SVEUILITE U RIJECI TEHNIKI FAKULTET

KOMPRESORI

Nositelj kolegija: Suradnik:

Izv. prof. dr. sc. Branimir Pavkovi, dipl. ing. Aleksandar Bounovi, dipl. ing.

SADRAJ 1. UVOD 1.1. PODJELA PO NAINU RADA 1.2. PODJELA PO IZVEDBI KUITA 1.3. PODJELA PO DOBAVI 1.4. PODJELA PO RADNIM TLAKOVIMA 1.5. GRANICE PRIMJENE 2. TERMODINAMIKE OSNOVE KOMPRESIJE 2.1. PROMJENE STANJA I RAD KOMPRESIJE 2.2. VIEKRATNA KOMPRESIJA 3. STAPNI KOMPRESORI (KOMPRESORI S OSCILIRAJUIM STAPOVIMA) 3.1. STUPANJ DOBAVE KOMPRESORA 3.2. IZMJENA TOPLINE IZMEU PLINA I STIJENKE CILINDRA 3. 3. STUPNJEVI DJELOVANJA 3.4. RAZVODNI SUSTAVI KOMPRESORA 3.4.1. SAMORADNI VENTILI 3.4.2. RAZVOD S RASPORIMA 3.5. REGULACIJA DOBAVE STAPNIH KOMPRESORA 3.5.1. POVREMENI PREKID PUNE DOBAVE 3.5.1.1. Povremeno ukljuivanje i iskljuivanje 3.5.1.2. Povremeno potpuno zatvaranje usisnog voda 3.5.1.3. Povremeno dranje usisnih ventila sa stalno podignutim ploicama 3.5.2. GRUBA PROMJENA DOBAVE 3.5.2.1. Regulacija dobave promjenom broja okretaja promjenom broja polova elektromotora 3.5.2.2. Regulacija promjenom veliine tetnog prostora 3.5.2.3. Regulacija iskljuivanjem pojedinih cilindara

ii

3.5.3. KONTINUIRANA REGULACIJA DOBAVE 3.5.3.1. Regulacija dobave promjenom broja okretaja promjenom frekvencije napajanja 3.5.3.2. Regulacija s usisnim ventilom upravljanim izvana 3.5.3.3. Vremenski promjenjiv dodatni tetni prostor 3.6. OSNIVANJE STAPNOG KOMPRESORA 3.7. IZVEDBE STAPNIH KOMPRESORA 3.8. PODMAZIVANJE STAPNIH KOMPRESORA 3.8.1. PRIRODNO PODMAZIVANJE KOMPRESORA 3.8.2. PRISILNO PODMAZIVANJE KOMPRESORA 3.8.3. PODMAZIVANJE CILINDARA I BRTVENIH PRSTENOVA 3.8.4. ULJA ZA KOMPRESORE 3.8.5. KONTROLA I ODRAVANJE 4. ROTORNI KOMPRESORI 4.1. KOMPRESORI S JEDNIM ROTOROM 4.1.1. LAMELNI KOMPRESORI 4.1.2. KOMPRESORI S EKSCENTRINIM ROTOROM 4.2. KOMPRESORI S DVA ROTORA 4.2.1. PUHALJKE 4.2.1.1. Puhaljke s istim profilima presjeka rotora 4.2.1.2. Puhaljke s razliitim profilima presjeka rotora 4.2.2. VIJANI KOMPRESORI S DVA ROTORA 4.3. VIJANI KOMPRESORI S JEDNIM ROTOROM 4.4. KOMPRESORI SA SPIRALAMA (SCROLL) 4.5. INDIKATORSKI DIJAGRAM I PROMJENJIVI PROTUTLAK 5. TURBOKOMPRESORI 5.1. OSNOVNE KONSTRUKCIJSKE ZNAAJKE 5.2. TEORETSKE OSNOVE RADA TURBOKOMPRESORA 5.2.1. BERNOULLIJEVA JEDNADBA 5.2.2. JEDNADBA KONTINUITETA 5.2.3. IMPULSNI STAVAK

iii

5.2.4. GLAVNE JEDNADBE STROJEVA NA STRUJANJE IDEALNO KOLO 5.2.5. STVARNO KOLO 5.2.6. VIEKRATNA KOMPRESIJA 5.3. RADNE KARAKTERISTIKE TURBOKOMPRESORA 5.3.1. RADNE KARAKTERISTIKE RADIJALNIH TURBOKOMPRESORA 5.3.2. RADNE KARAKTERISTIKE AKSIJALNIH TURBOKOMPRESORA 5.3.3. RADNE KARAKTERISTIKE TURBOKOMPRESORA I BRZINA VRTNJE 5.4. REGULACIJA DOBAVE TURBOKOMPRESORA

iv

POPIS LITERATURE F. Bonjakovi: Nauka o toplini I Tehnika knjiga Zagreb, 1970. V. Brlek: Kompresor, Tehnika enciklopedija, Sv. 7, pp. 221-255. M. Andrassy: Stapni kompresori, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb, 2004. R. Jankov: Klipni kompresori, Mainski fakultet Beograd, 1984. R. Planck: Handbuch der Kltetechnik, Bd. 5 - Kaltgasmaschinen und Kaltdampfmaschinen, Springer Verlag, Berlin, 1966. M. I. Frenkel: Kolbenverdichter, VEB Verlag Technik, Berlin, 1969. Althouse, Turnquist, Bracciano: Modern Refrigeration and Air Conditioning, The Goodheart Willcox Company, Tinley Park, 2000. B. Eckert, E. Schnell: Axial - und Radial - Kompressoren, Springer Verlag, Berlin 1961.

KOMPRESORI

1. UVOD Kompresori su radni strojevi ili ureaji koji komprimiraju neki plin ili paru na vii tlak, odnosno plinovima ili parama povisuju energetsku razinu. Primjena komprimiranog zraka i drugih plinova ili para u suvremenoj proizvodnji i ivotu uope iroko je zastupljena, a ovdje se navode neke najvanije primjene. Komprimirani zrak se upotrebljava kao prijenosnik energije potrebne za provedbu mehanikih radnih zadataka, a uz to se esto upotrebljavao i njegov sadraj kisika da bi se omoguile odreene kemijske reakcije. Stlaeni zrak upotrebljava se za pogon pneumatskih ekia, builica i ostalih alata, pneumatski transport rastresitih materijala, pneumatski transport kapljevina i drugih plinova, mijeanje i rasprivanje kapljevina, mijeanje i dovoenje kisika biolokim suspenzijama, filtriranje pod tlakom ili vakuumom, pogon visokih pei za proizvodnju sirovog eljeza, pogon metalurkih pei u proizvodnji elika i obojenih metala, punjenje kesona i dizanje potonulih brodova, ventilaciju rudnikih prostora i ureaja, pogon plinskih turbina i avionskih mlaznih motora, ukapljivanje zraka po Joule - Thomson-ovom prigunom efektu. Uz zrak i ostali komprimirani plinovi i pare veoma su vani u modernoj procesnoj i procesno kemijskoj proizvodnji. Povieni tlak, npr., poveava sposobnost kapljevina da apsorbiraju plinove. Povieni tlak i temperatura plinova omoguuju i ubrzavaju odvijanje njihovih meusobnih kemijskih reakcija. U tehnici hlaenja komprimiranje para radnih tvari rashladnim kompresorima omoguuje provedbu lijevih krunih procesa i ostvarivanje hlaenja ispod okoline temperature, sve do ekstremno niskih temperatura. Lijevi kruni procesi u podruju temperatura iznad okoline ogrjevni procesi ili procesi dizalice topline omoguuju da se raspoloiva toplinska energija iz okoline komprimiranjem pare radne tvari procesa die na viu energetsku razinu, na viu temperaturu, i tako slui za grijanje uz razmjerno vrlo mali utroak energije. U procesnoj tehnici komprimiranje razliitih plinova i para koristi se kod punjenja i transporta komprimiranih plinova u elinim bocama i spremnicima, komprimiranja plinova pri transportu plinskim dalekovodima, ukapljivanja i razdvajanja plinskih smjesa, sinteze metanola (CO + 2H2 = CH3OH) pod tlakom npr. od 850 bara uz primjenu katalizatora, sinteza amonijaka (N2 + 6H2 = 2NH3) pod tlakom oko 1000 bara uz primjenu katalizatora, proizvodnja etilena, te klora i vinil-klorida u proizvodnji modernih plastinih masa, katalitiko hidriranje ugljene praine i masti pri tlakovima 200 - 700 bara i temperaturama 400 -450 C, npr. pri proizvodnji sintetinog benzina, komprimiranje ugljikovodika u naftnoj proizvodnji, krekiranje u rafinaciji nafte, komprimiranje radnih tvari u sustavima rashladnih ureaja, komprimiranje CO2 u prehrambenoj industriji, pivarstvu i proizvodnji gaziranih napitaka, te proizvodnji krutog CO2 (suhog leda) itd. 1.1. PODJELA PO NAINU RADA Po nainu rada razlikujemo volumetrijske i kompresore graene na strujnom (dinamikom) principu rada. Volumetrijski se princip rada sastoji u tome da se pomou konstrukcijskih elemenata ostvari u kompresoru takav prostor koji osigurava smanjenje volumena plina ili pare na putu od ulaza do izlaza iz kompresora. Na volumetrijskom principu rada grade se stapni (kompresori s oscilirajuim stapom) i rotorni (nazivaju se jo i kompresori s rotirajuim stapovima, a tu spadaju lamelni, s ekscentrinim rotorom, vijani i kompresori sa zavojnicom - " scroll").

KOMPRESORI

Na strujnom (dinamikom) principu rada grade se turbokompresori i ejektori. Plin se komprimira na dinamikom strujnom principu, pri emu se koristimo silama i pojavama koje se javljaju kod ubrzavanja i usporavanja plinske struje. Prema nainu voenja plinske struje turbokompresori se izvode kao radijalni i aksijalni. Ejektori - mlazni kompresori takoer spadaju u kompresore koji rade na strujnom principu rada.

Kompresori Strujni (dinamiki) Volumetrijski

Ejektor

Radijalni

Aksijalni

Rotorni Jedan rotor Dva rotora

Stapni

Tekuinski prsten Vijani Lamelni

Vijani

Labirint Klipnjaa Krina glava Membrana Root

Sl. 1.1. Podjela kompresora po nainu rada

1.2. PODJELA PO IZVEDBI KUITA Vrlo esta podjela kompresora, posebno onih koji se koriste u tehnici hlaenja je na tzv. otvorene, poluhermetike i hermetike izvedbe, ovisno o nainu ugradnje pogonskog motora. Kod otvorenog kompresora pogonski je motor odvojen od kompresora, hlaen zrakom, a kompresor treba imati brtvenicu vratila, kako bi se sprijeio izlaz radne tvari iz kompresora. Kod hermetikih i poluhermetikih kompresora elektromotor i kompresor ugrauju se u isto zabrtvljeno kuite, a namotaji elektromotora hlaeni su strujom radne tvari koja ulazi u kompresor. Zbog dobrog hlaenja elektromotori su manji nego li je to sluaj s motorima otvorenih kompresora. Kod poluhermetikog kompresora kuite je zatvoreno prirubnicom koja se moe rastaviti za potrebe servisa, dok je kod hermetikih kompresora kuite zavareno.

KOMPRESORI

Sl. 1.2. Otvorena izvedba rashladnog kompresora

Sl. 1.3. Poluhermetika izvedba rashladnog kompresora

Sl. 1.4. Hermetika izvedba rashladnog kompresora

KOMPRESORI

1.3. PODJELA PO DOBAVI Po dobavi se kompresori grubo mogu podijeliti na male (do 10 m3/min), srednje (10 do 100 m3/min) i velike (iznad 100 m3/min). Dobava se, ukoliko to nije drukije reeno, odnosi na stanje plina na usisnom prikljuku. 1.4. PODJELA PO RADNIM TLAKOVIMA U ovisnosti o konanom tlaku za koji je kompresor graen, mogu se razlikovati: vakuum crpke koje slue za transport plinova i para iz prostora u kojima vlada podtlak puhaljke za konane tlakove do 3 bar, ija je namjena npr. za ispiranje kod dvotaktnih motora, dobava zraka za visoke pei i sl. niskotlani kompresori za konane tlakove koji se kreu u priblinim granicama od 3 do 12 bar (pneumatski alati, automatska regulacija, rashladni ureaji i sl.). srednjetlani kompresori za konane tlakove koji se kreu u priblinim granicama od 10 do 150 bar (kemijska i naftna industrija, pokretanje razni mehanizama i ureaja i sl.). visokotlani kompresori za konane tlakove koji se kreu u priblinim granicama od 200 do 2500 bar (kemijska industrija - sinteza plinova pod tlakom, punjenje boca sa stlaenim plinovima i sl.).

1.5. GRANICE PRIMJENE Stapni kompresori grade se i primjenjuju onda kada je potrebni kompresijski omjer s obzirom na dobavljenu koliinu plina velik, a turbokompresori, onda kada je potrebno dobavljati vrlo velike koliine plina uz relativno mali kompresijski omjer. Na Sl. 1.5. prikazane su pribline granice podruja rada za stapne, lamelne i vijane kompresore, te radijalne i aksijalne turbokompresore.

Tlak [bar]

Dobava [m3/s]

Sl. 1.5. Dobave i tlakovi kod primjene stapnih, lamelnih, vijanih i turbokompresora

KOMPRESORI

Na ordinati je nanesen postizivi tlak P [bar], a na apscisi dobava kompresora V [m3/s]. Oko granice izmeu podruja primjene stapnih kompresora s oscilirajuim stapom i turbokompresora nalaze se podruja rada lamelnih i vijanih kompresora. Prikazana podruja rada odnose se na kompresore jednokratne i viekratne kompresije. 2. TERMODINAMIKE OSNOVE KOMPRESIJE 2.1. PROMJENE STANJA I RAD KOMPRESIJE Proces kompresora moe prikazati u p,v-dijagramu kao proces koji se odvija izmeu dva stalna tlaka p1 i p2 . Stalni tlakovi mogu se odrati za sluaj beskonano velikih spremnika. Kod kompresora s oscilirajuim stapom se kretanjem stapa unutar cilindra od GMT ka DMT usisava plin iz prostora u kojem vlada stalni tlak p1 (promjena a-1), zatim se kretanjem stapa od DMT ka GMT plin komprimira (promjena 1-2) i istiskuje (promjena 2-b) u prostor u kojem vlada stalni tlak p2 . U sljedeem okretaju vratila ove se pojave ponavljaju, pa ih se naziva teoretskim ciklusom kompresora. To nije kruni proces u termodinamikom smislu, ve se ovim nazivom eli istaknuti ciklinost pojava. Razmatranja koja su ovdje prikazana na primjeru stapnog kompresora odnose se i na vijane, lamelne i turbokompresore, samo to se kod njih procesi usisavanja, istiskivanja i kompresije odvijaju istovremeno, dok se kod kompresora s oscilirajuim stapom ti procesi odvijaju u odvojenim vremenskim intervalima.

p b 2 p2

a p1

p1

p2

Sl. 2.1. p,V- dijagram procesa i shematski prikaz cilindra jednostupanjskog stapnog kompresora

KOMPRESORI

Ovako predoen proces je idealan proces. Zanemaren je tetni prostor i njegov utjecaj, nije uzeta u obzir tromost ventila i stvarna brzina njihova otvaranja. Kad se usviji politropska promjena stanja, zanemarena je i izmjena topline izmeu plina i stijenke cilindra. Za transport i kompresiju plina potrebno je utroiti rad, koji u sluaju stapnog kompresora obavlja neka periodiki promjenjiva sila F koja djeluje na povrinu stapa A savladavajui promjenjivi tlak plina u cilindru p , pa vrijedi

F = Ap
Kako je rad produkt sile i puta, tj.

W = Fx ,
za neki elementarni pomak stapa x = d s vrijedi

d W = F d s = Ap d s
Kako je produkt Ad s jednak promjeni volumena cilindra d V za pomak d s , vrijedi

dW = p dV
Integracijom se iz gornjeg izraza dobiva
W=
V2

V1

p dV

Ovaj je rad u p,V-dijagramu na slici 2.1. prikazan povrinom a-1-2-b-a i predstavlja rad procesa izmeu dva stalna tlaka (tehniki rad). Da bi se odredila zakonitost promjene tlaka u cilindru tijekom jednog ciklusa kompresije koristi se jednadba stanja

pV = MRT
ili njezin diferencijalni oblik

p d V + V d p = MR d T + RT d M Takoer je za odreivanje rada tijekom jednog ciklusa potrebno koristiti jednadbu promjene stanja, koja za politropsku promjenu stanja glasi pV n = konst Kod izotermne promjene stanja vrijedi n = 1 , kod izentropske promjene stanja vrijedi n = .

KOMPRESORI

Rad usisavanja

Prilikom usisavanja plina u cilindar u skladu s procesom prikazanim na sl. 2.1. mijenjaju se volumen i masa plina u cilindru, dok su tlak i temperatura stalni, tj d T = 0 i d p = 0 .

