hola 96% jakog. Dri se na toplom mjestu 24 sata. Boca se esto promuka. Nakon 24 sata se ocijedi, doda 1600 g e era i kuha dok se ne ukuha na polovicu. Uzima se kavena lica protiv lakeg ispljuvka (lajma) kalja, plunog katara i tekog disanja.

Sirup od islandske mahovine Petnaest grama liaja mahovine nakvasi se u etvrt litre vode i stavi na toplo mjesto da stoji dva sata. Nakon toga se procijedi. Ostatak se ponovo prelije sa etvrt litre vode i stavi dva sata stajati. Tada se procijedi i spoji s pr vom iscjeevinom, doda po elji eera i kuha dok se ne ukuha na polovinu. Uzima se jedna kavena lica triput dnevno prije jela pro tiv vrtoglavice, grevitog kalja, protiv izbacivanja ispljuvka, bolova u prsima, krvotoku i crijevima. Sirup od borovnice Deset lica boba borovnice kuha se u litri vode (1520 minuta). Zatim se ocijedi, doda toliko eera i ukuhava u sirup. Vrlo dobro sredstvo za sve eluane bolesti. Uzima se lica natate i lica prije spavanja. Sirup od maslaka Pola kg maslaka (korijen i list) sitno se izree i stavi u 2 i pol litre vode. Zatim se ostavi 24 sata stajati na toplom mjestu, onda ocijedi i ostatak ponovo prelije sa 2 litre vode; ostavi se 12 sati stajati, zatim se ocijedi i obje iscjeevine spoje i kuhaju s medom i eerom dok se masa ne ukuha na polovinu. Uzima se dnevno po 45 kavenih lica protiv bolesti jetara, zaepljenja, utice i zlatne ile (hemoroida). Sirup od divizme Ako elimo pripremiti sirup od cvijea divizme onda se postupi ovako: 15 g cvijea stavi se u pola litre vode i pusti samo da prokljua. Ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta, tada procijedi. U tu tekuinu stavimo pola kg eera i kuha do gustoe sirupa. Taj se lijek uzima po kavenu licu dnevno

kod konih bolesti ili otvorenih ireva. Naljev je naroito dobar kod upale oiju (za ispiranje). Cvijet divizme je tako er ljekovit ako se kuha u vinu. Sirup od bokvice Nabere se koarica enske i muke bokvice i sva se ko liina dobro opere kao salatu i samelje na stroju za mlje venje mesa. Sok se istisne tijeskom za varke i procijedi se kroz duplu gazu. Svakoj litri soka doda se pola kg eera, prokuha i stavi u staklenku. Od tog lijeka uzima se po licu svako jutro natate i naveer prije spavanja.

VONI SOKOVI Voni sokovi su izvanredno okrepljujue sredstvo, bilo da ih mijeamo bunarskom ili mineralnim vodama: Radenskom, Kiseljakom ili Donatom. Naroito su korisni za osobe koje ne smiju piti alkohol. Sokovi okrepljuju sve uzraste od dje teta do starca. Kod pripremanja sokova nikada se ne smije upotreblja vati eljezno posue, jer daje okus eljeza i sok dobije mut no tamnu boju. Ni jedna druga hrana ne sadri toliko razliitih mineral nih soli kao voe. Sa raznim, vonim kurama moemo izli jeiti neke bolesti, a zdravi postaju snaniji i krepkiji, jer voni sokovi odlino djeluju na organizam ovjeka. Za vri jeme vonih kura ne smije se uzimati mlijeko, pivo, jaja, sir, meso i slina jela. Na voe se ne smije piti voda, jer u tom sluaju voe (u elucu) prelazi u proces vrenja i time gubi svoju ljekovitu mo. Voni sokovi proiuju krv, dovode nove osvjeavajue tvari, organizam se pomlauje i jaa. to vie, voni sokovi oduzimaju volju za uivanjem alkohola. Groe je bogato kalijem, vapnom, fosforom i natronskom kiselinom. Stoga se kura groa naroito preporua protiv nervnih smetnji, histerija, melankolije; uljeva, bolesti jetre, kamenca u bubrezima i protiv dinog katara. Dobro je za vrijeme sezone treanja provesti kuru, jer je trenja ljekovita kao i groe.

Sok od maline U 2 litre vode stavi se tri litre malina i 3 dekagrama vin ske kiseline. Pustiti da stoji 24 sata, ali ne na toplom ili suncu. Ta se masa kroz gusto sito ili platno procijedi i ko liko je litara soka toliko kg eera treba u masu dodati. Ku hati i ee pjenu skidati, sve dok nije gotovo. Sok od vianja i drugog voa priprema se isto kao i malinov sok. Sok od jagoda Lijei malokrvnost, uticu, reumu, a naroito dobro dje luje protiv bubrenih bolesti i bubrenih kamenaca. Sok od ribizla Ubrzava rad bubrega i lijei kostobolju. Sok od jabuka Lijei crijevne bolesti, reumu, bolesti mjehura, ivce i bu brege. Sok od rotkve Dobije se iz crne rotkve (arapke) pomou sokovnika. Rot kve se operu, izreu i stave u sokovnik. Cijeenje traje 80 85 minuta. Sok se dobije i ako rotkve izribamo i stisnemo tijeskom za mast. Lijei u, jetra, bubrege, bubrene kamence istjeruje iz mjehura, tjera na mokrenje, rastvara sluz. Lijei kaalj hripavac, astmu, bronhijalni katar. Pospjeuje probavu. Sok od iirota Na sto grama isjeckanog korijena nalijemo 400 grama al kohola (96% jakosti) i 600 grama bunarske vode. Ostavimo da stoji 46 dana. Svaki dan jednom ili dvaput protresemo. Nakon toga procijedimo. Na ostatak nalijemo 200 g alkohola i 400 g vode i ostavimo 24 sata stajati. Nakon toga ocijedimo. Obje se ocjeevine sliju zajedno i kuhaju dok se sve ne uku ha do polovine koliine.

Uzima se dnevno tri puta po kavenu licu kod sluzavosti crijeva, lupanja srca, skrofula, povratne groznice, reume; osobito pomae enama u prelazno doba, kod unih i bu brenih bolesti, vodene i eerne bolesti i neredovite menstruacije. Sok od koprive Koprivin sok je proizvoa krvi kod malokrvnosti i isti krv. Lijei u i trbunu sluznicu, probavne organe, snabdijeva organizam potrebnim mineralima, jer sadri A i C vitamin, kao i mravlju kiselinu i kreminu kiselinu. Sadri mnogo klorofila i eljeza. Sok od koprive dobije se pomou gnjeenja: lie mlade koprive dobro se opere, sitno izree i soi pomou sokovnika 6070 minuta. Sok od breze Brezov sok omiljeno je sredstvo za ienje krvi, zatvor, bolesti bubrega, proljev; protiv pijeska i mokrane kiseline. Lijei kone priteve i isti kou. Brezov se sok dobije tako, da se u mjesecu travnju, prije negoli stablo prolista, u mladu brezovu stablu izvrti rupa 25 cm (dubine). U rupu se stavi staklena cijevica po kojoj e tei sok u posudicu ili limenku koju postavimo ispod cijevi. Sabiranje kroz jednu cjevicu iz jednog stabla traje 614 dana. Sok se zatim ugrije (pasterizira) i spremi u boce koje se dobro zaepe. Sok od bokvice Sok bokvice vrlo je zdrav u vinu. Lijei astmu, isti plua, jetra; lijei vodenu bolest ako se pije uzastopce 14 dana svako jutro natate i naveer prije spavanja. Ako popijemo svako jutro i vee po 50 g bokviinog soka, lijei rane u ustima i na jeziku, kao i gnojne rane. Sok od gloga Sadri u sebi snagu koja je potrebna srcu. Izvrsno je sred stvo za lijeenje srca i krvnog optoka (bez opasnosti prekora enja doze za umirenje i lijeenje srca). Vrlo je dobar za

