You are on page 1of 11

Univerzitet u Novom Sadu Fakultet sporta i fizikog vaspitanja Studenti: Bosani Milovan i Teodosin Bojan

ZAVRNI RAD IZ RUKOMETA Tema: Program rada u teretani tokom pripremnog perioda rukometaa

Zavrsni rad iz rukometa Program rada u teretani u pripremnom periodu rukometaa

Profesor: Milorad uki Novi Sad, 2010.

SADRAJ
1. UVOD 3 2. PROGRAM RADA RUKOMETAA U PRIPREMNOM PERIODU .4 3. KINEZIOLOKA ANALIZA RUKOMETA 8 3.1. STRUKTRURALNA ANALIZA 8 3.2. FUNKCIONALNA ANALIZA 9 3.3. ANATOMSKA ANALIZA ..9 4. FAKTORSKA ANALIZA USPENOSTI U RUKOMETU ..9 4.1 HIPOTETSKI METOD I SPECIFIKACIJA 10

5. LITERATURA 11

Zavrsni rad iz rukometa Program rada u teretani u pripremnom periodu rukometaa

1. UVOD Rukomet pripada grupi polistrukturalnih, kompleksnih kineziolokih aktivnosti u kojima preovladavaju gibanja ciklinog i aciklinog karaktera. U igri se nadmeu dve ekipe od po 6 igraca i 1 golman, na terenu dimenzija 20 i 40 m a utakmicu vode dvojica sudija i merilac vremena i zapisniar. U prolosti je bilo mogue doi do vrhunskih rezultata i bez posebnog znanja treningu i takmienju, ali danas je to nemogue. Bez znanja o osnovama metodike treniga, planiranja i programiranja te kontrole treninga nije mogue parirati lokalnim a kamoli evropskim i svetskim trendovima, jer talenat i potencijal vie nije dovoljno uoiti ve ga je nuno usmeriti i razvijati. Uvid u vrednosti sto veeg broja karakteristika i parametara omoguuje pravilnu dijagnostiku treniranosti te optimalno planiranje, programiranje i kontrolu uinka trenanog procesa. Temelj tih postupaka ine redovita i pravoremena testiranja.Dobijeni rezultati uporeuju se sa modernim karakteristikama vrhunkih rukometaa, a u svrhu usmeravanja upravljakih akcija.Konkretno, ukoliko se pojave deficiti u nekim oblicima pripremljenosti, upotrebom za tu situaciju predvienih operatora, potrebno ih je pravovremeno i kontrolisano anulirati.Ponekad vrednosti, odnosno rezultati testiranja na nekoj vrhunskoj ekipi mogu posluiti kao modelne, ali i kao pokazatelji trendova. U sportu opte, dakle i u rukometu, zbog njegovih dinamogenih i ergogenih karakteristika vane su sve motorike i funkcionalne sposobnosti.Dominatno mesto ipak, u odreenom smeru zauzimaju anaerobna i aerobna izdrljivost, eksplozivna snaga, brzinska koordinacija i preciznost. Kondicijski trening,nosti kao posebno vaan segment sportske pripreme, usmeren je na razvoj i odravanje motorikih i funkcionalnih sposobnosti i morfolokih karakteristika, ubrzavanje procesa oporavka i smanjenja broja i teina povreda sportiste. U okviru kondicione pripreme rukometaa upotreba trenaera i slobodnih utega postaje sve ei nain razvijanje snage.Radi se o spravama koje omoguavaju postepeno doziranje optereenosti i delovanja na tano odreene skupine miia po anatomskom kriterijumu.Da bi veba na trenaerima bila efikasna i prilagoene zahtevima rukometaa, mora se analizirati delovanja miia i to sa aspekta pojedinih grupa miia i njihove amplitude
3

Zavrsni rad iz rukometa Program rada u teretani u pripremnom periodu rukometaa

delovanja, tako i sa aspekta izvoenja i broja ponavljanja.Redosled vebi mora biti takav da uvek razvijamo snagu drugih grupa miia