Diferencijalni oblik jednadbe stanja je tada

p1 d V = RT1 d M

a kada se gornji izraz uvrsti u izraz za rad W =

V1 M1

V2

V1

p dV

dobije se

Wu =

Va

p d V = RT d M
1 1 Ma

Kod idealnog je kompresora na poetku usisavanja masa plina u cilindru M 1 = 0 , a volumen cilindra je takoer V1 = 0 , pa vrijedi

Wu = RT1M 1 , a kad se uzme u obzir jednadba stanja pV = MRT , moe se gornji izraz pisati u obliku Wu = p1V1
Rad istiskivanja

Za rad istiskivanja vrijedi analogno Wi =

Vb

V2

p2 d V = RT2 d M = RT2 M 2 ,
M2

Mb

pa slijedi kao i ranije Wi = p2V2

Rad kompresije

Diferencijalni oblik jednadbe politropske promjene stanja glasi npV n1 d V + V n d p = 0 Dijeljenjem s V n1 dobiva se

KOMPRESORI

np d V = V d p
Uvrtenjem u jednadbu stanja (diferencijalni oblik) uz d M = 0 (jer su ventili zatvoreni i masa plina u cilindru se ne mijenja), dobiva se p d V np d V = MR d T Sreivanjem slijedi

p d V np d V = MR d T
i dalje
p dV = MR dT 1 n

Kako je za politropsku promjenu stanja najee n > 1 (toplina se odvodi od plina) pie se

p dV =

MR dT n 1

Tada je rad politrope

MR Wp = dT n 1 1 Integracijom slijedi
Wp = MR (T2 T1 ) = MR T1 T2 1 T n 1 n 1 1
2

Kako su obino kod kompresora poznati tlakovi p1 na usisu i p2 u tlanom vodu, uvrtenjem jednadbe za promjenu temperature kod politropske promjene stanja T2 p2 = T1 p1 dobiva se
n 1 p1V1 p2 n 1 Wp = n 1 p1 n 1 n

KOMPRESORI

Kod kompresije plina ili pare od tlaka p1 (stanje 1) i p2 (stanje 2) promjena stanja moe biti:
izotermna

(prilikom kompresije radnoj se tvari odvodi toplina tako da je T = konst ). Za izotermu je n = 1 , pa karakteristina jednadba glasi

pV = MRT = konst
a nakon diferenciranja dobiva se diferencijalni oblik (uz R = konst , M = konst , T = konst )

p d V = Vdp
Iz gornjeg izraza i jednadbe stanja slijedi p d V = MRT dp p

pa je rad izotermne kompresije Wiz =

V2

V1

pdV = MRT

p2

dp p = MRT ln 2 p p1 p1

izentropska
s = konst ; izmijenjena toplina q = 0 ; a omjer temperatura na kraju i prije kompresije dobiva se iz

T2 p2 = T1 p1

Rad izentropske kompresije je, analogno izrazu za rad politropske kompresije

p2 pV Wis = 1 1 1 n 1 p1

politropska
s konst ; izmijenjena toplina q = cn T moe biti vea ili manja od 0; a omjer temperatura

T p na kraju i prije kompresije dobiva se iz 2 = 2 T1 p1 rad za politropsku kompresiju je

n 1 n

; c n = cv

n . Kao to je ranije reeno, n 1

KOMPRESORI

n 1 p1V1 p2 n 1 Wp = n 1 p1

Na slici 2.2. prikazane su odgovarajue promjene stanja u p,v-dijagramu. Oigledno je da je rad za izotermnu kompresiju najmanji, a rad za izentropsku kmpresiju najvei, to je i logino jer se kod izotermne kompresije odvoenjem topline dodatmno smanjuje volumen plina u cilindru, pa je i potreban rad za kompresiju manji. Kod izentropske kompresije nema odvoenja topline, pa je potreban vei rad.
p 2pol 2is

2iz pol 1<n<

p2 is

iz n=1 1 p1

Sl. 2.2. Izotermna, izentropska i politropska kompresija s 1<n< u p,v-dijagramu Ukupni rad utroen pri jednom ciklusu idealnog kompresora (sl. 2.1.) dobiva se zbrajanjem radova usisavanja, kompresije i istiskivanja
W = Wu + Wiz / p / is + Wi

Kako su radovi kompresije i istiskivanja po usvojenoj konvenciji negativnog predznaka (troi se rad) a rad usisavanja pozitivnog, suma radova moe se odrediti kao negativna vrijednost povrine izmeu krivulje promjene stanja i osi tlaka
Wtehn = V d p
p1 p2

S diferencijalnim oblikom jednadbe politrope np d V = V d p , slijedi

Wtehn = n p d V = nW p
V1 V2

10

KOMPRESORI

Tehniki rad i odvedena toplina pri politropskoj kompresiji

n1 n1 p2 n p2 n n n = p1V1 1 = RT1 1 p1 p1 n 1 n 1

W pol ,tehn

Q = cn (T2 T1 ) c n = cv n n 1

T konst

Tehniki rad i odvedena toplina pri izentropskoj kompresiji

analogno prethodnom izrazu, slijedi
1 1 p2 p2 1 1 = pV RT = 1 1 p1 1 1 1 p1

Wis ,tehn

Q=0
T konst

Tehniki rad i odvedena toplina pri izotermnoj kompresiji

Za izotermu je n = 1
p p Wiz ,tehn = Wiz = p1V1 ln 2 = RT1 ln 2 p p 1 1

Q = Wiz ; T = konst esto se u literaturi negativni predznak ispred gornjih izraza izostavlja, podrazumijevajui da se za kompresiju uvijek troi rad.

Proces kompresije u T,s-dijagramu Izotermna kompresija 1-2iz

Rad po 1 kg radne tvari (idealni plin) je l = T (s 2 s1 ) .

11

KOMPRESORI

Rad je predoen povrinom a-1-2iz-b-a na slici 2.3.

T p2

2iz

p1

Sl. 2.3. Izotermna kompresija u T,s-dijagramu

Izentropska kompresija 1-2is

Rad po 1 kg radne tvari je l = h2is h1 Rad je predoen povrinom a-1-2is-2iz-b-a na slici 2.4.
p2 2is

2iz

p1 1 l

Sl. 2.4. Izentropska kompresija u T,s- dijagramu

12

KOMPRESORI

Politropska kompresija 1-2pol

Kod politropske kompresije vrijedi 1 < n < . to je odvoenje topline pri kompresiji vee, linija promjene stanja pri kompresiji biti e poloitija, a temperatura na kraju kompresije nia. Rad po 1 kg radne tvari je l = h2 pol h1 . Rad je predoen povrinom a-1-2pol-2iz-b-a
T 2is 2pol 1<n< 2iz 1 p1 p2

Sl. 2.5. Politropska kompresija s 1<n< u T,s-dijagramu

Politropska kompresija 1-2pol

Kad se prilikom kompresije jo i dovodi toplina, vrijedi n > . Rad za politropsku kompresiju biti e vei nego za izentropsku, a temperatura na kraju kompresije via. Rad po 1 kg radne tvari je l = h2 pol h1 . Rad je predoen povrinom a-1-2pol-2is -2iz-b-a na slici 2.6.
2pol p2 2is n> p1 1

2iz

Sl. 2.6. Politropska kompresija s n> u T,s-dijagramu

13

KOMPRESORI

Politropska kompresija 1-2

U stvarnom kompresoru odvija se izmjena topline sa stijenkom cilindra koja je u poetku vie temperature pa se plinu dovodi toplina ( n > ) a na kraju kompresije nie temperature od plina, pa se plinu odvodi toplina ( 1 < n < ). Rad po 1 kg radne tvari je l = h2 h1 . Rad je predoen povrinom a-1-2-2iz-b-a na slici 2.7.
T 2 p2

2iz

p1 1

Sl. 2.7. Politropska kompresija s promjenjivim n u T,s-dijagramu

14

KOMPRESORI

2.2. VIEKRATNA KOMPRESIJA

Porastom kompresijskog omjera x = p2 / p1 , raste pri izentropskoj i politropskoj kompresiji konana temperatura komprimiranog plina T2 . Ukoliko ova temperatura prekorai dozvoljenu temperaturu (ogranienje temperature je zbog opasnosti od promjene svojstava ulja za podmazivanje), treba primijeniti viekratnu kompresiju. Viestupanjski kompresori imaju hladnjak pare ili plina nakon svakog stupnja kompresije. Kod viekratne je kompresije konana temperatura T2 znatno nia nego je to kod jednostepene. Viekratna kompresija daje utedu na radu, i to kompresor ima vie stupnjeva, to je priblienje izotermnoj kompresiji vee (pod uvjetom da se plin ili para ohlade na poetnu temperaturu iza svakog stupnja). Poveanje kompresijskog omjera utjee na smanjenje stupnja dobave (utjecaj na 1 i 3 ). Kod viestupanjskih je kompresora stupanj dobave vii nego kod jednostupanjskih koji bi radili izmeu istih tlakova.

spremnik p3, T1 hladnjak iza drugog stupnja - nije uvijek potreban II

p3, T2 p2, T1

hladnjak p2, T2 I p1, T1

Sl. 2.8. Dvostupanjska (dvokratna) kompresija Plin se u hladnjaku iza prvog stupnja ohladi na temperaturu T1 . Hlaenje na T1 iza drugog stupnja ne utjee na proces kompresije, pa nije ni potrebno osim kod posebnih zahtjeva na stanje plina na ulazu u spremnik. Za kompresiju plina od p1 do p3 primijenjena je dvostepena kompresija. Za odabir tlakova u pojedinim stupnjevima postavlja se kriterij maksimalne utede na radu.

15

KOMPRESORI

Ako je

L = LI + LII ,
odnosno
n 1 n 1 p3 n p2 n n n 1 , 1 + L= P1V1 PV p1 n 1 2 2 p 2 n 1 i uz

p1V1 = p2V2 = RT1

dolazi se do izraza za rad

n 1 n 1 n n n p 2 + p3 2 L= RT1 p p1 n 1 2

Iz gornjeg se izraza vidi da za konstantne p1 i p3 vrijedi

L = L( p 2 ) .

Derivacijom ovog izraza po varijabli p2 i izjednaenjem s nulom dolazi se do zakljuka da e minimalni rad biti utroen kad je

p 2 p3 . = p1 p 2
U ovom e sluaju, usvoji li se da se eksponent politrope ne mijenja ( n = konst ), biti i rad u svakom stupnju jednak, a takoer e i povienje temperature u svakom stupnju biti jednako.

16

KOMPRESORI

Uteda na radu kod viekratne kompresije

2is,Ist lis

p3

iz p2 is 1 p1

Sl. 2.9. Dvokratna kompresija u p,V-dijagramu 1-2is,Ist jednostepena izentropska kompresija 1-2 - dvostepena izentropska kompresija s hlaenjem pare iza prvog stupnja na poetnu temperaturu lis - uteda na radu
p

2is,Ist lis

p4

iz p3 is p2 1 V p1

Sl. 2.10. Trokratna kompresija u p,V-dijagramu 1-2is,Ist jednostepena izentropska kompresija 1-2 - trostepena izentropska kompresija s hlaenjem pare iza prvog i drugog stupnja na poetnu temperaturu lis - uteda na radu

17

KOMPRESORI

T lis 2 2iz,Ist p1 1 2is,Ist

p3

p2

Sl. 2.11. Dvokratna izentropska kompresija s hlaenjem pare iza prvog stupnja na poetnu temperaturu, prikazana u T,s- dijagramu

T lis

2is,Ist

p4 p3

p2 2 2iz,Ist p1 1

Sl. 2.12. Trokratna izentropska kompresija s hlaenjem pare iza prvog i drugog stupnja na poetnu temperaturu, prikazana u, T,s- dijagramu

18

KOMPRESORI

T lpol 2is,Ist

p3

p2 2 2iz,Ist 1 p1

Sl. 2.13. Dvokratna politropska kompresija s hlaenjem pare iza prvog stupnja na poetnu temperaturu, prikazana u T,s- dijagramu

Uteda na radu pri dvokratnoj kompresiji (politropskoj)

Kompresija je izmeu tlakova p1 i p3 . Potrebno je odrediti utedu na radu u sluaju da se umjesto jednostepene primijeni dvostepena kompresija. Ako je kompresija izmeu p1 i p3 jednokratna, vrijedi
n 1 p3 n n 1 L1 = P1V1 p1 n 1

Ako je kompresija izmeu p1 i p3 dvokratna, rad se dobiva kao suma radova kompresije u prvom i u drugom stupnju, pa vrijedi
L2 = LI + LII ,

odnosno
n 1 n 1 n n n p 2 1 + n P V p3 1 P1V1 L2 = p1 n 1 2 2 p 2 n 1

Kako je p1V1 = p 2V2 = RT1 , a omjeri tlakova su odabrani tako da se ostvari maksimalna uteda na radu

19

KOMPRESORI

p 2 p3 = p1 p 2
dolazi se do izraza za rad
n 1 p2 n n 1 p1V1 L2 = 2 p1 n 1

Kao to je ve reeno, odabran je tlak p 2 tako da je:

p 2 p3 = p1 p 2
Mnoenjem gornje jednadbe s

p2 dobiva se p1

p 2 p3 = p1 p 2
2

p2 p1

p2 p p p = 3 2 = 3 i p p 2 p1 p1 1 p 2 p3 2 = p1 p1
Uvrtenjem gornjeg izraza u izraz za L2 dobiva se
1 n 1 p3 2 n n 1 P1V1 L2 = 2 p1 n 1 1

Oduzimanjem L2 od L1 dobiva se uteda na radu

n 1 1 n 1 p3 n p3 2 n n 2 1 L1 L2 = P1V1 1 p1 p1 n 1

20

KOMPRESORI

Kod razvoja navedenih izraza uzeto je da je konani tlak jednog stupnja kompresije jednak poetnom tlaku sljedeeg stupnja. To u stvarnosti nije mogue, jer se kod rashladnih ureaja javlja i pad tlaka u ventilima i hladnjacima pare. Ako je p N +1 konani tlak a p1 poetni tlak i N broj stupnjeva kompresije, a omjer kompresije u jednom stupnju

p p 2 p3 p 4 = = = ... = N +1 , p1 p2 p3 pN onda je x= p N +1 p2 p3 p4 p N +1 = = xN ... p1 p1 p2 p3 pN i odatle je

x=N p N +1 . p1 p p2 =2 3 . p1 p1

Npr. za dvokratnu je kompresiju x =

Pomnoimo li prethodnu jednadbu s p1 , dobivamo p2 = 2 p3 p12 2 = p3 p1 p1

Zbog pada tlaka tlak na izlazu iz prethodnog stupnja razlikuje se od ulaznog tlaka u slijedei stupanj. Oznaimo li s p '2 tlak na izlazu iz prvog stupnja, a s p2 tlak na ulazu u drugi stupanj, pri emu je p > p 2 , kompresijski je omjer za prvi stupanj 2 p2 , dok je p1 p x= 2 . p1 x' = Oznaimo li s k = p2 p , i pomnoimo izraz za x s 2 , dobiva se p2 p2

x =

p2 p2 p2 p2 = = kx . p1 p2 p2 p1

Ako se uzme da je k u svim stupnjevima isti, tada je

21

KOMPRESORI

x = k N

p N +1 . p1

Za srednje kompresijske omjere moe se uzeti da je pad tlaka oko 10%, tj. k = 1,1 . Za primjer na slici 3.15. je N = 2 , p1 = 1 bar a p N +1 = p3 = 30 bar. Usvojeno je k = 1,1 . Kompresijski je omjer x =
x = kx = 1,1 5,477 = 6,02
p2 = xp1 = 5,477 1 = 5,477 bar p2 = xp1 = 6,02 1 = 6,02 bar p p p2 30 = 3 =2 3 =2 = 5,477 . p1 p2 p1 1

p3 = xp2 = 5,477 5,477 = 30 bar p3 = x p2 = 6,027 5,477 = 33 bar

spremnik p3

hladnjak II

p3 p2

hladnjak p2 I p1

Sl. 2.14. Dvokratna kompresija s padom tlaka u hladnjacima Minimalni je broj stupnjeva ogranien dozvoljenom temperaturom koja se ne smije prekoraiti. kako je ve ranije reeno, ta se temperatura kree oko 2 > 135 140 oC. Obino kada je x = p > 8 10 , trebamo upotrijebiti dvostepenu kompresiju. p0

22

KOMPRESORI

3. STAPNI KOMPRESORI (KOMPRESORI S OSCILIRAJUIM STAPOVIMA)

1 cilindar 2 klip (stap) 3 ojnica 4 koljenasto vratilo 5 kuite kompresora 6 osno koljeno 7 mazivo ulje 8 ventilna ploa 9 poklopac cilindra 10 samoradni usisni ventil 11 samoradni tlani ventil 12 usisni vod 13 tlani vod

Sl. 3.1. Shematski prikaz konstrukcije stapnog kompresora Kompresor s oscilirajuim stapovima spada u iru grupu stapnih kompresora koji rade na volumetrijskom principu rada. Pored ovog kompresora, u stapne kompresore spadaju i kompresori s rotirajuim stapovima. Naziv stapni kompresor koristi se najee za kompresor s oscilirajuim stapovima, dok se za kompresore s rotirajuim stapovima uobiajeno koristi naziv rotorni kompresori. U cilindru krunog poprenog presjeka 1 oscilatorno se kree stap (klip) 2, kao dio koljenastog mehanizma koji pored stapa i cilindra ine koljenasto vratilo 4, ojnica 3 s velikom i malom pesnicom, te temeljni i letei leajevi, ukljuujui i leaj osovinice klipa. Stap prevaljuje stapaj ija je duljina s = 2r dva puta s tijekom jednog okretaja osnog koljena i pritom se zaustavla u gornjoj mrtvoj toki GMT i donjoj mrtvoj toki DMT. Kutna brzina vrtnje osnog koljena je konstantna, dok je broj okretaja, odnosno frekvencija vrtnje izraena kao

f =n=

Brzina kretanja stapa mijenja se ovisno o kutu osnog koljena. U GMT (kut osnog koljena 0o) i DMT (kut osnog koljena 180o) njena je vrijednost u = 0 , a najvia je za kut osnog koljena 90o i 270o.

