UPUTE ZA PISANJE ZAVRNOGA I DIPLOMSKOGA RADA 1.

NA TERENU IZVORNO ZAPISATI USMENOKNJIEVNE ANROVE (LIRSKE SVJETOVNE I VJERSKE PJESME, EPSKE PJESME, PRIE, POSLOVICE, ZAGONETKE, PRIMJERE FOLKLORNOGA KAZALITA, USMENORETORIKE OBLIKE (BASME, ZDRAVICE, BLAGOSLOVE); KAO I NARODNE OBIAJE (ADVENTSKE: SVETA KATA, SVETA BARBARA, SVETI NIKOLA, BEZGRJENO ZAEE BLAENE DJEVICE MARIJE, SVETA LUCIJA, BADNJE, BOINE, NOVOGODINJE, POKLADNE, KORIZMENE, CVJETNICA, VELIKI ETVRTAK, UVARI KRISTOVA GROBA, VELIKI PETAK, VELIKA BILA SUBOTA, USKRSNE, JURJEVSKE, PRVOSVIBANJSKE, SPASOVO (UZAAE), DUHOVI, TIJELOVO, SV. ANTE, IVANDAN, VELIKA GOSPOJINA, SVETI ROK, MALA GOSPOJINA, MIJOLJDAN, SVI SVETI I DRUGE. 2. PRI SNIMANJU (NAJBOLJE JE IMATI DIKTAFON, A DOBRO BI BILO I KAMEROM SNIMITI NO TO POKATKAD KAZIVAE ZBUNI) SNIMITI KADA, GDJE, OD KOGA JE SNIMLJEN ODREENI PRIMJER I KRATKE PODATKE O KAZIVAIMA (GOD. RO., MJESTO RO, DJEV. PREZIME ZA KAZIVAICE I AKO JO TO IMA INTERESANTNO O NJIHOVOM IVOTU). 3. SNIMLJENI MATERIJAL POSLATI MENI E-MAILOM TE U GA JA PREGLEDATI, KLASIFICIRATI, STRUKTURIRATI I ODREDITI LITERATURU. 4. NAELNE TEME (IZBOR): 1. HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIEVNOST U (NAVESTI MJESTO/MJESTA (ILI NA PR. IMOTSKOJ KRAJINI, SINJSKOJ KRAJINI, DALMATINSKOJ ZAGORI, BRAU, SLAVONIJI, DALMACIJI, LICI I SL. TO VRIJEDI KOD SLJEDEIH TEMA. 2. USMENOKNJIEVNI ANROVI KOD HRVATA U 3. USMENOKNJIEVNA I DUHOVNA BATINA HRVATA U 4. HRVATSKA USMENA KNJIEVNOST I ETNOKULTURA U SUVREMENIM ZAPISIMA IZ 5. ANROVI PREDAJA HRVATA U SINKRONIJSKIM ZAPISIMA U 6. POETIKA SUVREMENIH ZAPISA HRVATSKE USMENE LIRSKE POEZIJE U 7. USMENE PREDAJE I LEGENDE U 8. SINKRONIJSKI ZAPISI HRVATSKE USMENE KNJIEVNOSTI U 9. ANROVI PREDAJA, OBIAJI I VJEROVANJA HRVATA U 10. OVOVREMENE POVIJESNE I ETIOLOKE PREDAJE U 11. FOLKLORISTIKA U SUVREMENIM ZAPISIMA IZ 12. HAJDUCI I USKOCI U POVIJESNIM IZVORIMA I USMENOJ EPICI 13. SUVREMENA HRVATSKA USMENA KNJIEVNOST U 14. STARINSKI SVADBENI I DRUGI OBIAJI U . 15. SUVREMENA HRVATSKA USMENOKNJIEVNA BATINA U OKOLICI 16. SUVREMENE PRIE, PAREMIOGRAFIJA I OBIAJI U 17. HRVATSKA USMENA KNJIEVNOST U SUVREMENOJ ETNOGRAFIJI ? KRAJA