2.PROGRAM RADA VRHUNSKIH RUKOMETAA U PRIPREMNOM PERIODU Planiranje treninga u rukometu je specifino jer se toku jednogodinjeg ciklusa susreu dva perioda.Zbog toga je potrebno u jednoj godini ekipu dva puta dovoditi na visokom nivou sportske forme i odravati kroz dugi vremenski period. Periodizacija u rukometu izvrena je tako da se jednogodinji ciklus treninga sastoji se od pripremnog, takmiarskog i prelaznog perioda. Jedna takmiarska sezona se deli na tri perioda: pripremni period period ulaska u sportsku formu takmiarski period period odravanja sportke forme prelazni period period privremenog gubitka sportske forme. U pripremnom periodu stvara se osnova za sportsku formu pojedinca i celog sastava. O tome kako e se provesti pripremni period ovisi sportska forma. Ako je pripremni period dobro planira i proveden oscilacije u kretanju sportske forme e biti minimalne i lake ih je korigirati i usmeravati. Pripremni period kod naih najkvaletetnijih ekipa traje 7 8 dana, to se smatra uobiajnim vremenom, i deli se na tri faze. Prva faza pripremnog perioda (bazina priprema) rukometaa ima zadatak da utie na one kondicione sposobnosti od kojih najvie zavisi uspeh u rukometu. Nema sumnje da u rukometu zbog njegovih karakteristika dominantno mesto zauzimaju anaerobno izdrljivost, eksplozivna snaga, preciznost, brzinska kordinacija (agilnost). Najveci deo vremena e biti utroen na programu kondicione, odnosno fizike pripreme 40-45% dok ce manji deo vremena utroeno za tehniku 30-35% i taktiku 15-20%. Karakteristika ove faze da se u treningu deluje na statike, repetivne i eksploivne snage. Sastavni deo treninga snage trebaju biti vebe istezanja kao i vebe fleksibilnosti. Kod treninga izdrljivosti naglasak je na poveanju aerobnih kapaciteta. Krivulja optereenja raste na temelju obima, dok je intezitet manji. Druga faza pripremnog perioda (specificna priprema) rukometaa. Za razliku od prve faze gde krivulja opterreenja raste na raun dominacije obima, u ovoj fazi ima nagli porast na raun dominacije inteziteta. Obzirom da je druga faza pripremnog perioda faza maksimalnih optereenja potrebno je planirati koeficijent prepokrivanja optereenja uzimajui u obzir obim i intezitet. Tu se optereenje biti vee nego u takmiarskoj sezoni.
4

Zavrsni rad iz rukometa Program rada u teretani u pripremnom periodu rukometaa

Treca faza pripremnog perioda (predtakmiarska) obuhvata rad na taktikoj pripremi (40 45%) i to na osnovi postavljene koncepcije igre. U smanjenom obimu radi se tehnika (30 35%) i specijalna fizika priprema (20 25%). U kondicionoj pripremi upotrebljavaju se tehniko taktiki elementi radi razvijanja specifinih sposobnosti. Eksplozivna snaga odrava se najveim delom putem situacionog treniga i to duel igre u odbrani, sunonim odrazima u blok i skok ut, potiskom za start, promenom pravca kretanja te sunonim eksplozivnim izbaajima (dodavanjem i utiranjem) lopte. DAN 1. TRENING 1. VEBE Opruanje potkolenica Pregibanje potkolenica Lat. Maina iza glave Bench press Vebe za trbuh Vebe za lea Vebe za struk Trcanje u mestu(skip) Penjanje na klupu Raskorani skokovi Vebe za trbuh Iskorani skokovi hiperekstenzija Prevlaenje buica Bench press ravni Tranje 1 KRUG-25 sec 2 KRUG-30 sec 3 KRUG-30 sec Skokovi sa tegom Vuenje tega do kolena Poluuanj sa tegom Odmicanje buica u stranu Vebe za struk Vezbe za trbuh POKUAJI 3x10 3x10-12 3-4x10-12 3-4x8-10 3 serije 3 serije 3 serije OPTEREENJE 20-30 kg 20-30 kg 40-50 kg 60-70% 90% 90% 90% 2x2 kg 2-25 kg 2-3 kg 3-5 kg 20-30 kg 5 kg 10-15 kg 25-30 kg

2.

3.

4x5 4x4 4x6 3-4x8-10 2 serije 4-5x4-5

30 kg 30-40 kg 70% 8-10 kg 90% 90%

Zavrsni rad iz rukometa Program rada u teretani u pripremnom periodu rukometaa

2.

1.

2.

Vebe za lea Skokovi tegom do kolena Trzaj do kolena Lat. Maina iza glave Lat. Maina ispred glave Vebe za struk Vebe za lea Vebe za trbuh poluunjevi Pretkloni Provlaenje buica preko gl Vebe za trbuh Lat.Maina ispred glave Skokovi sa odruenjem Penjanje na klupu Vebe za trbuh Pregibanje podlaktice Trcanje 1 KRUG 30 sec 2 KRUG - 30 sec Skokovi tegom do kolena Vuenje tega do kolena Nabaaj tega na grudi Provlaenje buica preko gl irenje buica u stranu Vebe za trbuh Vebe za struk Vebe za lea Poluunjevi Izbaaj sa lea Pretkloni Bench press Triceps masina Vebe za trbuh Vebe za struk Vebe za lea Potisak buica iznad glave Skokovi sa tegom na lea

3-4x3-4 3-4x3-4 4-5x4-5 3-4x10-12 3-4x10-12 3 serije 3 serije 3 serije 4x5 4X6-8

90% 30-35 kg 30-40 kg 20-30 kg 40-50 kg 90% 90% 90% 80% 40-50 kg 10 kg 3-5 kg 40 kg 2X2 kg 5-10 kg 20 kg 2X8 kg

2.

