STRATEGIJA PROTIV MALOLJETNIKOG PRESTUPNITVA U BOSNI I HERCEGOVINI (2006-2010)

maj 2006. godine

SADRAJ

UVOD 1.1. 1.2. 1.3. Nastanak stratekog dokumenta Potreba za tranzicijom u oblasti maloljetnikog prestupnitva u BiH Djeca u sukobu sa zakonom i karakteristike pojave maloljetnikog prestupnitva

3 3 4 5 7 7 7 8 9 11 13 13 20 25 31 38 44 44 45 46 49

II III

GLAVNI CILJ I SPECIFINI CILJEVI STRATEGIJE OSNOVNI PRINCIPI STRATEGIJE 3.1 3.2 3.3 Opti principi Posebni principi Meunarodni standardi za oblast maloljetnikog prestupnitva

IV V

PRETPOSTAVKE ZA OSTVARENJE STRATEGIJE STRATEKI CILJEVI I AKCIONI PLANOVI 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 Zakonodavstvo strateki ciljevi i plan aktivnosti Alternativne mjere strateki ciljevi i plan aktivnosti Institucionalni tretman strateki ciljevi i plan aktivnosti Prevencija strateki ciljevi i plan aktivnosti Primjena krivinog zakonodavstva za maloljetnike u praksi strateki ciljevi i plan aktivnosti SADANJE STANJE U OBLASTI MALOLJETNIKOG PRAVOSUA Zakonodavni okvir Usaglaenost zakonodavstva u BiH sa meunarodnim standardima Institucionalni okvir i preovladavajua praksa Dosadanji i postojei procesi u BiH vezani za oblast maloljetnikog prestupnitva

ANEKS 1: 1.1. 1.2. 1.3. 1.4.

UVOD
1.1. Nastanak stratekog dokumenta

Ovaj strateki dokument nastao je kao rezultat razumijevanja sloenosti pojave maloljetnikog prestupnitva i potrebe da se na ovu pojavu odreaguje na odgovarajui nain, kako bi se dugorono sprijeile njene razorne posljedice. Nadlene institucije u BiH prepoznale su da su djeca1 u sukobu sa zakonom i djeca koja su pod rizikom da dou u sukob sa zakonom (djeca drutveno neprihvatljivog ponaanja), lanovi drutva kojima je potrebna posebna briga. Takoe, Strategija protiv maloljetnikog prestupnitva u BiH, (u daljnjem tekstu Strategija) je izraz odgovornosti organa i institucija u BiH, na svim nivoima, u ostvarenju meunarodno preuzetih obaveza, po osnovu meunarodnih konvencija o ljudskim pravima, te posebno pravima djece. U isto vrijeme, Strategija je dokaz napora koje ulau institucije Bosne i Hercegovine u procesu prilagoavanja standardima Evropske unije kako pravosudnog sistema za maloljetnike tako i rada organa unutranjih poslova, te sektora socijalne politike. Inicijativa za izradu ovog stratekog dokumenta nastala je kao rezultat rada velikog broja strunjaka iz Bosne i Hercegovine iz ove oblasti, kao i meunarodnih organizacija Open Society Fund, Save the Children UK i UNICEF, u periodu izmeu 2001. i 2004. godine. U februaru 2005. godine, Savjet/Vijee ministara BiH, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstva pravde BiH, usvojio je informaciju o izradi stratekog dokumenta i prihvatio predloeni nain izrade, pod okriljem dva pomenuta dravna ministarstva. Na taj nain data je institucionalna potvrda vanosti inicijative za izradu strategije i njene operacionalizacije, koja e, kroz donoenje akcionih planova, obezbijediti sprovoenje stratekih aktivnosti do 2010. godine. Kljune aktivnosti iz kojih je neposredno nastala ova Strategija su istraivanja koja su proizvela dvije studije o analizi situacije na polju maloljetnikog prestupnitva u BiH i BiH Simpozijum o maloljetnikom prestupnitvu sa prateim Zavrnim sastankom. Istraivanja Dvije komplementarne situacione analize dale su informacije o zakonodavstvu i praksi u zemlji2, nalazei visok stepen usaglaenosti sa meunarodnim standardima za ovu oblast zakonskih propisa ali i znaajna zaostajanja u politikama koncipiranja prakse i u njenom provoenju. Ocjene strunjaka na kojima se temelje obje analize ukazuju na znaajno postojanje mentaliteta institucionalnog pristupa, jer se nerijetko ocjene o looj praksi vezuju za nedostatak ili nefunkcionisanje disciplinskih centara, vaspitnih domova i vaspitnopopravnih domova. Sa druge strane, prepoznavanje od strane teoretiara, ali i praktiara, mogunosti koje bi kroz primjenu odgojnih/vaspitnih preporuka, kao novouvedenog koncepta koji omoguava preusmjeravanje od formalnog krivinog postupka, govore o prodiranju informacija i saznanja o novim pristupima u svijetu, koji su nastali na temelju novog i drugaijeg koncepta krivine odgovornosti tzv. restorativnog prava3. BiH Simpozijum o maloljetnikom prestupnitvu, oktobar 2003. godine i Zavrni sastanak simpozijuma, decembar 2003. godine elei zadrati pokrenutu debatu strunjaka nakon zavrenih istraivanja, kao i sa ciljem da oblast maloljetnikog prestupnitva ne ostane zapostavljena u pomenutim reformskim procesima, sazvan je i odran BiH Simpozijum o maloljetnikom prestupnitvu4 (u daljnjem tekstu Simpozijum). BiH Simpozijum je organizovan slijedei princip da samo ukljuenje i angaman kljunih BiH aktera iz ovog podruja moe obezbijediti strateki pristup u procesu prilagoavanja evropskim i drugim meunarodnim standardima. Simpozijum je okupio preko 80 strunjaka iz Bosne i Hercegovine iz svih oblasti koje su u vezi sa maloljetnikim prestupnitvom.
1 2

Pod pojmom dijete ovaj dokument podrazumijeva maloljetna lica do navrenih 18 godina starosti. Analize zavrene prije usklaivanja krivinih zakonodavstava u entitetima. 3 Pristup po kojem je krivino djelo povreda koja povreuje rtvu, zajednicu i samog maloljetnika, te zbog toga sve strane trebaju biti dio odgovora na poinjeno krivino djelo sa osnovnim ciljem popravljanja tete i ponovnog uspostavljanja odnosa u zajednici. 4 BiH Simpozij su organizovali Open Society Fund BH (SOROS) i Save the Children UK. 2

Zakljuci Simpozijuma i detaljni zapisnik upueni su svim entitetskim i dravnim institucijama. Na sazvanom Zavrnom sastanku simpozijuma u decembru 2003. godine, prihvaeni su dokumenti sa Simpozijuma i potvren neophodan strateki pristup u cilju poboljanja cjelokupne situacije. Usaglaeni stavovi predloeni su institucijama u BIH kao osnova za koncipiranje daljeg djelovanja: 1. Okvir za Strategiju predstavljaju pet stratekih tema identinih tematskim oblastima identifikovanim na Simpozijumu: zakonodavstvo, alternativne mjere, institucionalni tretmani, prevencija i primjena krivinog zakonodavstva za maloljetnike. 2. Meunarodni standardi za oblast maloljetnikog prestupnitva moraju biti ugraeni u temelje Strategije. 3. Potrebno je zatraiti od nadlenih ministarstva osnivanje tijela za pripremu i sprovoenje Strategije uz mogue formiranje pet radnih grupa za pet stratekih tema (ukljuujui predstavnike Distrikta Brko). 4. Pozvani su organizatori Open Society Fund BH SOROS, Save the Children UK i UNICEF-a da distribuiraju sve materijale nadlenim ministarstvima, kao i da koncipiraju daljnji proces. Na tragu ovih zakljuaka, Open Society Fund BH-SOROS i Save the Children UK osmislili su daljnji proces izrade Strategije, uz tijesnu saradnju i saglasnost Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH (u ijem se sastavu nalazi Vijee za djecu) i Ministarstva pravde BiH. Savjet Ministara BiH odobrio je inicijativu za izradu stratekog dokumenta. Strukturalno, ovaj strateki dokument sastoji se od pregleda aktivnosti preduzetih u prethodne tri godine, osnovnih karakteristika sadanje situacije u oblasti maloljetnikog prestupnitva u Bosni i Hercegovini, te stratekih ciljeva i osnovnih grupa aktivnosti za svaku od pet stratekih tema definisanih na Simpozijumu o maloljetnikom prestupnitvu u Bosni i Hercegovini, odranom u oktobru 2003. godine: Zakonodavstvo, Alternativne mjere, Institucionalni tretman maloljetnika, Prevencija i Primjena krivinog zakonodavstva za maloljetnike. Sprovoenje pojedinanih aktivnosti iz pomenutih tematskih grupa dato je u Akcionim planovima za svaku od tema, uz definisanje nosilaca, perioda sprovoenja aktivnosti, potrebnih resursa (ljudskih i materijalnih), indikatora kojima e se mjeriti uspjenost sprovoenja, te definisanje prioriteta svake od aktivnosti prema sljedeoj skali: visoki, srednji, niski. Ukoliko se procijenilo potrebnim, za svaku od aktivnosti, naveden je i komentar. 1.2. Potreba za tranzicijom u oblasti maloljetnikog prestupnitva u Bosni i Hercegovini U Bosni i Hercegovini odvija se itav niz paralelnih procesa karakteristinih za zemlje u tranziciji koji, na direktan ili indirektan nain, imaju ogroman uticaj na ivote djece. Prilagoavanje uslovima trine ekonomije, praeno reformskim procesima u oblasti vladavine prava, uz reformu socijalnog sektora kao i neujednaen razvoj civilnog sektora, stvara situaciju u kojoj drutvo ne moe pruiti adekvatnu brigu o djeci. Na drugoj strani, ekonomsko siromatvo stanovnitva, promjena sistema vrijednosti, uz sve vee aspiracije ka materijalnim vrijednostima, i promijenjena tradicionalna uloga porodice, poveavaju faktore rizika vezane za zdravlje djece i njihovo socijalno ponaanje. Kriminalitet maloljetnika5 u BiH je u stalnom porastu, dok odgovor drutva na ovu pojavu, u najveoj mjeri, poiva na ostacima modela reagovanja iz predratnog perioda, uz smanjene resurse institucija koje rade sa djecom u sukobu sa zakonom. Reformski procesi u sektoru pravosua koji su donijeli izmjene u zakonodavstvu i organizaciji pravosua, nisu jo uvijek praeni investiranjem niti prilagoavanjem postojee infrastrukture za sprovoenje zakonskih rjeenja za maloljetnike koji su doli u sukob sa zakonom. Uz to, projekti i inicijative koje meunarodne i domae organizacije sprovode na podruju maloljetnikog pravosua, koji su uglavnom parcijalni i relativno skromnog obima, nisu rezultirali sutinskim promjenama niti u pristupu ovoj problematici, niti u preovlaujuoj praksi rada sa maloljetnicima. Posmatrajui oblast maloljetnikog pravosua u BiH kao sistem koji obuhvata podsisteme prevencije, sprovoenja krivinog pravosua i reintegracije maloljetnika koji su doli u sukob sa zakonom, ne moe se
5

Maloljetnik je dijete ili mlada osoba koja se, prema datom pravnom sistemu, moe tretirati drugaije od odraslih po pitanjima prestupa, Minimalna pravila UN-a o sprovoenju maloljetnikog prestupnitva (Pekinka pravila). 3

govoriti o unaprijeenom poloaju maloljetnika u sukobu sa zakonom unutar takvog sistema, niti o unapreenju samog sistema u poslijeratnom periodu. Cilj ovog stratekog dokumenta jeste da se u narednih pet godina u BiH, na osnovu pristupa koji u veoj mjeri uvaava prava djeteta u sukobu sa zakonom, unaprijedi rad u oblasti maloljetnikog prestupnitva, dovodei ga u to je mogue vei sklad sa meunarodnim standardima. Pri tome, savremeni koncepti poimanja odgovora drutva na kriminalitet mladih trebali bi biti iroko prihvaeni u javnosti, a pri sprovoenju Strategije trebalo bi uzeti u obzir razvojne mogunosti na dravnom, entitetskom i lokalnom nivou. Ova Strategija operie terminom djeca i mladi u sukobu sa zakonom i na taj nain obuhvata i djecu koja se smatraju krivino neodgovornom (ispod 14 godina) koja su dola u sukob sa zakonom. Takoe, u Strategiji se koristi termin maloljetni prestupnik6 i rad u oblasti maloljetnikog prestupnitva, imajui u vidu da su ovi termini sve vie zastupljeni u diskusijama strunjaka iz ove oblasti u BiH. Upotrebom rijei 'prestupnik' eli se smanjiti peorativno znaenje rijei delinkvent. Iako ne postoji jasno omeen sistem maloljetnikog pravosua, povezanost, uslovljenost i rad na spreavanju kriminaliteta maloljetnika svih sektora, sektora unutranjih poslova, pravosua, socijalne zatite i obrazovanja, potvruju da se moe govoriti o cjelovitoj oblasti maloljetnikog pravosua ili sistemu maloljetnikog pravosua. Iako se definisanje terminologije ne postavlja kao strateka aktivnost, uoena je potreba da se teoretiari i praktiari angauju na definisanju i usklaivanju terminologije u ovoj oblasti. 1.3. Djeca u sukobu sa zakonom i karakteristike pojave maloljetnikog prestupnitva

U BiH maloljetniko prestupnitvo se vidi kao drutveno neprihvatljivo ponaanje koje obuhvata preddelinkventno i delinkventno ponaanje mladih uzrasta od 14 do 18 godina (djeca od 14 do 16 godina u zakonodavstvu su definisana kao mlai maloljetnici, a od 16 do 18 godina kao stariji maloljetnici), a takoe i mlaih od 14 i starijih od 18 godina. I mlai punoljetnici, osobe od 18 do 21 godinu, u odreenim situacijama podlijeu normama krivinog zakonodavstva za maloljetnike. Shodno tome, za sticanje uvida u sadanje stanje pojave, odnosno njenih osnovnih obiljeja, neophodno je sagledati slijedee elemente: 1. Faktori rizika od dolaska u sukob sa zakonom 2. Ko ini grupu djece koja dolaze u sukob sa zakonom i najee poinjena krivina djela 3. Kretanje pojave i recidivizam Faktori rizika Bosanskohercegovako drutvo je siromano postkonfliktno drutvo u tranziciji. Sama po sebi ova tri obiljeja drutva predstavljaju faktore rizika koji mogu dovesti mlade do raznih oblika drutveno neprihvatljivog ponaanja, pa i dolaska u sukob sa zakonom. Kao faktore rizika, treba imati u vidu i kvalitet zdravstvene i socijalne zatite, porast prometa narkotika, te rizike vezane za porodicu (poremeeni odnosi u porodici, nedostatak brige i kontrole od strane roditelja, nasilnitvo, alkoholizam), kolu (neredovno pohaanje kole i prekid kolovanja), vrnjaku grupu (uticaj i pritisak vrnjaka), neposredno okruenje mladih i djece, kao i neka obiljeja samih adolescenata (emocionalna i socijalna nezrelost, niska tolerancija na frustraciju, slaba socijalna prilagodljivost, potreba za dokazivanjem uz negativnu identifikaciju itd.). Ko ini grupu djece koja dolaze u sukob sa zakonom i koja su najee poinjena krivina djela U grupi krivino odgovorne djece uzrasta od 14 do 18 godina, zakon najee kre djeca od 16 i 17 godina. Primjetna je pojava da sve mlaa djeca dolaze u sukob sa zakonom. Posebno zabrinjava porast broja djece ispod 14 godina koja su krivino neodgovorna, kako meu poiniocima prekraja tako i meu poiniocima krivinih djela. Ovakvom ponaanju esto prethodi, ili ga prati, sve vei broj zanemarivanja, prekidanja i naputanja redovnog kolovanja, naroito srednjeg ali i osnovnog. Djeaci su izrazitija grupa maloljetnih prestupnika, a urbana sredina ee je ambijent gdje je maloljetniko prestupnitvo prisutno ili izrazitije prisutno. Najee poinjena krivina djela su djela protiv imovine (procijenjenih 90% u strukturi poinjenih krivinih djela), a u znatno manjem broju su djela protiv ivota i tijela i krivina djela protiv javnog reda i mira.