23

KOMPRESORI

Izmeu cilindra 1 i poklopca cilindra 9 smjetena je ventilska ploa 8 sa samoradnim usisnim ventilom 10 i tlanim ventilom 11. Ovi ventili omoguuju da na jednom dijelu puta stapa od GMT do DMT plin ulazi u cilindar iz usisnog voda 12, odmnosno da se na jednom dijelu puta stapa od DMT prema GMT komprimirani plin istiskuje u tlani vod 13. Djelovanje stapnog kompresora prilagouje se samo po sebi nametnutim vanjskim uvjetima rada. To znai da je kompresijski omjer x = p 2 / p1 u istom kompresoru promjenjiv i ovisan iskljuivo o tome kakav je tlak p1 u usisnom vodu ispred usisnog ventila, a kakav p2 iza tlanog ventila. Kompresijski omjer je dakle veliina koja nije uvjetovana konstrukcijom ili veliinom stapnog kompresora, odnosno brzinom njegove vrtnje n . Konstrukcija stapnih kompresora je sloena. Radi uvida u broj dijelova koji ulaze u sklop jednog stapnog kompresora, na slici 3.2 prikazano je kuite jednog otvorenog kompresora s leajevima, brtvenicama, kouljicama cilindra, poklopcem cilindra, ventilima i drugim dijelovima, a na slici 3.3 prikazan je koljenasti mehanizam s koljenastom osovinom, ojnicom, klipovima i klipnim prstenima.

Sl. 3.2. Kuite i dijelovi otvorenog stapnog esterocilindrinog kompresora

24

KOMPRESORI

Sl. 3.3. Koljenasti mehanizam esterocilindrinog stapnog kompresora u W izvedbi

3.1. STUPANJ DOBAVE KOMPRESORA

Dobava kompresora je ona koliina plina ili pare koju dobavlja kompresor, i ukoliko nije drukije spomenuto, ta se koliina odnosi na stanje koje vlada na usisnom prikljuku kompresora. d 2 & s z n [m3/s] Teoretska je dobava Vt = Vs zn = 4 d 2 s stapajni volumen, d promjer cilindra, s stapaj, z broj cilindara i n [s-1] gdje je Vs = 4 brzina vrtnje.

& & Stvarna je dobava manja i jednaka je Ve = Vt .

25

KOMPRESORI

Stupanj dobave =

& Ve rauna se kao = 1 2 3 4 i manji je od 1. & Vt

Utjecaj tetnog prostora uzima se u obzir kroz 1

Iz konstrukcijskih razloga i razloga pogonske sigurnosti ne moe se izbjei mali prostor izmeu stapa u GMT i glave cilindra. To je tzv. tetni prostor. On prvenstveno utjee na smanjenje dobave kompresora, dok na rad praktiki ne utjee. S c0 oznaavamo omjer volumena tetnog prostora i stapajnog volumena.

c0 =

V0 As0 s0 = = (esto se oznaava s 0 , to smo izbjegli radi oznake faktora hlaenja) VS As s

Za kompresore uobiajene izvedbe c0 = 0,03 0,08 . Kod viih tlakova i malog promjera cilindra ne mogu se ventili pogodno smjestiti, pa je c0 = 0,05 0,15 (0,2) . Indikatorski dijagram kompresora dan je na slici 3.4.

p p2

M2 O p2

p1

d M1 Va

p1 p'1 1'

p1

Vs1 Vs

Vb

V0 GMT

DMT

Sl. 3.4. Indikatorski dijagram jednostepenog procesa stvarnog kompresora

26

KOMPRESORI

Usisni i tlani ventil rade automatski i otvaraju se uslijed razlike tlakova. Usisni se ventil otvara kod d, tj neto malo ispod tlaka p1 . Uslijed toga to jo nije do kraja otvoren, tlak i dalje pada do M1. U M1 ventil je potpuno otvoren. U 1' usisni se ventil zatvara. Kompresija tee od 1'. Kad stap prijee put koji odgovara volumenu Vb postie se tlak p1 u cilindru. Tlani se ventil poinje otvarati u O, a maksimalno je otvoren u M2. Kad stap doe u GMT, ostaje u cilindru V0 plina i tlani se ventil zatvara. Kad se tlani ventil zatvori, na putu stapa od GMT do d nema usisavanja, jer tu ekspandira plin iz tetnog prostora. Usisavanje se ne vri na cijelom putu stapa s, ve na putu s-a. Tlakovi pri usisu i istiskivanju nisu konstantni jer su i brzine strujanja razliite zbog promjenjive brzine stapa, a na tlakove utjee i poloaj ploice ventila (povrina presjeka otvora ventila). Za 1 vrijedi izraz

Vs Va Vs Kako je

1 =

p n Va + V0 = V0 2 p 1
iz ega slijedi

1 p2 n 1 . V A = V0 p1

Uz 1 = 1

VA dobiva se izraz za 1 : VS

1 p2 n 1 , gdje je c = V0 1 = 1 c0 0 p1 VS

Iz gornjeg se izraza vidi da 1 ovisi o volumenu Va , koji je ovisan o tetnom prostoru V0 i toku linije ekspanzije iz tetnog prostora. to je vei Va , dobava je manja. Negativni, tetni utjecaj tetnog prostora biti e to vei to je vei volumen tetnog prostora V0 , to je p kompresijski omjer 2 vei, odnosno eksponent politropske ekspanzije plina iz tetnog p1 prostora n blie jedinici (politropa blie izotermi).

27

KOMPRESORI

p p2

p p2

p p2

p'2 n=1 n= p1 p1 V V0 Va p1

V0

Va p2 mali, slijedi

V V0

Va n=1, slijedi velik Va

V n=, slijedi manji Va

V0 velik, slijedi velik Va

Sl. 3.5. Utjecaj konanog tlaka kompresije, veliine tetnog prostora i eksponenta politrope n na stupanj dobave

Utjecaj pada tlaka p1 kod usisavanja - 2

2 =

VS1 V S Va

Pad tlaka na usisnom ventilu je p1 = p1 p1 .

Moe se sa zadovoljavajuom tonou izraunati 2 kao 2 =

p1 p1 p1 p = =1 1 p1 p1 p1

Neto detaljnija razrada prikazuje se u nastavku: Ako se pretpostavi izotermna promjena stanja, pri emu vrijedi

( p1 p1 )(Vs + Vo ) = p1 (Vs + Vo Vb )
onda se uvrtenjem u izraz za 2

28

KOMPRESORI

2 =

VS1 V S Va

dobiva 2 = 1

1 + c0 p1 1 p1

Ako se pak pretpostavi politropska promjena stanja,

Vs (1 + c0 ) Vb p1 p1 n1 = p Vs (1 + c0 ) 1 slijedi
Vb 1 p = 1 , Vs (1 + c0 ) n1 p1
1

pa se dobiva

2 = 1

1 + c0 p1 . n11 p1 p1 , pa kad se dozvoli p1

Kod c0 = 0,05 0,10 , n1 = 1,5 i 1 = 0,8 0,9 2 = 1 (0,9 0,8) greka od 10-20% u maloj vrijednosti p1 dobiva se 2 = 1 p1 p1

Uzimajui u obzir utjecaj tetnog prostora i utjecaj pada tlaka kod usisa dobiva se indicirani stupanj dobave i VS 1 VS V S 1 = V S Va Vb V i = S 1 1 2 VS

i =

Utjecaj zagrijavanja kod usisa - 3

Usisani se plin zagrijava od toplog usisnog ventila i stijenki cilindra, to uzrokuje povienje temperature od T1 na usisnom prikljuku na T1 . T1 je temperatura na kraju usisa, odnosno na poetku kompresije. Ovo povienje temperature uzrokuje smanjenje dobave.

29

KOMPRESORI

3 =

T1 T1

Temperaturu T1 je teko odrediti raunskim putem. Ova temperatura ovisi o nainu hlaenja kompresora, omjeru tlakova (kompresijskom omjeru p 2 / p1 ), broju okretaja, veliini i izvedbi kompresora i ventila. Ovisnost 3 o kompresijskom omjeru p2 / p1 i eksponentu politrope n prikazana je na T p n sliedeoj slici. Kako je 2 = 2 , slijedi da vei kompresijski omjer rezultira manjim 3 , T1 p1 te da vei eksponent politrope n takoer rezultira manjim 3 .
3
n1

n=1,3

n=1,4

p2 / p1

Sl. 3.6. Utjecaj eksponenta politrope n na stupanj dobave 3 Za procjenu vrijednosti 3 kod stapnih kompresora srednje veliine vrijedi empirijski izraz

3 = 1 0,025

p2 1 p1

Utjecaj propusnosti - 4

U stvarnom kompresoru postoji mogunost proputanja dijela mase plina za vrijeme komprimiranja mimo nedovoljno brtvljenog stapa i stijenke cilindra, kroz eventualno propusne usisne ventile, a takoer i uslijed protjecanja ve komprimirane pare kroz tlani ventil za vrijeme usisavanja (Vuji). Ovaj se gubitak uzima u obzir stupnjem propusnosti 4 , koji se prema podacima u literaturi za kompresore u dobrom stanju kree u granicama p 4 = 0,95 0,98 . (Vuji) Poveanjem opada vrijednost 4 , a poveanjem broja okretaja p0 kompresora 4 raste.

30

KOMPRESORI

Ukupni stupanj dobave

Stupanj dobave = 1 2 3 4 kree se prema podacima u literaturi od 0,7 do 0,85, a ponekad je samo = 0,6 . To ovisi o tipu kompresora. Podaci se mogu nai i za 2 = 0,93 0,97 pri temperaturi isparivanja 30oC, za 3 = 0,95 0,85 za kompresijske omjere u granicama x = 3 5 i za 4 = 0,95 0,98 .
Utjecaj broja okretaja kompresora na

Kompresor moe raditi s promjenjivim brojem okretaja (npr. zbog regulacije njegove dobave). Ako isti kompresor radi s veim brojem okretaja od nominalnog, krae vrijeme koje stoji na raspolaganju za dotok plina u cilindar, te vei otpori strujanja kroz ventile imaju za posljedicu smanjenje usisane koliine plina, a time i stupnja dobave. Takoer se pri porastu broja okretaja iznad nominalnog za koji je kompresor projektiran, ventili zbog tromosti kasnije otvaraju i kasnije zatvaraju. Kasnije zatvaranje tlanog ventila (iza GMT, na putu prema DMT) moe uzrokovati povrat plina iz tlanog kolektora u kome vlada tlak p 2 u cilindar u kome je tlak ve nii od p 2 , a time i dodatno smanjenje stupnja dobave. Za svaki kompresor postoji optimalna brzina vrtnje n , za koju se dobiva najvea vrijednost stupnja dobave . Na slici su prikazani indikatorski dijagrami dobiveni raunalnom simulacijom za kompresor projektiran za nominalnu brzinu vrtnje n1 = 24,17 s-1 pri nominalnoj brzini vrtnje (debela crta) i pri dvostruko veoj brzini vrtnje n2 = 48,33 s-1 .

n2

n 2> n1 n1

p2

p1 V

Sl. 3.7. Indikatorski dijagram za razliite brzine vrtnje kompresora (n2> n1)
Utjecaj viekratne kompresije na stupanj dobave

Jedan od razloga za primjenu viekratne kompresije kod veih kompresijskih omjera je i utjecaj tetnog prostora. Ako se izraz za 1 izjednai s nulom,

31

KOMPRESORI

1 n p2 1 = 0 p1 vidi se da za neki zadani tetni prostor V0 , odnosno kompresijski omjer postoji odreeni kompresijski omjer

V 1 0 Vs

p2 Vs = 1 + p V 0 1

iznad kojeg kompresor vie ne moe dobavljati plin. to je vei V0 , to je taj kompreesijski omjer manji. Viekratna kompresija utjee na poveanje stupnja dobave . p 1. Uslijed manjih kompresijskih omjera 2 manji je Va u odnosu na sluaj jednostepene p1 V Va kompresije, a time je vei 1 = s Vs 2. Kod viekratne kompresije, uslijed manjih kompresijskih omjera cilindri su hladniji, pa je i zagrijavanje plina od toplog cilindra manje. Time je 3 vei.
3.2. IZMJENA TOPLINE IZMEU PLINA I STIJENKE CILINDRA

Usisani plin mijea se u cilindru s plinom koji je zaostao u tetnom prostoru i grije se uslijed izmjene topline sa stijenkom cilindra koja je ugrijana za vrijeme kompresije.
p

n <

I II
n >

Sl. 3.8. Indikatorski dijagram s prikazom smjera toka topline pri promjenama stanja

32

KOMPRESORI

Pri gibanju stapa od GMT ka DMT dolazi do ekspanzije plina iz tetnog prostora, a nakon otvaranja usisnog ventila do usisa. Na putu od DMT ka GMT dolazi do kompresije, odnosno nakon otvaranja tlanog ventila do istiskivanja plina. Kompresijom raste temperatura plina. Gibanjem stapa od DMT ka GMT, do toke II je temperatura plina u cilindru nia od temperature stijenke i toplina prelazi od stijenke cilindra na plin. Temperatura stijenke pada uslijed gubitka topline, a temperatura plina raste uslijed dovoenja topline i kao posljedica kompresije. Nakon toke II temperatura plina je via od temperature cilindra, pa toplina pone prelaziti s plina na stijenku cilindra. Odvoenje topline od plina na stijenku cilindra traje tijekom istiskivanja, te na jednom dijelu puta stapa tijekom ekspanzije plina iz tetnog prostora. U toki I temperature stijenke i plina su jednake. Vidimo da je uslijed ove izmjene topline kod stvarnog kompresora kompresija politropska, s promjenjivim eksponentom politrope n . Od 1 do II kompresija je s n > (dovoenje topline), dok je od II nadalje kompresija s n < (odvoenje topline). Promjene stanja plina u T,s- dijagramu
T 2 3 I f e 4' 1 II p1 4 p2

bc

a d

Sl. 3.9. Promjene stanja plina u T,s- dijagramu za kompresiju i ekspanziju prema sl. 84 Od 1-2 je kompresija usisanog plina od p1 do p 2 . Na poetku kompresije, od 1 do II toplina se plinu dovodi. To ima za posljedicu porast entropije. Pri ovoj je promjeni n > . Od II do 2 toplina se plinu odvodi. Entropija se smanjuje, n < . Zbog kompresije, temperatura plina i dalje raste. Rad potreban za kompresiju 1 kg plina od stanja 1 do stanja 2 predoen je povrinom a-1-2-fb-a u T,s- dijagramu. Od 3 do 4 je ekspanzija plina koji je zaostao u tetnom prostoru od p2 do p1 . Na poetku ekspanzije temperatura ovog plina je T3 i vrijedi T3 < T2 , jer je tijekom istiskivanja plinu

33

KOMPRESORI

odveden dio topline. Na poetku ekspanzije, od 3 do I, toplina se plinu odvodi i entropija se smanjuje. Od I do 4 toplina se plinu dovodi, entropija mu raste, ali temperatura i dalje pada zbog ekspanzije. Rad potreban za ekspanziju 1 kg plina od stanja 3 do stanja 4 predoen je povrinom d-4-3-ec-d u T,s- dijagramu. Ekspanzija se moe odvijati i od stanja 3 do stanja 4'. To je sluaj za velike tetne prostore i male kompresijske omjere. Ekspanzija od stanja 3 do stanja 4. odnosi se na sluaj malih tetnih prostora i veih kompresijskih omjera. Rad kompresije odnosi se na 1 kg usisanog plina, a rad ekspanzije na 1 kg plina zaostalog u tetnom prostoru. (to znai da se rad kompresora ne moe izraunati kao razlika ova dva rada).
3. 3. STUPNJEVI DJELOVANJA

Za vrijeme jednog stvarnog ciklusa izvri se rad W koji se rauna kao

W = p dV . Rad ili snaga koju troi neki stapni kompresor odreuje se pomou indikatorskog dijagrama. Indikatorski dijagam je u sutini p,V- dijagram pa e povrina koja na njemu obuhvati lik ciklusa biti u nekom mjerilu stvarni rad stvarnog kompresora kod kojeg su obuhvaeni svi dosad spomenuti utjecaji, odnosno odgovarati e vrijednosti integrala iz gornjeg izraza. Indikatorski se dijagram moe dobiti mjerenjem tlaka i pomaka stapa na kompresoru. Omjer indiciranog rada i stapajnog volumena naziva se specifini indicirani (unutranji) rad [J/m3] ili srednji indicirani (unutranji) tlak [Pa].
pi = L 1 = Vs Vs
p

p d V = p d V

V s

pi

VS

Sl. 3.10. Indikatorski dijagram i srednji indicirani tlak

34

KOMPRESORI

Srednji indicirani tlak je onaj zamiljeni nepromjenjivi tlak koji bi, kad bi djelovao uzdu cijelog stapaja, troio jednaki rad koji troi i stvarni kompresor promjera cilindra D i stapaja s. Na slici 3.10 je prikazan indikatorski dijagram povrine A i odgovarajua jednaka povrina ija irina u nekom mjerilu odgovara stapajnom volumenu, a visina srednjem indiciranom tlaku p i . Iscrtkane povrine na slici su jednake.
2 & d p s n za Indicirana se snaga (od stapa predana plinu) moe raunati po izrazu Pi = i 4 jedan cilindar kompresora.