srce kod tekih fizikih radnika. Usklauje udare kod ner voze ili nepravilnog pulsa. Glogov sok dobiva se tako da plodove gloga, koje smo nabrali u rujnu ili listopadu, soimo u sokovniku. Sokovnik se napuni do vrha plodovima gloga i pusti da se soi 50 mi nuta. Iz 5 kg ploda dobije se cea 2,503 litre soka. Za bolji ukus moe se zasladiti eerom. Na svaki kg soka dolazi 300 g eera. Sprema se u staklenke i dobro zatvori pergamen tom. Sok od rotkve Prokuano je sredstvo protiv bolesti ui, jetra, bubrega, i pijeska u mjehuru: snano odvaja vodu, razrjeuje sluz. Dobro je sredstvo protiv kalja, promuklosti, astme i bron hijalnog katara. Pospjeuje probavu. Rotkvin sok dobije se iz crne rotkve pomou oenja u sokovniku. Rotkva se opere, sitno izree i stavi u sokovnik. Soenje traje 8085 minuta. U domainstvu sok rotkve moe se dobiti i na jednostavniji nain: rotkva se nastrue, sok istisne tijeskom za mast. Zatim se ugrije i na svaku litru doda mala lica meda. Iza toga stavi se u staklenke i dobro zatvori. Sok od ipka plod divlje rue U sokovnik se stave samo dobro zreli plodovi divlje rue. Nakon ocjeenja stavi se u staklenke. Sadri veliki postotak C vitamina. Lijei uboje, prehladu, jetra, tvrdu stolicu, bubrege, probavne smetnje i sniava temperaturu. DOMAI AJEVI KOJI ZAMJENJUJU RUSKI I KINESKI 1. Cvijet lipe, kamilice, list jagode, nane po 4 jedae lice, bazgovog cvijeta 3 jedae lice. Sve dobro promije ati i od te mjeavine jedau licu preliti s 4 decilitra klju ale vode. Ostaviti poklopljeno nekoliko minuta. Pije se sva kom zgodom. Vrlo dobar je aj: isti krv i lijei ivce. 2. Lazarkinje, matinjaka, kamilice, list kupine u jedna kim koliinama dobro promijeati. Ostalo kao pod 1.

3. Lazarkinje, list umske jagode, list kupine po 4 je dae lice; majine duice, bazgovog cvijeta po 2 jedae lice. Sve dobro promijeati. Ostalo kao pod 1. 4. Lie narane, majine duice 2 lice sve usitnjeno. Dobro promijeati i od mjeavine 2 lice preliti s pola litre kljuale vode. Ostaviti poklopljeno da stoji 510 minuta. Nakon toga se ocijedi, po elji zasladi, doda soka od limuna uz to moe i malo ruma tko voli. 5. Lie od naih dunja ne samo da je ukusan aj, nego li jei prehladu, astmu, bronhitis i bolesti dinih puteva. 6. aj od jabukovih ljusaka vrlo je zdravo i osvjeujue pie, naroito ljeti. Prije nego li se jabuka oljuti, treba je istom krpom dobro obrisati. 7. Lipu poznaje svatko. Tko pije redovito aj od cvijeta lipe, (usitnjen 2 lice na 300400 g kljuale vode) ne mora se bojati upale plua ili dunika. Ako se bolesnik odlui da pije dnevno litru lipovog aja isti mjehur, umiruje ivce, lijek je protiv bubrenih kamenaca i protiv znojenja. Sve jedno je da li aj pijemo ili ga upotrijebimo za kupelj. U tom sluaju iste se pore koe, aj probija kroz kou i lijei. Gornji su ajevi vrlo dobrog ukusa a zdravlju mnogo ko riste. TINKTURE Valerijanova tinktura U litru 40% jakog alkohola stavi se 50 g usitnjenog kori jena valerijane i ostavi da stoji 10 dana. Nakon toga se oci jedi, nalije u boce i dobro zaepi. Od tog lijeka uzima se na kocki eera 5055 kapi: protiv srane nervoze, eluanih bolova i nesvjestice. Tinktura od pelina U litru i pol 40% alkohola (dobre komovice ili ljivovice) stavi se 90 g pelina (koji je nabran za vrijeme cvatnje) 30 g kore od narande, 15 g korijena od iirota, 15 g korijena lin cure. Ostavi se da stoji 10 dana. Nakon toga se ocijedi, na lije u boce i dobro zaepi. Uzima se 2040 kapi triput dnevno s vodom, vinom ili medom po aicu kao sredstvo za jaanje eluca, protiv e luanih greva i za dobivanje apetita.

Tinktura od angelike U 100 g 40% jakog alkohola stavi se 100 g korijena ange like i ostavi stajati na toplom mjestu 610 dana. Bocu treba dnevno jednom protresti. Zatim iscijediti s pritiskivanjem. Na ostatak mase ponovo se nalije 200 g 35% jake rakije s ko jom se postupa kao i s prvom. Nakon toga se obje ocjeevine spoje i naliju u bocu. Uzima se 1520 kapi na kocku eera. Izvanredno je do bro sredstvo protiv neurednog eluca. Tinktura od brusnice U pola litre 40% dobre domae rakije stavi se 50 g (u avanu dobro istucanih) boba; dobro se promijea i ostavi 14 dana na toplom mjestu. Svaki dan barem jednom bocu treba protresti, zatim sve procijediti. Odlino je sredstvo protiv greva u elucu, slabosti, ka lja, dinih organa, eerne i vodene bolesti. Tinktura od lincure U litru dobre domae rakije stavi se 50 g korijena od lin cure i ostavi 10 dana da stoji. Nakon toga se procijedi, na lije u bocu i dobro zaepi. Vrlo je dobar lijek protiv bljedoe, slabokrvnosti i slabokrvnosti miia. Lijek je protiv nesvjestice. Tinktura od borovnice U litru alkohola 60% jaine, ili u dobru jaku komovicu, a moe i ljivovu rakiju, stavi se 20 g ploda borovnice. Boca se dobro zatvori i ostavi na suncu ili toploj prostoriji 1014 dana. Nakon toga se ocijedi i uzima 40 kapi u malo mlake vode ili na kocki eera. Lijei srdobolju, proljev i druge bolesti. Tinktura od borovice Tri lice ploda borovice stavi se u litru 60% jakog alko hola ili dobrog zdravog bijelog vina moe i dobre jake ko move rakije i ostavi 10 dana da stoji. Od tog lijeka uzima se na kocki eera 2030 kapi protiv bolesti eluca i drugih unutarnjih bolesti.

