JAJCE

Grad se uzdie do nebeskog svoda, a lei na jednoj kao jaje (okrugloj) stijeni. Evlija elebija, Putopis, XVII stoljee

Ostaci materijalne kulture u Jajcu, kao i one koja je neopipljiva, kao to su predaje, rituali i obiaji, seu jo u prethistorijsko doba i dosljedno se kristaliziraju na tom podruju sve do danas. Srednjevjekovno Jajce izgraeno je na mjestu na kojem se rijeka Pliva uliva u rijeku Vrbas, pravei slap visok 21 metar. Ko nije vidio taj vodopad, taj nikad nita nije ni vidio, ushieno je pisao Evlija elebija u svom putopisu. Jajce je jedini grad na svijetu izgraen na vodopadu koji pravi jedna rijeka ulijevajui se u drugu. Bosanski srednjevjekovni gradovi, kroz protkanost graditeljskih i prirodnih cjelina, uvijek iskazuju svijest svojih graditelja o odnosu ovjeka i Boga, prolaznog i vjenog. Jajce je posebno lijepo u snazi takve znakovitosti, ali je njegov poloaj imao i strateki, obrambeni karakter. Ime grada potie najkasnije iz druge polovine XIV stoljea, kada se, u dokumentu dubrovakog kroniara Rastia, Hrvoje Vuki naziva jajakim knezom. Hrvoje je 1380. godine postao veliki bosanski vojvoda, naslijedivi tu titulu od svoga oca Vukca. Nakon smrti kralja Tvrtka, koji je Bosnu uinio najsnanijom kraljevinom na Balkanu, ojaali su pojedini feudalci toliko da su mogli uticati na imenovanje vladara. Tri najvea feudalca tog vremena bili su Hrvoje Vuki, Sandalj Hrani i Pavle Radenovi. Nakon to je Hrvoje podrao Ladislava Napuljskog u dinastikoj borbi
Ime grada dovodi se u vezu s napuljskom utvrdom Uovo, to znai Jaje. Castel delUovo, prema srednjevjekovnoj predaji, uva arobno jaje, skriveno ispod utvrde. Hrvoje Vuki je moda nadio ime gradu nakon posjete kralju Ladislavu u Napulju. Mogue je da se ranija utvrda na mjestu Jajca zvala Pliva. arobno jaje

protiv kralja igmunda od Luksemburga, Ladislav ga je, po svom okrunjenju 1403. godine, postavio za namjesnika u Ugarskoj, Hrvatskoj i Dalmaciji, imenovao vojvodom splitskim, te mu darovao otoke Bra, Hvar i Korulu. Hrvoje je kasnije postao igmundov saveznik i lan Zmajeva reda, monarhijskog vitekog reda koji je ovaj osnovao. Sigurno je na mjestu Hrvojevog bilo i neko ranije utvrenje. Kada je gradio Jajce, Hrvoje je pozvao najbolje graditelje iz Bosne, Dalmacije i Napulja. Hrvojeva tvrava, povrine 4800 m, imala je brojne vrste kule, koje su u vrijeme osmanske prisutnosti sniene i pretvorene u tabije. Ispod utvrenja se prostiralo bedemima ograeno podgrae. Ulaz u grad danas ine srednjevjekovna Banjaluka i kasnije sagraena Travnika kula, tako nazvane zbog svoje usmjerenosti ka ovim gradovima. Obje su bile tiene dubokim jarcima s pominim mostovima. Grad je titila i monumentalna Medvjed kula, najvea sauvana u Bosni. Zidovi ove kule debeli su i do 5 metara, a sezali su oko 20 metara u visinu. Neki istraivai smatraju da je ona nekoliko stoljea starija od Hrvojevih graditeljskih pothvata. Ispod utvrenja jo uvijek se nalazi tajni prolaz, koji je sada zatrpan, a o kojem su pripovjedane brojne legende. Ovaj prolaz vodio je iz tvrave do pod vodopad, a u Drugom svjetskom ratu je, prema priama mjetana, kroz njega s partizanima bjeao i Josip Broz Tito. Varo, koja se razvila u ozidanom podgrau, postala je sredite trgovine. Dalmatiniski trgovci poslovali su i kupovali nekretnine u Jajcu.

Hvalov zbornik i Hrvojev misal

Dva prelijepa srednjevjekovna teksta, ispisana za Hrvoja, ouvala su se do danas. Hvalov zbornik ispisao je i oslikao bosanski krstjanin Hval, u doba dida Radomira. On je po svim karakteristikama tipino djelo bosanske pisarske kole. Bogato je iluminiran, zlatom i drugim skupocjenim bojama, koje su ostale svjee do danas. Kada je postao splitski vojvoda, Hrvoje je na poklon dobio i raskoni misal, u kojem se nalaze i poznati prikaz Hrvoja na konju i njegov grb. Ovi su rukopisi odneeni iz Bosne i danas se nalaze u Bolonji i Istanbulu.