18. HRVATSKA USMENA KNJIEVNOST I ANTROPOLOGIJA U SUVREMENOJ ETNOGRAFIJI ? KRAJA 19. SUVREMENA ETNOGRAFIJA I PAREMIOGRAFIJA U ? KRAJU 20. HRVATSKA USMENA KNJIEVNOST U NOVELISTICI DINKA IMUNOVIA (ILI NA PR. IVANA ARALICE, IVE ANDRIA, BOE LOVRIA; ILI U ODREENOM KNJIEVNOM RAZDOBLJU) 21. USMENOKNJIEVNI ANROVI U SUVREMENOJ ETNOGRAFIJI I PAREMIOGRAFIJI U 22. HRVATSKA USMENOKNJIEVNA BATINA I NARODNI OBIAJI U 23. ANROVI HRVATSKIH USMENIH PRIA U SUVREMENOJ ETNOGRAFIJI U 24. STILSKE FIGURE U HRVATSKOJ USMENOJ POEZIJI 25. FIKCIJSKE I FAKCIJSKE PRIE U 26. HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIEVNOST U SUVREMENOJ ETNOGRAFIJI ? KRAJA 27. HRVATSKA USMENOKNJIEVNA TRADICIJA I ETNOKULTURA U SUVREMENOM NARODNOME PRIPOVIJEDANJU 28. ETNOKULTURA I USMENA KNJIEVNOST U ? KRAJU 29. FOLKLORISTIKA U SUVREMENIM ZAPISIMA IZ 30. MOTIVSKI SVIJET HRVATSKE VJERSKE USMENE LIRIKE 31. MOTIVSKI SVIJET HRVATSKE SVJETOVNE USMENE LIRIKE 32. ILIRSKE, ANTIKE I SREDNJOVJEKOVNE TEME U HRVATSKIM USMENIM PRIAMA 33. PRENJA U HRVATSKOJ USMENOJ KNJIEVNOSTI 34. STAROHRVATSKE TEME U HRVATSKOJ USMENOJ EPICI 35. DUHOVNA BATINA U SUVREMENOM NARODNOME PRIPOVIJEDANJU U ??? 36. TRADICIJSKA BATINA U ??? 37. USMENA KNJIEVNOST U ANTROPOLOKOM KONTEKSTU 38. POVIJESNE TEME U HRVATSKOJ USMENOJ KNJIEVNOSTI 39. FOLKLORNO KAZALITE U .. 40. CRKVENO-PUKA BATINA U 41. ANTROPO-FILOLOKE ZNAAJKE HRVATSKE USMENE KNJIEVNOSTI U . 42. JEZIK USMENE KNJIEVNOSTI HRVATA U ??? 43. STIL USMENO-KNJIEVNIK OBLIKA U ??? 44. LINGVO-STILISTIKE ANALIZE SUVREMENIH USMENOKNJIEVNIH PRIMJERA IZ ??? 5. OKVIRNA LITERATURA 1. Bokovi-Stulli-Maja, Usmeno pjesnitvo u obzorju knjievnosti, MH, Zagreb, 1984. 2. Botica, Stipe, Hrvatska usmenoknjievna itanka, kolska knjiga, Zagreb, 1995. 3. Botica, Stipe, Lijepa naa batina (knjievno-antropoloke teme), Sveuilina naklada, Zagreb, 1998. 4. Marko Dragi, Poetika i povijest hrvatske usmene knjievnosti (Fakultetski udbenik) Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu, Split 2008. www.ffst.hr 5. Marko Dragi, Spasovo u hrvatskoj tradiciskoj batini, Crkva u svijetu, Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Splitu, Split 2009., str. 205.-228.