Tinktura od verbene (eljezarke) Na pola litre jake komovice stavi se 2 lice usitnjene bilj ke i ostavi da stoji 10 dana u toploj kuhinjskoj temperaturi. Zatim se procijedi i uzima 1015 kapi na kocki eera dva puta dnevno. Uzima se 10 dana kod slabosti, bolesti mokra nih organa, kamenaca, trulei u ustima i utice. PIA Vino od borovice 1. 25 g borovice i toliko borovinih avanu i stavi u litru bijelog zdravog vina. pelina i 25 g eera. Ostaviti da stoji na jei groznicu, katar mokranog mjehura i se 34 male aice dnevno. vrika stue se u Tome se doda 5 g toplom mjestu. Li vodenu bolest. Pije

2. U istu veliku bocu stavi se 5 kg dobro opranih svjeih bobica borovice i 5 kg zdravih kruaka. Ako su kruke suhe onda jedan i pol kg. Na sve to nalije se 25 litara prokuhane vode ili kinice. Bocu ili bure postavi se na toplo mjesto kako bi nastalo vrenje i zaepi se vatom i to lagano. Poslije osam dana vino treba pretoiti; poslije 1015 dana po preta kanju slegne se talog i vino je za upotrebu. Skoro kroz cijeli mjesec dana moe se uvijek nadoliti toliko vode, koliko se uzme za dnevnu upotrebu. Ovo vino nije samo ugodnog ukusa, ve je i vanredan lijek, pa se moe njegova upo treba samo preporuiti svakoj obitelji, poto lijei veliki broj bolesti: zaepljenost, krvavo i neisto mokrenje, hemoroide, glavobolju, astmu, razne bolesti maternice, isti krv, predohrana je za mnoge zarazne bolesti, zaboravnost, a na roito bubrene bolesti. Piti se moe uvijek umjesto vode. Vino od rumarina Uzme se aka lia od rumarina sa vrikama zajedno i to svjeih, izree se to sitnije, stavi u bocu i dolije litru bi jelog zdravog vina. Nakon 12 sati ve je lijek za upotrebu.

Od ovog vina pije se dnevno 34 lice ujutro i naveer. Tjera na mokrenje, isti krv, lijei vodenu bolest i srce. Pelinkovac 20 g pelina stavi se u litru proeka da stoji 10 dana. Pije se mala aica prije jela. Rakija travarica U litru 40% jake rakije stavi se: iirota, stolisnika, lincure, list matinjaka po 2 jedae lice, rumarina jedau licu. Svaki dan jednom bocu protresti. Nakon 10 dana ocijediti i od te rakije pije se dnevno po mala aica. Na ostatak moe se nova rakija naliti. Boza Boza je orijentalno pie koje se kod nas u Bosni i Herce govini mnogo pije. Priprema se ovako: U vei lonac stavimo 1 kg kukuruznog brana. Na to nali jemo 10 litara mlane vode. To treba da stoji od veeri do drugog jutra. Ujutro stavimo lonac na tednjak i pustimo da po strani polako kuha 2 sata. Za vrijeme kuhanja potrebno je vie puta kuhaom masu promijeati. U alicu mlane vode zdrobimo 50 g kvasca (germe). Kad se kvasac stane di zati i kipjeti, nalijemo u lonac na kukuruzno brano. Masu procijedimo kroz gusto sito ili kroz gusto bijelo platno. Po elji moe se malo zasladiti. Kad se tekuina ohladi, nali jemo u boce i spremimo na hladno mjesto. Pripremiti treba malu koliinu, jer se rado ukiseli. Kiselo mlijeko Kiselo mlijeko nije samo hranjivo, nego i ljekovito: lijei rastrojen eludac, crijeva, neurednost i bolove u maternici; sniava temperaturu, uzrujanost. Lijei razne krastice na ko i, ublauje bolove u prsima, lupanje srca, oporavlja izne mogle. Naroito preko cijelog ljeta neka se umjesto alkohol nog pia pije jogurt ili kiselo mlijeko.

KAO LIJEK SLUI... CRVENI LUK Bolove u maternici lijei crveni luk ako se pije triput dnevno toplo mlijeko u kojem se kuhao crveni luk. Vodena bolest odlino se lijei ako se u pola litre vode i pola litre vina kuha (usitnjeno) tri glavice luka i lica ru marina. Uzima se svakog sata po lica. Vjetrovi u elucu i crijevima prestaju, ako se jede pe eni luk ili pije sok od samljevena luka (na stroju za meso) sa jednakim dijelom rakije. Dnevno se uzme po 23 aice. Upala grla prestaje ako sok od luka kuhamo s medom. Ovim sirupom ispire se grlo svaki sat. Istodobno se svaka 2 sata uzme po kavena lica ovog sirupa. Oi upaljene, kremljive, suzne lijee se tako da se dnev no po nekoliko puta isperu s mlijekom u kojem se kuhao luk (s malo pravog vrcanog meda). Zastoj mokrae luk, perin, celer i med kuhamo u vodi i tekuinu (toplu) pijemo vie puta dnevno. (Uvijek po malu alicu). Suhi kaalj lijeimo ako se crveni preni luk pomijea s kozjim mlijekom i pravim pelinjim medom (na jednake dijelove) i uzima svaki sat po licu. Dojilja s malo mlijeka neka jede luka i uz to neka pije 23 aice dobre domae rakije i mlijeko e doi. Sranu bolest lijei crveni luk. Protiv koronarne tromboze, zaepljenja srane arterije, gruanja krvi, peen luk je vrlo dobar lijek. U penici se polako dobro ispee jedan cr veni luk kojeg se prije jela u podne pojede s nekoliko kapi ulja. Za veeru se ispee svje luk i pojede prije spavanja. Kura traje due vrijeme. LIST KONOPLJE Dobar je lijek kod konih bolesti (liaja) u obliku aja kojim se koa ispere i triput dnevno popije mala kavena lica.