Indicirani izentropski stupanj djelovanja

is i =

& Pis & P

i

& Pis je snaga potrebna za izentropsku kompresiju. is i pokazuje koliko je stvarni proces loiji od idealnog (zbog vika rada za politropsku kompresiju, zbog otpora u usisnim i tlanim ventilima, zbog zagrijavanja, propusnosti, nedovoljnog hlaenja kod viestupanjskih kompresora).
Mehaniki stupanj djelovanja

m =

& Pi & Pe

& gdje je Pe snaga na pogonskom vratilu kompresora. m obuhvaa gubitke trenja i ovisi o izvedbi, podmazivanju i odravanju.Kod viestupanjskih kompresora m je to vei to je nii omjer tlakova u pojedinom stupnju.
Dobre izvedbe m = 0,9 0,96 Viestupanjski kompresori m = 0,88 0,93 Mali jednoradni kompresori m = 0,85
Izentropski stupanj djelovanja

is =

& Pis & P

e

& P & Slijedi Pe = is , tj. stvarna (efektivna) je snaga vea od teoretske.

is

35

KOMPRESORI

Izentropski stupanj djelovanja is sadri u sebi i mehaniki stupanj djelovanja

is = is i m =

& Pis & Pi

& & Pi Pis = & & Pe Pe

Izotermni stupanj djelovanja

Na isti nain kao i za izentropski, moe se provesti usporedba izotermnog idealnog procesa sa stvarnim. & P Indicirani izotermni stupanj djelovanja iz i = iz & Pi & P Izotermni stupanj djelovanja iz = iz & P
e iz iz = iz i m = & &i = &iz . Pi Pe Pe

& & P P

& P

3.4. RAZVODNI SUSTAVI KOMPRESORA 3.4.1. SAMORADNI VENTILI

Samoradni ventili su razvodni organi specifini za veinu stapnih kompresora. Gotovo svi stapni kompresori imaju samoradne ventile na usisnoj i na tlanoj strani. Iznimku ine jedino rotorni kompresori kod kojih se ili ugrauje samo tlani ventil ili nema niti jednog ugraenog samoradnog ventila. Djeluju kao protupovratni ventili tj. proputaju plin samo u jednom smjeru. Usisni ventil tako proputa plin iz usisnog voda u cilindar, a tlani ventil iz cilindra u tlani vod. Usisni i tlani ventil ine razvodne organe koji omoguavaju da tijekom puta stapa od GMT do DMT plin kroz usisni vod ulazi u cilindar tj. da se vri usisavanje, a nakon kompresije, na dijelu puta od DMT do GMT, ventili omoguavaju izlaz plina iz cilindra kroz tlani vod tj. istiskivanje plina. Tijekom usisavanja plina tlak u cilindru je nii od od tlaka usisnog voda zbog pada tlaka na usisnom ventilu. Tijekom istiskivanja tlak u cilindru je vii od tlaka tlanog voda, takoer zbog pada tlaka u tlanom ventilu. Djelovanje stapnog kompresora prilagouje se zbog navedenog samo po sebi nametnutim vanjskim uvjetima rada. To znai da je kompresijski omjer x = p2 / p1 u istom kompresoru promjenjiv i ovisan iskljuivo o tome kakav je tlak p1 u usisnom vodu ispred usisnog ventila, a kakav p 2 iza tlanog ventila. Kompresijski omjer je dakle veliina koja nije uvjetovana konstrukcijom ili veliinom stapnog kompresora, odnosno brzinom njegove vrtnje n . Samoradni ventili otvaraju se automatski, ve kod malih razlika tlakova. Postoje razliite izvedbe ovakvih ventila.

36

KOMPRESORI

Izvedba s koncentrinim rasporima

Ova se izvedba sastoji iz: sjedita ventila ploice opruge odbojnika (graninika)
7 6 5 Ploica 1 sjedite ventila 2 ploica ventila 3 opruga 4 priguna ploica 5 odbojnik 6 vijak 7 krunasta matica 8 prsten

4 2 8 1 Sklop ventila

Sl. 3.11. Izvedba ventila stapnog kompresora s koncentrinim rasporima

Sjedite ventila mora biti izraeno iz kvalitetnog lijevanog eljeza. Optereeno je udarcima ploice, a kroz otvore na sjeditu ventila struje plinovi velikom brzinom. Kod viih tlakova sjedite se izrauje i iz elika. Ventilska ploica je najosjetljiviji dio ne samo ventila ve i cijelog kompresora. Moe biti izvedena iz jednog komada s odgovarajuim rasporima, ili iz vie prstena, ija je prednost da imaju maju masu i lake se obrauju. esto su izvedene kao opruge. Ploice moraju imati veliku otpornost na udar i im je mogue manju masu. Debljina ploice ovisi o veliini ventila i tlaku, a kree se od 0,8 do 4 mm. Ploice se izrauju iz legiranih elika. Na slici je prikazana osnovna izvedba. Kod nekih se izvedbi izmeu ploice i opruge postavlja jo ploica namijenjenih priguenju udara pri nalijeganju na odbojnik. Opruge su potrebne za brzo i sigurno zatvaranje ventila. Ne smiju prouzroiti veliki otpor kod otvaranja. One takoer kod otvaranja spreavaju udarac ploice na odbojnik. Rade se iz kvalitetnog elika za opruge. Odbojnik slui za ogranienje podizaja ploice i za pridravanje opruga. esto se koristi i za voenje ploica. Izrauje se iz lijevanog eljeza ili elika.

37

KOMPRESORI

Izvedba s ravnim rasporima

Samoradni ventili sa ravnim rasporima vrlo su rairena vrsta ventila. Smjetaju se u cilindar na isti nain kao i ventil s koncentrinim rasporom. Konstrukcijski su neto jednostavniji i imaju manje dijelova. U sjeditu ventila urezani su ravni raspori koji se zatvaraju pomou sline ventilne ploice. Ploicu pritiu lisnata ventilna pera koja se oslanjaju na ventilni odbojnik. Podizanje ventilnih ploica odreeno je debljinom uloka koji ujedno slui i za voenje ploice. Svaka ploica vodi se zasebno to iziskuje vrlo preciznu i kvalitetnu obradu dijelova kako ne bi dolo do zaglavljivanja ili loma ploice. Kod nekih vrsta ovog tipa ventila, ventilna ploica i ventilno pero sloeni su u jedan element to pojednostavljuje konstrukciju.
Presjek A-A Presjek C-C Prostorni pogled

Presjek B-B

Sl. 3.12. Izvedba ventila stapnog kompresora s ravnim rasporima

Lamelni ventili

Lamelni ventili namijenjeni su uglavnom manjim stapnim kompresorima koji se u hermetikoj ili poluhermetikoj izvedbi ugrauju u manje rashladne ureaje. U ventilnoj ploi nalaze se provrti usisnog i tlanog ventila koje zatvaraju lamelne ploice tlanog i usisnog ventila. Ploice su vrlo tanke i elastine te svojim progibom oslobaaju usisne odnosno tlane otvore pa posebne opruge nisu potrebne. Podizaj tlane ploice ogranien je stremenom koji je pomou svornjaka, opruga i osiguraa upet za ventilnu plou. Zatici slue za pozicioniranje ploice usisnog ventila, ali i cijelog ventilskog sklopa s obzirom na cilindar. Ventil se uvruje stezanjem izmeu poklopca cilindra i samog cilindra.
1 2 1 ventilna ploa 2 lamelna ploica tlanog ventila 3 lamelna ploica usisnog ventila

Sl. 3.13. Lamelni ventili stapnog kompresora - shematski prikaz

38

KOMPRESORI

brtva glave cilindra vijak i osigura tlanog ventila

graninik tlanog ventila

brtva ventilne ploe

tlani ventil ventilna ploa

sklop ventilne ploe

Sl. 3.14. Izvedba ventilske ploe i tlanog lamelnog ventila stapnog kompresora
Ravnostrujni ventili

Lamelni ventili, kao i oni sa ravnim i koncentrinim rasporima imaju zajedniku znaajku da je struja plina prilikom prolaska kroz njih prisiljena naglo skretati. Nakon to je prola raspore u ventilnoj ploi, struja plina treba zaobii ventilnu ploicu te potom proi i kroz raspore u odbojniku. To predstavlja dva uzastopna skretanja struje za 90, to utjee na pad tlaka u ventilu i volumetrijske gubitke.
tlani

usisni

Sl. 3.15. Izvedba ravnostrujnog ventila okruglog presjeka Ravnostrujni ventili smanjuju gubitke nastale uzastopnim skretanjem struje plina za 90. Kanali za prolaz plina usmjereni su gotovo okomito na ventilski sklop, a sama ventilna ploica takoer prati taj smjer. Ventilne ploice uklijetene su izmeu segmenata ventila i djeluju na slian nain kao u lamelnom ventilu. Odlikuju se neto manjim gubicima

39

KOMPRESORI

priguivanja. Kao posljedica vee debljine ventilne ploe pojavljuje se vei tetni prostor, a time i slabiji volumetrijski stupanj djelovanja uzrokovan tetnim prostorom.
Etani ventili

Etani ventili koriste se kod viestupanjskih kompresora kod kojih u zavrnim stupnjevima kompresije esto dolazi do nedostatka prostora za smjetaj ventila. Sadre po dva ili vie usisnih odnosno tlanih ventila smjetenih jedan iznad drugog. Time se na maloj tlocrtnoj povrini ostvaruju velike povrine presjeka otvora ventila ali se bitno poveava i tetni prostor.

Sl. 3.16. Izvedba etanog ventila

Zahtjevi koji se postavljaju pred ventile su brojni:

Masa ploice treba biti to manja, tako da sile uslijed ubrzanja kod otvaranja i zatvaranja ventila budu to manje i da udarac ploice na sjedite i odbojnik bude to manji. Presjeci za strujanje trebaju biti to vei, kako bi pad tlaka bio im manji. Mala ugradbena mjera. Velika pogonska sigurnost i trajnost.

Treba paziti i na izbor maziva, da ne bi dolo do zauljivanja ventila (sljepljivanje). Ventili se mogu smjestiti u glavi cilindra ili u samom cilindru. Ukoliko presjek jednog ventila nije dovoljan, moe se uzeti vie njih. Usisni i tlani ventili obino su jednaki, kako bi broj rezervnih dijelova bio manji. Kod tlanih je ventila vrijeme otvorenosti krae, jer je i manji volumen plina koji kroz njih mora protei. Ima izvedbi kod kojih su usisni i tlani ventili ujedinjeni u jedno kuite radi boljeg iskoritenja prostora. Kod kompresora niskog tlaka je esto se usporedno smjetaju usisni i tlani ventil u poklopac cilindra. Kod takvih su kompresora, zbog male gustoe plina, doputene vee brzine plina i i vei podizaj ploice. Zbog toga ventili ne smiju premaiti radijus cilindra i ne smiju biti veliki. Time ovakav smjetaj ventila omoguava najmanji udio tetnog prostora. Kod visokotlanih kompresora, u viim stupnjevima komprimiranja, ventile je zbog malog promjera cilindra potrebno smjestiti jedan nasuprot drugome. Takva konstrukcija omoguava mnogo vee udjele tetnog prostora, a samim time i vee volumetrijske gubitke. Usporedni i nasuprotni smjetaj ventila olakavaju nadzor i odravanje ventila jer je vaenje i umetanje ventila mogue bez odvajanja usisnog od tlanog voda.

40

KOMPRESORI

Koritenjem koncentrinih konstrukcija omogueno je bolje iskoritenje raspoloivog prostora. Kod ovoga konstrukcijskog tipa prstenasti tlani ventil obuhvaa usisni ventil dok je cijeli sklop pritisnut vijcima i ahurom na dosjednu plohu u cilindru kompresora. Kod rashladnih kompresora esta je izvedba koncentrinog ventilskog sklopa. Ventilna ploa tlanog ventila zatvara cilindar pritisnuta samo oprugom i na taj je nain osigurano odizanje cijelog ventilskog sklopa u sluaju hidraulikog udara. Usisni je ventil pomaknut na vei promjer oboda cilindra, ime su dobiveni vei presjeci za prestrujavanje plina u cilindar. Kod dvoradnih strojeva ugradnja ventila u poklopac cilindra na strani krine glave nije mogue i tada se ventili, radi simetrije, ugrauju bono u stijenku cilindra. Mogue su izvedbe sa ventilima okomitim na os cilindra i usporednim sa osi cilindra. Obje izvedbe daju neto vee udjele tetnog prostora od izvedbi sa ventilima u poklopcu cilindra.

Sl. 3.17. Smjetaj samoradnih ventila u poklopcu cilindra

41

KOMPRESORI

Sl. 3.18. Smjetaj samoradnih ventila u stijenku cilindra

42

KOMPRESORI

Proraun ventila

dm1 dm2

usp

hmax

b1

b2

Sl. 3.19. Uz proraun samoradnih ventila s koncentrinim rasporima Tijekom usisa ili istiskivanja treba biti zadovoljena jednadba kontinuiteta, tj. protok kroz cilindar jednak je protoku kroz sjedite ventila.
Aum = Asi usi d 2 - povrina stapa 4 um - srednja stapna brzina, koja se izraunava kao A=
um = 2 sn

gdje je s [m] stapaj, a n [s-1] broj okretaja koljenastog vratila.

Asi - povrina otvora u sjeditu ventila - stvarni prolazni presjek za strujanje u si - srednja brzina plina kroz sjedite ventila

Iz jednadbe kontinuiteta slijedi

Asi = Au m u si

43

KOMPRESORI

Stvarni prolazni presjek za strujanje plina manji je za povrina mostia koji povezuju pojedine ' segmente raspora jednog prstena od povrine Asi , koja se za primjer prikazan na slici 3.23. izraunava kao:
Asi = d m1 b1 + d m 2 b2 = d m b

Obino je b1 = b2 = b , pa vrijedi
Asi = b d m

Dakle, zbog udjela mostia koji povezuju segmente raspora stvarna povrina za strujanje rauna se kao:
Asi =

Asi

- (faktor > 1 )

U ovisnosti o tlaku i izvedbi ventila se kree u granicama od 1,2 do 1,35, to znai da je za 20 do 35% umanjena povrina zbog veza prstenastih otvora.
Za krune prstenaste otvore bez uvrenja Asi = Asi , a inae je Asi > Asi .

Povrina raspora Ar za podignutu ploicu je:

Ar = [(d m1 b ) + (d m1 + b ) + (d m 2 b ) + (d m 2 + b ) ]h = 2 h d m

pri emu je b1 = b2 = b Odnos povrina x v =

Ar 2 h d m 2h = = b d m Asi b

Odatle slijedi podizaj ploice

h= bx v 2

x v ovisi o tome da li je kompresor brzohodni ili sporohodni. Orijentacijske vrijednosti su sljedee: x v = 0,3 za brzohodne kompresore x v = 0,7 za sporohodne kompresore

44

KOMPRESORI

x vbrzohodnog < x vsporohodnog , pa je podizaj kod brzohodnih kompresora manji.

6 5 4 3 2
p = 1bar 2 5 10 50 100 200 500

h [mm]

1 0.8 0,6 100 200 300 400 500

n min-1

1000

2000

Sl. 3.20. Podizaj ploice h u ovisnosti o broju okretaja i tlaku.

u sp - brzina strujanja kroz raspore. Brzine u sp ne smiju biti prevelike, kako bi se priguenje

prilikom usisavanja odnosno istiskivanja zadralo u zadovoljavajuim granicama. Na sljedeem su dijagramu prikazane maksimalne brzine u sp , u ovisnosti o vrsti plina i tlaku. (pad tlaka je razmjeran kvadratu brzine i gustoi plina, a gustoa je ovisna o tlaku).
120 110 100 90 usp 80 ms-1 70 60 50 40 20 10 0 1

zrak amonijak

vodik

30 freon (tlani v.) freon (usisni v.) 10 20 40 60 100 200 400 600 1000 p bar

Sl 3.21. Maksimalne brzine u sp , u ovisnosti o vrsti plina i tlaku

45

KOMPRESORI

3.4.2. RAZVOD S RASPORIMA

Na tlanoj je strani ventil, a umjesto usisnih ventila su ugraeni raspori u cilindru. Ovakav se razvod primjenjuje uglavnom kod kompresora malih rashladnih ureaja, jer su gubici u odnosu na slobodan razvod vei. Ostvaren je uzduni protok komprimiranog plina kroz cilindar.

2' 3 2 GMT DMT

p1

TV

raspor

Sl. 3.22. Razvod s rasporima Kod kretanja stapa iz GMT prema DMTplin zaostao u tetnom prostoru ekspandira (promjena 1 2). Tlak u cilindru padne dosta nie od tlaka na usisnom prikljuku. Dok se raspori ne oslobode, nema usisavanja. Nakon otvaranja raspora napuni se cilindar na tlak p1 (promjena 2 2). Od 2 do 3 stap se kree ka DMT, a od 3 do 2 stap se kree od DMT ka GMT, ali usis jo uvijek traje. U 2 raspori se zatvore i kompresija moe poeti. Potreban je rad vei nego kod razvoda s automatskim ventilima.