Amblem Zmajeva reda, u koji su primani samo najvei feudalci i kraljevi. lan ovoga reda bio je veliki vojvoda bosanski, Hrvoje Vuki, a moda i vlaki grof Vlad Tepe, poznatiji kao grof Drakula.

Tajni prolazi ispod Jajca

Tu se vjerovatno nalazio i srednjevjekovni feudalni dvorac, od kojeg su pronaeni samo ulomci. Kralj Stjepan Ostoja i njegove kraljice Jajce kraljevski posjed
Ostoja, koji je naslijedio krunu od kraljice Jelene Grube, nije bio u dobrim odnosima s Hrvojem, te je, oduzevi posjed feudalcu pod Hrvojevom Hrvoje umire 1416. zatitom, bio prognan iz Bosne do 1412 godine. Za vrijeme njegova godine. Kotromani, koji Jajcu se odsustva Bosnom vlada njegov polubrat Tvrtko II U neobjanjivo nestaje, to Ostoji prua priliku da ponovno preuzme krunu. mnoge stvari mijenjaju. enio se tri puta, kako bi osigurao ugled i vlast.

Bala. Hrvojeva ena postaje Djelovanje jajake klesarske radionice ouvalo se kroz neke spomenike do danas. Jelena Nelipi narodu Ostojina prva ena nije bila iz plemike Podzemna stoga za u u esto porodice; kapela, nju nazvana Katakombe, nalazi se unutar gradskih zidina. O ovoj kapeli svijetu su sauvane mnoge prie.reduliena kralja trea po Jesu mjesta. Brzo okrutnom dinastikom ostale srednjevjekovne Bosne nije bilo tu stvarno trebale biti pohranjene kosti svetog Luke i nakonlito je okrunjen, Ostoja se razveo odStjepana zna se da li su imali i jesu tu vreni pristupni obredi za Zmajev red, istraivai oklijevaju Vitae. Ne Ostoje odgovoriti. Znamo da je Hrvoje Vuki dao djece.kapela izdubi u stijeni, u elji da to bude pogrebno mjesto njegove da se kraljica koplje, pored Jajce i Bosne, a kojeg porodice. Pred ulazom su uklesane dvije nedovrene predstave. Mukarac koji dri sputen ma i se nalazi nedovren grb, te prikaz ene s ljiljanom u ruci. Vjerovatno se radi o prikazu Hrvoja i njegove supruge sva Hrvojeva zemlja Kujava Radenovi Jelene. Unutar kapele jasno su uoljivi elementi romanikog i gotikog umjetnikog stila, te brojni uklesani simboli, postaju kraljevski Druga Ostojina je imala etiri Kujava, poticala je za grobnice, kao i kao to su kri, polumjesec i sunce. Pored krstionice, kapela supruga, ikraljicaprostora namijenjena iz plemike porodice posjed. Tada zapoinje Radenovi. Vjerovatno je bila sestra ili bliska rodica velikaa Pavla prostor s oltarom, za pogrebne obrede. Radenovia, koji e kasnije biti ubijen u zavjeri u kojoj je uestvovao i sam trei period izgradnje Ostoja. Iz Dubrovakih dokumenata saznajemo da se Kujava u to vrijeme srednjevjekovnog kralja bojala za svoju sudbinu. S Ostojom e zaeti budueg bosanskog Jajca. Stjepana Ostojia. Za vrijeme braka s Kujavom raaju se i dva Ostojina Zidovi grada se vanbrana sina Stjepan Toma i Radivoj Ostoji. proiruju, unutar njih se grade crkva svete Jelena Nelipi Katarine i franjevaki Kako bi dobio Hrvojevu zemlju i povezao se s plemikom porodicom samostan. Jeleni, nakon Nelipi, Ostoja se razvodi od kraljice Kujave i eni po trei put Jelenom, Hrvojevom udovicom, i to iste godine kadasamo umire. Hrvoje dvije godine, po drugi put, Stjepan, koji je Kujava ponovno dobija mo kada njen sin postaje kralj. umire mu. kralj, Stjepan oduvijek bio na majinoj strani, naredioNovi je 1419. godine da se Jelena I Nelipi zatvori i, neto kasnije, vjerovatno po Kujavinom nalogu, ubije. Ostoji, nasljeuje Kujava je jako uticala na politike odluke svoga sina. I danas u srednjoj krunu ibosansku kraljicu. pokuava srediti Bosni postoji selo Kujave, koje podsjea na monu Vitaa

Umire i Hrvojev sin Podzemna pogrebna kapela Katakombe

politiki nestabilne okolnosti, ali vlada samo dvije godine. U Bosnu se 1420. vraa Tvrko II Kotromani, koji je tajnovito nestao 1415. Tvrtko vlada sve do svoje smrti, 1443. godine, a za vrijeme njegove vladavine dograuju se bosanski gradovi i uvruju franjevaki samostani u Bosni, iako ih je katolika inkvizicija krivila za manjak podrke pri preobraanju heretika. Jajce kraljevski grad