AJ PROTIV MIINOG REUMATIZMA Jedau licu lia bijelog jasena (Fraxinus excelsus) pre liti s 200 g kljuale vode. Uzima se 23 puta dnevno po a licu. BAZGOVA GUBA Bazgova guba izvlai svakovrsne bolesti iz oiju. TOPOLA CRNA (ugljen) Lijei nervozu eluca, garavicu, bljedou. Uzima se jedna lica dva puta dnevno s vodom. SVJEI KRAVLJI ILI OVJI SIR 100 g sira sadri: bjelanevine 15 g, masti 18 g, mnogo mi neralnih soli, fosfora i kalcija. Stoga se lako probavlja. Sol, fosfor i kalcij vrlo su vani za rast i razvoj kotanog tkiva. Neophodni su za trudnice, djecu kao i stare ljude. Svjei sir spreava arteriosklerozu. Najbolje ga je jesti za veeru. PODBJELA CVIJET Cvijet podbjela, jednu licu, prelijemo s 200300 g klju ale vode i ostavimo poklopljeno da stoji 1015 minuta. Nakon toga se ocijedi, medom zasladi, doda soka od limuna i pije triput dnevno po alicu. Lijei upale, razdraenost, pre veliko izluivanje sluzi. Naroito je dobar lijek protiv neza drivog kalja, bronhijalnog katara i kao oblog za grlo. KRUH OD ZINGIBERA Uzeti pola alice ulja, alicu meda ili melase. To se dobro promijea. Tome se doda alica kiselog mlijeka i postepeno se dodaje umanjce od dva jajeta, tri alice brana, dvije

lice praha od korijena Zingiber officinale, kavenu licu sode-bikarbone koja se prethodno rastopi u tri lice vrue desti lirane vode i malo soli; zatim se doda, u snijeg istuena, oba bjelanca i sve dobro zamijesi i pee otprilike trietvrt sata u tepsiji koja je dobro podmazana finim uljem. Ovako pripre mljen kruh vrlo je dobro sredstvo za ienje krvi; osobito je preporuljiv kod bolesti raka i bolesti lijezda grla. MATINI MLIJE Matini mlije proizvodi pelinja matica i veoma je do bar lijek kod prehlada, nervoze, nesanice, uzrujanosti i pro tiv reumatizma. Koristi protiv slabokrvnosti. Djeca koja ne maju apetita i slabo napreduju u koli neka svako jutro uzmu pelinji mlije natate po malu licu (koja ne smije biti od metala neka bude od plastike). Cisti mlije se ne smije uzimati. Kod pelara koji ga proizvode dobije se po mijean s pelinjim medom. Isti se moe dobiti u Zagrebu u Pelarskoj centrali originalno pakovan. MAST DIVLJEG ZECA PROTIV HLADNOE Za vrijeme velike zime kad ovjek mora da radi izvan kue, neka prije dobro izmasira ruke i noge s pretopljenom mau divljeg zeca. To spreava hladnou i prehladu. LIJEK ZA STARE I DJECU Slabi i iscrpljeni od ivota, nemoni, te djeca neka tokom zime svako jutro i pola sata prije objeda popiju po licu ribljeg ulja mijeano s pravim pelinjim medom. Djeci se daje pola lice. Riblje ulje dobije se u ljekarni i pola litre po osobi dostajat e kroz cijelu zimu. LIJEK PROTIV MNOGIH BOLESTI U dvolitrenu bocu stavi se pola litre borovice. Na to se nalije litru jakog zdravog prirodnog vina i pusti 24 sata sta jati. Nakon toga se ocijedi i dolije jake dobre komovice (pola

litre) i 23 lice eera u prahu ili kandis eera koji se pretvori u prah. Zatim se sve dobro promijea. Borovice ne baciti nego svako jutro i veer 56 zrna provakati i progu tati s aicom vina. To se ponavlja tri dana. Dva dana ne uzimati. Zatim opet 3 dana uzimati, itd. Tako pripremljen lijek ublauje glavobolju, bistri i osvjeava razum, osvje ava tijelo, lijei srce, griu, melankoliju, vrtoglavicu i zlatnu ilu. SVE OTROVE IZ TIJELA TJERA U litru zdravog prirodnog bijelog vina stavi se 1822 g korijena od srenjaka (Polygonum bistorta) da stoji nekoliko sati. Od tog vina dnevno piti po aicu dvije ili u jelo po licu dvije dnevno. Lijek je protiv svakog otrova. ILOVAA Ilovaa se u ljekovite svrhe upotrebljavala jo tamo u pra staro doba. upnik Kneipp eksperimentirao je s ilovaom i dokazao njenu ljekovitost kao najstariju od prirodnih ljekova. Adolf Just nakon dugog eksperimentiranja i svestrane upotrebe takoer je dokazao ljekoviti uinak ilovae. Ilovaa je jednostavno ali efikasno puko sredstvo lijeenja. Tko jed nom okua njenu ljekovitu mo uvijek e se u nevolji njome sluiti. Danas i lijenici esto preporuuju ilovau pa i upotrebljavaju, jer je sigurno ublaavajue sredstvo i ne kodljivo. Ljekovita svojstva ilovae nalaze se u njenoj dezinfekcionoj moi koja isti i ublauje. Ilovaa sadri ra zliite minerale, mnogo magnetine i sunane energije. Iako je paradoksalno i udno rei da je zemlja lijek pa ipak je tome tako. Oblozi od ilovae odmah ublauju bolove, izvlae vatru, rastapaju, izluuju bolesne otrovne sokove i estice iz tijela. Rane koje peku vatrenog ili hladnog oruja, bile svjee ili gnojne, a osobito one od uboja (prignjeenosti), po vrede kostiju i udaraca, sve se to lijei primjenom struno uinjenog blata u obliku obloga. Znalaki uinjeni oblog oduzima zapaljenje, isti i srauje, ublaava bolove i spre ava komplikacije. Oblog ilovae unitava sve ono to je natrulo, spreava da krv upije materije koje rastvaraju. Ilovaa ne samo da upija gnjile iz rana i tumora, ekcema, ireva, nego daje nov ivot bolesnim tkivima, oslobaajui ih smetnji, dovodei ispravno cirkuliranje krvi u krvnim kapilarima. Ne lijei samo vanjske rane, nego i duboke fistule.

Tumori koji se nalaze u unutranjosti tijela, izlijee se vanj skom primjenom blata pod uvjetom da se primjena ustrajno vri. Tako povrede eluca i crijeva ieznu zauvijek ako svake noi spavamo s oblogom ilovae na elucu. Ilovaa koja se upotrebljava za lijek, uzima se sa istih predjela iz dubine barem 80 cm pa i vie. Iz zemlje treba od straniti kamenie, zatim na brzinu osuiti na suncu ili na tednjaku. Zatim istui u prah. Zalihe koje se spremaju za lijeenje treba pohraniti u isti sanduk. Za obloge priprem ljena ilovaa razrijedi se s pola zdravog vinskog ili jabunog octa i pola vode ili odvara (aja) od trinja, preslice, ika, podbjela lista, hrastove kore ili poljske stee. U sluaju bo lesti jetre, ui ili bubrega masa se mora ugrijati, ali nikad da ne bude toplija od 42C, dok u ostalim sluajevima moe se upotrijebiti hladna. Razmuena ilovaa treba da izgleda kao neka mast. Ta se masa namae na lanenu ili koju drugu istu bijelu prokuhanu krpu 23 cm debelo i privije na bolno mjesto na golu kou. Ako je rana otvorena, onda se oblog stavlja preko jednostruke gaze i povee suhom krpom. Nepromoive tkanine i platno koje ne proputa zrak ne smi je se upotrijebiti. Oblog se obino dri 56 sati, zatim se kroz 5 sati nita ne privija. Nakon toga stavlja se novi oblog. Ve prema vrsti bolesti ponekad se oblog ostavi dok se po sve ne osui, nekad ve prema visini temperature. Oblog se mijenja, svaka 234 sata ako je tijelo toplo, nikad kad osjea hladnou ili groznicu. Hladni se oblog ubrzo zagrije i duboko u nutrini organizma djeluje potie i tamo krv na rad. Ilovaa se moe upotrijebiti kod reume, zapaljenja zglo bova, boli u krstima, u koljenima, proirenju vena, raznih osipa, liajeva i raznih rana od ujeda. Kod upale svake vrsti i kod vratobolje stavljaju se oblozi oko vrata. Kod bolova u elucu, katara, kod jakog krvarenja kod ena oblozi se stav ljaju na donji trbuh. Kod konih bolesti, raznih upala, hemoroida, lijezde prostate itd. koriste takoer oblozi od ilo vae. MUHE PRENOSIOCI ZARAZNIH BOLESTI Meu najvee neprijatelje ovjekova zdravlja spada muha. Muha godinje u svijetu ubije na tisue novoroenadi. Izaziva bolest i smrt kod tisue odraslih ljudi. Slabi i ubija