46

KOMPRESORI

3.5. REGULACIJA DOBAVE STAPNIH KOMPRESORA

Potrebna dobava kompresora nije uvijek jednaka dobavi za koju je kompresor odabran. Kod rashladnih kompresora je rashladno optereenje promjenjivo i nije jednako rashladnom uinku za koji je instalacija projektirana. Slino je i kod proizvodnje stlaenog zraka za prijenos energije ili rad ureaja automatske regulacije, ali i u svim ostalim primjenama gdje je potrebno komprimiranje. Zbog toga je potrebna regulacija dobave kompresora. Koliina plina koju kompresor dobavlja u nekom vremenu t jednaka je
& V = Vt = Vs nzt

Iz gornje jednadbe vidi se da dobavu moemo mijenjati promjenom vremena rada kompresora t , promjenom brzine vrtnje n , promjenom broja radni cilindara z ako se radi o kompresoru s vie cilindara i promjenom stupnja dobave . Razlikujemo: 1. Povremeni prekid pune dobave 2. Grubu regulaciju dobave 3. Kontinuiranu regulaciju dobave Ukupna dobava u vremenu rada kompresora uvijek treba biti jednaka potronji, samo se razlikuje vrijeme rada i trenutna dobava kod pojedinih sluajeva regulacije.
& & & & V p t = V1 t1 = V2 t 2 = V3 t

& V

& V1

& Vp
& V3

& V2

Sl. 3.23. Regulacija dobave kompresora

47

KOMPRESORI

3.5.1. POVREMENI PREKID PUNE DOBAVE 3.5.1.1. Povremeno ukljuivanje i iskljuivanje

Djeluje se na pogonski motor kompresora. Tlak u spremniku plina ili temperatura u hlaenoj prostoriji mijenjati e se tijekom vremena unutar zadanih granica. Uestalost promjena izmeu gornje i donje dozvoljene vrijednosti tlaka ili temperature ovisi o potronji plina ili rashladnom uinku i o razlici gornje i donje granice temperature ili tlaka.
3.5.1.2. Povremeno potpuno zatvaranje usisnog voda

Djeluje se na ventil koji zatvara usisni vod, dok kompresor nastavlja raditi u praznom hodu. Kod viestupanjskih je kompresora ovo potrebno napraviti samo na niskotlanom stupnju. Zbog veeg podtlaka u cilindru moe doi do usisavanja ulja. Indikatorski je dijagram prikazan na sljedeoj slici.
p

puna dobava

prazni hod V

Sl. 3.24. p,V- dijagram za sluaj regulacije dobave zatvaranjem usisnog voda
3.5.1.3. Povremeno dranje usisnih ventila sa stalno podignutim ploicama

Djeluje se na usisni ventil, tako da se ploica dri podignutom pomou hvataa ili podizaa. Dranje usisnih ventila sa dignutim ploicama potrebno je provesti u svim stupnjevima i na svim cilindrima kompresora ako se eli ostvariti prekid pune dobave. Usisani se plin vraa u usisni vod, a p,V- dijagram izgleda kao na slici.
p

puna dobava

podignuta ploica

Sl. 3.25. p,V- dijagram za sluaj regulacije dobave podizanjem ploice usisnog ventila

48

KOMPRESORI

Kod prijelaza od praznog hoda na puno optereenje, hvata oslobodi ploicu i ventil se pone automatski zatvarati i otvarati. Ovo nije podesno kod velikih kompresora koji imaju puno usisnih ventila. Hvata ili podiza mogu biti s pneumatskim ili hidraulikim pogonom. Na slijedeoj slici prikazan je mehanizam jednog ureaja za dranje otvorenog usisnog ventila s hidraulikim pogonom. Tlak ulja djeluje na stap 10 u hidraulikom cilindru 8. Stap preko poluge 5 pomie prsten 4 i s njime spojen prsten 1. Prsten 1 preko podizaa 7 podie ploicu usisnog ventila 6. Ovo se iskljuivanje moe provesti i na pojedinim cilindrima radi ostvarenja grube regulacije dobave.

6 7 1 2 3 4 5 ulje pod tlakom 8 9 10 11

Sl. 3.26. Mehanizam za podizanje ploice usisnog ventila

3.5.2. GRUBA PROMJENA DOBAVE 3.5.2.1. Regulacija dobave promjenom broja okretaja promjenom broja polova elektromotora

Ova je regulacija mogua jer je dobava kompresora prema naprijed spomenutom izrazu proporcionalna broju okretaja n . Ta proporcionalnost nije direktna, jer se sa smanjenjem broja okretaja poveava stupanj dobave , odnosno stupanj dobave se smanjuje s poveanjem n . Danas se za pogon kompresora koriste najee asinhroni motori. Njihova je f brzina vrtnje odreena izrazom n = [s-1], gdje je f frekvencija izmjenine struje, a p broj p pari magnetskih polova. Kad se govori o gruboj promjeni dobave, misli se na mogunost promjene broja magnetnih polova asinhronog motora prekopavanjem broja pari polova motora s vie pari polova. Time je mogua samo gruba regulacija dobave u skokovima moguih brzina vrtnje. U novije vrijeme uestalo se koriste regulatori frekvencije napajanja, koji mogu osigurati kontinuiranu promjenu broja okretaja kompresora.

49

KOMPRESORI

3.5.2.2. Regulacija promjenom veliine tetnog prostora

Ovom se regulacijom utjee na stupanj dobave . Kod viestupanjskih se kompresora mora sprovesti u svim stupnjevima, kako bi kompresijski omjer u svim stupnjevima ostao isti. Kod grube regulacije dobave otvaranjem ventila tetnom se prostoru dodaje jedan ili vie nepromjenjivih prostora V0 . Dodavanjem tetnog prostora pomie se ordinata u indikatorskom dijagramu lijevo, mijenjajui tako tok linija ekspanzije i kompresije. Na p,Vdijagramu prikazan je sluaj kad su kompresoru dodana dva tetna prostora, V0b i V0 c . Potrebna veliina ukupnog tetnog prostora koja bi osigurala da kompresor bude potpuno rastereen dobiva se izjednaavanjem izraza za 1 s nulom, tj.
V 1 0 Vs
1 p2 n 1 = 0 p1

iz ega slijedi V0 =

Vs p2 n 1 p 1
1

Danas se zbog sloene i skupe izvedbe ova regulacija rijetko koristi, osobito za viecilindrine kompresore.
p V0

V1 V0b V2 V0c

c ba Vs a tetni prostor V0

b tetni prostor V0 + dodatni tetni prostor V0b c tetni prostor V0 + dodatni tetni prostor V0b + dodatni tetni prostor V

Sl. 3.27. Regulacija dobave promjenom veliine tetnog prostora

50

KOMPRESORI

3.5.2.3. Regulacija iskljuivanjem pojedinih cilindara

Ako kompresor ima vie paralelno povezanih cilindara, moe se dobava smanjiti djelominim iskljuivanjem. Kod viestupanjskih kompresora potrebno je ovu regulaciju provesti u svim stupnjevima. Ako je npr. dvostupanjski kompresor s 3 cilindra u prvom i 1 cilindrom u drugom stupnju, tada regulaciju drugog stupnja treba provesti na drugi nain, npr. 2.2. Ako je npr. 8 cilindrini, 6 cilindara u prvom i dva u drugom stupnju, pri smanjenju dobave na pola iskljuili bi tri cilindra u prvom i jedan u drugom stupnju.
3.5.3. KONTINUIRANA REGULACIJA DOBAVE

Ova je regulacija najbolja, ali je obino najskuplja

3.5.3.1. Regulacija dobave promjenom broja okretaja promjenom frekvencije napajanja

Mijenja se frekvencija napajanja pomou posebnih regulatora. Treba paziti na osiguranje potrebnog zakretnog momenta elektromotora za pogon kompresora kod razliitih brojeva okretaja i na pomazivanje kod niih brojeva okretaja.
3.5.3.2. Regulacija s usisnim ventilom upravljanim izvana

Usisni se ventil dri otvoren na jednom dijelu puta stapa prilikom kompresije, tako da se jedan dio usisanog plina odmah istiskuje natrag u usisni vod. Ova se regulacija mora kod viestupanjskih kompresora provesti u svim stupnjevima. Ostvaruje se pomou mehanikog poluja, upravljanog hidrauliki, pneumatski ili elektromagnetski.

p
Puno optereenje - a Smanjena dobava b a do b istiskivanje plina u usisni vod (ventil otvoren), u b poinje kompresija Smanjena dobava c - jo manja nego za sluaj b a do c istiskivanje plina i tek u c pone kompresija

V
Sl. 3.28. p,V- dijagram za sluaj regulacije dobave izvana upravljanim usisnim ventilom

51

KOMPRESORI

3.5.3.3. Vremenski promjenjiv dodatni tetni prostor

Ako se predvidi dodatni tetni prostor koji ima podesivi stap, moe se omoguiti kontinuirana promjena veliine dodatnog tetnog prostora. Stap moe biti pokretan servomotorom.

V0=f(s) s

Sl. 3.29. Regulacija dobave vremenski promjenjivom kontinuiranom promjenom veliine tetnog prostora Jo jedna izvedba regulacije s vremenski promjenjivim dodatnim tetnim prostorom prikazuje se u nastavku. Kod pune dobave ventil b je zatvoren (dodatni je prostor iskljuen). Sila u opruzi je F = 0 . Proces u dijagramu predoen je povrinom 1-2-3-4. Promjene su slijedee: 1-2 ekspanzija plina iz tetnog prostora; 2-3 usis; 3-4 kompresija; 4-1 istiskivanje. to je podeena sila u opruzi vea, to e dobava biti manja. Sila u opruzi je u ravnotei sa silom kojom mali stap d djeluje na oprugu. F = As p z gdje je Ap povrina stapa d, a p z tlak u cilindru. Ventil b se zatvara kad je tlak u cilindru vei od p z i otvara kad je tlak u cilindru manji od p z . U toki 6 se otvara ventil b, pa se ekspanzija nastavlja po liniji 6-2'. Kompresija tee od 3 do 5, a u toki 5 se ventil b zatvara, tetni prostor je manji i kompresija tee po strmijoj liniji od 5 do 4'. Novi je proces 1-6-2'-3-5-4'-1. Promjene su slijedee: 1-6 ventil b je zatvoren; 6-2' ventil b je otvoren; Za vrijeme usisa od 2' do 3 ventil b je otvoren, kao i za vrijeme kompresije od 3 do 5; od 5 do 4' ventil b je zatvoren. Vidi se da je od 3 do 5 linija kompresije poloitija nego to bi bila da je ventil b zatvoren. Od 5 do 4' linija kompresije je strmija jer je tetni prostor iskljuen. Ako je dodatni tetni prostor a dovoljno velik, moe se provesti kontinuirana regulacija od 0 do 100% optereenja. Promjena sile opruge e moe se izvriti runim kolom ili pomou servomotora.

52

KOMPRESORI

a e d b c

p2 pz1 pz pz2 p1

1 y 6 d 2

4' x

5 c 2' Vmin Vz Vs Va 3

V0d

V0

Vs

Sl. 3.30. Regulacija dobave s vremenski promjenjivim dodatnim tetnim prostorom

53

KOMPRESORI

3.6. OSNIVANJE STAPNOG KOMPRESORA

Ovdje spadaju odreivanje tipa gradnje kompresora, broja stupnjeva, brzine vrtnje, broja i dimenzija cilindara. Tip kompresora odreuje se iskustveno i tu postoji niz razliitih rjeenja, ovisno o namjeni, posebnim zahtjevima i konstrukcijskim rjeenjima koje su razvili razliiti proizvoai. Brzina vrtnje kree se u irokim granicama (1,5 do 25 s-1), obino je nia za vee kompresore. Ogranienje brzine vrtnje je zbog potrebe ogranienja inercijalnih sila, ali i zbog ogranienja padova tlaka u ventilima. Na odabir broja stupnjeva kompresora kod zadanog kompresijskog omjera utjee veliina stupnja dobave, potrebna snaga i ogranienje temperature na kraju kompresije, vezano na odranje svojstava ulja za podmazivanje.
Dimenzije cilindara jednostupanjskih kompresora

Dobava kompresora izraena je kao: D 2 & V = Vs nz = snz 4 gdje je n brzina vrtnje, z broj cilindara, s stapaj, D promjer cilindra i stupanj dobave.

je omjer stapaja i promjera cilindra, i to je vana karakteristika koja odlikuje razliite kompresore. Kod brzohodnih kompresora je manji ( = 0,7 0,9 ) nego je to sluaj kod sporohodnih kompresora ( > 1 ). Vei znai i veu brzinu stapa, a time i veu brzinu
strujanja kroz ventile. Zato se za plinove i pare vee gustoe (npr. u rashladnoj tehnici) kompresori grade s manjim .

s D

& Kombinacijom izraza za dobavu V [m3/s] i dobiva se

D =3

& 4V nz

ime je mogue odrediti promjer cilindra temeljem iskustveno odabranog omjera , broja & cilindara z i odabrane brzine n za zadanu dobavu kompresora V i stupanj dobave koji se odreuje za zadani omjer tlakova p2 p1 temeljem ranije prikazanih izraza za izraunavanje .

54

KOMPRESORI

3.7. IZVEDBE STAPNIH KOMPRESORA

Prema nainu izvedbe, smjetaju i primjeni osnovnih elemenata kompresora (cilindar, stap, ventili, stapni mehanizam i kuite) razlikuju se meusobno tipovi kompresora. Neke od osnovnih izvedbi prikazane su na slici 3.31.

Sl. 3.31. Izvedbe stapnih kompresora S obzirom na izvedbu, cilindri mogu biti jednoradni i dvoradni. Kod jednoradnih se plin komprimira samo s jedne strane (Sl. 3.31. a), a kod dvoradnih s obje strane stapa (Sl. 3.31. b). Mehanizam kompresora s dvoradnim cilindrima mora se graditi s krinom glavom, obzirom na mogunost brtvenja stapnog prostora Na Sl. 3.32 prikazan je shematski prikaz (a) i presjek

55

KOMPRESORI

(b) jednog dvoradnog kompresora s krinom glavom. S 1 je oznaena gornja vodilica stapajice, 2 je prsten za ulje stapajice, 3 je brtvenica cilindra i 4 stap.

Sl. 3.32. Dvoradni kompresor s krinom glavom Cilindri mogu biti izvedeni kao leei (Sl. 3.31. a, b) ili stojei (Sl. 3.31. c, d). Obino se brzohodni kompresori manje i srednje dobave grade s jednoradnim stojeim cilindrima, dok se sporohodni kompresori za velike dobave grade s leeim dvoradnim cilindrima. Cilindri mogu biti smjeteni u obliku slova V i W (Sl. 3.31. e, f). Kod stojeih cilindara ili onih smjetenih u obliku V ili W moe biti poredano dva ili vie jednakih cilindara u redu, pa se tada govori o linijskim izvedbama (Sl. 3.31. g, h i Sl. 3.33).

56

KOMPRESORI

Sl. 3.33. Rashladni jednostupanjski kompresor u linijskoj W izvedbi - popreni i uzduni presjek Izvedba kompresora moe biti i u obliku slova L, bilo sa jednoradnim ili dvoradnim cilindrima (Sl. 3.33. o, p). To je specijalni sluaj V izvedbe.

57

KOMPRESORI

Sl. 3.34. L izvedbe stapnih kompresora

Izvedbe viestupanjskih kompresora

Izvedbe s vie cilindara su pogodne za serijsku gradnju, posebno ako se koriste cilindri istih ddimenzija. Na prikazanom primjeru tri cilindra su paralelno spojena u I stupanj, dok etvrti cilindar slui za drugi stupanj kompresije.
I II

Sl. 3.35. Izvedba viestepenog kompresora s vie istih cilindara Mogue je za svaki stupanj upotrijebiti cilindar odgovarajueg promjera. Time se smanjuje broj cilindara. Ovakva se konstrukcija koristi uglavnom za male kompresore.
I II

Sl. 3.36. Izvedba viestepenog kompresora s cilindrima razliitih promjera Cilindri mogu ili moraju biti razliitih dimenzija, ako se u njima provodi dvostepena ili viestepena kompresija. Tada takoer mogu biti smjeteni u redu (Sl. 3.31. g, h), ali se ee takvi kompresori izvode kao opozitna (bokser) izvedba (Sl. 3.31. i, j, k) ili kao udvojena izvedba (Sl. 3.31. l, m), odnosno tandem izvedba (Sl. 3.31. n).

58

KOMPRESORI

Sl. 3.37. Primjer izvedbe dvostupanjskog kompresora za zrak u V izvedbi

Sl. 3.38. Primjer izvedbe dvostupanjskog kompresora u L izvedbi

59

KOMPRESORI

Sl. 3.39. Primjer izvedbe dvostupanjskog kompresora u L izvedbi

Izvedbe viestupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima

Prednosti izvedbi sa stepenastim stapovima su jednostavan pogon i jednostavno izjednaenje sila koje djeluju na stapni mehanizam. Nedostaci su velike mase u gibanju, teko brtvljenje prstenastih prostora. Kod ovakvih kompresora treba voditi rauna:

da sile koje djeluju na stap pri kretanju od GMT ka DMT i natrag budu to je mogue vie jednake da brtvljenje bude to bolje, da prvi stupanj u kojem se javlja podtlak ne granii s pogonskim prostorom (sisanje ulja), da demontaa stapa i ostalih dijelova bude to jednostavnija, da kompresijski omjer meu stupnjevima bude po mogunosti jednak, ali pritom treba paziti na izjednaenje stapnih sila, da niskotlani stupanj bude po mogunosti izveden kao puni cilindar sa stapnim prstenovima na jednom promjeru,

60

KOMPRESORI

da se pri kretanju stapa u jednom smjeru u niem stupnju provodi kompresija, a u viem usis, kako ne bi dolo do pada tlaka u hladnjaku.