Maloljetni prestupnik je dijete ili mlada osoba za koju se tvrdi da je izvrio/izvrila, ili za koga/koju je utvreno da je izvrio/izvrila prijestup. Prijestup je svako ponaanje (postupanje ili neinjenje) koje je kanjivo po dotinom pravnom sistemu. (Pekinka pravila) 4

Kretanje pojave i recidivizam Prema statistikim podacima pravosua u FBiH i podacima koje biljee tuilatva RS, od 2002. do 2004. godine primjetna je tendencija rasta maloljetnikog prestupnitva. U 2005. godini taj rast se nastavlja u FBiH, dok je u RS evidentan blagi pad broja prijavljenih maloljetnika. Za razliku od Republike Srpske, u FBiH ova pojava se redovno statistiki prati i obrauje. A. Podaci za FBiH7 Godina 1. Prijavljeni maloljetnici, ukljuujui i djecu mlau od 14 godina 2. Osueni (maloljetnici kojima su izreene mjere/sankcije) B. Podaci za RS8 Godina 1. Prijavljeni maloljetnici, ukljuujui i djecu mlau od 14 godina 2. Osueni (maloljetnici kojima su izreene mjere/sankcije) 2002 635 2003 676 187 2004 1039 414 2005 942 2002 632 286 2003 601 640 2004 917 528 2005 1178 633

Smatra se da je maloljetniko prestupnitvo jedan od izvora kriminaliteta punoljetnih lica. Posebnu panju zasluuje recidivizam odnosno ponovno injenje krivinih djela. Recidivistiko kriminogeno ponaanje se formira u duem vremenskom periodu i vrlo je otporno na pokuaje njegovog mijenjanja. Prema postojeim podacima i zapaanjima, recidivisti ine oko 10% osuenih9. Samo sporadino10, a diktirano nepostojanjem posebnih programa rehabilitacije i reintegracije, ovi se maloljetnici upuuju na posebne tretmane unutar sprovoenja postojeih mjera pojaanog nadzora. Smatra se da je maloljetniko prestupnitvo jedan od izvora kriminaliteta punoljetnih lica. Posebnu panju zasluuje recidivizam odnosno ponovno injenje krivinih djela. Recidivistiko kriminogeno ponaanje se formira u duem vremenskom periodu i vrlo je otporno na pokuaje njegovog mijenjanja. Prema postojeim podacima i zapaanjima, recidivisti ine oko 10% osuenih11. Samo sporadino12, a diktirano nepostojanjem posebnih programa rehabilitacije i reintegracije, ovi se maloljetnici upuuju na posebne tretmane unutar sprovoenja postojeih mjera pojaanog nadzora.

Statistiki podaci za pravosue u Federaciji BiH dostupni u Statistikim godinjacima koje izdaje Federalni zavod za statistiku Federacije BiH. 8 Podaci dostupni iz izvjetaja tuilatava RS (februar 2004., mart 2005., mart 2006.) 9 U Federaciji BiH u 2003. godine, od ukupno osuene 292 maloljetne osobe bilo je 30 recidivista. Slini su pokazatelji (oko 10% recidivizma) Centra za socijalni rad u Banjaluci, izvedeni iz broja maloljetnika za koje je Centar prikupljao podatke u toku pripremnog postupka u 2002. godini. 10 Unutar Save the Children UK projekta rehabilitacije maloljetnih prestupnika uka u Banjaluci, nekoliko recidivista upueno je od strane suda na poseban program u projektu, koji ukljuuje dodatne aktivnosti intenzivnijeg uenja i uopte poboljanja uspjeha u koli. 11 U Federaciji BiH u 2003. godine, od ukupno osuene 292 maloljetne osobe bilo je 30 recidivista. Slini su pokazatelji (oko 10% recidivizma) Centra za socijalni rad u Banjaluci, izvedeni iz broja maloljetnika za koje je Centar prikupljao podatke u toku pripremnog postupka u 2002. godini. 12 Unutar Save the Children UK projekta rehabilitacije maloljetnih prestupnika uka u Banjaluci, nekoliko recidivista upueno je od strane suda na poseban program u projektu, koji ukljuuje dodatne aktivnosti intenzivnijeg uenja i uopte poboljanja uspjeha u koli. 5

II

GLAVNI CILJ I SPECIFINI CILJEVI STRATEGIJE

Cilj Strategije protiv maloljetnikog prestupnitva u BiH je dovoenje zakonodavstva, politike i prakse u oblasti maloljetnikog prestupnitva u sklad sa meunarodnim standardima, u kontekstu postojeih i procijenjenih kretanja socijalnih, ekonomskih, kulturnih, politikih i zakonskih faktora i okolnosti u Bosni i Hercegovini. Za svaku od identifikovanih pet stratekih tema relevantnih za situaciju u Bosni i Hercegovini definisani su specifini strateki ciljevi: Tema 1: Zakonodavstvo Strateki cilj: Stvaranje uslova za usvajanje i implementaciju Nacrta Zakona o maloljetnim uiniocima krivinih djela, koje objedinjava procesni, materijalni i izvrni pravni aspekt, koji je baziran na meunarodnim standardima i rezultatima dobre prakse u drugim zemljama, te koji uvaava pravni, socijalni i kulturni kontekst Bosne i Hercegovine. Tema 2: Alternativne mjere Strateki cilj: Osigurati da u radu sa maloljetnicima koji su prekrili zakon, u svakoj fazi - od dolaska u sukob sa zakonom, u pripremnom postupku, u toku suenja i nakon presude, postoje mogunosti primjene alternativnih modela rada (nadalje AMR) u zajednici, usmjerenih na rehabilitaciju i reintegraciju maloljetnika. Tema 3: Institucionalni tretman Strateki cilj: Interventno transformisati ustanove sistema u kojima se izvravaju mjere institucionalnog karaktera, a u smislu njihove humanizacije i osavremenjavanja tretmana u radu sa maloljetnicima u sukobu sa zakonom, pratei meunarodne standarde vezane za lienje slobode kao i za uslove i reime u institucijama za prevaspitavanje. Tema 4: Prevencija Strateki cilj: Obezbijediti sprovoenje aktivnosti usmjerenih na promociju prevencije uz paralelno donoenje Programa prevencije maloljetnikog prestupnitva za BiH, koji bi predstavljao okvir za rad na prevenciji na entitetskim, kantonalnim i optinskim nivoima. Tema 5: Primjena krivninog zakonodavstva za maloljetnike u praksi Strateki cilj: Ostvariti veu zatitu prava maloljetnih prestupnika i podii kvalitet prakse kroz poveanje specijalizacije za rad sa mladima, poboljanje uslova rada i vei stepen koordinacije slubi policije, sudova, tuilatava, advokata i centara za socijalni rad. Sprovoenje aktivnosti kojima e se u potpunosti ispuniti postavljeni specifini ciljevi znaie i ispunjenje osnovnog cilja Strategije.

III OSNOVNI PRINCIPI STRATEGIJE

3.1 Opti principi

Osnovu za izradu ove Strategije inili su meunarodni standardi za oblast maloljetnikog prestupnitva dati u meunarodnim dokumentima. Dostizanje opteg cilja Strategije kroz ispunjenje specifinih stratekih ciljeva, kako su dati prema definisanim stratekim temama, mora se bazirati na slijedeim optim principima: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Princip potivanja najboljeg interesa maloljetnika u sukobu sa zakonom; Princip organizovanosti i koordinacije slubi i institucija u ovlatenim sistemima; Princip solidarnosti i participacije; Princip usmjerenosti na postavljene ciljeve; Princip razvojnosti; Princip koordinacije aktivnosti na nacionalnom i lokalnom nivou; Princip meusektorske saradnje, odnosno princip saradnje izmeu vladinih i nevladinih organizacija (meunarodnih i lokalnih), profitnih i neprofitnih organizacija; 8. Princip integralnog pristupa na nivou lokalne zajednice; 9. Princip praenja realizacije aktivnosti.
6

Kod razrade i sprovoenja aktivnosti za ostvarenje stratekih ciljeva neophodno je voditi rauna i uvijek inkorporirati posebne principe, kako one sa stanovita poloaja samog maloljetnika, tako i posebne principe na kojima e se temeljiti odgovor drutva kroz preduzete aktivnosti. 3.2 Posebni principi

Posebni principi sa stanovita poloaja maloljetnika 1. Dijete odnosno maloljetnik je aktivni akter i u fokusu je svih aktivnosti. Bilo da je u riziku od dolaska u sukob sa zakonom ili je ve imalo iskustvo sukoba sa zakonom, dijete odnosno maloljetnik koji je prekrio zakon nije samo pasivni posmatra, primalac socijalnih usluga ili optuena osoba koja izdrava odreenu kaznu. Pored zakonskih odredbi koje ovakvu ulogu maloljetnika eksplictino predviaju, kao u sluaju pristanka maloljetnika na sprovoenje vaspitnih/odgojnih preporuka, u definisanju stratekih aktivnosti nastoji se obezbijediti to aktivnija uloga maloljetnika. Ovo je posebno naglaeno u koncipiranju preventivnih programa i aktivnom uestvovanju u programima rehabilitacije gdje se zajedno sa maloljetnikom radi na poveanju odgovornosti za vlastite akcije. 2. Porodica i porodino okruenje su faktori koji se moraju uzeti u obzir u najveoj moguoj mjeri pri koncipiranju stratekih ciljeva i aktivnosti, izradi zakonskih i podzakonskih akata, posebno kada se radi o prevenciji, rehabilitaciji i zatvaranju maloljetnika. Ukljuivanje porodice smatra se prioritetom, bilo da se radi o funkcionalnoj i podravajuoj porodici ili o porodici koja to nije. Posebni principi sa stanovita odgovora na maloljetniko prestupnitvo 1. Unapreenje poloaja djeteta u sukobu sa zakonom je dio integralne brige za dijete u bosanskohercegovakom drutvu. Poboljanje odgovora drutva na maloljetniko prestupnitvo nije nikakav poseban zahtjev koji se stavlja pred drutvo i jednak je svim ostalim zahtjevima za osnovnu brigu o lanovima drutva, u ovom sluaju djeci. Takoe, dio je opteg zahtjeva za vladavinom prava, za pruanjem adekvatnih socijalnih usluga ciljanoj populaciji i omoguavanjem adekvatnog pristupa pravosuu. 2. Maloljetniko pravosue se posmatra kao sistem koji obuhvata sve aktere i njihova djelovanja od trenutka kada je dijete/maloljetnik pod rizikom od dolaska u sukob sa zakonom do njegove reintegracije u drutvo. Ovakav sistem obuhvata pitanja koja se odnose na uzroke dolaska u sukob sa zakonom (prevencija) kao i pitanja tretmana djeteta od trenutka kada doe u sukob sa zakonom (pitanja zatite). U tom smislu, Strategija daje okvir za unapreenje funkcionisanja i upravljanja sistemom koji obuhvata zakonodavstvo, politiku i praksu, sektor unutranjih poslova, sudstvo, tuilatvo i socijalnu zatitu. Na ovaj nain izbjegava se opasnost da krivino pravosue funkcionie u izolaciji. Postie se povezivanje krivinog pravosua sa razvojnim aktivnostima u drugim sektorima koje su zasnovane na pravima djeteta i zagovara se praksa krivinog pravosua koja bi, kroz podsticanje maloljetnika na razmiljanje i promjenu ponaanja, trebala smanjiti broj ponovnih prestupa. 3. Rad u oblasti maloljetnikog pravosua zahtijeva razumijevanje ove problematike i sticanje dodatnih znanja na svim nivoima, kako na nivou politike i prakse, tako i na nivou ire javnosti. U cilju sticanja novih znanja i boljeg razumijevanja ove oblasti, potrebno je sprovoditi razliita istraivanja i uspostaviti funkcionalnu bazu podataka na emu insistiraju i svi meunarodni standardi. Potrebni su podaci koji e posluiti boljem razumijevanju postupka koji slijedi kada maloljetnici prekre zakon. U tom smislu, neophodni su ne samo statistiki podaci o broju maloljetnika koji su doli u sukob sa zakonom u odreenom vremenskom periodu, nego i specifiniji podaci o vrstama krivinih djela, broju maloljetnika u pritvoru i u institucijama, stopama recidivizma, broju maloljetnika koji su preusmjereni od formalnog sudskog postupka, duini sudskih postupaka itd. Pored statistike, definisanju novih pravaca rada mogu doprinijeti i dokumentovani rezultati razliitih projekata razvijenih sa ciljem unapreenja prakse, kao i analiza postignutih rezultata u koju bi trebalo ukljuivati i djecu i roditelje. 4. U strateke aktivnosti treba ukljuiti primjere dobre prakse iz svijeta, koji dopunjuju postojeu tendenciju krivine politike u BiH. Strateki ciljevi i aktivnosti generalno slijede pristupe savremenog zakonodavstva koji afirmiu blaa kanjavanja mladih u odnosu na odrasle poinioce. Pri tome, ne iskljuuje se postojei pristup bavljenja problematikom mladih u sukobu sa zakonom u BiH koji je