milijune ivotinja. Razlog je posve jednostavan: muha je naj prikladnija za raznaanje uzronika zaraznih bolesti. Muhe prenose klice dizenterije, proljeva, kao i mnoge druge bolesti. Mnogo tisua novoroenadi umire godinje u svijetu od dizenterije. Jedna jedina muha na sebi moe nositi nekoliko milijuna bacila uzronika raznih bolesti. Na primjer afrika Ce-Ce muha najsmrtonosniji je insekt na svijetu. Ona prenosi jednostaninog nametnika: tripanozom koji izaziva stranu bolest spavanja. Samo u Nigeriji otkriveno je mnogo slua jeva bolesti spavanja. Jedna druga vrst tripanozoma koja ta koer prenosi muha Ce-Ce ubija stoku u tolikoj mjeri, da je na ogromnim kompleksima Afrike skoro istrijebljena sva stoka. Veliki broj muha preko zime ugine, ali je dovoljno samo nekoliko muha da stvore novu brojnu generaciju. Zna se da se od jedne jedine muhe u jednoj jedinoj sezoni mogu razmnoiti mnoge, mnoge milijarde novih muha. enka izlee oko 120130 jajaca u bilo kakvoj vlanoj prljavtini: sme u, ubru, trulei od povra i voa. Za 2 dana iz jajaca se razviju male Uinke koje sebi probiju put u slobodu (to po prilici traje 8 dana). Zatim se zavuku u zemlju gdje im koa postane gruba i tamno smea. Toj kukuljici bez nogu po trebno je samo 8 dana da se razvije u potpunu muhu, koja ve nakon 34 dana lee jaja. Vidio sam u Dubrovniku 1938. (kad se o hladnjaku jo malo znalo) u ljetu kad je jednog dana domaica preostalu peenu janjetinu spremila u kuhinjski ormar. Na veer to meso nije bilo za prepoznati. Sve je bilo (kao grizom po suto) zapljuvano muhama s milijunima jajaca i to svega za nekoliko sati. Domaice naroito vi na selu nabavite kantu za smee koju drite suhu i poklopljenu nepristupanu mu hama! U protivnom sami uzgajate muhe koje vam dosauju i ugroavaju zdravlje vae obitelji.

NJEGA TIJELA

Lice da postane ljepe 1. Masirati lice maslinovim uljem, 2. Masirati lice sokom od mladih krastavaca, 3. Umivati se u aju nane (paprene metvice), 4. Prati lice lipovim ajem protiv bubuljica, 5. Prati lice u oparku kamilice, 6. Protiv sunanih pjega: 4 jedae lice soka od limuna, 4 jedae lice bjelanjka od jaja izlupati dobro u snijeg da bude to gue. Ovom smjesom masirati lice svako jutro i naveer. Nakon pola sata oprati lice mlakom vodom u kojoj su prethodno skuhane penine mekinje. 7. Ako se kupate u vodi u kojoj je kuhana nana, imat ete tijelo svjee i mladoliko. 8. Kamilice 4 jedae lice, preslice, lipov cvijet po 2 je dae lice. Ta se mjeavina kuha pola sata, ostavi 20 minuta da stoji. Tom vodom prati lice svako jutro nakon umivanja. Istovremeno pije se slijedei aj: cvijet bazge, orahovog li a po jedau licu, kadulje 2 jedae lice, nane 3 jedae lice. Sve dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti s 2 decilitra kljuale vode, ostaviti 10 minuta da stoji poklopljeno, ocijediti i piti triput dnevno. Arnike 4 jedae lice stavi se u pola litre prave domae rakije i ostavi zaepljeno 10 dana. Time se jednom dnevno masira lice. Ako vam je koa lica gruba, postat e glatka ako je dvije tri veeri prije spavanja namaete umanjkom jednog jajeta.

Za istu kou i ljepi ten aj od nane (Mentha piperita) ako se pije ujutro i nave er prije spavanja: uklanja konu neistou i isti ten. Protiv neiste koe Izgnjei svjei draguac i stavi kao oblog preko noi na bolesnu kou. Oistit e kou od bubuljica i otrovnih insekata. Koa e postati ista i njena. Bubuljice na licu Bubuljice na licu odstranjuje korijen gaveza. Lice se pere u naljevu gavezova korijena. Voda u kojoj se kuhao krumpir lijei pritie na licu i ti jelu ako se tom vodom triput dnevno ispere. Krema za lice Sok jednog limuna i bjelanjka od 2 jajeta. To se u istoj zdjeli dobro izlupa, zatim na vatri kuha dok ne postane tvrdo kao maslac. Tada se stavi na hladno mjesto. U posebnu po sudu nalije se litra vode i u nj stavi 5 pregrti peninih mekinja (posija). Ostavi se nekoliko sati da stoji. Zatim ocije diti. Svako jutro i veer namazati lice gore navedenom kre mom da ostane na licu 1015 minuta, zatim oprati lice vo dom (ocijeenom) s posija. Pritii na licu Prati lice ajem od matinjaka ili preslice, zatim masirati lice sokom od krastavaca ili sokom limuna (bolje je od kra stavaca). Piti vodu u kojoj su se kvasile smokve. Za njegu kose Ohlaenim ajem orahova lista i nezrelih plodova moe se nekodljivo kosu bojadisati u tamnu smeu boju.