Svi ovi zahtjevi ne mogu biti stovremeno zadovoljeni, pa se za odreene svrhe nae kompromis.
Izvedbe dvostupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima
II I I x II II I

Sl. 3.40. Izvedbe dvostupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima Nedostaci izvedbe a su u tome to su sile na stapu udvostruene, jer se istovremeno odvija usis ili kompresija u oba stupnja. Prvi stupanj granii s karterom, pa je mogua poveana potronja mazivog ulja i oneienje plina tim uljem. Izvedba b povoljnija je to se tie sila, prvi stupanj je povoljnije smjeten, ali je nepovoljnija za brtvljenje od izvedbe a. Izvedba c je skuplja, jer je potreban mehanizam s krinom glavom. Izvedba c ima prednosti izvedbi a i b, a nema njihove mane. Prostor oznaen s x nije predvien za kompresiju.
Izvedbe trostupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima
III III Ia

II II

Ib

Sl. 3.41. Izvedbe trostupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima

61

KOMPRESORI

Izvedbe etverostupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima

III

II I IV

III
d3

II IV d2 d1 I d4

III
d3

Ia
d1

Ib
d2

II IV
d4

Sl. 3.42. Izvedbe etverostupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima

62

KOMPRESORI

Peterostupanjski kompresor sa stepenastim stapovima

III

Ia

Ib IV V

II

Sl. 3.43. Izvedba peterostupanjskog kompresora sa stepenastim stapovima Izvedbe viestupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima i vie cilindara
Trostupanjski

A Ib Ia III II

Sl. 3.44. Izvedba trostupanjskog kompresora sa dva stepenasta stapa

etverostupanjski
I

III

II

IV

Sl. 3.45. Izvedba etverostupanjskog kompresora sa dva stepenasta stapa

63

KOMPRESORI

esterostupanjski

I III

I V

IV

II II

VI

Sl. 3.46. Izvedba esterostupanjskog kompresora sa dva stepenasta stapa

64

KOMPRESORI

3.8. PODMAZIVANJE STAPNIH KOMPRESORA

Pravilno podmazivanje je od najvee vanosti za rad kompresora. Uloga podmazivanja ukljuuje smanjenje trenja izmeu dijelova u meusobnom kretanju, brtvljenje zazora izmeu stapa i cilindra i odvoenje topline. Od ulja se oekuje da stvara uljni film izmeu dodirnih povrina, smanjuje toplinu trenja hlaenjem i odvoenjem topline, smanjuje troenje dijelova, smanjuje gubitke trenja i potrebnu snagu, smanjuje proputanje plinova i ostvari brtvljenje zazora izmeu stapa i cilindra, titi dijelove od korozije, te smanjuje naslage i taloge. Pravilno podmazivanje ukljuuje odabir kvalitetnog ulja za tono odreene uvjete rada, pravilno skladitenje i obradu ulja, te dobavu optimalnih koliina ulja u svrhu boljeg stupnja iskoristivosti kompresora. Vezano za ove imbenike, javljaju se jo i zahtjevi za odgovarajuom istoom plinova na ulazu i na putu kroz kompresor, te redovnim kontrolama, ienjem i odravanjem mehanikih dijelova kompresora i svih ostalih usko povezanih sustava. Razlikujemo dva temeljna naina podmazivanja kompresora: prirodno i prisilno
3.8.1. PRIRODNO PODMAZIVANJE KOMPRESORA Podmazivanje kompresora prskanjem, odnosno uljnom maglom

Podmazivanje moe biti u potpunosti izvedeno metodom prskanja. Ovakav tip podmazivanja kompresora je izveden na nain da izdanak - raspriva na ojnici pri svakom okretaju koljenastog vratila proe kroz ulje u karteru te ga na taj nain raspri u uljnu maglu koja prodire na sva mjesta u kompresoru gdje je potrebno podmazivanje i brtvljenje.

Slika 3.47. Sustav podmazivanja uljnom maglom dvoradnog kompresora

65

KOMPRESORI

Podmazivanje kompresora s uljnom prstenovima

Kod ovog, takoer prirodnog naina podmazivanja kompresora mazivo ulje dobavlja pomou dva uljna prstena ovjeena o koljenasto vratilo. Oni su svojim donjim djelom uronjeni u ulje u karteru. Rotacija vratila povlai ih sa sobom te se ulje adhezijskim i viskoznim silama dovodi u ljeb koljenastog vratila, gdje se tada centrifugalnom silom transportira kroz provrt vratila kojim se razvodi do leajeva. Ulje koje na kraju izlazi iz leteih leajeva koljenastog vratila raspruje se uslijed rotacije te na taj nain proizvodi uljnu maglu za podmazivanje glavnih leajeva i cilindara.
3.8.2. PRISILNO PODMAZIVANJE KOMPRESORA

Prisilno podmazivanje kod brzohodnih kompresora najee se provodi pomou zupaste uljne pumpe gonjene koljenastim vratilom. Ulje koje dolazi iz uljne pumpe preko regulatora tlaka razvodi se provrtima koljenastog vratila do glavnih i leteih leajeva, a esto i kroz ojnicu do leajeva osovinice stapa. Na slici 3.46. prikazan je shematski kompresor sa prisilnim podmazivanjem.Zupasta pumpa crpi ulje iz kartera tanka kroz filter. Prolaskom kroz filter ulje se dalje tlai do koljeniaste osovine odakle se izbuenim kanalima dovodi do temeljnih leajeva a po potrebi kanalima u konjeniastoj osovini i stapajici do leteih leajeva i leajeva krine glave. Tlani sustavi su opremljeni sa usisnim preistaima, kontrolnim ventilima, te u sluaju veih kompresora i rashladnikom ulja te sigurnosnim ventilima za zaustavljanje kompresora u sluaju pada tlaka. Kuita su izvedena da odvajaju neistoe i prainu od ulja te da spreavaju proputanje.

1. Uljna pumpa 1'. Uljna pumpa (shematski prikaz) 2. Ventil za regulaciju visokog tlaka 3. Cjevovod prema regulatoru dobave

4. Razdjelnik regulatora dobave 5. Uljna komora 6. Ventil za regulaciju niskog tlaka 7. Uljna komora brtvenice

Sl. 3.48. Shema sustava tlanog podmazivanja kompresora

66

KOMPRESORI

3.8.3. PODMAZIVANJE CILINDARA I BRTVENIH PRSTENOVA

Za razliku od podmazivanja leajeva i kuita, sustav podmazivanja cilindara i brtvenih prstenova mora to pouzdanije tlaiti ulje na vie tlakove u svrhu podmazivanja radnih povrina cilindara i ojnica. Koliina ulja u svakoj toki mora biti tono onolika koliko je potrebno za pravilno podmazivanje. Koliina podmazivanja u svakoj toki je kritina, svaka prekomjerna koliina ulja je tetna, i moe dovest do razbijanja ventila, stvaranja naslaga na prstenima a moe se i akumulirati u cjevovodima. Ovi sistemi moraju opskrbljivati tono odreenom koliinom ulja svaku toku, sa mogunou nadzora i blokadom protoka ulja.
3.8.4. ULJA ZA KOMPRESORE Tipovi ulja za podmazivanje leajeva

Tipovi ulja koja se koriste za podmazivanje leajeva i pokretnih dijelova moraju udovoljavati zahtjevima proizvoaa opreme, ali openito se moraju koristiti kvalitetna, nedeterdentna mineralna ulja. Ta ulja moraju sadravati inhibitore za hru i oksidaciju i aditive protiv pjenjenja. Aditivi protiv pjenjenja ulja su jako bitni kod kompresora koji se podmazuju prskanjem. Ulje se moe oneistiti stranom tvari kao i zbog prisutnosti vlage zbog kondenzacije i zbog toga interval zamjene ulja ovisi o radnim uvjetima okoline. Ulje se treba redovito kontrolirati kako bi se utvrdilo optimalno vrijeme zamjene ulja. Redovitom kontrolom ulja se odreuje i istroenost pojedinih komponenti.
Sintetska kompresorska ulja

Sintetska ulja su sve vie prihvaena kao kompresorska ulja zbog svoje vie temperature samozapaljenja te sposobnosti da onemogui stvaranje karbonskih naslaga na ventilima i klipnim prstenima. Upotreba sintetskih ulja smanjuje koliinu dobave ulja za 1/3 u odnosu na mineralna ulja. To znai da e se manje ulja cijediti niz cjevovod, smanjena mogunost od poara, iako treba voditi rauna o tome da nijedno ulje nije u potpunosti otporno na vatru i na eksploziju. Nekoliko vrsta sintetskih ulja koristi se za podmazivanje kompresora:
Fosfatni esteri imaju vatrootporna svojstva i pokazala su se kao dobra ulja za podmazivanje kompresora. Polialkalni glikoli dostupna su kao topivi u vodi i kao netopivi u vodi. Kad su se koristila pravilnog viskoziteta, pokazala su se jako dobrima ali nisu vatrootporna. Fluorougljici potpuno vatrootporni, pogodni za podmazivanje zranih kompresora, ali su skupi. Diesteri i polialfa-olefini koriste se najee kao ulja za kompresore.

Ako se mineralno ulje u sustavu zamjenjuje sa sintetskim uljem, potrebno je detaljno ienje cjevovoda, kao i cilindara kompresora i svih komponenti. Sintetsko ulje e uzrokovati

67

KOMPRESORI

otapanje i ispiranje svih naslaga pa moe doi do kvara. Zato je potrebno kompresor zaustaviti nakon kraeg rada sa sintetskim uljem, i ponovo oistiti sustav.
3.8.5. KONTROLA I ODRAVANJE

Kompresor i sve njegove komponente moraju se redovito pregladavati u intervalima koji ovise o nekoliko radnih uvjeta. Zamjena istroenih ili polomljenih dijelova, zamjena brtvi, zamjena ulja u kuitu, ienje kuita, tlanih lubrikatora i filtera zraka, skidanje naslaga sa ventila, tlanih cjevovoda, hladnjaka, kouljica to su sve radovi koje treba redovito obavljati. U sluaju detaljnijeg pregleda, cijeli sustav se mora temeljito testirati a to ukljuuje sljedee:
Sustav ulja: ienje filtera i punjenje kartera do propisanog nivoa, tlaenje sustava, provjera proputanja, kontrola tlak a ulja, te rad alarma i sklopki za zaustavljanje u nudi. Cilindri kompresora: Odspojiti svaki tlani cjevovod ulja od cilindra, napuniti tank lubrikatora odgovarajuim uljem, pustiti lubrikator u rad, provjeriti protok ulja. Za kompresore koji nemaju lubrikatore pogonjene motorom, moe se runom pumpom tlaiti svaki tlani vod. Uklanjanje naslaga: ako se velike koliine naslaga nalaze na ventilima i u tlanim vodovima, ukazuju da se koristi neadekvatno ulje, i zbog toga se vie ulja troi, oneiuju usisani zrak. Zamjena ulja u karteru: period zamjene ulja u kuitu uvelike ovisi o istoi atmosfere oko kompresora. Ulje se mora ispustiti dok je jo toplo, a kuite se mora obrisati krpom prije ulijevanja novog ulja. Kemijska sredstva za ienje se obino ne koriste, a nikako se ne smiju koristiti zapaljiva sredstva za ienje. Tlani sustav podmazivanja: odravanje sustava ukljuuje redovito ienje kontrolnihstakala, pumpi i tankova. Kad se koriste kontrolna stakla sa tekuinom, tekuina moe postati maglovita ili moe biti pomijeana s uljem. U oba sluaja, stakla se moraju oistiti i napuniti istom tekuinom. Neistoe kao to su praina i talog se nakupljaju u tankovima, te se moraju redovito istiti ali unutar perioda od jedne godine u ovisnosti o istoi vanjske atmosfere. Posude za uvanje ulja: samo se iste bave smiju koristiti za uvanje kompresorskih ulja i moraju biti dobro zatvorene kad nisu u upotrebi. Prljave bave mogu biti izvor oneienja ulja. Galvanizirane (sloj cinka) metalne bave se ne bi smjela koristiti za kompresorska ulja. Cink moe reagirati s nekim komponentama ulja, ili sa produktima kisika te stvoriti viskoznu metalnu sapunicu koja dovodi do zgunjavanja ulja i ubrzava oksidaciju ulja. ienje filtera zraka: intervali ienja filtera zraka ovise o lokalnim uvjetima, te o kapacitetu i tipu filtera, koliini zraka i koliini praine u zraku.

68

KOMPRESORI

4. ROTORNI KOMPRESORI Rotorni kompresori spadaju u kompresore koji rade na volumetrijskom principu rada, dakle svojim aktivnim potisnim elementima prisiljavaju plin da zauzme manji prostor. Dok se u stapnim kompresorima promjena volumena plina ostvaruje pomakom stapa u cilindru, kod rotornih se kompresora to ostvaruje promjenom relativnog zakretanja stapa u odnosu na cilindar. Moe se dakle rei da stap rotira s obzirom na os cilindra. Rotorni se kompresori izgrauju s jednim ili dva rotora. Svim je rotornim kompresorima zajedniko to da sadre samo rotirajue pokretne mase, pa se mogu statiki i dinamiki dobro uravnoteiti. Zbog toga se mogu odabrati visoke brzine vrtnje n = 25 500 s-1. Time rotorni kompresori mogu biti malih dimenzija i velikih dobava, uz mogunost postizanja niskih (puhaljke) i srednjih (lamelni i vijani kompresori) kompresijskih omjera. 4.1. KOMPRESORI S JEDNIM ROTOROM Ovi kompresori grade se kao lamelni kompresori i kompresori s ekscentrinim rotorom. Rotor ili lamele kod ovih kompresora kliu po unutranjem obodu cilindra, pa treba biti osigurano dobro podmazivanje. Zbog toga komprimirani plin sadri odreene koliine mazivog ulja. U ovu grupu spadaju i vijani kompresori s jednim rotorom, o kojima e biti rijei kod vijanih kompresora. 4.1.1. LAMELNI KOMPRESORI Lamelni kompresori svladavaju kompresijske omjere x = 2,5 4 , a uz dvostepenu kompresiju i x = 7 8 . Najvie se primjenjuju kao booster kompresori u rashladnim ureajima industrijskog tipa, veih rashladnih uinaka, za rad u stupnju niskog tlaka, gdje kompresijski omjeri nisu veliki i gdje nema velikih zahtjeva za regulaciju rashladnog uinka. a
fmax a b c

/2

/2

f max
k /2 /2

p1

2 R e r d

p1,T1 f e p2,T2

Sl. 4.1. Lamelni kompresor - geometrija

69

KOMPRESORI

Sl. 4.2. Lamelni kompresor - primjer konstrukcije Lamelni kompresori imaju valjkasti rotor okruglog presjeka s utorima po obodu u koje su uloene slobodne lamele. Broj lamela se odabire od m = 2 6 (manji kompresori), pa do m > 16 (za velike rashladne uinke). Okretanjem rotora centrifugalna sila djeluje na slobodne lamele koje se izvlae iz rotora i svojim slobodnim izvodnicama nalijeu na unutranju povrinu cilindra po kojem kliu. Plin se komprimira promjenom veliine prostora izmeu dvije lamele. Kada lamela 1 (sl. 4.1) prijee preko ruba a na cilindru, plin usisnog tlaka p1 i temperature T1 zatvoren je izmeu dvije lamele i cilindra.

Prostor
Vmax = f max l

(gdje je l duljina rotora) je geometrijski najvei mogui prostor, pa se on smatra usisanim volumenom. Kada lamela 2 prijee preko ruba d na cilindru otvara se spoj s tlanim vodom, a lamela 1 potiskuje pred sobom komprimirani plin u tlani vod. U lamelnim je kompresorima kompresijski omjer x = p 2 p1 ovisan o geometrijskim odnosima konstrukcije (ekscentrinosti rotora e , promjerima rotora 2r i cilindra 2 R ) i ne mijenja se bez obzira na uvjete koji vladaju u usisnom i tlanom vodu kompresora. Kod odstupanja konanog tlaka p '2 od onog za koji je graen kompresor (za neki poetni tlak p1 to je p2 = xp1 ) javljaju se energetski gubici uslijed vika rada kompresije.

70

KOMPRESORI

Usisni i tlani ventili nisu potrebni, ali se na tlani prikljuak treba ugraditi nepovratni ventil, da ne bi dolo povratnog strujanja pare kroz kompresor kada on nije u radu (Sl. 4.2). Povrina presjeka komore izmeu dvije lamele, rotora i kuita moe se izraunati iz geometrijskih odnosa konstrukcije i iznosi (uz priblienje sin koje vrijedi za dovoljno mali kut odnosno dovoljno velik broj lamela m ):

f k =

2 R e 1 + cos sin 2 m

gdje je =

e . R

Maksimalna povrina za = 0 iznosi

f max =

4 R e . m

Za vrijeme zakretanja rotora za kut izvri se u komori izmeu dviju lamela politropsko komprimiranje, pa vrijedi
n p1Vmax = p Vn = p2V2n ,

ili
p V = max p1 V f max = f
n

Uvrtenjem izraza za f max i f k u gornji izraz dobiva se

p

2 = 1 + cos sin 2 . p1

Iz ovog se izraza moe odrediti poloaj brida d za postizavanje odgovarajueg kompresijskog omjera x . Dobava lamelnih kompresora iznosi
& Vs = mf max l n [m3/s],

gdje je m broj lamela, l duljina rotora, n brzina vrtnje u [s-1], a f max =

4 R e . m

71

KOMPRESORI

Uvrtenjem izraza za f max u izraz za Vs dobiva se

& Vs = 4R el n [m3/s]. Volumetrijski gubici u stvarnom lamelnom kompresoru uzrokovani su prestrujavanjem plina iz tlanog u usisni prostor kroz radijalnu zranost izmeu rotora i cilindra na putu e-f-g, zagrijavanjem plina u usisnom prostoru na zagrijanom rotoru i lamelama, priguivanjem plina pri usisavanju, to nastaje pribliavanjem lamele 1 bridu a, te openito proputanjem plina iz prostora vieg u prostor nieg tlaka, npr. kroz bone zranosti izmeu stapa, lamela i cilindra. Stvarna je dobava & & Ve = Vs = 4 R e l n [m3/s].
Podaci o stupnju dobave ne mogu se lako izraunati analitiki i obino se dobivaju iz rezultata mjerenja. Tako dobivena ovisnost stupnja dobave o veliini stroja i kompresijskom omjeru prikazana je na slijedeoj slici.
1,0 Veliki strojevi

0,8 Mali strojevi

0,6

0,4

0,2

Sl. 4.3. Ovisnost stupnja dobave o veliini lamelnog kompresora i kompresijskom omjeru
4.1.2. KOMPRESORI S EKSCENTRINIM ROTOROM

Kompresori s ekscentrinim rotorom postiu manje kompresijske omjere x = 1,5 2 . Koriste se u maloj mjeri kao mali kompresori za hladnjake u domainstvima (u hermetikoj varijanti) i rijetko za industrijske rashladne ureaje kao booster kompresori. Rotor je uklinjen na osovini ekscentrino za udaljenost e od centralne osi cilindra (koja se e naziva ekscentrinost) i ona je razlika radijusa cilindra i rotora, tj. e = R r . Odnos = je R vana karakteristina veliina kompresora s ekscentrinim rotorom.