4X4.5 4X4.5 4X3-4 3-4X10-12 3-4X10-12 3 serije 2 serije 2 serije 3X3 2X6 4X3 4X8 4X8-10 4X10-12 3 serije 2 serije 2 serije

3.

30 kg 40-50 kg 30-40 kg 15-20 kg 8-12 kg 90% 90% 90% 90% 80% 40-60 kg 30-40 kg 70% 20-30 kg 90% 90% 90% 6-10 kg 20 kg
6

Zavrsni rad iz rukometa Program rada u teretani u pripremnom periodu rukometaa

irenje buica u stranu Raskorani skokovi Vebe za trbuh Odmicanje buica u stranu Hiperekstenzija Triceps maina Tranje 1 KRUG-25 sec 2 KRUG-30 sec 3 KRUG-30 sec 4. 1. Opruanje potkolenica Pregibanje potkolenica Bench press Leptir maina Triceps maina Hiperekstenzija Vebe za trbuh i struk Skokovi sa tegom trzaj Vuenje tega sa tla Lat.Maina ispred glave Dvoruni biceps Imitacija uta Vebe za trbuh Opruanje potkolenica Pregibanje potkolenica Raskorani skokovi Vebe za trbuh Iskorani unjevi Hiperekstenzija Visoki skip Tranje 1 KRUG-30 sec 2 KRUG-30 sec 3 KRUG-30 sec Skokovi tegom do kolena Vuenje tega do kolena nabaaj Kosi bench press

3 serije 3-4x8-10 4X10-12

8-10 kg 2X3 kg 90% 8-10 kg 5 kg 20-30 kg

3x10 3x10-12 3-4x8-10 3-4x8-10 4X10-12 3x90% 3-4x 4x6 3-4x10 3x8 3 serije

2.

3.

20-30 kg 20-30 kg 60-70% 30-40 kg 20-30 kg 5 kg 5 kg 30-40 kg 80% 40-60 kg 40 kg 20 kg 5 kg 90% 15-20 kg 15-20 kg 90% 15 kg 5kg 1,5 kg

3 serije

5.

1.

3-4x 3-4x2-3 4-6x

30-40 kg 30-40 kg 30-50 kg 70%


7

Zavrsni rad iz rukometa Program rada u teretani u pripremnom periodu rukometaa

Provlaenje buica preko gl Triceps maina Vebe za trbuh Vebe za struk Vebe za lea Potisak buicama

3-4x 4X10-12 3 serije 3 serije 3 serije

15-20 kg 20-30 kg 90% 90% 90%

3. KINEZIOLOKA ANALIZA RUKOMETA U FUNKCIJI KONDICIONE PRIPREME 3.1. Strukturalna analiza Rukomet je sport visoke varijabilnosti biomehanikih parametara. Prevladavaju trcanje sa promenama brzine, ritma i smera, zatim jednononi i sunoni iz zaleta i s mesta, bacanje i dr., pa neki autori rukometae vole nazvati desetobojcima sa loptom. Odgovore na poveane zahteve koji proizilaze iz doista raznolike strukture prua nam fizika priprema rukometaa. U radu koji je prikazao Cuesta rukometai reprezentacije panije su prema igrakim pozicijama preli sledee udaljenosti: levo krilo 3557m., desno krilo 4083m,. desni bek 3464m., desni bek 2857m., i pivot 3531m., prema navodu istog autora Konzak i alke pokazali su da tokom rukometne utakmice igrai izvedu 190 promena ritma, 279 promena smera kretnja, 16 skokova. Dakle, na osnovi ovih podataka, rukometa izvede ukupno 485 razliitih kretanja visokog inteziteta u 60 minuta to u proseku iznosi 8 u minuti. 3.2. Funkcionalna analiza Rukomet prema dominaciji energetskih procesa pripada grupi aerobno-anaerobnih sportova, no pod pritiskom poveanih zahteva koji proizilaze iz potrebe za veom brzinom i aktivnou, rukomet koji se igra na vrhunskoj formi, u ne tako dalekoj budunosti e postati fosfageni anaerobni sport. Retki e pojedinci biti koji e moi pratiti tempo igre svih 60 minuta. Ve neko vreme praksa je mnogih trenera izvoditi izmene odbrana-napad i sa po nekoliko igraa. Deo razloga zasigurno lei i u prethodno navedenom problemu izdrljivosti nekih radnih kapaciteta. 3.3. Anatomska analiza Rukomet je sportska igra koja aktivira sve regije lokomotornog aparata. Miii koji domintatno uestvuju u izvoenju svih elemenata su prvenstveno miii ekstremiteta i trupa, a tek zatim miii gornjih ekstremiteta. Budui da su u svim tim akcijama ukljuene promene pravca kretanja u svim smerovima i na svim osnovama tela, ne moemo govoriti o
8