6. Marko Dragi, uvari Kristova groba u crkveno-pukoj batini Hrvata, Ethnologica Dalmatica, Etnografski muzej Split, vol. 17., Split, 2009., str. 5-32. 7. Marko Dragi, Sveti Nikola u katolikoj tradicijskoj kulturnoj i filolokoj batini, HUM, asopis Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Mostaru, br. 5., Mostar, 2009., str. 35-58. 8. Dragi, Marko, Advent u liturgiji i narodnoj kulturi Hrvata, Crkva u svijetu, br. 3, Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 2008., str. 414-440 9. Marko Dragi, Koledanje i veselanje u hrvatskoj tradiciji, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Sveuilita u Splitu, br. 1., Split, 2008., str. 21-43. 10. Dragi, Marko, Sveta tri kralja u hrvatskoj tradiciji, Crkva u svijetu, br. 1, Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Splitu, Split 2007. 11. Marko Dragi, Ladarice, kraljice i dodole u hrvatskoj tradicijskoj kulturi i slavenskom kontekstu, Hercegovina, godinjak za kulturno i povijesno naslijee, br. 21., Mostar, 2007., str. 275-296. 12. Dragi, Marko, Apotropejski obredi, obiaji i ophodi u hrvatskoj tradicijskoj kulturi, Croatica et Slavica Iadertina, br. 3, Sveuilite u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku, Zadar, 2007., str. 369-390. 13. Dragi, Marko, Drvo badnjak u kranskoj tradicijskoj kulturi, Crkva u svijetu br. 1 (1-196), Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Splitu, Split 2008, str. 67-91. 14. Dragi, Marko, Deset kamenih maeva, Mala nakladna kua Sveti Jure, Baka Voda, 1999. 15. Dragi, Marko, Od Kozigrada do Zvonigrada, Mala nakladna kua Sveti Jure i Zajednica izdanja ranjeni labud ZIRAL, Baka Voda Mostar - Zagreb 1999. 16. Dragi, Marko, Dua tilu besidila, (Hrvatske puke molitvene pjesme iz Bosne i Hercegovine), Mala nakladna kua Sveti Jure, Baka Voda, 1997. 17. Dragi, Marko, Hrvatska usmena knjievnost Bosne i Hercegovine, lirika, epika, retorika, MH u Sarajevu, HKD Napredak Sarajevo, Sarajevo, 2006. 18. Dragi, Marko, Hrvatska usmena knjievnost Bosne i Hercegovine, proza, drama i mikrostrukture, MH u Sarajevu, HKD Napredak Sarajevo, Sarajevo 2005. 19. Gavazzi, Milovan, Godina dana hrvatskih narodnih obiaja, III izdanje, Hrvatski Sabor kulture, Zagreb, 1991. 20. Ili Oriovanin, Luka Narodni slavonski obiaji, Zagreb 1846. 21. Ivanievi, Frano Poljica, narodni ivot i obiaji, reprint izdanja JAZU iz 1906. i neobjavljena graa, Knjievni krug Split, Split 1987. 22. Kekez, Josip, Usmena knjievnost, u kreb Stama, Uvod u knjievnost, IV. Poboljano izdanje, Globus, Zagreb, 1986. 23. Kutlea, fra Silvestar ivot i obiaji u Imockoj krajini, Matica hrvatska ogranak Imotski, Imotski 1997. 24. Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kranstva i Uvod u ikonologiju Radovana Ivanevia, priredio Anelko Badurina, Kranska sadanjost, Zagreb 1990. 25. Narodne lirske pjesme, priredio Olinko Delorko, PSHK, knjiga 23, Zora, MH, Zagreb, 1963. 26. Povijest hrvatske knjievnosti, knj. 1, napisale Maja Bokovi Stulli i Divna Zeevi, Liber, Mladost, Zagreb, 1978.

27. Rihtman-Augutin, dr. Dunja Knjiga o Boiu, Boi i boini obiaji u hrvatskoj narodnoj kulturi, Golden marketing, Zagreb 1995. 28. Skok, Petar Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjiga prva A J, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1971. 29. Tomaevi, fra Luka Izmeu zemlje i neba, (Vjera i moral u ivotu krana Sinjske krajine u 18. stoljeu) Knjinica Gospa Sinjska knjiga br. 6, Sinj 2000. 30. Usmene lirske pjesme, priredio Stipe Botica, SHK, Zagreb, 1996. 31. Usmene pripovijetke i predaje, priredila Maja Bokovi-Stulli, SHK, MH, Zagreb 1997. 32. Poslovice, zagonetke i govorniki oblici, priredio Josip Kekez, SHK, MH, Zagreb 1996. 33. Folklorno kazalite, priredio Ivan Lozica, SHK, MH, Zagreb 1996. 34. Usmene epske pjesme I. i II., priredio Davor Duki, SHK, MH, Zagreb, 2004. Literatura oznaena crvenim slovima je najsveobuhvatnija. Takoer, mogu se koristiti i druge relevantne knjige kao literatura. (Po relevantnim knjigama podrazumijevaju se one koje imaju ISBN broj i najmanje dva recezenta u zvanju dr. sc.) NA SLJEDEIM STRANICAMA JE NASLOVNICA KOJA JE UJEDNO I PRVA I DRUGA STR. U RADU, ALI SE TE STR. NE NUMERIRAJU. SEMINARSKI RAD TREBA IMATI OKO 16 KARTICA, ZAVRNI RAD 25-30 KARTICA, A DIPLOMSKI 50 KARTICA. KARTICA JE JEDNA STRANICA PROREDA 1,5.

SVEUILITE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET

IME I PREZIME (DIPLOMANDA /DIPLOMANDICE)

TEMA ??? (DIPLOMSKI RAD)

MENTOR PROF. DR. SC. MARKO DRAGI

SPLIT, 2009.

Diplomski je rad obranjen __________________ u Splitu pred povjerenstvom: _____________________ _____________________ _____________________

SVEUILITE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET

ZAVRNI RAD

HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA U SUVREMENOJ ETNOGRAFIJI SPLITA

STUDENTICA/STUDENT

SPLIT, 2010.

Odsjek za Hrvatski jezik i knjievnost Hrvatski jezik i knjievnost Hrvatska usmena knjievnost

HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA U SUVREMENOJ ETNOGRAFIJI SPLITA

Studentica:

Mentor Prof. dr. sc. Marko Dragi

Split, rujan 2010. godine

8