72

KOMPRESORI

Kompresor s ekscentrinim rotorom sadri osim rotora i cilindra i jednu lamelu koja klie u utoru kuita (sl. 4.4.a), a svojom je jednom izvodnicom uvijek pritisnuta na obod rotora djelovanjem opruge na suprotnoj izvodnici. Lamela dijeli usisni prostor V = F l od kompresijskog prostora Vk = Fk l ( l je duljina rotora). Izvodnica rotora B klie po obodu cilindra (ili se rotor odvaljuje po obodu cilindra tako da je kretanje izvodnice B koja tada nije uvijek na istom mjestu rotora jednako kao i u sluaju da rotor klie po obodu cilindra). Izvodnica B tvori drugo mjesto razdvajanja usisnog i tlanog prostora V i Vk . Zakretanjem rotora, tj. poveanjem kuta raste usisni volumen V , a istodobno smanjenjem kuta 2 smanjuje se prostor Vk i u njemu se komprimira plin usisan tijekom prethodnog okretaja. Kada tlak p u prostoru Vk naraste do tlaka p2 koji vlada u tlanom vodu, otvara se automatski ventil C i plin se daljnjim zakretanjem rotora istiskuje u tlani vod.
a)

b)

C A

r e

F 0

B r R e

i Mogu se izvesti izrazi za F FkFk koji glase: Sl. 4.4. Kompresor s ekscentrinim rotorom - geometrija

Fk 0

Za povrine F i Fk vrijedi F + Fk = konst , a ovisne su pojedinano o kutu zakreta rotora

. Ove se povrine izraunavaju koritenjem sljedeih izraza:

1 ( sin ) + 1 (2 sin 2 ) F = e 2 4 1 (2 + sin ) + 1 (4 2 + sin 2 ) Fk = e 2 4

73

KOMPRESORI

Slijedi da je omjer x funkcija kuta i geometrijskog odnosa =

e . R

Usisani volumen plina (usisavanje traje tijekom punog okretaja rotora proporcionalan je povrini F2 koja se rauna kao:
F2 = 1 2 2 R r 2 2 = e 2 1 2

= 2 )

Da bi izvodnica rotora B pokrila rub usisnog kanala a potrebno je da se rotor zakrene jo za kut 0 i time se usisani plin konano zatvori u kompresijski prostor Vk 0 = Fk 0 l . Na putu rotora od = 0 do = 0 ve usisani plin dijelom se vraa u usisni vod, a njegov je volumen V 0 = F 0 l , pa je stvarno usisani volumen na poetku komprimiranja Vk 0 = V2 V 0 , odnosno Fk 0 = F2 F 0 .

1 (2 0 + sin 0 ) + 1 (4 2 0 + sin 2 0 ) Fk 0 = e 2 4
Kompresijski je omjer

p p 0

Vk Fk = . = = p1 Vk 0 Fk 0 p

Dobava kompresora s ekscentrinim rotorom rauna se uz brzinu vrtnje n kao

& Vk 0 = Fk 0 l n [m3/s]

Stupanj dobave je po veliini jednak stupnju dobave malih lamelnih kompresora sa slike 4.3. ili neto manji.
& & Ve = Vk 0 = Fk 0 l n [m3/s].

Primjer izvedbe jednog kompresora s ekscentrinim rotirajuim stapom prikazan je na slici 4.5. Rotor se odvaljuje po obodu cilindra. Kompresor je namijenjen za ugradnju u rashladni ureaj.

74

KOMPRESORI

Leaj rotora

Ekscentrino postavljeno vratilo Stap

Cilindar Lamela Usis iz isparivaa

U kondenzator Namotaj motora Vijci za privrenje poklopca cilindra Poklopac cilindra

Sl. 4.5. Hermetiki kompresor s ekscentrinim rotorom - primjer konstrukcije

Sl. 4.6. Otvoreni kompresor s ekscentrinim rotorom - primjer konstrukcije

75

KOMPRESORI

4.2. KOMPRESORI S DVA ROTORA 4.2.1. PUHALJKE

Rotori se prilikom okretanja u naelu ne dodiruju. Zbog toga nije potrebno podmazivanje unutranjosti cilindra pa je mogua dobava istog plina bez ulja. Sinhrono okretanje rotora postie se spregom zupanika na njihovim vratilima. Zbog stalno prisutnih malenih raspora izmeu rotora vei su volumetriki gubici (prestrujavanje plina iz prostora vieg tlaka u one nieg), koji rastu s poveanjem omjera tlakova x . Zbog toga je primjena takvih kompresora puhaljki ograniena na kompresijske omjere x = 1,5 1,7 . Rotori mogu biti s istim ili razliitim profilom presjeka.

Fa

p1,T1

p2,T2

p1,T1

p2,T2

i Fb Sl. 4.7. Puhaljke s istim profilima presjeka rotora

4.2.1.1. Puhaljke s istim profilima presjeka rotora

Za puhaljku sa sl. a svaki rotor zahvati volumen plina iz usisnog voda Va = Fa l dva puta za svaki okretaj ( I = 2 ) dok za puhaljku sa slike b svaki rotor zahvati volumen plina iz usisnog voda Vb = Fb l tri puta za svaki okretaj ( I = 3 ) . Teoretska dobava kompresora je:
& V = IFl n [m3/s]

Stvarna je dobava

& Ve = IFl n [m3/s] .

Na putu od usisnog do tlanog prikljuka rotori samo transportiraju plin, a kompresija se dogaa tek kad se otvori veza s tlanim prikljukom u kojem vlada vii tlak (vanjsko komprimiranje).

76

KOMPRESORI

4.2.1.2. Puhaljke s razliitim profilima presjeka rotora

Izvedu li se rotori razliitih oblika presjeka promjena volumena se odvija i na putu od usisnog do tlanog prikljuka smanjivanjem volumena (unutarnje komprimiranje), a otvaranjem spoja s tlanim vodom dolazi i do vanjskog komprimiranja. Ukupni se proces naziva mijeanom kompresijom. Rotor A naziva se radni, a rotor B razvodnim rotorom.

p1,T1
Fs A FA B

p2,T2

Sl. 4.8. Puhaljka s razliitim profilima presjeka rotora faze kompresije

& Efektivna dobava ovih kompresora je Ve = 2 (Fa + Fb )l n [m3/s]

Izvodnice rotora ovih kompresora su ravne.

Sl. 4.9. Rotori puhaljke s razliitim profilima presjeka i ravnim izvodnicama

77

KOMPRESORI

4.2.2. VIJANI KOMPRESORI S DVA ROTORA

Oblikuju li se rotori s razliitim profilom presjeka tako da im izvodnice vie nisu pravci ve spirale (vijci) nastaje vijani kompresor.

Sl. 4.10. Rotori vijanog kompresora (2 zuba i 2 lijeba) Rotori imaju razliite (komplementarne) profile presjeka. Dok je na gornjoj slici rotor s 2 zuba i 2 lijeba, uobiajene su izvedbe s 4 zuba i 6 lijebova prikazane na slijedeoj slici (postoje i izvedbe s 3 zuba i 4 lijeba, kao i sa 6 zuba i 8 lijebova).

Sl. 4.11. Rotori vijanog kompresora (4 zuba i 6 lijebova)

78

KOMPRESORI

Za primjer na slikama 4.11. i 4.12. brzine vrtnje rotora A i B moraju se odnositi kao to se postie zupanim prijenosom.

n2 6 = , n1 4

Rotori su smjeteni u kuite, usisni prikljuak za plin je na jednoj strani, a tlani na drugoj strani kuita gledano du centralne osi rotora. Kompresija se odvija u meuprostoru izmeu vijaka i kuita.

A - "muki" rotor - rotor sa zubima - pogonski B - "enski rotor" - rotor sa lijebovima, pogonjeni C - kuite

Zasun za regulaciju dobave

Sl. 4.12. Popreni presjek vijanog kompresora (4 zuba i 6 lijebova) - shematski prikaz
Pogonjeni rotor -"enski"

Usisni prikljuak Brtva vratila Pogonsko vratilo

Regulacija dobave

Pogonski rotor -muki" Tlani prikljuak

Sl. 4.13. Pogled na djelomino otvoren vijani kompresor, otvorena izvedba

79

KOMPRESORI

Ulaz

Izlaz

Ulaz

Izlaz

Ulaz

Izlaz

Ulaz

Izlaz

Ulaz

Izlaz

A - punjenje plina u prostor izmeu zuba i utora B - poetak kompresije C - kompresija pare zatvorene izmeu vijaka

D - poetak istiskivanja E - komprimirani plin istisnut izmeu vijaka

Sl. 4.14. Prikaz rada vijanog kompresora Vijani kompresori mogu u jednom stupnju raditi do kompresijskog omjera x = 3 , a uz dvokratno komprimiranje i do x = 9 . Mogue su izvedbe sa zupanicima na vratilima rotora kod kojih se rotori meusobno ne dodiruju, ali i izvedbe kod kojih se rotori odvaljuju jedan od drugog, pa je potrebno unutranje podmazivanje kliznih povrina. Kako kod takve izvedbe treba u izdanim koliinama utrcavati ulje izmeu rotora radi hlaenja stroja i plina, to ulje ispunjava raspore izmeu rotora i kuita, pa je u jednom stupnju komprimiranja mogue postii kompresijske omjere do x = 8 9 . Dobava ovih kompresora kree se od oko 0,1 do 4 m3/s, a brzina vrtnje od 25 [s-1] pa do 500 [s-1]. Za visoke brzine vrtnje potrebni su zupani prijenosi. S asinhronim motorom postiu se brzine vrtnje do 50 [s-1] (dvopolni asinhroni motori). Odlike vijanih kompresora su:

nemaju ventile i njima uzrokovane volumetrike i energetske gubitke, nema potrebe za podmazivanjem male dimenzije obzirom na postignutu dobavu, rotirajue simetrine pokretne mase pa je jednostavno uravnoteenje, neprekinuta dobava neovisna o kompresijskom omjeru koji je neovisan o brzini vrtnje i gustoi plina nisu osjetljivi na hidrauliki udar kao stapni kompresori.

Nedostaci:

Skupa obrada rotora sloenog oblika ogranien i nepromjenjiv kompresijski omjer troenje sinhronizacijskih zupanika tekoe oko hlaenja stroja bez unutranjeg podmazivanja

80

KOMPRESORI

Rashladni vijani kompresori rade s ubrizgavanjem ulja u radni prostor. Ubrizgavanje se vri obino kroz otvore u zasunu za regulaciju dobave. Cirkulacija i tlaenje ulja vri se radom uljne pumpe, koja takoer tlai ulje u leajeve i brtvenice kompresora. U tlani cjevovod radne tvari treba biti ugraen odvaja ulja.

Slika 4.15. Pogled na djelomino otvoreni poluhermetiki vijani kompresor

Regulacija dobave rashladnih vijanih kompresora

Dobava se moe regulirati bezstepeno u irokim granicama od oko 10 pa do 100% pune dobave. Jedan od naina da se to ostvari je pomou zasuna koji je ugraen izmeu dva rotora na strani usisnog prostora kuita. Aksijalnim pomicanjem zasuna otvara se veza izmeu usisnog prostora i kanala koji su zasunom dotad bili zatvoreni. Tako je omogueno da se dio komprimirane pare vraa natrag u usisni vod, sve dok zahvat rotora ne prijee rub zasuna. Pomicanjem zasuna utjee se na konstrukcijski predvien kompresijski omjer, to ima za posljedicu poveanje energetskih gubitaka pri smanjenoj dobavi.
usisni prikljuak rotori usisni prikljuak

tlani prikljuak

zasun za regulaciju dobave

tlani prikljuak

Slika 4.16. Usisni i tlani otvori vijanog kompresora

81

KOMPRESORI

kompresija razvodni rotor radni rotor usis

ureaj za pomicanje zasuna

zasun za regulaciju dobave

istiskivanje POLOAJ ZASUNA PRI PUNOJ DOBAVI

kompresija usis usis

kompresija

povrat pare na usis

povrat pare na usis istiskivanje pomak zasuna POLOAJ ZASUNA PRI PARCIJALNOJ DOBAVI

pomak zasuna

istiskivanje

POLOAJ ZASUNA PRI MINIMALNOJ DOBAVI

Slika 4.17. Regulacija dobave vijanog kompresora

82

KOMPRESORI

4.3. VIJANI KOMPRESORI S JEDNIM ROTOROM

Ovaj se kompresor sastoji od jednog cilindrinog glavnog rotora koji radi spregnut s dva zaporna rotora koji su oblika diska. Glavni i zaporni rotori mogu biti konstruirani s razliitim oblicima i geometrijom zahvata. Na slici 4.17 prikazan je oblik najee upotrebljavan u tehnici hlaenja.
glavni rotor brtva na tlanoj strani

leaj zaporni rotor

leaj

Slika 4.18. Kompresor s jednim rotorom Glavni rotor ima zavojne utore a na obodu je cilindrinog oblika. Dva identina zaporna rotora oblika diska sa zubima postavljena su na suprotni stranama glavnog rotora. Koite glavnog rotora ima dva utora, tako da je omoguen prolaz za zube zapornih rotora. Pogon kompresora je preko vratila glavnog rotora koji pokree zaporne rotore. Geometrija ovog kompresora je takva da se energija prenosi direktno s glavnog rotora na plin. Osim manjih gubitaka trenja snaga se ne prenosi na zaporne rotore (odatle naziv jednorotorni). Proces kompresije moe se promatrati kroz tri odvojene faze (slika 4.18.).
zaporni rotor kuite

glavni rotor

tlani prikljuak

usisani plin zaporni rotor

usisavanje

kompresija

istiskivanje

Slika 4.19. Faze procesa kompresije u kompresoru s jednim rotorom

83

KOMPRESORI

Usisavanje tijekom rotacije glavnog rotora utor koji je otvoren prema usisnoj komori postepeno se puni plinom. Zub zapornog rotora u zahvatu s utorom na glavnom rotoru djeluje kao stap pri usisu. Kompresija Okretanjem glavnog rotora utor zahvaa zub zapornog rotora A (oznaen zvjezdicom) i istovremeno biva pokriven cilindrinim kuitem glavnog rotora. Plin je zatvoren u prostoru kojeg formiraju tri strane utora na glavnom rotoru, kuite i zub zapornog rotora. Nastavkom rotacije, volumen unutar utora se smanjuje i plin se komprimira. Istiskivanje na mjestu odreenom geometrijskim oblikom kompresora, gdje zavrava rub utora i poinje tlani otvor zavrava se kompresija i plinse istiskuje u tlani vod, dok se volumen utora smanjuje do minimuma.

4.4. KOMPRESORI SA SPIRALAMA (SCROLL)

Izvedba je iz dvije identine spirale umetnute jedna u drugu, jedne stacionarne i druge koja rotira i ekscentrino je postavljena na vratilu u odnosu na stacionarnu i koja rotira.

izlazni otvor rotirajua zavojnica

stacionarna zavojnica

izlaz pare

leaj zavojnice ekscentricitet

ulaz pare

ulaz pare pogonsko vratilo

rotirajua zavojnica

Sl. 4.20. Kompresor sa spiralama - dijelovi Tijekom rotacije odvija se proces usisavanja, kompresije i istiskivanja, a skoro se moe zanemariti utjecaj ekspanzije iz tetnog prostora koji je mali. Sva se tri procesa: usis, kompresija i istiskivanje odvijaju istovremeno u jednom okretaju vratila sa spiralom. Konstrukcija kompresora je jednostavna.

84

KOMPRESORI

tlani prikljuak usis fiksna zavojnica usis orbitalna zavojnica

Sl. 4.21. Kompresor sa spiralama - presjek s prikazanim poloajem zavojnica za razliite kutove vratila
nepovratni ventil tlani prikljuak stacionarna spirala rotirajua spirala odrivni leaj leaj vratila vratilo

motor

usisni prikljuak

kuite

uljna pumpa

Sl. 4.22. Kompresor sa spiralama - sklop

85

KOMPRESORI

4.5. INDIKATORSKI DIJAGRAM I PROMJENJIVI PROTUTLAK

Svim je rotornim kompresorima s unutranjim komprimiranjem plina koji nemaju automatski ventil na ulazu u tlani vod (lamelni, vijani, scroll) zajednika osobina (koja je ve ranije spomenuta) ta da rade s nepromjenjivim kompresijskim omjerom. Kako je ve reeno, tlak p koji vlada u tlanom prikljuku i u cjevovodu prema kondenzatoru ovisi o uvjetima hlaenja kondenzatora i njegovom toplinskom optereenju. Konani tlak kompresije mijenja se ovisno o poetnom tlaku p1 , jer je p2 = xp1 . Tlak p 2 moe biti vei, manji ili jednak tlaku p .Za sluaj da je protutlak u tlanom vodu nii od tlaka p2 , tj. p 2 > pa komprimiranje e se odvijati od p1 do p2 a zatim e uslijediti priguivanje i istiskivanje pare u tlani vod u kojem vlada nii tlak pa . Ukoliko je protutlak u tlanom vodu vii od p2 , tj. p 2 < pb komprimiranje e se odvijati do tlaka p2 za koji je kompresor graen, kada e, otvaranjem izlaznog kanala para vieg tlaka pb iz tlanog voda ulazei natrag u kompresijski prostor dovriti komprimiranje na vanjski nain od 2b do 4. U oba sluaja javljaju se energetski gubici uslijed vika rada kompresije koji je prikazan povrinom 2-2a-3-2 za sluaj p 2 > pa i 2-2b-42 za sluaj p 2 < pb . Viak rada je to vei to je vea razlika konanog tlaka kompresije i protutlaka u tlanom vodu. Navedene pojave uzrokuju i pulzacije tlaka na izlazu iz kompresora koje treba izbjegavati.

p 2b 4
Napomena: zanemaren tetni prostor

pb p2 pa

2 2a 3

p1

Sl. 4.23. Indikatorski dijagram i promjenjivi protutlak

86

KOMPRESORI

5. TURBOKOMPRESORI 5.1. OSNOVNE KONSTRUKCIJSKE ZNAAJKE Turbokompresori spadaju u strojeve na strujanje. Osnovni sklop turbokompresora ini kolo rotora koje se razmjerno velikom brzinom vrti na vratilu na koje je nasaen i pripadni stator koji miruje. Energetsko stanje pare radne tvari mijenja se tako to se pri strujanju pare u kanalima izmeu lopatica rotora poveava njena kinetika energija uslijed djelovanja centrifugalne sile i potencijalna energija (energija tlaka). Ulaskom pare iz rotora u difuzor koji ine lopatice statora, kinetika se energija pare pretvara u potencijalnu, te tlak poraste na konanu vrijednost p2 . Karakteristine krivulje stapnih i turbokompresora se znaajno razlikuju. Dok kod stapnih kompresora dobava ostaje priblino konstantna kod prmjene kompresijskog omjera, kod turbokompresora ona znatno ovisi o kompresijskom omjeru.