kombinacija kanjavajueg i rehabilitacionog pristupa, ali koji se dopunjuje filozofijom13 i praksom proisteklom iz relativno novog restorativnog odnosno obnavljajueg pristupa.14 Praksa proistekla iz ovog pristupa, kao i pristupa minimalne intervencije15, preporuuje se u svim meunarodnim dokumentima. U isto vrijeme, ovakva praksa pokazala se dobrom u velikom broju zemalja, dajui konkretne rezultate u smanjenju recidivizma i pojeftinjenju aktivnosti u sistemu. Praksa restorativnog pristupa odnosi se na sljedee modele: 5. Modeli preusmjeravanja od formalnog krivinog pravosua preporuuju se u svim meunarodnim dokumentima i sprovode se u velikom broju zemalja. U BiH ovaj model je dobio zakonsko utemeljenje kroz odredbe Vaspitnih/Odgojnih preporuka, ali nedostaje njegovo sprovoenje u praksi. Ovakav model rada daje mogunost da se maloljetnici u sukobu sa zakonom tretiraju izvan formalnog krivinog pravosua na razliitim nivoima (u fazi ispitivanja u policiji, u toku pripremnog postupka, kroz plaanje kaucije/jemstva, preusmjeravanje od strane tuioca ili sudije itd.) i da se preusmjeravaju ka alternativnim modelima rada koji obezbjeuju njihovu reintegraciju u drutvo. Vaspitne/Odgojne preporuke omoguavaju da preusmjeravanje maloljetnika vri tuilac ili sudija. 6. Modeli koji tee alternativnim rjeenjima kada se radi o zatvaranju maloljetnika. Meunarodni standardi jasno ukazuju na neophodnost da se zatvaranje maloljetnika koristi kao mjera posljednjeg izbora i, ujedno, preporuuju razvoj programa u zajednici kao alternative zatvaranju maloljetnika16. Dobra praksa iz mnogih zemalja pokazuje da zamjena mjera zatvaranja u institucije rehabilitacionim programima rada sa maloljetnicima, daje mnogo bolje rezultate u promjeni ponaanja maloljetnika, te posebno, u smanjenju recidivizma. 3.3. Meunarodni standardi za oblast maloljetnikog prestupnitva

Bosna i Hercegovina je ve u procesu modernizacije svojih zakona i njihovog prilagoavanja meunarodnim standardima, to e se dodatno intenzivirati u procesu prikljuenja Evropskoj uniji. Meunarodni standardi razvijeni za oblast maloljetnikog prestupnitva, koji u fokusu imaju prava djece u sukobu sa zakonom, morali bi se, u najveoj mjeri, potivati ili uzeti kao putokaz u procesu unapreenja zakonodavstva, politike i prakse u oblasti maloljetnikog prestupnitva u BiH. Najvaniji meunarodni standardi za ovu oblast su: 1. Konvencija UN o pravima djeteta (1989.); 2. Pakt o graanskim i politikim pravima (1966.); 3. Minimalna pravila UN o sprovoenju maloljetnikog pravosua (Pekinka pravila,1985.);
13

Od veeg broja autora koji se bave vrijednosnom podlogom obnavljajueg (restorativnog) pristupa (Dekleva 1996., Pranis 1996., Yehr 1997., Viano 2000., Sezmor i Grgories 2002.), Pranis najjasnije i najsveobuhvatnije daje 11 kljunih principa filozofije obnavljajueg pristupa (restorative justice) i to kako slijedi:
Krivino djelo je povreda. Krivino djelo povreuje oteenog/rtvu, zajednicu i samog maloljetnog prestupnika i stvara obavezu da se stvari isprave. Sve strane trebaju biti dio odgovora na poinjeno krivino djelo, ukljuujui i oteenog ako to eli, zajednicu i maloljetnog prestupnika. 4. Pogled iz perspektive oteenog kljuan je za donoenje odluke o tome kako popraviti tetu nastalu poinjenim krivinim djelom. 5. Odgovornost maloljetnog prestupnika znai prihvatanje odgovornosti i djelovanje u smjeru popravljanja poinjene tete. 6. Zajednica je odgovorna za dobrobit svih svojih lanova, ukljuujui i oteenog i poinioca. 7. Sva ljudska bia imaju svoju vrijednost i dostojanstvo. 8. Rekonstrukcija/obnavljanje ili popravljanje tete i ponovno uspostavljanje odnosa u zajednici osnovni je cilj korektivnog sistema. 9. Postignua se mjere time koliki je dio tete nadoknaen-popravljen, a ne kolika je kazna dosuena. 10. Kontrolu nad kriminalom nemogue je ostvariti bez aktivnog ukljuenja zajednice. 11. U okviru sistema krivinog pravosua za maloljetnike, treba uvaavati razliitosti kultura i drugih faktora porijekla (rasnog, nacionalnog, geografskog, religijskog, ekonomskog, dobnog, sposobnosnog, porodinog, seksualno-orijentacijskog ili drugog), te svima omoguiti jednaku zatitu i primjeran postupak.

1. 2. 3.

14 Obnavljajui pristup je nov konceptualni okvir koji insistira na uspostavljanju ravnotee poremeene kriminalom, te popravljanjem tete nanesene osobama, na nain koji ukljuuje sve strane tj. zajednicu, maloljetnog prestupnika i oteenog, ako on to eli. Ovaj pristup predstavlja alternativu kanjavajuem i rehabilitacionom pristupu, ali alternativu koja ih ne iskljuuje nego namjerava biti jedan od odgovora drutva na maloljetniko prestupnitvo. 15 Pekinka pravila zvanino komentariu: U mnogim sluajevima bi neintervencija bila najbolji odgovor kako bi se izbjegle negativne posljedice postupaka u okviru maloljetnikog pravosua (npr. igosanje zbog osude i kazne). Tokijska pravila (2.6) Mjere nezatvaranja trebale bi biti upotrebljene u skladu sa principom minimalne intervencije. Beke smjernice iz 1997 god. govore o principu minimalne intervencije. 16 Pekinka pravila: Napredna kriminologija daje prednost upotrebi vaninstitucionalnog tretmana u odnosu na institucionalni tretman. Utvreno je da institucionalni tretman ima malo ili nimalo veeg uspjeha u odnosu na vaninstitucionalni.

4. Pravila UN za zatitu maloljetnika lienih slobode (JDL pravila, 1990.); 5. Smjernice UN za prevenciju maloljetnike delinkvencije (Rijadske smjernice, 1990.); 6. Minimalna pravila UN za alternativne kaznene mjere (Tokijska pravila, 1990.). 1. Konvencija o pravima djeteta je meunarodni sporazum ije je sprovoenje obavezujue i za Bosnu i Hercegovinu. Za ureenje sistema maloljetnikog prestupnitva bitna su etiri prava proglaena optim principima Konvencije17 o pravima djeteta: nediskriminacija, najbolji interes djeteta, pravo na ivot, opstanak i razvoj i pravo na participaciju. Specifina prava vezana za maloljetniko pravosue data su prije svega u lanu 40., kao i u lanovima 12., 37. i 3918. Prema lanu 40. Konvencije o pravima djeteta, drava je obavezna da potuje prava svakog djeteta za koje se sumnja, koje je optueno ili za koje je utvreno da je prekrilo krivini zakon i da mu obavezno uini dostupnim sva pravna sredstva, ukljuujui pravnu i drugu pomo, za pripremu i iznoenje odbrane. Nadalje, ovaj lan nalae izbjegavanje formalnog sudskog postupka i smjetanja u instituciju kada god je to mogue i odgovarajue. Ujedno, od drava potpisnica se zahtijeva da promoviu poseban sistem maloljetnikog pravosua sa pozitivnim umjesto kaznenim ciljevima. Konvencija se bavi i pitanjima muenja i liavanja slobode (lan 37.) i obavezom drave da obezbijedi odgovarajui tretman za oporavak i drutvenu reintegraciju djece koja se nalaze u posebnim okolnostima (lan 39.). 2. Pakt o graanskim i politikim pravima iz 1966. godine obavezuje potpisnice Pakta da: a) Razdvoje optuene maloljetnike od odraslih i da ih, to je mogue prije, izvedu na suenje, te da se sa njima postupa u skladu sa njihovim uzrastom i pravnim statusom (lan 10. (2b,3)). b) Presuda u krivinoj ili graanskoj stvari moe se donijeti i bez prisustva javnosti, ako interes maloljetnika zahtijeva da bude drugaije ili ako se postupak tie branih sporova ili starateljstva nad djecom. (lan 14. (1)) c) U sluaju maloljetnih lica, postupak voditi tako da uzima u obzir njihov uzrast i nastojanje da se promovie njihova rehabilitacija. (lan 14. (4)) 3. Minimalna pravila UN o sprovoenju maloljetnikog pravosua (Pekinka pravila, 1985.) podstiu vlade i nevladine organizacije drava potpisnica na saradnju u sprovoenju minimalnih pravila i pozivaju ih da svakih pet godina obavjetavaju generalnog sekretara UN o primjeni ovog dokumenta na nacionalnom planu. 4. Pravila UN za zatitu maloljetnika lienih slobode (JDL pravila, 1990.) uspostavljena su prevashodno s namjerom da utiu na smanjenje tetnih posljedica koje mogu nastati u sluajevima liavanja slobode maloljetnika. Pravila predviaju da liavanje slobode treba da bude zadnja opcija i to samo onda kad je to u skladu sa zakonom i na nain propisan zakonom, te da djeca budu liena slobode najkrai mogui vremenski period. 5. Smjernice UN za prevenciju maloljetnike delinkvencije (Rijadske smjernice, 1990.) sugeriu sveobuhvatne planove prevencije na svim nivoima vlasti, proaktivan pristup prevenciji i ukljuivanje djece u pripremanje, izradu i sprovoenje planova prevencije. 6. Minimalna pravila UN za alternativne kaznene mjere (Tokijska pravila, 1990.) zalau se za vee uee zajednice u sprovoenju krivinih sankcija i promovisanje osjeaja odgovornosti prestupnika prema drutvu. Ova pravila pokrivaju period prije suenja, preusmjeravanje od formalnog sudskog postupka, izricanje presude i probleme vezane za sprovoenje mjera nakon sudskog postupka. Relevantni standardi za Bosnu i Hercegovinu su sadrani i u evropskim konvencijama i preporukama:

17 U Konvenciji o pravima djeteta, Pravo na nediskriminaciju (l.2.); Pravo na potivanje najboljih interesa djeteta (l. 3.); Pravo na ivot, opstanak i razvoj (l.6.); Pravo na participaciju (l.12.).

Ovome treba dodati i ostala prava iz Konvencije ije se ostvarenje moe u veoj ili manjoj mjeri povezati sa maloljetnikim prestupnitvom, kao to je na primjer pravo o roditeljskoj brizi (lan 18.), pravo na periodino preispitivanje tretmana u ustanovama (lan 25.) ili pravo na prednosti socijalne sigurnosti (lan 26.). 9

18

1. Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, 1950., direktno se dotie pitanja nezakonitog liavanja slobode maloljetnika (lan 5., stav 1, taka 10), kao i pitanja izricanja presude maloljetnicima (lan 6., stav 1). Izmeu ostalog, konvencija utvruje: a) da svako ima pravo na slobodu i bezbjednost linosti; b) da niko nee biti lien slobode osim u sluajevima i u postupku koji je u skladu sa zakonom; c) da svako ima pravo na pravedno i javno sasluanje u razumnom roku i pred nezavisnim i nepristrasnim sudom koji je osnovan u skladu sa zakonom; d) pravo na potivanje line i porodine privatnosti maloljetnika. 2. Evropska konvencija o izvrenju prava djeteta, 1996. 3. Preporuke Savjeta Evrope: Preporuka Savjeta Evrope o drutvenim reakcijama na maloljetniku delinkvenciju, 1987. (CE R (87) 20) Evropska pravila o drutvenim sankcijama i mjerama, 1992. (CE 92(16)) Preporuka Savjeta Evrope o drutvenim reakcijama na prestupnitvo mladih u pogledu onih osoba koje dolaze iz porodica migranata, 1988. (CE R(88)6) Preporuka Savjeta Evrope o poravnanju u krivinim postupcima, 1999. (CE R(99)19)

4. U okviru Devetog Generalnog izvjetaja Evropskog komiteta za spreavanje muenja i neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja (CPT) iz 1999. godine, sadran je niz standarda i instrumenata za humano postupanje prema maloljetnicima lienim slobode u kojima se, izmeu ostalog, navodi slijedee: odvojene prostorije za maloljetnike, minimum standarda za prostorije u kojima se zatvaraju maloljetnici, za reime aktivnosti u zatvorima, kontakte sa vanjskim svijetom, disciplinske mjere, medicinski tretman, procedure albe i inspekcije itd.