Zavrsni rad iz rukometa Program rada u teretani u pripremnom periodu rukometaa

izrazitoj dominaciji pojedinih miia nogu, ve o naglaenijem radu m.quadricepsa, m.gluteus maximusa, m. soleusa te m. biceps femorisa. Sve uigranije odbrane od napadaa zahtevaju da loptu upuuju iz sve nepovoljnijih situacija. Odgovor se uglavnom trai u brem i jaem izbaaju lopte to zahteva veu eksplozivnu snagu miia ruku, ramenog pojasa i trupa, sa posebnim naglaskom na m. triceps brachii, m. deltoideus, m. pectoralis major at minor. Odbrana ima svoje zahteve, pa u odbrabenim duelima ili kontaktima esto moemo uoiti guranja iz odreenog prostora, ili rukometni klin.To su situacije koje dodatno angauju m.pectoralis, m. triceps brachii, ali i m. latisimus dorsi.Zakljuno se moe rei samo da miine grupe koje najvie deluju u izvoenju odreenih tehnikih zadataka u rukometnoj igri su miii opruaa nogu, lea i izbaajne ruke ramena, nadlaktice, podlaktice i ake, te miii pregibaa zadnje loe buta i pregibaa trupa.

4. FAKTORSKA STRUTURA USPENOSTI U RUKOMETU Faktorska struktura u rukometu, kao i u veinu drugih ekipnih sportova, podlona je promenama pod uticajem razliitih rukometnih kola, vrhunskih trenera, rezultata

Zavrsni rad iz rukometa Program rada u teretani u pripremnom periodu rukometaa

znanstvenih istraivanja i razvoja rukometa u svetu pa su zahtevi u odnosu na uspenost u rukometnoj igri, iz ovih razloga menjali.

4. 1. Hipotetski model i specifikacija Uspeh u rukometu danas zahteva sposobnosti koje trebaju biti razvijene u optimalnim odnosima.Vidljivo je da uspenosti odnosno ukupnom rezultatu najvie doprinosi snaga sa 28% i to na prvom mestu eksplozivna snaga skonosti, izbaaja i sprinta, a zatim i maksimalna apsolutna repetitivna snaga.Veliki ulogu imaju izdrljivost sa 23%(aerobna i brzinska alaktatna i laktatna anaerobna snana), brzina 20% i preciznost sa 14%.Ostale sposobnosti kao to su koordinacija , brzinska koordinacija i savitljivost nose manje postotke to ne znai da ne igraju bitnu ulogu u konanom rezultatu jer svaki rukometa koji ne raspolae navedenim faktorima, ostaje na pragu vrhunskog rukometa. Prikazane su samo neke bazine motorike i funkcionalne sposobosti bitne za uspenost u rukometu, ako bi se ulazilo dublje u strukturu tih sposobnosti, dolo bi se do zakljuka da posebno veliki znaaj imaju sposobnosti koje, u sutini predstavljaju kombinacije tih sposobnosti.To se prvenstveno odnosi na brzinsku koordinaciju, brzinsku snanu izdrljivost, agilnost i dr.

10

Zavrsni rad iz rukometa Program rada u teretani u pripremnom periodu rukometaa

LITERATURA 1. Garcia, C (2001) Specifina fizika priprema s naglaskom na izdrljivost, U: Zbornik radova 25. seminara rukometni trenera 17-27 2. Gruji, I (2002) analiza promena u nekim pokazateljima kondicione pripremljenosti vrhunskih rukometaa u pripremnom periodu 3. Juki, I., D. Milanovi (2002) proprorcije razliitih vidova programa kondicionog treninga u dugoronoj sportskoj pripremi u sportskim igrama 4. Mattson, R (1964) igramo rukomet. Beograd: Sportska knjiga. 5. Milovanovi D. (1997) Teorija treninga: Prirunik za sportske trenere 6. Milanovi,. D. Z. imenc ; D. Vuleta (1996) dijagnostika i analiza kondicione pripremljenosti vrhunskih rukometaa. 7. Milanovi D. Vuleta, M. Tomljanovi, I. Daja (1997) funkcionalne sposobnosti vrhunskih rukometaa i rukometaica.

11

You might also like