Tlak p

a - stapni kompresor b - aksijalni turbokompresor c - radijalni turbokompresor

Dobava

& V

Slika 5.1. Karakteristine krivulje stapnog kompresora i aksijalnog radijalnog turbokompresora Plin ili para struje u kolo rotora paralelno s osi stroja nekom brzinom c0 . Skrene li kolo struju plina ili pare tako da na izlazu ima okomit smjer obzirom na vratilo rotora govori se o radijalnom turbokompresoru. Ukoliko nakon naputanja kola rotora struja zadrava smjer paralelno s osi stroja onda se govori o aksijalnom turbokompresoru.

87

KOMPRESORI

Slika 5.2. Stupanj radijalnog turbokompresora

Slika 5.3. Izgled trostupanjskog radijalnog turbokompresora

88

KOMPRESORI

Slika 5.4. Stupanj aksijalnog turbokompresora

Slika 5.5. Izgled viestupanjskog aksijalnog turbokompresora 89

KOMPRESORI

5.2. TEORETSKE OSNOVE RADA TURBOKOMPRESORA Za razumijevanje naela djelovanja strojeva na strujanje kao osnova slue tri osnovna stavka hidromehanike: Bernoullijeva jednadba, jednadba kontinuiteta i impulsni stavak. 5.2.1. BERNOULLIJEVA JEDNADBA Bernoullijeva jednadba za kompresibilno strujanje bez gubitaka glasi
c2 2 + v d P + gh = konst 2 1 p gdje je c postignuta brzina struje, p1 totalni tlak na poetku a p2 statiki tlak na kraju promatranja, g ubrzanje sile tee i h geodetska razlika u visini. Pri promatranju strujanja kroz turbokompresor lan gh se moe zanemariti.
p

5.2.2. JEDNADBA KONTINUITETA

Jednadba kontinuiteta glasi
& & M = V = Ac = konst

5.2.3. IMPULSNI STAVAK

Impulsni stavak kazuje da je potrebni zakretni moment za odravanje rotacije kola turbokompresora jednak razlici momenta impulsa (veliine gibanja). Pri raunanju impulsa treba uzeti samo obodne komponente ulazne i izlazne brzine c1u i c2u , jer se samo one odupiru zakretanju kola.

Slika 5.6. Trokuti brzina za radijalni (lijevo) i aksijalni desno) turbokompresor

90

KOMPRESORI

& Moment impulsa protone mase M na ulazu u kolo rotora iznosi

& I M 1 = Mc1u r1
& Moment impulsa protone mase M na izlazu iz kola rotora iznosi

& I M 2 = Mc 2u r2 ,
Potrebni zakretni moment kola je tada

& I M = I M 2 I M 1 = M (c 2u r2 c1u r1 ) .
Uvrtenjem izraza za kutnu brzinu

u1 u 2 = r1 r2

u prethodnu jednadbu dobiva se nakon sreivanja izraz za snagu potrebnu za pogon turbokompresora

& P = I M = M (u 2 c2u u1c1u )

5.2.4. GLAVNE JEDNADBE STROJEVA NA STRUJANJE IDEALNO KOLO
& Da bi se savladala gravitacijska sila za podizanje mase od M [kg/s] na visinu H potrebno je utroiti snagu
P = IM ,

pa vrijedi & I M = M gH iz ega slijedi

H=

IM . & Mg

Ako se gornji izraz primijeni na kolo turbokompresora, onda se uz koritenje & izraza I M = M (u 2 c2u u1c1u ) moe pisati

H teor =

1 (u 2 c2u u1c1u ) g
91

KOMPRESORI

ili uz c1u = 0 , tj. za 1 = 90 o za radijalni ulaz u kolo

H teor = 1 u2c2u g
u = u1 = u 2

Za aksijalno prostrujavana kola, gdje za jednu strujnicu vrijedi c2u c1u = w1u w2u , proizlazi H teor = 1 u (w1u w2u ) g

Gornje tri jednadbe za H teor ine tzv. I glavnu jednadbu strojeva na strujanje. Iz trokuta brzina na slici 5.5 lijevo (radijalni turbokompresor) pomou kosinusovog pouka proizlazi 1 u1c1u = u1c1 cos1 = c12 + u12 w12 2 i 1 2 2 2 u 2 c 2u = u 2 c 2 cos 2 = c 2 + u 2 w2 2

Kad se to uvrsti u I glavnu jednadbu strojeva na strujanje dobiva se tzv. II glavna jednadba strojeva na strujanje Za radijalno kolo ona je H teor = 1 2 2 2 c2 c12 + u 2 u12 + w12 w2 , 2g

[(

) (

) (

)]

Za aksijalno kolo (slika 5.5 desno) vrijedi uz u = u1 = u 2 H teor = 1 2 2 c2 c12 + w12 w2 2g

[(

) (

)]

1 2 c2 c12 je mjera porasta kinetike energije plina kada mu 2 se brzina povea od ulazne c1 na izlaznu c2 . Taj se iznos kinetike energije tek u difuzorskim kanalima statora pretvara u potencijalnu energiju i uzrokuje porast tlaka prema Bernoullijevoj jednadbi. Prvi pribrojnik na desnoj strani, Drugi pribrojnik na desnoj strani, centrifugalne sile na esticu plina. 1 2 u 2 u12 2

direktni je porast tlaka zbog djelovanja

92

KOMPRESORI

Posljednji pribrojnik na desnoj strani,

1 2 2 w1 w2 je smanjenje kinetike energije plina u 2 kolu koje prema Bernoullijevoj jednadbi ve u njemu pretvara tu kinetiku energiju u potencijalnu energiju i uzrokuje porast tlaka.

5.2.5. STVARNO KOLO

Za idealno kolo turbokompresora pretpostavljeno je strujanje bez trenja s paralelnim strujnicama, te da se sva privedena energija kolu iskoristi za komprimiranje plina. Stvarno kolo ima konani broj lopatica i strujnice u njegovim kanalima nisu paralelne. Strujanje plina kroz kanale rotora i statora odvija se uz pojavu unutranjeg trenja pa je raspoloiva energija za komprimiranje plina time umanjena. Konano, plinska struja naputa stvarni stator s nekom izlaznom brzinom c3 , to uzrokuje izlazni gubitak. Utjecaj konanog broja lopatica iskazuje se kroz otklon mlaza uslijed razlike tlakova na izlazu iz kola, pa struja plina naputa rotor pod kutom 2 koji je manji od izlaznog kuta lopatice 2 , pa se zbog toga mijenja izlazni trokut brzina, a time se i obodna komponenta c2u mijenja u c u . Time se smanjuje mogunost prijenosa energije na plin u kolu pa prva glavna jednadba 2 radijalnog turbokompresora sada postaje

H teor =

1 u 2 c2u . g

Slika 5.7. Utjecaj konanog broja lopatica Za odnos H teor H teor moe se u literaturi pronai izraz

H teor c2u = = H teor c2u

1 , sin 2 1+ 2 z (1 r1 r2 )

gdje je z broj lopatica a r1 i r2 ulazni i izlazni radijusi brida lopatice.

& Utjecaji konanog broja lopatica, unutranjeg trenja i izlaznog gubitka prikazani su u p,V & dijagramu na slici 5.8. Za neku projektiranu dobavu V prikazana je visina dizanja H teor tokom 1. Uzevi u obzir otklon mlaza, rotoru se moe predati samo energija odreena sa

93

KOMPRESORI

H teor , toka 2. Ako se od toga odbije i energija koja se troi na savladavanje gubitaka trenja u kolu, gubitaka trenja i vrtloenja u rasporu i trenja u statoru, te u eventualno pridodanom prekretnom kanalu, dobiva se toka 3 koja odreuje efektivnu visinu dizanja H e , dakle ona energija koja je preostala raspoloiva za komprimiranje plina.
Stupanj iskoristivosti energije je tada =

He H teor

Prema slici 5.6. moe se izraziti c2u kao dio u 2 , tj.

c 2u = u 2 ,
a ovisi samo o konstrukciji kola i konstantne je vrijednosti

tan 2 tan 2 + tan 2

Izraz za iznos energije koja se efektivno troi na komprimiranje plina glasi

H e = H teor = H teor =

1 1 1 2 2 u 2 c2u = u 2 = u 2 g g g

Produkt naziva se faktorom visine tlaka .

Slika 5.8. Visine dizanja i gubici

94

KOMPRESORI

Na osovinu turbokompresora treba privoditi energiju H tot koja mora biti dovoljna da namiri onaj iznos energije koji se moe predati kolu rotora H teor , a zatim i iznos za pokrivanje vanjskih gubitaka stroja (gubici trenja na vanjskim povrinama diska kola, u labirintnim brtvenicama i u glavnim leajevima). nanesu li se iznosi ovih gubitaka iznad H teor dobiva se toka 5, H tot . Efektivni je stupanj djelovanja turbokompresora odnos one energije koja slui za iskljuivo komprimiranje plina H e i energije koja se mora utroiti na spojci turbokompresora H tot , H dakle e = e . H tot Snaga potrebna za komprimiranje je ustvari

& & 2 P = MgH e = M u 2 .

Kompresija je politropska a izraz za potrebnu snagu pri politropskoj kompresiji glasi
n 1 n 1 p2 n n p 2 n n 1 = M & & T1 1 , P=M RT1 p1 n 1 m p1 n 1

gdje je = 8314 [J/kmol K] opa plinska konstanta, a m [kg/kmol] molekularna masa plina. Izjednaenjem slijedi izraz koji daje jednoznanu vezu utroene snage i efektivne visine dizanja
n 1 n p 2 n & u2 = M & M 2 T1 1 . n 1 m p1

Sreivanjem gornjeg izraza moe se dobiti vrijednost za postizivi kompresijski omjer

n 1 p2 n 1 m 2 = 1 + u2 . p n T1 1 e n

Iz ovog se izraza vidi da je uz konstantnu brzinu vrtnje kompresijski omjer to vei to je vea molekularna masa plina i to je vei faktor visine tlaka koji uzima u obzir sve okolnosti strujanja u stvarnom kompresoru. Takoer se vidi da kompresijski omjer raste proporcionalno kvadratu brzine vrtnje kola.

95

KOMPRESORI

5.2.6. VIEKRATNA KOMPRESIJA

Poveanjem obodne brzine raste i kompresijski omjer s njenim kvadratom. Ogranienja koja se postavljaju na poveanje obodne brzine su povezana s vrstoom materijala kola i potrebom da na kritinim mjestima strujanja Machova znaajka strujanja koja se izraunava kao w Ma = wz gdje je w z = gRT1 brzina zvuka, ne premai vrijednost Ma = 0,8 0,85 . Za ulaz u rotor vrijedi
1 1 p 2 1 , Ma = 0,815 1 p1

a za izlaz iz rotora
1 1 p 2 1 1 p1 . Ma = 0,92 1 p 1 + 2 1 p1

Ukoliko Machova znaajka strujanja ili obodna brzina u 2 za traeni kompresijski omjer prijeu dozvoljene vrijednost (za u 2 to je 200 300 ms-1) mora se prijei na viekratnu kompresiju, pri emu se kompresijski omjer u pojedinom stupnju izraunava iz izraza n 1 p2 n 1 m 2 = 1 + u2 N , p n T1 1 e gdje je N broj stupnjeva kompresije.
n

96

KOMPRESORI

5.3. RADNE KARAKTERISTIKE TURBOKOMPRESORA 5.3.1. RADNE KARAKTERISTIKE RADIJALNIH TURBOKOMPRESORA

Teoretska visina dizanja za radijalni kompresor je

2 & & u2 u w2 u 2 1 V V = u2 = 1 u 2 c2 u = 2 u 2 g g u D b tan . g g tan 2 D2b2 tan 2 2 2 2 2

H teor =

Ovdje je D2 vanjski promjer kola a b2 irina kanala na izlazu (obodu kola). Vidi se da H teor ovisi o izlaznom kutu lopatice 2 . Taj kut moe biti manji, jednak ili vei od 90o, pa govorimo o unatrag zakrivljenim lopaticama, radijalnim lopaticama i unaprijed zakrivljenim lopaticama.

Slika 5.9. Karakteristini oblici lopatica radijalnih kompresora i pripadni trokuti brzina
& Temeljem gornjeg izraza moe se iscrtati pravce za H teor u H , V - dijagramima.

Za projektirani nominalni protok Vn nalazi se na ranije opisani nain H teor , pri emu je uzet u obzir gubitak zbog otklona mlaza. Odbiju li se jo unutranji gubici i izlazni gubitak, dobiva se toka 3, koja za Vn odreuje H e . Toka 3 je nominalna radna toka kompresora za brzinu & & vrtnje n . Za svaki drugi protok V V javljaju se jo i dodatni gubici sudara (jer su smjerovi
n

brzina takvi da struja ne ulazi tangencijalno na lopatice rotora i statora) pa je umanjena preostala raspoloiva energija za komprimiranje plina. Odbiju li se ovi gubici (3'-4' i 3''-4'') & & & dobivaju se i za protoke V Vn toke stvarne radne karakteristike H e = f V . Dobivene & & karakteristike imaju maksimume (toke K). Desna strana karakteristike V > V predstavlja

( )

& & njen radni ili stabilni dio, dok je lijeva strana V < Vn praktiki neostvarivi, nestabilni dio.

Kolo a 2 < 90 o odabire se kada se tijekom rada kompresora oekuju i vee promjene protoka, a da se pritom konani tlak p 2 samo malo mijenja, uz dobar stupanj iskoristivosti energije. Rashladni se kompresori izgrauju s ovakvim kolima. Odabire se kut 2 = 40 60 o. 97

KOMPRESORI

Kolo b 2 = 90 o odabire se kada je u odreenom podruju promjene protoka potreban praktiki nepromjenjiv kompresijski omjer x . Kolo c 2 > 90 o odabire se kada elimo postii to vei kompresijski omjer x , bez obzira na nagle promjene kompresijskog omjera pri promjenjivom protoku.

Slika 5.10. Radne karakteristike radijalnih turbokompresora razliitih izlaznih kutova lopatica rotora 2
5.3.2. RADNE KARAKTERISTIKE AKSIJALNIH TURBOKOMPRESORA

Slino kao i za radijalne kompresore moe se dobiti radna karakteristika aksijalnih kompresora. Karakteristika je puno strmija, to znai da mala promjena protoka uzrokuje znatnu promjenu kompresijskog omjera.

Slika 5.11. Radna karakteristika aksijalnih turbokompresora 98

KOMPRESORI

5.3.3. RADNE KARAKTERISTIKE TURBOKOMPRESORA I BRZINA VRTNJE

Ako se promijeni brzina vrtnje od n na n x mijenja se visina dizanja, pa se zbog 1 2 H e = u 2 moe za konstantan pisati g

H ex = H e

2 ux n2 = He x , u2 n2

tj. visina dizanja raste proporcionalno kvadratu brzine vrtnje. Za radijalni kompresor protok se moe izraunati kao

V x = D2 b2 (1 ) tan 2 u 2 x ,
dok je za aksijalni turbokompresor protok

Vx =

(D

d 2 )(1 ) tan 2 u x ,

Protok u oba sluaja ovisi o obodnoj brzini u x .

& Moe se zakljuiti da je V x = V

n ux =V x . n u

Promjenom brzine vrtnje mijenja se i snaga, a kako je snaga proporcionalna produktu protoka i visine dizanja, to je Px = P
3 n3 ux =P x n3 u3

Poznavanje ovih odnosa, moe se iz poznatog toka nominalne radne karakteristike i toka potrebne snage brzinu vrtnje za koju je kompresor graen, odrediti nova radna karakteristika a promijenjenu brzinu vrtnje i tok nove karakteristike potrebne snage.
5.4. REGULACIJA DOBAVE TURBOKOMPRESORA

Regulacija dobave turbokompresora moe se provesti promjenom brzine vrtnje. eli li se odrati konstantan dobavni tlak p2 uz promjenu protoka, prilagoava se brzina vrtnje tako da nova radna karakteristika bude takva da zadovoljava eljeni protok pri konstantnom tlaku p 2 = konst .

99

KOMPRESORI

Slika 5.12. Regulacija dobave turbokompresora promjenom brzine vrtnje Regulaciju dobave turbokompresora mogue je provesti i priguivanjem pare na usisu kompresora, ali to je neekonomian nain, pa se rjee primjenjuje.

100