IV PRETPOSTAVKE ZA OSTVARENJE STRATEGIJE I PLANA AKCIJE

Za izradu i dosljednu primjenu Strategije i Plana akcije, prvenstveno je potrebno postojanje razumijevanja meu kreatorima politike i strunjacima da situacija u oblasti maloljetnikog pravosua u BiH nije dobra i da je potrebno raditi na njenom poboljanjui. Ovakav stav bie odraz postojane politike volje za promjenama. Realizacija reformskih procesa koje trasira ova Strategija zahtijeva dugoronu podrku institucija vlasti u BiH, kroz angaovanje ljudskih i finansijskih resursa. Kljuna pretpostavka za dosljedno sprovoenje i praenje izvrenja aktivnosti iz Akcionog plana, kao integralnog dijela Strategije, je uspostavljanje Koordinacionog tijela za praenje provoenja Strategije na nivou BiH, sa sjeditem unutar Ministarstva sigurnosti BiH ili Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Koordinaciono tijelo je struno savjetodavno tijelo koje bi imalo formalno ovlatenje za iniciranje i praenje dogovora sa predstavnicima nadlenih institucija na nivou drave, entiteta i Brko Distrikta o sprovoenju, nadzoru i izvjetavanju predloenih stratekih aktivnosti. Na osnovu dogovora sa Koordinacionim tijelom, entitetska ministarstva bi prihvatila obavezu za obezbjeenje sredstava, te sprovoenje, praenje i izvjetavanje o sprovoenju aktivnosti iz akcionih planova. Za svaku preporuenu aktivnost u Akcionom planu, formulisani su indikatori ijom upotrebom e se lake i realnije ocijeniti promjena nastala sprovoenjem odreene aktivnosti. Predloeni indikatori predstavljaju poetnu listu istih i sigurno e postojati potreba za identifikovanjem dodatnih indikatora, to moe biti zajedniki posao nosilaca aktivnosti i Koordinacionog tijela.

10

Evaluacija Strategije podrazumijeva sloeni proces prikupljanja informacija o rezultatima cjelokupnog iskustva sprovoenja. Sloenost proizilazi iz injenice da se u pristupu prepliu i nadopunjuju razliite intervencije, te se postupak evaluacije mora predvidjeti i sprovoditi na svakom nivou djelovanja. Pri tome treba raditi evaluaciju procesa sprovoenja, kao i evaluaciju efekata pojedinanih aktivnosti i cjelokupne Strategije. Na nivoima entiteta, kantona i optina potrebno je obezbijediti: Unapreenje statistike. Efekti sprovoenja Strategije se nee moi mjeriti na svrsishodan nain ukoliko ne doe do unapreenja sistematskog prikupljanja i obrade podataka po razliitim kategorijama, unutar razliitih institucija i na razliitim nivoima administrativnog ureenja drave. Poeljno je da se prikupe podaci kojima raspolau razne institucije: slube javne bezbjednosti, javnog tuilatva, sudovi i centri za socijalni rad. Tokom istraivanja u obzir treba uzeti sljedee parametre: starosna dob, obrazovna struktura, vrste krivinih djela, teina i nain izvravanja, duina kriminogenog ponaanja, podaci o sociopatskom ponaanju (broj ovisnika o alkoholu, opojnim drogama i drugim tabletama), recidivizam kod maloljetnih prestupnika itd. Koordinacija u procesu prikupljanja podataka pojednostavila bi analize i interpretaciju podataka. Meusektorski pristup i tijesnu saradnju strunjaka i institucija iz sektora unutranjih poslova, pravosua, socijalne zatite i obrazovanja na razliitim nivoima administrativne vlasti. Potrebno je izraditi precizne protokole ili planove rada u kojima e se navesti zakonske obaveze i nadlenosti razliitih slubi, redoslijed mjera i aktivnosti, raspoloivi resursi, vostvo i monitoring na poslu zajednikog djelovanja u sprovoenju prioritetnih stratekih aktivnosti. Finansijsko i struno pomaganje programa NVO koje uestvuju u implementaciji Strategije. Rad nadlenih dravnih slubi u sprovoenju stratekih aktivnosti treba upotpuniti aktivnostima koje bolje moe nositi nevladin sektor. Ovakav pristup i djelovanje ne mora neizostavno biti iniciran od strane viih instanci ili Koordinacionog tijela, ali mora postojati otvorenost i spremnost da se pomogne inicijativama koje dolaze iz nevladinog sektora. Formiranje operativnih timova za prevenciju maloljetnikog prestupnitva na lokalnom nivou sastavljenih od razliitih strunjaka iz oblasti pravosua, unutranjih poslova, obrazovanja, medicine i socijalnog rada pod vostvom centara za socijalni rad. Na lokalnom nivou efikasna saradnja relevantnih institucija trebala bi omoguiti, kao najefikasnije programe, razvoj preventivnih programa usmjerenih na stvaranje pretpostavki za zdrav drutveni, psihiki i mentalni razvoj, razvijanje faktora zatite i pruanje mogunosti pozitivne afirmacije mladih. Podsticanje i finansijsku podrku za istraivaki rad. Dinamika zbivanja na nivou drutva u cjelini neminovno utie na dinamiku delinkvencije mladih, te zbog toga opta saznanja o uzrocima i fenomenologiji nisu dovoljna. Objektivna i nauno potvrena saznanja o uzrocima i fenomenologiji, te rezultati egzaktnih, specifinih analiza delinkvencije mladih sa razliitih aspekata, predstavljaju preduslov da bi akcije zasnovane na programima prevencije i reakcije na delinkvenciju mladih bile to uspjenije ili barem djelimino srazmjerne uloenom trudu i sredstvima. Rezultati istraivanja mogu biti zajedniki/inter-resorski analizirani, te mogu posluiti kao ulazni faktori za planiranje razliitih intervencija. Neophodna prioritetna ulaganja u ljudske resurse i infrastrukturu za sprovoenje vaspitnih mjera nezavodskog i zavodskog karaktera. Ulaganja treba vriti planski uz racionalnu upotrebu postojeih sredstava, ali samo nakon uraenih analiza sadanjih efekata sprovoenja svih vaspitnih mjera, uz neizostavno uee svih aktera ukljuujui i same maloljetnike. Ciljeve ulaganja i oekivane rezultate treba provjeriti konsultujui meunarodne standarde i dokazanu dobru praksu u drugim zemljama. Podizanja svijesti javnosti o pitanjima vezanim za sistem maloljetnikog pravosua. Medije treba aktivirati kako bi upoznali javnost sa razlozima donoenja Strategije, njenim ciljevima i aktivnostima koje se predviaju. Pored toga, mediji trebaju biti pozvani da unutar svog etikog kodeksa revidiraju sadanju politiku dizajniranja i slanja poruka mladima. Za potrebe medijske kampanje neophodno je planirati izdvajanje finansijskih sredstava.

11

V
5.1.

STRATEKI CILJEVI I AKCIONI PLANOVI

ZAKONODAVSTVO STRATEKI CILJEVI I PLAN AKTIVNOSTI Strateki cilj: Stvaranje uslova za usvajanje i implementaciju Nacrta Zakona o maloljetnim uiniocima krivinih djela, koje objedinjava procesni, materijalni i izvrni pravni aspekt, koji je baziran na meunarodnim standardima i rezultatima dobre prakse u drugim zemljama, te koji uvaava pravni, socijalni i kulturni kontekst Bosne i Hercegovine.

AktivnostI: 1. Zapoeti proceduru usvajanja Nacrta Zakona o maloljetnim uiniocima krivinih djela na administrativnim nivoima drave i entiteta. Nosioci Koordinaciono tijelo za sprovoenje Akcionog plana; Ministarstva pravde na nivou drave i entiteta (BiH, RS, FBiH); Pravosudna komisija Brko Distrikta (u daljem tekstu PK BD); Vijee za djecu BiH (vidjeti Komentar 5). Period sprovoenja aktivnosti: Jedna godina od dana usvajanja zakona uz neophodno odreivanje vacatio legis u trajanju od najmanje est mjeseci, kako bi se strunjaci i praktiari upoznali sa sadrajem zakona i pripremili za njegovu primjenu. Potrebni resursi (ljudski i finansijski) Postojei resursi u ministarstvima pravde BiH, RS, FBiH, Pravosudnoj komisiji Brko Distrikta; Kreatori zakona; Eksperti. Praenje: Koordinaciono tijelo za sprovoenje Akcionog plana; Vijee za djecu BiH dodatno praenje procedure. Indikatori: Zakon je usvojen; Broj konsultovanih eksperata; Broj odranih javnih rasprava; Ukljuenost nevladinog sektora u javnu raspravu; Eventualne izmjene u drugim provedbenim propisima. Prioritet: Visoki Komentar: 1. Potrebno je definisati da li se Nacrt zakona usvaja na razini BiH ili na entitetskoj razini. Ukoliko, iz bilo kojih razloga, nije moguce usvojiti zakon na dravnoj razini, preporuuje se usvajanje zakona sa istovjetnim tekstom na razinama entiteta. 2. Koordinaciono tijelo za sprovoenje Akcionog plana (u daljem tekstu Koordinaciono tijelo), po odobrenju Strategije i Akcionog plana od strane Savjeta ministara BiH, upuuje nacrt Zakona ministarstvima pravde BiH, FBiH, RS, PK BD; 3. Konsultovana dobra praksa u EU/SEE u procesu izrade nacrta Zakona; 4. Pratiti promjene u nadlenostima drave/entiteta u periodu usvajanja zakona Koordinaciono tijelo; 5. Ukljuiti Vijee za djecu BiH predaktivnost; 6. Pratiti izmjene u drugim provedbenim propisima; 7. U sklopu javne rasprave moe se organizovati diskusija unutar ekspertske zajednice u BiH.

12

2. Izraditi podzakonsku regulativu u kojoj e se u prelaznim i posebnim odredbama jasno definisati ko e biti odgovoran za sprovoenje odredbi novog Zakona (na primjer: Pravilnik o sprovoenju Vaspitnih/Odgojnih preporuka). Ova aktivnost je usko povezana sa aktivnostima iz ovog stratekog cilja pod rednim brojem 7, 8, 9 i 10 (vidjeti Komentar). Nosioci: Ministarstvo pravde BiH - sektor za izvrenje krivinih sankcija; Ministarstva pravde RS i FBiH; Pravosudna komisija Brko distrikta; Ekspertna grupa koja je uestvovala u izradi nacrta Zakona. Period sprovoenja aktivnosti: Odmah nakon donoenja Zakona. U roku od 6 mjeseci nakon donoenja zakona imati usvojena podzakonska akta. Potrebni resursi (ljudski i materijalni): Raspoloivi resursi kod nosioca aktivnosti; Eksperti; NVO; Primjeri dobre prakse; Meunarodni standardi (posebno potrebno za akta koja reguliu reime u KPZ, npr. Pravila UN za zatitu maloljetnika lienih slobode); Institucije (KPZ). Praenje: Koordinaciono tijelo, ministarstva pravde BiH, FBiH, RS. Indikatori: Doneseni su potrebni podzakonski akti; Broj ukljuenih eksperata; Konsultovane ekspertize/nauna istraivanja; Unaprijeeni reimi rada u institucijama; Broj medijskih prezentacija novog zakona i podzakonskih akata. Prioritet: Visoki Komentar 1. Kod realizacije ove aktivnosti neophodno konsultovati realizaciju aktivnosti iz istog stratekog clja pod brojevima 7, 8, 9 i 10; 2. U pripremu neophodno ukljuiti eksperte za svaku pojedinanu oblast; 3. Potrebno je animirati i edukovati javnost, posebno zbog novih mjera i njihovog sprovoenja koje ukljuuje zajednicu (npr. Vaspitne/Odgojne preporuke). 3. Pripremiti izvjetaje o postojeoj infrastrukturi sa stanovita mogunosti sprovoenja zakonskih odredbi novog Zakona i podzakonskih akata, sa jasno identifikovanim prazninama i preporuenim najneophodnijim intervencijama. Pod infrastrukturom se podrazumijevaju: kapaciteti organa unutranjih poslova, sudova, tuilatava i organa socijalne zatite u vezi rada sa maloljetnim poiniocima krivinih djela; kapaciteti zavodskih ustanova, nevladin sektor sa iskustvom ili opredjeljenjem za rad u ovoj oblasti, humanitarne ustanove koje se mogu ukljuiti u sprovoenje nekih mjera, angaovani volonteri, fakulteti. Nosioci Za analizu situacije po sektorima: Entitetska/kantonalna ministarstva socijalne zatite/skrbi; Entitetska/kantonalna ministarstva pravde, Pravosudna komisija Brko Distrikta; Entitetska/kantonalna ministarstva unutranjih poslova; Visoko sudsko i tuilako vijee (za kapacitete sudova i tuilatava). Za koordinaciju i objedinjavanje izvjetaja: Koordinaciono tijelo treba imenovati nosioca po usvajanju Strategije (vidjeti Komentar).

13

Period sprovoenja aktivnosti: 1-3 mjeseca od usvajanja Zakona Potrebni resursi: Raspoloivi resursi u postojeim institucijama koje su nosioci aktivnosti. Praenje: Koordinaciono tijelo i tijelo identifikovano za objedinjavanje izvjetaja. Indikatori: Izvjetaji po svim sektorima; Izraen objedinjeni izvjetaj. Prioritet: Visoki Komentar 1. Koordinaciono tijelo treba odmah nakon usvajanja Strategije zatraiti od nekog od dravnih ministarstava da bude nosilac aktivnosti koordinacije i sainjavanja objedinjenog izvjetaja za BiH; 2. Nosilac za koordinaciju i izradu objedinjenog izvjetaja treba odrediti strukturu izvjetaja, da se obezbijedi jednoobraznost svih pojedinanih izvjetaja i objedinjenog izvjetaja; 3. Statistiki obraditi postojee informacije, ukoliko je mogue; 4. Odrediti koji se tano podaci trae iz kojeg sektora (npr. pravosue - broj tuilaca i sudija koji rade ili bi trebali raditi sa maloljetnicima, potrebni zaposleni drugih struka za ovaj rad, situacija u pritvorskim jedinicama i sl.); 5. Procijeniti potrebu za dodatnim donatorskim sredstvima; 6. Mehanizmi sprovoenja odgojnih preporuka trebaju biti detaljno razraeni, sa jasnim infrastrukturnim rjeenjima (liste organizacija/ustanova u kojima bi se izvravale preporuke). 4. Informisanje javnosti i stvaranje pozitivnog javnog mnjenja o izradi zakona i podzakonskih akata iji je cilj osiguranje prevencije maloljetnika i efikasnije funkcionisanje institucija i slubi koje rade sa maloljetnicima. Nosioci: Za usvajanje Strategije: Savjet ministara BiH. Za prezentaciju Strategije i Akcionog plana, osnovnih karakteristika novog zakona, kao i aktivnosti oko novog zakona: Koordinaciono tijelo; Vijee za djecu BiH; Medijske kue; Nevladine organizacije; Entitetska/kantonalna ministarstva prosvjete/obrazovanja. Period sprovoenja aktivnosti: Odmah nakon usvajanja Strategije Potrebni resursi: Postojei resursi u postojeim institucijama/tijelima i medijskim kuama. Praenje: Koordinaciono tijelo. Indikatori: Odrana konferencija za tampu po usvajanju Strategije; Broj medijskih dogaaja; Pokrivenost BiH medijskim dogaajima; Odrani okrugli stolovi. Prioritet: Visoki Komentar 1. Koordinaciono tijelo ovdje ima aktivnu ulogu na osmiljavanju provodljive komunikacijske strategije za informisanje javnosti o sprovoenju Akcionog plana i usvajanje novog Zakona; 2. Predvidjeti aktivan pristup medijima.