Za lijepu boju koe i protiv mravosti U litru bijelog vina stavi se 57 lica usitnjene preslice. Ostaviti 14 dana da se kvasi na toplom mjestu. Nakon toga se ocijedi. Od tog vina se pije triput dnevno po au. Poprav lja kou tijela (dobije lijepu boju), jaa trbuh i lijei mra vost. Za porast kose 1. Pola lice usitnjenog lipovog cvijeta staviti u 200 g do bre jake komove rakije i pustiti da stoji 12 sati. Tom raki jom svaku veer masira se tjeme na glavi. 2. Preporua se glavu prati u aju od rumarina. 3. licu soka od bijelog luka staviti u pola litre konjaka. Uveer masirati tjeme i korijen kose. Zatim glavu zavezati istom maramom. Glavu prati ajem koprive (list i korijen), ikovog korijena 100 grama sitno isjeckano. Ako je kosa masna, treba je prati s mlanim ajem od kamilice u koji se doda malo boraxa i sodabikarbone. 4. Glava se opere, koa, tjeme i korijen kose masiraju se ribljim uljem. Prvih dana svaku veer, kasnije jedno ne djeljno. Preko dana treba pojesti komadi kvasca (germe). Kura traje 12 godine, ali je uspjeh siguran. Dijeta: kod ove kure hrana mora biti lagana, probavljiva i raznovrsna da sadri dosta bjelanevine: jesti dosta meda, pinata, mlijeka, svjee maslo, jaja meko kuhana, kuhanu penicu koja se prethodno 12 sati kvasila u malo vode, zatim kuhalna vie na pari dok nije popucala. Piti vone sokove. Jesti meso u kojem ima dosta bjelanevina. Da kosa bude to gua, preporua se mlijeko, povre, pinat, korjenasto povre, jela prireena s jajima, a kosu prati s mlanim a jem od kamilice koja je samo prelivena kljualom vodom. 5. Korijen koprive are i vrike borovice po 10 jedaih lica stavimo u 2 litre vode i pustimo da jedan sat polako kuha. Tad tu tekuinu ocijedimo i njome dva puta tjedno operemo glavu. 6. Kod konih bolesti moe se upotrijebiti iarke divlje rue. iarka se stavi u ocat i raskvasi. Zatim se od vate na ini loptica, koja se umae u rastvor, i trlja mjesta gdje kosa otpada na glavi. Poslije toga pere se u mlakoj vodi sa punom od katrana (Dobije se u ljekarni).

Rast kose i protiv peruti U pola litre 96% jakog alkohola stavi se 3 lice lia are male koprive i ostavi da stoji zaepljeno 1014 dana. Na kon toga se ocijedi i u etvrt litre vode ulije 3 lice alkoholature i time se masira tjeme i korijen kose dva puta ned jeljno prije spavanja. Za jaanje kose 1. U decilitar mlane vode stavimo ujutro veliku licu bije log sirovog prosa. Naveer to promijeamo sa licom me da (ako nema meda moe se naribati jedna jabuka) i poje demo prije spavanja. Lijek treba uzimati dulje vrijeme. 2. Glavicu dvije crvenog luka sitno isjeckati i staviti u po la litre ljivovice 40% jakosti. Pustiti da 14 dana stoji na umjerenoj toplini. Ovim lijekom masirati glavu svaku veer. 3. Deset jedaih lica orahove jezgre sameljemo ili stuemo u avanu. To stavimo u litru alkohola 96% jakosti. Boca se dobro zaepi i ostavi 10 dana stajati na toplom mjestu. Tom tekuinom masiramo glavu svaku veer. Nakon masi ranja treba kosu dobro osuiti. 4. Zobene pahuljice 4 jedae lice stavimo u decilitar mlane vode da stoji 1012 sati. Nakon toga dodamo jeda u licu samljevenog oraha i jednu naribanu jabuku, licu meda i soka od pola limuna. Sve se to dobro promijea i natate pojede. Kura traje 48 nedjelja. Ispadanje kose 1. Uzeti brezov list, list i korijen are koprive i toga jeda u licu staviti u dva decilitra vode da stoji 1012 sati. Na kon toga se ocijedi, doda jedau licu alkohola 96% jakosti. Time se snano masira (ve ranije opranu) glavu i pusti su iti. 2. Nakon to smo kosu dobro oprali, itavo tjeme i kosu dobro izmasiramo ribljim uljem. Postupak se ponavlja je danput nedjeljno.

3. Za kosu koja je slaba i opada Kneipp preporua: 20 je daih lica korijena are koprive staviti u litru vode. Tome treba dodati pola litre vinskog ili vonog octa i pola sata kuhati. Nakon toga ostaviti da stoji poklopljeno jo pola sata. Tada se ocijedi i tom tekuinom svako vee namae glavu izmeu vlasi. 4. U litru vode stave se 2 jedae lice korijena od ika, i 2 jedae lice lista koprive, jedaa lica lipovog cvijeta. Sve to zajedno kuhati 5 minuta, zatim ostaviti poklopljeno da stoji 30 minuta. Nakon toga se ocijedi i time pere glava jedanput nedjeljno. 5. Kamilice 4 jedae lice preliti s pola litre kljuale vode i ostaviti jedan sat poklopljeno da stoji. Nakon toga ocijediti i tom tekuinom prati glavu, jednom nedjeljno. Osim toga potrebno je dva puta nedjeljno prije spavanja na mazati glavu uljem ricinusa. 6. Da se sprijei i izlijei ispadanje kose treba tjeme za jedno sa korijenom kose masirati ribljim uljem jedanput nedjeljno. 7. Svaki dan treba pojesti komadi kvasca. Kura traje du e vrijeme. 8. Ricinusova ulja 200 g, vinovice 500 g dobro promijeati. U toj tekuini prati glavu jedanput nedjeljno. 9. aku usitnjenog korijena koprive kuhati 1015 minu ta. Kad se ocijedi, dodati pola lice ricinusova ulja i decili tar metilnog alkohola. To se dobro promijea i tom tekui nom masira korijen vlasi svaku veer 10 minuta. Svakih 8 dana treba svjee pripremiti. Ako je kosa suha, onda se ma sira samo ricinusovim uljem pomijeano sa isto toliko glicerina. 10. Crvenog luka narezati 34 glavice, politi s malo vode, ostaviti stajati 36 sati, istisne voda iz luka i procijedi. S tom vodom istrlja se glava pomou vate, poslije omota gazom. Postupak se ponavlja. 11. Takvi bolesnici moraju uzimati razliitu hranu. Kreta ti se na svjeem zraku. Hrana mora biti lako probavljiva i da sadri dovoljno bjevanevine i raznih vitamina. Bolesnik neka svaki dan pojede komadi kvasca (germe), ali ne na

prazan eludac. Treba jesti dosta voa, mlijeka i povra. Dvaput nedjeljno glavu prati u kamilici koja je prelivena sa mo kljualom vodom i ostaviti barem 30 minuta pokloplje no da stoji, (lica kamilice na litru kljuale vode). Kad se smlai, ocijedi se i u tom aju glavu opere. Perut u kosi 1. Neko vrijeme treba glavu masirati po tjemenu pravom komovom rakijom i peruti e nestati. Dobro je kosu prati i u odvaru od are koprive. 2. Vodenu preslicu suhu 4 lice stui u avanu ili sam ljeti u prah. Pomijeati s 2 lice krede u prahu koja je na topljena na maslu. Time se masira tjeme.