Jo za vrijeme kralja Tvrtka II Jajce se naziva kraljevskim gradom, ali e ono za vremena Stjepana Tomaa postati sjedite bosanskih kraljeva. I on je, kao i njegov otac, prvobitno bio u vezi sa enom koja svojim porijeklom nije odgovarala statusu kraljice. Vojaa je bila niskog roda i nije mogla obezbijediti dinastiko povezivanje, kojim se snaio uticaj kraljevske porodice. S obzirom da je Stjepan obeao da e je vjenati, papa Eugen IV ga je, 1445. godine, razrijeio te obaveze i proglasio kraljem Bosne. Stjepan tada za kraljicu uzima slavnu Katarinu Kosau, ker velikog bosanskog vojvode Stjepana Vukia Kosae. Iz veze Stjepana i Vojae rodio se Stjepan Tomaevi, posljednji bosanski kralj, okrunjen u Jajcu 1461. godine. Vojaa nije doivjela da vidi okrunjenje svoga sina. Stjepan je jedini bosanski kralj okrunjen po katolikom obredu. Sveani in okrunjenja desio se u crkvi svete Marije. To je bila romanika crkva iz XII stoljea, ali ju je on dao obnoviti u gotikom stilu. Danas je to najvei sauvani srednjevjekovni bosanski hram. Crkva svete Marije s tornjem svetog Luke
Ovaj objekat je dograivan u vie navrata, te su u njegovim ostacima mogu vidjeti slojevi romanike, gotike i renesansne arhitekture. U XIV stoljeu je pored crkve dograen i toranj. Crkva je kasnije koritena kao damija. Pretrpila je vie poara, pa je danas teko naslutiti njen prvobitni sjaj. Bila je bogato ukraena skulpturom, reljefima i viebojnim freskama. Preko cijelog sjevernog zida nalazila se kompozicija Posljednji sud, a na proelju je bila gotika rozeta. Kada se Stjepan Tomaevi oenio Jelenom Brankovi, kerkom srpskog despota Lazara, ona je u crkvu svete Marije pohranila moi (kosti) svetog Luke Evaneliste. Prema legendi, ugarski je kralj nudio etiri grada za ove moi. Pred pad Bosne, kraljica nosi moi u izbjeglitvo. Danas se one nalaze u franjevakom samostanu u Padovi.

Kralj Stjepan Tomaevi i kraljica Jelena ivjeli su u Bobovcu, sve dok ga nisu osvojile Osmanlije 1463. godine. Tada su prebjegli u Jajce. O tome svjedoi i kraljevski gotiki portal ukraen grbom Stjepana Tomaevia, koji je sauvan na ulazu u jajaku tvravu. Raen je u kasnom gotikom stilu i veoma je slian onom u Bobovcu. Vjerovatno ga je radio lokalni majstor, pod uticajem Italije i primorja. Kralj nastoji da se priblii Vatikanu, u nadi da e mu papa pomoi u obrani Bosne. On vri katolike obrede, a Jelena se ponovno krsti i uzima ime djevice Marije, pa e biti poznata kao kraljica Mara.

Crkva svetog Ive u Podmilaju kod Jajca izgraena je oko 1461. godine, u vrijeme kada Stjepan Tomaevi poklanja ove predjele knezu Radivoju. Do danas je ovo jedno od najznaajnijih hodoaa Ivanu Krstitelju. Svako ljeto, na dan svetog Ive, ovdje se skupljaju hodoasnici svih vjeroispovijesti. Vjeruje se da dolazak na ovo mjesto moe izlijeiti od opsjednutosti. Portal crkve je bogato ukraen i dokaz je uticaja Dalmacije i Splitskih klesarskih radionica.

Kada su Osmanlije osvojile Bobovac 1463. godine, kralj se prvobitno sklonio u Jajce, a potom u Klju. Sultan Mehmed II Osvaja ga je pogubio u svom taboru pod Jajcem, zajedno s drugim bosanskim velikaima. Tada su trupe osmanske vojske zauzele grad, ali su ga drale svega oko est mjeseci. Maari zauzimaju Jajce 1464. godine i osnivaju Jajaku banovinu. Grad postaje istureno strateko uporite do kraja 1527. godine, kada konano ulazi u sastav Osmanskog carstva.

Posmrtni ostaci posljednjeg bosanskog kralja pohranjeni su u franjevakom samostanu u Jajcu. Njegova udovica, esnaestogodinja Katarina Kosaa, prebjegla je preko Dubrovnika u Rim. Nikada ponovno nije vidjela svoju djecu. Pokopana je u crkvi Santa Maria in Aracoeli, a na plou joj je uklesano: Katarina kraljica Bosne.