14

5. Utvrditi jedinstvenu metodologiju prikupljanja podataka i izraditi jedinstvenu bazu podataka o maloljetnim poiniocima krivinih djela koja bi, osim pokazatelja o kretanju pojave, sadravala i druge bitne podatke karakteristine za ovu probelmatiku (npr. recidivizam, polna struktura, vrsta najee poinjenih krivinih djela, pregled izreenih krivinih sankcija itd.) Nosioci Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH (u konsultaciji sa Vijeem za djecu BiH); Ministarstvo sigurnosti BiH. 1. 2. 3. 4. 5. Uz konsultacije sa: Ministarstva pravde na dravnom i entitetskom nivou; Ministarstva unutranjih poslova na svim nivoima; Zavodima za statistiku BiH, RS i FBiH; Visoko sudsko i tuilako vijee; Koordinaciono tijelo.

Period sprovoenja aktivnosti: Odmah nakon usvajanja Strategije, 1 godina za ustanovljavanje baze podataka. Potrebni resursi: U postojeim institucijama Praenje: Koordinaciono tijelo Indikatori: 1. Napravljena jedinstvena metodologija; 2. Ukljuenost u konsultacije tuilatava /sudova /CJB, ministarstava unutranjih poslova kantona/ centara za socijalni rad; 3. Posebno statistiko praenje ove pojave unutar praenja pravosua; 4. Godinji izvjetaji prezentovani i dostupni za javnost. Prioritet: Visoki Komentar 1. Konsultovati nosioce slinih projekata u BiH; 2. Kod identifikovanja vrste podataka koji e se prikupljati, obavezno konsultovati bazu tj. strunjake iz svih sektora; 3. Konsultovati dobru praksu drugih zemalja (Hrvatska, Slovenija). 6. Zakonski ojaati i proiriti obavezu zajednikog djelovanja, koordinacije i meusobnog obavjetavanja o radu sa maloljetnicima izmeu sektora obrazovanja (osnovne i srednje kole), organa unutranjih poslova i organa socijalne zatite. Nosioci MUP-ovi (za izmjene i dopune Zakona o unutranjim poslovima); Entitetska ministarstva obrazovanja/prosvjete (za izmjene i dopune Zakona o obrazovanju); Entitetska/kantonalna ministarstva socijalne zatite/skrbi; NVO (za obavjetavanje kola i centara za socijalni rad o mladima ukljuenim u njihove programe prevencije). Period sprovoenja aktivnosti: Kontinuirano do 1 godine Potrebni resursi: U postojeim institucijama. Praenje: Koordinaciono tijelo. Indikatori: Izmjene i dopune zakona usvojene; Podzakonski akti doneseni; Memorandumi o razumijevanju zakljueni.

15

Prioritet: Visoki Komentar: Potrebno kontinuirano djelovanje. 7. Zakonski dodatno regulisati postpenalni prihvat sa jasno definisanim ulogama nosioca tretmana i njegovog vremenskog trajanja. Podzakonskim aktima dodatno precizirati sadrajni i organizacioni aspekt sprovoenja postpenalnog prihvata. Nosioci Entitetska ministarstva pravde kao predlagai za izmjene i dopune zakona o krivinim sankcijama, te podzakonskih akata; Entitetska ministarstva za socijalnu zatitu/skrb kao predlagai izmjena i dopuna zakona o socijalnoj zatiti, te podzakonskih akata. Uz konsultacije sa: Eksperti iz oblasti kriminologije, socijalne zatite i psihologije; Kantoni i optine kao finansijeri socijalne zatite; NVO kao mogui pruaoci usluga u postpenalnom prihvatu. Period sprovoenja aktivnosti Za izmjene i dopune zakona - zapoeti odmah nakon usvajanja Strategije, unutar procesa rasprave na Nacrt Zakona; Zapoeti odmah nakon donoenja Zakona o maloljetnim poiniocima krivinih djela; U roku od 6 mjeseci od donoenja zakona imati usvojena podzakonska akta. Potrebni resursi Postojei resursi kod nosioca aktivnosti; Meunarodni standardi (Pravila UN za zatitu maloljetnika lienih slobode). Praenje: Koordinaciono tijelo. Indikatori: Usvojene izmjene ili dopune zakona; Donesena podzakonska akta. Prioritet: Visoki Komentar: Kod predlaganja rjeenja koja se tiu sadraja postpenalnog prihvata, staviti naglasak na rehabilitaciju u zajednici. 8. Podzakonskim aktima na zakonske odredbe koje reguliu izvrenje krivinih sankcija predvidjeti naine angaovanja kapaciteta u zajednici, koji e posluiti za rehabilitaciju maloljetnika u toku sprovoenja mjera pojaanog nadzora ili u okviru postpenalnog prihvata. Nosioci Entitetska ministarstva pravde - kao predlagai za donoenje podzakonskih akata; Entitetska ministarstva socijalne zatite/skrbi - kao predlagai podzakonskih akata. Uz konsultacije i dogovor sa: Eksperti iz oblasti kriminologije, socijalne zatite i psihologije; Kantoni i optine kao finansijeri socijalne zatite i NVO; Centri za socijalni rad; NVO kao mogui pruaoci usluga u rehabilitaciji. Period sprovoenja aktivnosti Odmah zapoeti nakon donoenja Zakona o maloljetnim poiniocima krivinih djela. U roku od 6 mjeseci od donoenja zakona imati usvojena podzakonska akta.

16

Potrebni resursi Postojei resursi kod nosioca; Meunarodni standardi (Tokijska pravila, Vijee Evrope CE R/87/20); Iskustvo Centra za socijalni rad Banja Luka u sprovoenju projekta uka. Praenje: Koordinaciono tijelo Indikatori: 1. Donesena podzakonska akta; 2. Memorandumi o razumijevanju, sporazumi zakljueni izmeu centara za socijalni rad i NVO, fakulteti, sportskih klubova; 3. Uspostavljena mrea saradnje u zajednici; 4. Smanjena stopa recidivizma kod maloljetnika sa izreenom mjerom pojaanog nadzora. Prioritet: Visoki Komentar: Neophodno obezbjediti uee samih maloljetnika i njihovih roditelja kod sklapanja aranmana za ukljuenje organizacija iz zajednice u rehabilitaciju maloljetnika. 9. Podzakonskim aktima na zakonske odredbe o izvrenju krivinih sankcija u ustanovama zatvorenog tipa (zatvorima) predvidjeti striktno odvajanje lica kojima je izreena kazna maloljetnikog zatvora od punoljetnih osuenih lica i predvidjeti reime rada sa njima, pridravajui se meunarodnih standarda Evropske unije i UN-a. Nosioci 1. Entitetska ministarstva pravde kao predlagai za donoenje podzakonskih akata; 2. Zavodske ustanove u entitetima koje sprovode kaznu maloljetnikog zatvora. Konsultovati: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u vezi Izvjetaja o posjeti CPT (pogledati Potrebni resursi). Period sprovoenja aktivnosti: Zapoeti odmah nakon donoenja Zakona o maloljetnim poiniocima krivinih djela. U roku od 6 mjeseci od donoenja zakona, imati usvojena podzakonska akta. Potrebni resursi 1. Postojei resursi kod nosioca aktivnosti; 2. Meunarodni standardi (UN pravila o zatiti maloljetnika lienih slobode, CPT standardi); 3. Izvjetaj Vlade BiH o posjeti BiH Evropskog odbora za spreavanje torture i nehumanog i degradirajueg tretmana ili kanjavanja (CPT), april 2003. Praenje: 1. Ministarstva i sektor pravosua i socijalne zatite; 2. Koordinaciono tijelo. Indikatori: 1. U KPZ lica sa izreenom kaznom maloljetnikog zatvora odvojena od drugih osuenih lica; 2. Razvijeni programi rada u skladu sa meunarodnim standardima. Prioritet: Visoki 10. Podzakonskim aktima na zakonske odredbe o izvrenju krivinih sankcija koje se tiu reima rada sa maloljetnicima kojima je izreena odgojna/vaspitna mjera upuivanja u Vaspitnu/Odgojnu ustanovu ili Vaspitno/Odgojno-popravni dom, predvidjeti reime rada sa maloljetnicima, pridravajui se u potpunosti meunarodnih standarda Evropske unije i UN. Nosioci 1. Entitetska ministarstva pravde kao predlagai za donoenje podzakonskih akata; 2. Zavodske ustanove u entitetima u konsultaciji sa ekspertima.

17

Period sprovoenja aktivnosti: Zapoeti odmah nakon donoenja Zakona o maloljetnim poiniocima krivinih djela. U roku od 6 mjeseci od donoenja zakona, imati usvojena podzakonska akta. Potrebni resursi 1. Postojei resursi kod nosioca aktivnosti; 2. Meunarodni standardi (UN Konvencija o pravima djeteta, Pravila UN o zatiti maloljetnika lienih slobode). Praenje: 1. Entitetska ministarstva pravde; 2. Koordinaciono tijelo. Indikatori: 1. Razvijeni reimi rada sa maloljetnicima u skladu sa meunarodnim standardima; 2. Broj maloljetnika pod mjerom koji je zavrio kolu. Prioritet: Visoki Komentar: Iskustva iz sprovoenja projekta uka u Banjaluci mogu posluiti kod osmiljavanja aktivnosti sa fakultetima i volonterima. 11. Odredbama zakonodavstva koje reguliu izvrenje krivinih sankcija predvidjeti obavezu ustanove da se sa licima kojima je izreena kazna maloljetnikog zatvora sprovode programi odvikavanja od ovisnosti o drogama i drugim psihoaktivnim supstancama. Nosioci 1. Entitetska ministarstva pravde kao predlagai za izmjene i dopune zakona; 2. KP zavodi u entitetima; 3. Centri za socijalni rad i nadlene zdravstvene slube. Period sprovoenja aktivnosti: Za izmjene i dopune zakona - odmah nakon usvajanja Strategije, unutar procesa rasprave na Nacrt Zakona Potrebni resursi 1. U postojeim ministarstvima za prijedlog izmjena i dopuna; 2. Dodatna sredstva se trebaju predvidjeti za KP zavode za sprovoenje ovih programa. Praenje: 1. Ministarstva pravde u RS i FBiH; 2. Koordinaciono tijelo. Indikatori: Broj lica sa izreenom kaznom maloljetnikog zatvora ukljuen u programe odvikavanja. Prioritet: Visoki

18

5.2.

ALTERNATIVNE MJERE STRATEKI CILJEVI I PLAN AKTIVNOSTI

Strateki cilj: Osigurati da u radu sa maloljetnicima koji su prekrili zakon, u svakoj fazi od dolaska u sukob sa zakonom, u pripremnom postupku, u toku suenja i nakon presude, postoje mogunosti primjene alternativnih modela rada (nadalje AMR) u zajednici, usmjerenih na rehabilitaciju i reintegraciju maloljetnika.

Aktivnosti: 1. Sprovesti edukaciju profesionalaca (policija, tuilatvo, sud, centri za socijalni rad) i drugih aktera koji rade sa djecom u sukobu sa zakonom o vrstama, svrsi, ciljevima, procedurama rada i prednostima primjene alternativnih mjera i alternativnih modela rada. (Ova aktivnost je u tijesnoj vezi sa Stratekom temom br.5 - Sprovoenje maloljetnikog pravosua, Aktivnost br. 1) Nosioci: Entitetska/kantonalna ministarstva socijalne zatite/skrbi, Odjeljenje za zdravlje i druge usluge Distrikta Brko; Centri za edukaciju tuilaca i sudija u FBiH i RS; Entitetska ministarstva pravde, Pravosudna komisija Distrikta Brko; Entitetska/kantonalna ministarstva obrazovanja, Odjeljenje za obrazovanje distrikta Brko Fakulteti za socijalni rad; Nevladine organizacije. Period sprovoenja aktivnosti: Poeti odmah, a intenzivirati po donoenju podzakonskih akata neophodnih za definisanje nosilaca i procedura sprovoenja alternativnih modela rada (AMR). Potrebni resursi: U postojeim institucijama imenovanim kao nosioci aktivnosti; Strunjaci za ovu oblast i iskustva dobre prakse iz regiona (Hrvatska, SCG, Slovenija i dr.); Literatura, meunarodni standardi - Pekinka pravila; Donatorska sredstva (vidjeti Komentar). Praenje: Ministarstva pravde i socijalne zatite u entitetima; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Broj odranih edukativnih aktivnosti; Broj uesnika u edukacijama; Broj izdatih certifikata. Prioritet: Visoki Komentar: 1. Potrebno je planirati sredstva iz budeta u svrhu edukacije korisnika; 2. Potrebna dodatna donatorska sredstva; 3. Koristiti iskustva dobre prakse (Hrvatska, Austrija, Njemaka, Slovenija i dr.); 4. Iskoristiti mogunosti koje nudi kola po pitanju edukacije nastavnog osoblja o alternativnim mjerama; 5. Ukljuiti trenere-edukatore iz nevladinih organizacija koji imaju kapacitete za kreiranje trening radionica i koji ve imaju iskustvo kao edukatori. 2. Odrediti standarde i normative i prema njima identifikovati mreu organizacija po optinama (vladine i nevladine) koje mogu uestvovati u sprovoenju zakonom predvienih alternativnih modela rada. Nosioci: Entitetska ministarstva socijalne zatite/skrbi, Odjeljenje za zdravstvo i druge usluge Distrikta Brko. U konsultaciji sa: Ministarstva pravde u RS i FBiH, Pravosudna komisija Distrikta Brko; Gradske/optinske vlasti; Nevladine organizacije.