NJEGA ZUBI 1. Kupi se u ljekarni 10 g salola i stavi u 300 g alkohola. To se dobro promijea. Tako dobijemo prvorazrednu teku inu za ispiranje usta, njegu zubi i odstranjenje loeg za daha iz ustiju. Dovoljno je 1020 kapi u ai vode. 2. Da zubi postanu snjeno bijeli peremo zube prakom lipovog ugljena. Najbolji je onaj ugalj koji je dobiven iz ugljarskih pei. Zaudaranje iz ustiju 1. Uzeti nane, list rumarina, koru narande i cvijet od rute u jednakim dijelovima. Dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti s dva decilitra kljuale vo de. Ostaviti poklopljeno 1015 minuta. Nakon toga ocijediti i iza svakog jela isprati usta. 2. Anasona, lavandule, rumarina od svakog po dvije je dae lice staviti pola litre alkohola 96% jakosti. Bocu za epiti i ostaviti nekoliko dana da stoji. Od tog alkohola uzi mati 1520 kapi u ai vode i ispirati ista. Malo tekuine se i proguta.

3. Po 100 g lista matinjaka, kore limuna i narande. Uz me se 1 lica toga i prelije s 200 g vrele vode, poklopi, ostavi 3 sata, odlije, zasladi medom ili eerom i pije. 4. Izmijea se po 50 g metviina i matinjakova lista. Tri lice toga prelije se s pola 1 vrele vode, poklopi, ostavi 2 sa ta odlije i pije umjesto vode. Voda za ispiranje usta Nane 3 jedae lice, kadulje 2 jedae lice, vode 100 g, istog alkohola 96% jakosti 50 g. Sve se to dobro promijea i ostavi stajati nekoliko dana, zatim procijedi. Uzima se kavena lica na au vode i time ispiru usta. DLAICE ODSTRANJENJE Brezovo lie treba spaliti u pepeo i na dlanu pomijeati s vodom da postane kaa. Tom kaom mazati mjesta gdje elimo odstraniti dlaice. SUNANE PJEGE Sunane pjege mogu se odstraniti umivanjem ljeti u ro snoj djetelini. ISPUCANE RUKE I USNE Ispucane ruke i usne, naroito ako ima po njima i krastica, lijei ovaj aj: kopriva ara (list i korijen) 4 jedae lice kuhati u pola litre vode 58 minuta, ostaviti 20 minuta poklopljeno stajati i tim odvarom ispirati bolna mjesta, za tim namazati glicerinom (dobije se u ljekarni). GODINJI ODMOR Prihodi mnogih osoba, uz dananje trokove ivota, one moguuju da provedu godinji odmor na moru u hotelu.

Stoga mnoge obitelji svoj odmor provode pod atorom. To nije samo tednja, taj oblik ljetovanja posve je prirodan i potpuno omoguuje oslobaanje od uobiajene svakidanjice. Osim toga jedino na taj nain boravi se danju i nou na i stom zraku, daleko od hotelske buke. Jasno e razlikovati vjetrove, pijev ptica i um valova naeg divnog mora, kao i velebnu muziku zrikavaca nou. Nema sumnje da logorovanje, ivot u izravnom dodiru s prirodom, mora izvanredno povoljno utjecati na zdravlje, a naroito na pravilan rad srca.

KUNA LJEKARNA

Svatko u svom domainstvu treba da ima prirunu kunu ljekarnu s ljekovitim biljem. Najzgodnije je na suhom mjestu drati (zatvoreno) oveu kutiju u kojoj se u sluaju potrebe nae barem najpotrebnije. kamilica: protiv greva u elucu, prehlade, za umirenje i vaca lipa: protiv nahlada, kalja, sluzavosti grla, nespavanja ani: za popravljanje neurednog mjesenog pranja, ienje krvi, lijeenje greva u elucu angelika: za otklanjanje nadimanja, bolova u elucu, lijee nje dinih organa bazgov cvijet: protiv prehlade, tvrde stolice iak: protiv konih bolesti, ekcema i rana svih vrsta gospina trava (kantarion): protiv glavobolje, greva u elucu i svih vrsta rana hrastov list: za jaanje rekonvalescenata, protiv bolesti plua islandska mahovina: protiv nahlade, promuklosti, kalja, bo lesti eluca, crijeva, ireva, eerne bolesti dud crni (list): protiv eerne bolesti, tvrde stolice iirot: protiv eluanih bolesti, povratne groznice (malarije), kamenaca u bubrezima kadulja: protiv unutranjih bolesti, gripe i kalja kopriva ara: protiv rana, groznice i slabokrvnosti komora: protiv kalja, boli u prsima, i probavnim organima majina duica: neuredna probava, neuredna menstruacija, upala jajnika (u svaku supu dodati malo protiv reume)

matinjak: protiv rastrojenih ivaca, lupanja srca, protiv po vraanja, djeci protiv trbobolje maslaak: protiv groznice, uljeva, ireva, bolesti jetre metvica: isto to i nana nana: protiv glavobolje, histerije, nahlade, greva orahov list: protiv skrofuloze, jaanja krvi, za dobru pro bavu podbjel list: protiv astme, kalja, katara plua divizma (list i cvijet): protiv plunih bolesti, bronhijalnog katara, astme pelin: protiv bolesti jetra, gruanja krvi i pomanjkanja ape tita preslica: za odvajanje kamenaca iz bubrega, protiv zastoja mokrae i unutarnjih bolesti rumarin: protiv bolesti srca, bubrega i drugih bolesti medvjee groe: protiv poveane prostate i bolesti mokra nih organa kukuruzna svila: protiv eerne bolesti, bolesti mokranih organa, bolova u kriima stolisnik: protiv astme, uljeva, reume, eluanih bolesti jagoda umska (lie): protiv bolesti krvnih sudova, skleroze i kao zamjena za ruski i kineski aj jaglac: protiv kataralnog bronhitisa, lupanja suca, navale krvi u glavu kupina: protiv upale krajnika, isti krv lavandula: za umirenje i ublaivanje greva, srane bolesti lazarkinja: protiv lupanja srca, utice, pijeska u mjehuru i bolesti ivaca neven: u obliku obloga na rane i ozebline rusomaa: protiv krvarenja i bolesti unutarnjih organa trenjeve peteljke: protiv bolesti bubrega, potekoa u mo krenju Naravno da gornjem popisu treba jo dodati: zavoj, ter mometar, irigator, (od modernih lijekova i aspirin, ali ga ne treba preesto uzimati). Mnoge sam biljke izostavio, ali e svatko, tko se brine za svoje zdravlje, nabrati preko godine sve one koje smatra da e njemu i obitelji dobro doi.