19

Period sprovoenja aktivnosti: Odmah Potrebni resursi: U postojeim institucijama imenovanim kao nosioci aktivnosti; Procedure i kriteriji koriteni pri odreivanju standarda i normativa u drugim zemljama (Hrvatska, Slovenija i dr.). Praenje: Ministarstva socijalne zatite/skrbi u FBiH i RS; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Uraeni jedinstveni standardi i normativi sprovoenja AMR; Formiran registar mree organizacija na entitetskom nivou (po optinama). Prioritet: Visoki Komentar: Alternativni modeli rada sprovode se u pravilu u zajednici/optini. 3. Na nivou optina (lokalnih zajednica) finansirati organizacije i nevladine organizacije koje se bave ili su spremne baviti se sprovoenjem alternativnih modela rada (ili nekih komponenti) sa djecom u sukobu sa zakonom. Nosioci: Optinske vlasti. Period sprovoenja aktivnosti: Odmah nakon formiranja registra i izraene spremnosti organizacija za sprovoenjem AMR. Potrebni resursi: Sredstva iz optinskog budeta (vidjeti komentar 1.); Donatorska sredstva (vidjeti Komentar 2.). Praenje: Optinske vlasti; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Namjenski obezbjeena sredstva; Broj razvijenih projekata; Broj korisnika. Prioritet: Visoki Komentar: 1. Izdvajanja iz optinskog budeta za nevladine i druge organizacije koje primjenjuju AMR; 2. Donatorska sredstva potrebna za finansiranje pilot projekata u organizacijama koje su izrazile spremnost za sprovoenje AMR, a koje e potom preuzeti optinske vlasti. 4. Pratiti primjenu zakonskih odredbi koje se odnose na Odgojne/Vaspitne preporuke i informisati aktere i javnost o prednosti sprovoenja ovakvih alternativnih mjera (alternativa u odnosu na sprovoenje formalnog krivinog postupka). Nosioci: Kao glavni nosioci direktnog praenja: Optinski i kantonalni centri za socijalni rad; Sudovi i tuilatva; Nevladine organizacije.

20

Izvjetaji dostavljeni: Entitetskim/kantonalnim ministarstvima pravde i ministarstvima socijalne zatite/skrbi; Odjeljenje za zdravlje i druge usluge DB; Pravosudna komisija DB. Period sprovoenja aktivnosti: Odmah po donoenju podzakonskih akata (vidjeti Komentar). Potrebni resursi: Postojei resursi u institucijama imenovanim kao nosioci; Dodatna donatorska sredstva; Mediji. Praenje: Koordinaciono tijelo; Ministarstva pravde i socijalne zatite/skrbi FBiH i RS; Odjeljenje za zdravlje i druge usluge DB; Pravosudna komisija DB; NVO kao nezavisni monitori. Indikatori: Izvjetaji o praenju; Broj medijskih prezentacija. Prioritet: Srednji Komentar: 1. Sadanje nesprovoenje ovih zakonskih odredbi (iste su predviene i nacrtom novog Zakona) ne izvrava se zbog nepostojanja podzakonskih akata koji bi predvidjeli norme i procedure. 2. Princip oportuniteta podii na 5 godina (predvidjeti u Krivinom zakonu RS 5 godina za djelo teke krae, kako bi se mogle izrei Vaspitne preporuke). 5. Analizirati uzroke izostanka sprovoenja Posebnih obaveza koje se izriu uz Odgojne/Vaspitne mjere pojaanog nadzora i koje su, po svojoj prirodi, alternativa sprovoenju zavodske vaspitne/odgojne mjere. Dati preporuke za sprovoenje Posebnih obaveza. (Ova aktivnost je u tijesnoj vezi sa Stratekom temom 5 - Sprovoenje maloljetnikog pravosua, Aktivnost br. 8 Pilotiranje posebnih obaveza.) Nosioci: Entitetska ministarstva pravde. U konsultaciji sa: Entitetska ministarstva socijalne zatite/skrbi, Odjeljenje za zdravlje i druge usluge DB; Pravosudna komisija DB. Period sprovoenja aktivnosti: Odmah Potrebni resursi: Postojei resursi u institucijama imenovanim kao nosioci aktivnosti. Praenje: Entitetska ministarstva pravde; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Pojedinani izvjetaji nosilaca aktivnosti; Konana objedinjena informacija sa preporukama. Prioritet: Srednji

21

Komentar: 1. Definisati jednoobraznu vrstu podataka koja e dati potpunu sliku situacije, te ustanoviti jedinstven instrumentarij za prikupljanje podataka za analizu. 2. Konaan prijedlog za sprovoenje Posebnih obaveza uzeti u obzir kod planiranja sredstava u narednom budetskom ciklusu. 6. Napraviti analizu o mogunosti izricanja Posebnih obaveza sa izreenom vaspitnom mjerom kao alternative maloljetnikom zatvoru, u konceptu uslovnog izricanja kazne maloljetnikog zatvora. Nosioci: Ministarstva pravde u RS i FBiH; Sud i tuilatvo; Odjeljenje za zdravlje i druge usluge DB; Pravosudna komisija DB; Period sprovoenja aktivnosti: Nakon usvajanja novog zakona. Potrebni resursi: U postojeim institucijama imenovanim kao nosioci aktivnosti; Iskustva iz drugih zemalja u sprovoenju alternativnih mjera zatvaranja maloljetnika u institucije; Meunarodni standardi, UN Konvencija o pravima djeteta, Pekinka pravila. Praenje: Ministarstva pravde u RS i FBiH; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Sainjen Izvjetaj o analizi; Analiza dostavljena organima pravosua i socijalne zatite. Prioritet: Visoki Komentar: Konsultovati praksu iz regiona (Hrvatska); Da se u postupku izricanja vaspitnih/odgojnih mjera uspostavi saradnja sa centrima za socijalni rad i NVO po pitanju angaovanja maloljetnika u njihovim programima. 7. Kontinuirano raditi na podizanju nivoa znanja javnosti o nainima i prednostima (dobroj praksi) alternativnih modela rada sa maloljetnicima. Nosioci: Za osmiljavanje naina rada: Entitetska/kantonalna ministarstva socijalne zatite/skrbi; Ministarstvo obrazovanja; Vijee za djecu BiH; NVO (koji uestvuju u sprovoenju AMR); Mediji. Za implementaciju aktivnosti: Centri za socijalni rad; NVO (koji uestvuju u sprovoenju AMR); Mediji. Period sprovoenja aktivnosti: Od 2007. nadalje. Potrebni resursi: Izvjetaji o sprovoenju Vaspitnih/Odgojnih preporuka; Izvjetaji o rezultatima pilotiranja Posebnih obaveza; Pozitivna iskustva iz regiona (Hrvatska, SCG, Slovenija i dr.); Strunjaci iz sektora socijalne zatite;

22

Maloljetnici koji su uestvovali u sprovoenju AMR i njihovi roditelji; Mediji. Praenje: Koordinaciono tijelo. Indikatori: Broj medijskih prezentacija; Pokrivenost teritorija medijskim prezentacijama; Izvjetaji o anketama sprovedenim prije i poslije implementacije. Prioritet: Srednji Komentar: Informisanost javnosti o dobrim rezultatima primjene alternativnih modela rada ima uticaj na nivo angaovanja zajednice (volonteri, studenti, klubovi i sl.).

23

5.3.

INSTITUCIONALNI TRETMAN STRATEKI CILJEVI I PLAN AKTIVNOSTI

Strateki cilj: Interventno transformisati ustanove sistema u kojima se izvravaju mjere institucionalnog karaktera, a u smislu njihove humanizacije i osavremenjavanja tretmana u radu sa maloljetnicima u sukobu sa zakonom, pratei meunarodne standarde vezane za lienje slobode kao i za uslove i reime u institucijama za prevaspitavanje.

Aktivnosti: 1. Ne otvarati nove zatvore ni ustanove zatvorenog tipa (Vaspitni / Vaspitno-popravni domovi) pored sadanjih postojeih kapaciteta (Sarajevo i Banjaluka), ve staviti u funkciju ustanove otvorenog tipa u skladu sa meunarodnim standardima. Nosioci: Ministarstvo pravde BiH sektor za izvrenje krivinih sankcija; Entitetska ministarstva pravde, Pravosudna komisija Distrikta Brko; Kantonalna vlada sa resornim ministarstvima; Koordinaciono tijelo. Period sprovoenja aktivnosti: 18 mjeseci od usvajanja. Potrebni resursi: Postojei resursi u navedenim ministarstvima (ljudski i materijalni); Raspoloivi resursi iz institucija: VP Dom Banja Luka, Vaspitna ustanova Hum Sarajevo; Postojei struni kadrovi; Postojei objekti (npr. bive kasarne koje se ne koriste). Praenje: Koordinaciono tijelo; Ministarstvo pravde BiH; Entitetska ministarstva pravde; Kantonalna ministarstva pravde; Pravosudna komisija Distrikta Brko. Indikatori: Zakonski regulisan status ustanove Hum u skladu sa meunarodnim standardima; Transformacija ustanove Hum uz razdvajanje razliitih grupa tienika; Reimi rada sa maloljetnicima u VP Domu u Banjaluci u skladu sa meunarodnim standardima; Nije povean broj ustanova zatvorenog tipa. Prioritet: Visoki Komentar: 1. Potrebno je, pored zakonskog rjeavanja statusa ustanove Hum, promijeniti naziv ustanove na nain da asocira na pozitivnu promjenu u ponaanju; 2. U okviru postojeih kapaciteta, potrebno je iznai kapacitete za smjetaj djevojaka sa izreenom mjerom upuivanja u vaspitnu ustanovu ili VP dom, na nain da su djevojke odvojene od mladia i da se rad sa njima posebno koncipira; 3. Iskoristiti nevladine organizacije koje sprovode samoodrive projekte koji mogu obuhvatiti i djevojke u postpenalnom prihvatu; 4. Razmotriti mogunost osnivanja Disciplinskog centra19 na nivou kantona/regija, te stvaranja uslova za otvaranje prihvatnih centara za privremeni boravak i opservaciju djece pod rizikom da dou u sukob sa zakonom. 5. Imajui u vidu meunarodno priznate standarde, raditi na stavljanju u funkciju formalno otvorenih ustanova (Banjaluka).

19

Disciplinski centar za maloljetnike je ustanova u okviru koje bi se izvravala odgojna mjera upuivanja u disciplinski centar izreena maloljetnicima u skladu sa relevantnim krivinim zakonodavstvom. 24

2. Unutar postojeih izdvojenih odjeljenja za maloljetnike zatvorenog tipa, formirati odjeljenja za izdravanje kazne maloljetnikog zatvora poluotvorenog i otvorenog tipa. (Vidjeti komentar 3) Nosioci Ministarstvo pravde BiH (za izmjene i dopune u zakonu o izvrenju krivinih sankcija BiH); Entitetska i kantonalna ministarstva pravde (za izmjene i dopune u zakonima koji reguliu izvrenje krivinih sankcija); Entitetska ministarstva socijalne zatite; Koordinaciono tijelo. Period sprovoenja aktivnosti: Za ministarstva pravde do jedne, a za ministarstva socijalne zatite do dvije godine nakon usvajanja Strategije. Potrebni resursi Postojei ljudski resursi u navedenim ministarstvima; Meunarodni standardi: Pekinka pravila, Tokijska pravila, Preporuke Evropske komisije; Primjeri dobre prakse u regionu; Centri za socijalni rad; Kantonalna ministarstva socijalne zatite. Praenje: Ministarstvo pravde BiH; Entitetska/kantonalna ministarstva pravde; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Donesene izmjene i dopune postojeih zakona koje predviaju otvorena i poluotvorena odjeljenja; Broj programa, mjera i usluga; Povean nivo individualizacije rada sa maloljetnicima u toku institucionalnog tretmana; Multisektorsko uvezivanje u zajednicama u kojima postoje ovi kapaciteti (meuresorni sporazumi). Prioritet: Visoki Komentar: 1. Potrebna koordinacija nosilaca i implementatora; 2. Potrebno donoenje i dopuna postojeih zakona za osnivanje ustanove. 3. Ukoliko, eventualno, doe do izgradnje nove ustanove za maloljetnike, ve u planiranju izgradnje treba voditi rauna o uspostavljanju ovakvih odjeljenja. 3. Interventno poboljati uslove boravka osoba sa izreenom kaznom maloljetnikog zatvora. Obezbijediti potpuno odvajanje od odraslih i unaprijediti cjelokupni reim rada. Nosioci: Entitetska ministarstva pravde; Uprave kazneno-popravnih zavoda (KPZ); Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH kao podnosilac izvjetaja Evropskoj komisiji za spreavanje torture i nehumanog i degradirajueg tretmana u zatvorima. Period sprovoenja aktivnosti: Jedna godina od usvajanja Strategije. Potrebni resursi: Postojei ljudski resursi kod navedenih nosilaca; Finansijska sredstva potrebna za adaptaciju postojeeg prostora sa sadrajima, potujui meunarodne standarde; Meunarodni standardi: UN pravila o zatiti maloljetnika lienih slobode, CPT standardi (EU). Praenje: Koordinaciono tijelo; Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

25

Indikatori: Razdvojena populacija maloljetnih i punoljetnih lica, osuenih na kaznu maloljetnikog zatvora; Obezbjeena budetska sredstva za adaptaciju zatvora; Unaprijeen kvalitet rada sa osuenim licima; Smanjen broj pritubi i disciplinskih postupaka. Prioritet: Visoki Komentar: 1. Koritenje, adaptacija prateih sadraja i postojeih kapaciteta u skladu sa meunarodnim standardima; 2. Mogunost ko-finansiranja od strane donatora. 4. Kreirati posebne individualno prilagoene programe prevencije i odvikavanja od ovisnosti o drogama u postojeim institucijama za smjetaj maloljetnika u sukobu sa zakonom (KPZ, VP Dom Banja Luka, Odgojna ustanova Hum). Nosioci: Ministarstva pravde u RS i FBiH; Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS i Ministarstvo zdravlja FBiH; KPZ; VP Dom/odgojne ustanove; Zdravstveni sektor (Zavodi za mentalno zdravlje); NVO (koje se bave ovom problematikom). Period sprovoenja aktivnosti: Odmah, a najdalje jedna godina od usvajanja Strategije. Potrebni resursi: Postojei kapaciteti u Zavodima; NVO obuene za rad sa ovisnicima; Po potrebi koristiti resurse nadlenih zdravstvenih ustanova (Centri za mentalno zdravlje); Finansijska sredstva potrebna za implementaciju aktivnosti. Praenje: Koordinaciono tijelo; Ministarstva pravde u RS i FBIH. Indikatori: Obezbijeena sredstva za implementaciju programa; Broj uspostavljenih programa prevencije; Broj ukljuenih maloljetnika u programe odvikavanja; Izvjetaj institucije o sprovedenim programima (stepenu uspjenosti programa); Izvjetaj NVO o stepenu uspjenosti programa. Prioritet: Visoki Komentar: 1. Potrebna koordinacija izmeu nosilaca i implementatora programa; 2. Potrebno je educirati osoblje (socijalni radnici, psiholozi i vaspitai) koje je zaposleno u institucijama za smjetaj maloljetnika u sukobu sa zakonom; 3. Planirati namjenska sredstva u budetima ministarstava pravde FBiH i RS; 4. Iskoristiti terapijska skustva komuna u odvikavanju od ovisnosti; 5. Uraditi standardizaciju NVO (ko moe, a ko ne moe sprovoditi ovakve programe u institucijama); 6. Koristiti iskustvo zatvora, zavoda, centara za mlade u EU (Austrija, Nizozemska, Irska i Belgija) koji su bili obuhvaeni istraivanjem Prison and drugs, pratei Marsejske preporuke. Istraivanje je radila organizacija Cranstoun Drug Services, odnosno ENDHASP (European Network on HIV/AIDS Services in Prisons).

26

5. Obogatiti edukativne i rekreativne programe u zatvorima i povezati zatvorske ustanove sa vladinim (obrazovne institucije) i nevladinim organizacijama koje bi dio svojih aktivnosti sprovodile u zatvorima. Nosioci: Ministarstva pravde u RS i FBiH; Ministarstva za obrazovanje u RS i FBiH; KPZ; Mjesne obrazovne institucije/organizacije. Period sprovoenja aktivnosti: Odmah Potrebni resursi: Postojei resursi kod nosilaca aktivnosti; Finansijska sredstva za angaovanje NVO; Meunarodni standardi; Primjeri dobre prakse (npr. Slovenija). Praenje: Entitetska ministarstva pravde; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Broj sporazuma/ memoranduma potpisanih sa kolama; Broj sporazuma/ memorandumi sa NVO; Broj zanimanja koja su na raspolaganju je povean; Broj osoba sa kaznom maloljetnikog zatvora ukljuenih u redovno obrazovanje; Broj maloljetnika ukljuenih u edukativne i rekreativne programe; Poboljan uspjeh/prolaznost i zavretak kolovanja; Broj programa koji NVO sprovode u KPZ. Prioritet: Visoki Komentar: Ostvarivanje saradnje KPZ -a sa veim brojem srednjih kola, kako bi se mladima ponudio vei broj zanimanja. 6. Obezbijediti uslove da se maloljetnici kojima je izreena mjera pritvora, smjetaju odvojeno od odraslih, vodei rauna u kojoj fazi postupka se oni nalaze i razvijanje programa (edukacija i rekreacija) koji bi se implementirali dok je maloljetnik lien slobode. Nosioci: Ministarstvo pravde BiH; Ministarstva pravde u RS i FBiH; Sudovi koji vode postupak; Uprava KPZ; Mjesne obrazovne institucije (uz saglasnost ministarstva obrazovanja); Centri za socijalni rad. Period sprovoenja aktivnosti: Odmah Potrebni resursi: Finansijska sredstva da se stvore uslovi za adekvatan smjetaj, koji je u skladu sa meunarodnim standardima; Postojei resursi kod navedenih nosilaca; Meunarodni standardi, Pravila UN o zatiti maloljetnika lienih slobode. Praenje: Ministarstvo pravde u BiH, FBiH i RS; Koordinaciono tijelo.

27

Indikatori: Maloljetnici u pritvoru odvojeni su od odraslih; Organizovana nastava za maloljetnike u pritvoru koji su redovni uenici; Organizovane rekreativne aktivnosti za maloljetnike u pritvoru. Prioritet: Visoki Komentar: Potrebno planirati sredstva u budetima ministarstava pravde za stvaranje uslova za obezbjeenje adekvatnog smjetaja, u skladu sa meunarodnim standardima; Inicijativa za saglasnost za kontakt sa kolama treba biti pokrenuta od strane pravosua; Nastojati obezbijediti veze sa sportskim klubovima koji bi organizovali rekreaciju za maloljetnike. Razmotriti mogunost obavljanja drutveno korisnog rada i saradnje sa kulturno-umjetnikim drutvima. 7. Stvoriti uslove za alternativne oblike smjetaja maloljetnika tokom postupka (smjetaj u vaspitnu ili slinu ustanovu, u drugu porodicu, pojaani nadzor od organa starateljstva (PNOS), prihvatni centar), da bi se obezbijedilo pruanje pomoi, zatite ili smjetaja tokom postupka i njihovo prisustvo tokom suenja, bez odreivanja mjere pritvora. Nosioci: Tuilatva, sudovi i centri za socijalni rad (tuioci i sudije koji predlau i potvruju pritvor u koordinaciji sa centrima za socijalni rad). Period sprovoenja aktivnosti: Odmah Potrebni resursi: Postojei resursi kod navedenih nosilaca; Finansijska sredstva iz budeta ministarstava pravde/sudova iz kojih bi se refundirali trokovi centara za socijalni rad. Praenje: Ministarstva pravde u FBiH i RS; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Povean broj izreenih mjera, kao alternativa pritvaranju u ukupnom broju pritvorskih rjeenja; Budetska sredstva obezbjeena za prihvatni centar. Prioritet: Visoki Komentar: U praksi se dogaa da se, u nedostatku uslova za alternativni smjetaj maloljetnika, odreivala mjera pritvora. To je neprihvatljivo, kako sa aspekta meunarodnih pravnih standarda, tako i sa aspekta vaeih zakona; Zakonski regulisati otvaranje prihvatnih centara (Ministarstva rada i socijalne zatite i Ministarstva pravde, kantoni, optine, Pravosudna komisija Distrikta Brko, CSR Brko); Podizati svijest nadlenih organa i javnosti o prednostima alternativnih oblika smjetaja maloljetnika tokom postupka; Razmotriti mogunost dobijanja donatorskih sredstava za dodatno finansiranje otvaranja prihvatnih centara. 8. Obezbijediti postpenalni prihvat osoba osuenih na kaznu maloljetnikog zatvora i maloljetnika smjetenih u druge ustanove. Nosioci: Entitetska ministarstva pravde u koordinaciji sa entitetskim ministarstvima socijalne zatite/skrbi; Ministarstvo obrazovanja; KPZ; Centri za socijalni rad u mjestima prebivalita maloljetnika; NVO i sportska udruenja, izviai i sl.

28

Period sprovoenja aktivnosti: Odmah i kontinuirano Potrebni resursi: Dodatna finansijska sredstva za CSR i za anagaovanje NVO; Postojei ljudski resursi. Praenje: Ministarstva pravde u RS i FBiH; CSR mora imati zakonsku obavezu za stalni obilazak maloljetnika. Indikatori: Sporazumi/memorandumi; Individualni planovi rada; Zakonski regulisana obaveza centara za socijalni rad za stalnim praenjem maloljetnika tokom trajanja kazne zatvora. Prioritet: Visoki Komentar Individualizirana postpenalna zatita; Podrka lokalne zajednice; Potrebna saradnja sa zavodom za zapoljavanje u smislu izrade programa koji bi poslodavcima obezbjeivali stimulaciju za zapoljavanje marginalizovanih grupa mladih; Potrebna pomo centrima za socijalni rad u praenju integracije mladih u drutvenu zajednicu; Potrebno je omoguiti besplatnu prekvalifikaciju zainteresovanih mladih.

29

5.4

PREVENCIJA STRATEKI CILJEVI I PLAN AKTIVNOSTI

Strateki cilj: Obezbijediti sprovoenje aktivnosti usmjerenih na promociju prevencije uz paralelno donoenje Programa prevencije maloljetnikog prestupnitva za BiH, koji bi predstavljao okvir za rad na prevenciji na entitetskim, kantonalnim i optinskim nivoima.

Aktivnosti: 1. Pokrenuti edukacione seminare, javne debate, okrugle stolove, strune rasprave u okviru institucija krivinog pravosua20 te u krugovima socijalnih radnika, psihologa, pedagoga, prosvjetnih i zdravstvenih radnika i drugih osoba koje se bave zatitom i odgojem maloljetnika ili suzbijanjem maloljetnikog prestupnitva, kako bi se uticalo na sveobuhvatnije razumijevanje problema maloljetnikog prestupnitva i mogue oblike preventivnog djelovanja. Predstaviti modele preventivnih aktivnosti razvijene u svijetu na konceptu rizini/zatitni faktori, kao i primjere dravnih programa prevencije. Nosioci: (Za sve nosioce vidjeti Komentar br 1.) Dravni nivo: Ministarstvo sigurnosti BiH; Ministarstvo civilnih poslova BiH; Vijee za djecu BiH; Mediji; Koordinaciono tijelo (prati, usmjerava, povezuje). Entitetski nivo: Entitetska ministarstva socijalne zatite/skrbi; Entitetska ministarstva obrazovanja; Entitetska i kantonalna ministarstva unutranjih poslova; Mediji. Lokalni nivo: Optinske/gradske slube za drutvene djelatnosti (FBiH, RS, Brko Distrikt); NVO sektor. Period sprovoenja aktivnosti: Otpoeti sa aktivnostima u roku od 3 mjeseca nakon usvajanja Strategije. Potrebni resursi: Eksperti iz ove oblasti; Primjeri dobre prakse (Velika Britanija, Holandija, Hrvatska, Slovenija, Srbija i Crna Gora, itd.); Potrebna finansijska sredstva; Normativi; Meunarodni standardi (UN Smjernice o prevenciji maloljetnikog prestupnitva-Rijadske smjernice). Praenje: Koordinaciono tijelo za sprovoenje Akcionog plana; Potrebno odrediti koje e entitetsko ministarstvo biti zadueno za praenje na entitetskom nivou do formiranja Vijea za djecu na entitetskom nivou (vidjeti Komentar 3); Tim za prevenciju na lokalnom nivou (vidjeti Komentar br. 2). Indikatori: Broj sprovedenih edukativnih aktivnosti; Broj uesnika u aktivnostima; Nivo meusektorske koordinacije u organizovanju i sprovoenju aktivnosti; Medijska pokrivenost. Prioritet: Visoki

20

Institucije/organi krivinog pravosua su policija, tuilatvo, sudovi i ustanove i slube za izvrenje krivinih sankcija. 30

Komentar: 1. Navedeni nosioci trebaju sprovoditi ove aktivnosti na svim nivoima u meusektorskoj koordinaciji (pravosue/ unutranji poslovi/socijalna zatita/zdravstvo i obrazovanje. 2. Na nivou pojedinanih optina moe se formirati optinski Tim za prevenciju koji e biti zaduen za edukaciju zaposlenih u kolama, policiji, centrima za socijalni rad, zdravstvenim ustanovama. 3. Ukoliko doe do najavljenog formiranja Vijea za djecu u entitetima, neophodno bi bilo ukljuiti ih u ovu aktivnost u okviru njihovog zadatka zatite prava djece. 4. Ukljuiti medije, posebno elektronske, u edukaciju i praenje ovih aktivnosti. 2. Donijeti Program prevencije maloljetnikog prestupnitva za BIH. Program prevencije maloljetnikog prestupnitva (Program) trebao bi predvidjeti: ovlatenja i odgovornosti na dravnom (praenje i generalno usmjeravanje), entitetskim, kantonalnim (istraivanje, kreiranje, finansiranje, koordinacija i praenje) i lokalnim nivoima (kreiranje, implementacija, finansiranje, istraivanje, obavjetavanje i praenje); mehanizme koordinacije; dugorono finansiranje preventivnih programa kroz lociranje budeta, sa posebnim naglaskom na budete gradova/optina; projekte i mjere koji sadre aktivnosti, imajui u vidu sva tri nivoa prevencije (primarna, sekundarna i tercijarna prevencija); ulogu i odgovornost obrazovnog sistema, sistema socijalnog staranja, te sistema unutranjih poslova i javnog informisanja, kao kljunih faktora u prevenciji maloljetnikog prestupnitva; naine na koje e se miljenja djece i roditelja uti, uvaiti i ugraditi edukaciju osoblja koje radi sa djecom i mladima; permanentno obavjetavanje javnosti o preduzetim mjerama i rezultatima, ali i kontakt sa nadlenom komisijom za komunikacije. Nosioci Za definisanje procesa donoenja Programa, koncepta Programa i donoenje nacrta dokumenta: Ministarstvo sigurnosti BiH, u koordinaciji sa Ministarsvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, Vijeem za djecu BiH i Nevladinim organizacijama Uz aktivno uee u osmiljavanju koncepta Programa i stvaranja finalnog dokumenta: Entitetska ministarstva obrazovanja, enititetska ministarstva socijalne politike i zatite, enititetska ministarstva pravde i entitetska ministarstva unutranjih poslova; Relevantne institucije Distrikta Brko; Ombudsmeni u FBiH i RS; Optinske/gradske slube za drutvene djelatnosti iz veih gradova u BiH; Nevladine organizacije. Period sprovoenja aktivnosti: Nakon usvajanja Strategije zapoeti proces donoenja programa i zavriti ga do kraja 2006. godine. Potrebni resursi: Finansijska sredstva koja treba da se izdvoje za angaovanje strunjaka i sastanke za koncipiranje Programa; Primjeri dobre prakse u Evropi; Meunarodni standardi: UN Smjernice o prevenciji maloljetnikog prestupnitva - Rijadske smjernice, Preporuke Evropske Komisije; Fakulteti i NVO koji su sprovodili/sprovode aktivnosti prevencije. Praenje: Koordinaciono tijelo