KALENDAR BRANJA LJEKOVITOG BILJA

Angelika sabire se list i korijen u proljee a u jesen plod i korijen Ani suhi zreli plodovi u ranu jesen Arnika podanak u proljee i jesen, a donji listovi prije cvatnje. Cvjetovi se beru bez ovojnih listova i ake kad se posve razviju (srpanj-kolovoz) Bazga cvijet u lipnju dok nije posve rascvao. List kad se potpuno razvije: kora sa debljih grana u proljee Bljut korijen preko cijele godine, plod u ranu jesen Bedrenika podanak i mladi pricvjetni listovi u proljee i jesen Bokvica muka i enska listovi preko cijelog ljeta Boje drvce cijela biljka za vrijeme cvatnje Borovica vrike grana u proljee i ljeto, plod u kasnu jesen Borovnica sabiru se listovi u proljee i jesen, plod srpanj-kolovoz Bora sabire se cvijee od lipnja do konca srpnja Bosiljak pitomi list za vrijeme cvatnje i cijela biljka u lip nju i srpnju Bosiljak divlji itava biljka bez korijena svibanj-kolovoz Bour korijen u proljee, cvjetovi svibanj-lipanj Boikovina korijen u proljee i jesen, mladi listovi u pro ljee Breza mlado lie u proljee, sok poetkom travnja Brljan listovi preko cijelog ljeta

Blagovanj cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje Cikorija (vodopija) korijen u proljee i jesen, itava biljka (mlade granice, cvijet i list) itavo ljeto empres vazda zeleni list i plod (proljee-ljeto) iak mlado lie u proljee, a korijen dvogodinjih biljki u proljee i jesen Divizma listovi i cvijet za vrijeme cvatnje (lipanj-kolovoz) Dimnjaa cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (lipanj-srpanj) Dobriica itava biljka bez korijena za vrijeme cvata (li panj-kolovoz) Draguac mladi listovi u proljee. Cijela biljka od oujka do lipnja Dren plod i kora u ranu jesen Dud crni list u proljee kad se razvije, kora i plod na kra ju ljeta Dubac za vrijeme cvata itava biljka bez korijena (srpanj-kolovoz) Dragoljub list i cvijet lipanj-srpanj urica cijela biljka s korijenom u svibnju Gavez list i cvijet za vrijeme cvatnje cijelo ljeto, korijen u rano proljee i jesen Glog cvjetovi od oujka do svibnja Goro cvijet sabire se cijela biljka za vrijeme cvatnje (travanj-lipanj) Goruica plod u jesen i kad sazori Gospina trava sabire se gornja treina biljke za vrijeme cvatnje (srpanj-rujan) Hmelj sabiru se iarke prije sazrijevanja u ljetu Hrast list u rano proljee dok nije potpuno razvijen isto i kora od mladih grana. Babuke kad sazriju u jesen Iirot sabire se podanak u rano proljee ili kasnu jesen Imela mlade granice do tri koljena u proljee Islandska mahovina od svibnja do rujna

Ivanjsko cvijee cijela biljka bez korijena za vrijeme cvat nje Jaglac sabire se list, cvijet i korijen za vrijeme cvata (oujak-travanj) Jagoda list i cvijet za vrijeme cvata (svibanj-srpanj) Jasenak sabire se kora, korijen i list u proljee, a plod u jesen kad sazori Kadulja listovi i mlade grane prije cvatnje ili dok se bilj ka nije potpuno rascvala Kamilica sabiru se cvjetne glavice (svibanj-kolovoz) Kesten divlji pupoljci, cvijet i kora u proljee, a u jesen plod Kiica cijela biljka bez korijena (lipanj-rujan) Kilavica itava biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (lipanj-listopad) Kopriva ara list i korijen u proljee, korijen i u jesen. itava biljka s korijenom preko cijele godine Kopriva mrtva list i cvijet u ljetu Kopitnjak sabire se itava biljka s korijenom od travnja do kolovoza, a u jesen podanak s korijenom Kupina divlja sabire se korijen i mladi listovi u proljee i plod koncem ljeta kad sazori Kaun obini puni svjei gomolji za vrijeme cvatnje ili odmah iza cvatnje (travanj-svibanj) Ladole cijela biljka sa korijenom za vrijeme cvatnje Lavandula sabiru se vrci stabljike sa cvijeem (srpanj-rujan) Lazarkinja itava biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (svibanj-srpanj) Lincura korijen u jesen Lipa sabire se cvijet sa pricvjetnim listovima (lipanj-srpanj) Ljoskavac plod u jesen Majina duica itava biljka bez korijena i odrvenjelih dijelova za vrijeme cvatnje itavo ljeto

Mak turinak latice kad se potpuno razviju u ljetu Maslaak mladi listovi sa korijenom i rozetom u proljee Matinjak lie kratko vrijeme prije cvatnje, a cijela bilj ka za vrijeme cvatnje (gornji dio) Medvjei dlan cijela biljka bez korijena u ljetu Medvjee groe sabire se list od svibnja do srpnja Mrazovac sabire se plod zrele aure (lipanj-srpanj) Nana za vrijeme cvatnje itava biljka bez korijena, a li stovi preko ljeta Neven latice i itava biljka od lipnja do listopada Oajnica sabire se nadzemni dio biljke za vrijeme cvata (srpanj-rujan) Odoljen podanak i korijen od dvogodinjih biljki u rano proljee i jesen Oman korijen u jesen Orah mlado lie u proljee, nezreo plod u ljetu i zreo plod u jesen Pelin sabiru se listovi i cvjetne vrke dok se cvjetovi jo nisu potpuno razvili Petrovac cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (sr panj-rujan) Petoprsta (stea) sabire se mlado lie u proljee, a poda nak u jesen Pirika sabire se korijen kroz cijelo vrijeme dok traje ve getacija Plunjak cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje u rano proljee, a preko ljeta mlado lie Paprat slatka podanak i korijen od 4 godine stare biljke u proljee i jesen Podbjel sabiru se cvjetne glavice u oujku i travnju, a li stovi bez peteljaka u svibnju i srpnju Potonjak sabiru se vrike sa cvjetnim klasom koncem ljeta Povrati za vrijeme cvatnje gornji dio biljke i posebno cvjetne glavice (srpanj-listopad)

Preslica itava biljka bez korijena (svibanj-srpanj) Pasja trava cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje Pustikara (naprstak) lie za vrijeme cvatnje Razliak cvjetne glavice (lipanj-srpanj) Rusomaa cijela biljka bez korijena preko ljeta Ruta cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (svibanj-kolovoz) Rumarin sabiru se listovi, vrike granica i rascvale gran ice od proljea do jeseni Sapunika sabire se lie i korijen u proljee i korijen u jesen Sljez bijeli list i cvijet za vrijeme cvatnje, korijen u rano proljee i jesen Sljez crni cvijet i list ljeti, korijen u rano proljee i jesen Stolisnik gornja polovica biljke sa cvjetnom glavicom od proljea do jeseni Srenjak mladi listovi (travanj-svibanj) imir lie u proljee ipak plod u kasnu jesen tavelj lie u proljee, plod u ljetu dok je poluzrel Tatula listovi u ljetu dok je biljka u punom cvatu Trnjina cvijet u oujku do konca travnja, plod u jesen kad sazori Vidac itava biljka bez korijena od svibnja do srpnja Verbena listovi i cvjetne vrike itavo ljeto Vrisak sabire se itava biljka bez korijena od srpnja do konca listopada Velebilje sabiru se listovi za vrijeme cvatnje (srpanj-kolovoz). Podanak u proljee, od biljke koja je barem 3 go dine stara. Zeja stopa korijen s podankom i itava biljka za vrijeme cvatnje u kasno proljee Zimzelen lie u proljee utika lie, kora s grana i korijena u ljetu, zreo plod u jesen

You might also like