31

Indikatori: Program je donesen; Broj odranih sastanaka; Broj ukljuenih strunjaka; Nivo usklaenosti Programa sa meunarodnim standardima za prevenciju maloljetnikog prestupnitva. Prioritet: Visoki Komentar: Alocirati sredstva na dravnom nivou za angaovanje eksperata, sastanke, medijsku prezentaciju. 3. Ne ekajui donoenje Programa prevencije, iz postojeih sredstava i sa postojeim ljudskim kapacitetima razvijati programe posebne prevencije u zajednici (lokalni nivo), vodei rauna da se radi o dugoronim projektima koji: imaju u fokusu djecu pod rizikom kao i rizine faktore kojima su ona izloena, ublaavaju ili eliminiu faktore rizika i podstiu faktore zatite; predviaju bliske kontake sa porodicom; predviaju konsultacije sa djecom kada se osmiljavaju aktivnosti; su odrivi u dugom vremenskom roku; koriste postojee institucije i organizacije, prije svega kole, centre za socijalni rad, centre za mentalno zdravlje, policiju, omladinske i sportske klubove i NVO kao partnere za sprovoenje konkretnih aktivnosti sa djecom; koriste potencijal studenata fakulteta za socijalni rad, psihologiju i pedagogiju; promoviu volontarizam; moraju ukljuivati medije. Nosioci: Entitetska ministarstva obrazovanja, Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko; Prosvjetno-pedagoki zavodi; Osnovne i srednje kole; Kantonalni i optinski centri za socijalni rad (koordinacija); Optinski/gradski sektor za drutvenu djelatnost; CJB (pruanje informacija); Fakultet za socijalni rad Banja Luka, Fakultet politikih nauka - Odsjek za socijalni rad Sarajevo, Filozofski fakultet Odsjek za socijalni rad Tuzla; Nevladine organizacije. Period sprovoenja aktivnosti: Odmah Potrebni resursi: Sredstva iz optinskih budeta za posebne programe, usmjerena ka CSR kao koordinatorima aktivnosti; Razvijeni projekti u Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori; BiH eksperti i fakulteti; Postojea porodina savjetovalita; NVO sektor. Praenje: Tim za prevenciju na lokalnom nivou (vidjeti Komentar br. 1); Centri za socijalni rad i kole sa optinskim/gradskim sektorima za drutvenu djelatnost. Indikatori: Broj razvijenih projekata; Broj obuhvaene djece; Ukljuenost studenata i volontera; Samoodrivost projekata. Prioritet: Visoki

32

Komentar: 1. Mogu se formirati Timovi za prevenciju na lokalnom nivou; 2. Ministarstva obrazovanja daju saglasnost za sprovedbu aktivnosti po kolama; 3. Obavezna saradnja policije i CSR (policajac-edukator u koli); 4. Direktan preventivni rad sa djecom koja su pod rizikom da dou u sukob sa zakonom pokazuje najbolje efekte sa djecom osnovno-kolskog uzrasta; 5. Obavezna izrada posebnih programa; 6. Ukljuivanje savjeta roditelja u kolama. 4. Interventno razvijati projekte za rad sa djecom ispod 14 godina (krivino neodgovorni), koja su pod rizikom da dou u sukob sa zakonom, a koji bi se sprovodili u osnovnim kolama u koordinaciji sa centrima za socijalni rad. Ovakvi dugorono zacrtani projekti ukljuivali bi djecu pod rizikom gdje bi procjenu drutveno-neprihvatljivog ponaanja i potrebe pomoi djetetu da se nosi sa rizinim faktorima na zadovoljavajui nain po dijete i sredinu, donosili strunjaci koji rade sa djecom (uitelji, nastavnici, pedagozi, socijalni radnici, psiholozi). Potrebno bi bilo omoguiti ukljuenje studenata sa fakulteta, volontera i nevladinih organizacija koje sprovode programe sa djecom. Lokalne vlasti bi obezbjeivale sredstva za, u velikoj mjeri, odrive programe koji se naslanjaju na ve postojee institucije, uz mjeoviti nadzor kola i centara za socijalni rad i vlasti na optinskom i kantonalnom nivou. Nosioci: Entitetska ministarstva obrazovanja i Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko; Prosvjetno-pedagoki zavodi; Osnovne kole; Kantonalni i optinski centri za socijalni rad; Vrnjaka grupa u implementaciji; NVO sektor; Kulturna i sportska drutva i mjesne zajednice. Period sprovoenja aktivnosti: Odmah poslije usvajanja Programa prevencije. Kontinuirani dugoroni proces. Potrebni resursi: Finansijska sredstva u optinama (kantonima za kantonalne centre za socijalni rad) i ministarstvima obrazovanja; Primjeri dobre prakse; Eksperti; Mediji kroz izdvajanje prostora i vremena za promociju preventivnih aktivnosti; Zavod za zapoljavanje; Studenti sa fakulteta za socijalni rad, psihologiju i pedagogiju. Praenje: Tim za prevenciju na lokalnom nivou, tamo gdje se formira; Entitetska ministarstva obrazovanja i vei centri za socijalni rad. Indikatori: Broj razvijenih projekata sa djecom do 14 godina u kolama; Broj kola, uenika, volontera i strunjaka ukljuenih u aktivnosti; Poboljan uspjeh uenika ukljuenih u aktivnosti; Smanjen broj izostanaka sa nastave uenika ukljuenih u aktivnosti. Prioritet: Visoki Komentar: 1. Obavijestiti medije o sprovedbi aktivnosti; 2. Da se volontarizam nezaposlenim licima rauna kao iskustvo potrebno pri polaganju strunih ispita (prijedlog zakonodavcu); 3. Pri kreiranju budeta kola predvidjeti sredstava za ovu namjenu.

33

5. Unutar sistema obrazovanja potrebno je za uenike osnovnih i srednjih kola organizovati preventivne aktivnosti: radionice nenasilnog rjeavanja konflikata; pomo u uenju kroz potvrene odrive modele gdje pomo pruaju studenti fakulteta/nezaposleni kvalifikovani kadar uz nadzor kole i centara za socijani rad u sklopu vaspitne mjere koja se sprovodi za mlae poinioce krivinih djela; savjetodavni rad sa uenicima koji pokazuju probleme u uenju ili izbjegavaju nastavu; pomo vrnjaka ('peer' edukatori) u savladavanju kolskih zadataka, ali i socijalizaciji; edukacija uenika o odgovornom roditeljstvu. Nosioci: Entitetska ministarstva obrazovanja, Odjeljenje za obrazovanje Brko Distrikta; Prosvjetno-pedagoki zavodi; Osnovne i srednje kole Fakulteti socijalnog rada, pedagoke akademije (upuuju studente zavrnih godina da pruaju pomo u uenju u okviru prakse); NVO sektor; Uspjeni kulturni i sportski radnici. Period sprovoenja aktivnosti: Odmah nakon usvajanja Strategije. Potrebni resursi: Finansijska sredstva za angaovanje NVO; Primjeri slinih projekata u BiH koji su se sprovodili/sprovode; Studenti sa fakulteta, uenici, nastavnici. Praenje: Entitetska ministarstva obrazovanja, Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko; Tim za prevenciju na lokalnom nivou, tamo gdje je formiran. Indikatori: Broj ukljuenih uenika; Broj aktivnosti po kolama. Prioritet: Visoki Komentar: Ako se formiraju Vijea za djecu na nivou entiteta, potrebno je da ona budu ukljuena u koncipiranje i praenje ove aktivnosti. 6. Unutar kolskog programa, odrati predavanja za uenike, njihove roditelje i nastavnike o pojmu krivine odgovornosti, osnovama krivinog zakonodavstva, pravima i obavezama maloljetnika kada se nakon poinjenog krivinog djela nae u pravosudnom sistemu. Izraditi pratei informativni dokument - pratea aktivnost. Nosioci: Entitetska ministarstva pravde, Pravosudna komisija DB (kroz angaovanje sudija da odre predavanja po kolama i koncipiraju informativni materijal); Kantonalni i optinski centri za socijalni rad (u tim za predavanja po kolama angauju i socijalnog radnika); U koordinaciji sa: Entitetska ministarstva obrazovanja, Odjeljenje za obrazovanje DB i Prosvjetno-pedagoki zavodi (daju saglasnost da se predavanja odre unutar asova razredne nastave); Nadleno Ministarstvo unutranjih poslova u oba entiteta/DB. Nevladine organizacije. Period sprovoenja aktivnosti: Odmah.

34

Potrebni resursi: Finansijska sredstva u entitetskim ministarstvima pravde i ministarstvima obrazovanja za tampanje informativnog materijala (letka); Informativni materijal i sline aktivnosti koje su sprovodile NVO; MUP Kantona Sarajevo sa iskustvom iz dosadanjih slinih projekata. Praenje: Ministarstva pravde na entitetskom nivou; Ministarstva obrazovanja na entitetskom nivou; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Broj asova razredne nastave unutar kojih su odrana predavanja; Broj napravljenog i po kolama distribuiranog materijala; Postojanje evaluacionih lista; Izvjetaj o evaluaciji. Prioritet: Visoki Komentar: 1. Poto je planirano da se aktivnosti odvijaju po kolama, potrebno je da evaluaciju urade PPZ-i i da izvjetaje dostave resornom ministarstvu i ministarstvu pravde. 2. Razmotriti mogunost popunjavanja strunog tima kole (npr. zapoljavanja socijalnog radnika) u skladu sa zakonima o osnovnoj i srednjoj koli. 7. Razvijati programe koji su usmjereni na roditelje i koji podstiu uenje roditelja o njihovoj ulozi i obavezama u pogledu razvoja djece i brige o djeci. Nosioci: PPZ (da daju obavezu kolama kroz Vijea roditelja i roditeljske sastanke); NVO sektor za sprovoenje aktivnosti; Slube za drutvenu djelatnost optina; Porodina savjetovalita. Period sprovoenja aktivnosti: Nakon usvajanja Strategije raditi kontinuirano. Potrebni resursi: Finansijska sredstva za angaovanje NVO; Iskustva porodinih savjetovalita; Literatura o odgovornom roditeljstvu. Praenje: Tim za prevenciju, tamo gdje je formiran na lokalnom nivou; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Broj razvijenih projekata; Broj ukljuenih roditelja; Stepen zainteresovanosti roditelja procijenjen kroz evaluaciju. Prioritet: Visoki Komentar: 1. Anagaovati Vijea roditelja i Vijea kola i roditelja, te udruenje za saradnju roditelja i kola u BiH; 2. Rezultate eveluacije vratiti na vijea roditelja; 3. Informisati medije; 4. Ukoliko ne postoje porodina savjetovalita, potrebno ih je formirati.

35

8. Razvijati projekte podizanja informisanosti o tetnosti upotrebe droga, kao i projekte za pomo u odvikavanju od droga i drugih psihoaktivnih supstanci, za onu djecu i mlade koji su pod rizikom da dou u sukob sa zakonom, kao i za one koji su doli u sukob sa zakonom sa kojima se radi u okviru sprovoenja mjera pojaanog nadzora u centrima za socijalni rad. Nosioci: Za razvijanje projekata o podizanju informisanosti: Ministarstva socijalne zatite/skrbi u RS i FBiH; Ministarstva zdravlja u RS i FBiH; Centri za socijalni rad. Centri za mentalno zdravlje; Porodina savjetovalita; NVO; kole, udruenja graana za borbu protiv droga i mediji. Za sprovoenje direktnog rada sa mladima: Centri za socijalni rad; Centri za mentalno zdravlje, gdje postoje; Gradski/optinski sektor za drutvenu djelatnost; Porodina savjetovalita; NVO. Period sprovoenja aktivnosti: Odmah po usvajanju Strategije. Potrebni resursi: Finansijska sredstva kod nosioca; Postojei programi; u NVO; Eksperti; Komune. Praenje: Tim za prevenciju na lokalnom nivou, gdje je formiran; Ministarstva socijalne zatite. Indikatori: Broj projekata sproveden; Broj mladih prema kojima se sprovodi mjera pojaanog nadzora ukljuenih u programe odvikavanja; Broj strunjaka ukljuenih u izradu programa; Broj NVO i komuna ukljuenih u ovu aktivnost. Prioritet: Visoki Komentar: 1. Dio uputstava e proistei iz Strategije za borbu protiv zloupotrebe droga, koja je u fazi donoenja na dravnom nivou. 2. Realizovanje tematskih emisija na svim medijima (maloljetnika delikvencija, borba protiv droge).

36

5.5.

PRIMJENA KRIVINOG ZAKONODAVSTVA ZA MALOLJETNIKE U PRAKSI STRATEKI CILJEVI I PLAN AKTIVNOSTI

Strateki cilj: Ostvariti veu zatitu prava maloljetnih prestupnika i podii kvalitet prakse kroz poveanje specijalizacije za rad sa mladima, poboljanje uslova rada i vei stepen koordinacije slubi policije, sudova, tuilatava, advokata i centara za socijalni rad. Aktivnosti: 1. Sprovoditi aktivnosti strunog usavravanja i specijalizacije za rad sa djecom i mladima u sukobu sa zakonom slubenika policije, pravosua (ukljuujui advokate), socijalnog, zdravstvenog i obrazovnog sektora. Posebno poveati nivo specijalizacije za rad sa djecom rtvama poinjenog krivinog djela, a posebno seksualnog nasilja. (vidjeti Komentar 1) . Nosioci Ministarstva unutranjih poslova FBiH, RS, te ista kantonalna ministarstva; Ministarstva pravde u FBiH i RS, u saradnji sa centrima za edukaciju sudija i tuilaca; Ministarstva socijalne zatite u FBiH; Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS; Ministarstvo zdravlja FBiH; Ministarstva obrazovanja u FBiH i RS (za sva ministarstva vidjeti Komentar 2); Fakulteti u veim gradovima (Policijske akademije u FBiH i RS, Visoka kola za policiju RS, fakulteti socijalnog rada, pravni fakulteti). Period sprovoenja aktivnosti: Od kraja 2006 godine nadalje (ranije ukoliko postoje sredstva kod nosilaca jer su svi budetski korisnici). Potrebni resursi (ljudski i finansijski) Sredstva u budetima nosilaca aktivnosti; Do sada edukovani strunjaci, NVO sa iskustvom davanja edukacije u ovoj oblasti; Literatura, prirunici za treninge; Novi treneri iz postojeih institucija (vidjeti Komentar 3). Praenje: Koordinaciono tijelo Indikatori: Broj odranih edukacija po sektorima; Broj edukovanih slubenika; Izvjetaji sa treninga; Povean nivo specijalizacije; Broj novih trenera. Prioritet: Visoki Komentar: 1. Novi Zakon o maloljetnim poiniocima krivinih djela sadri nove odredbe o maloljetnicima rtvama krivinih djela; 2. Predaktivnost: sektorska ministarstva trebaju naloiti institucijama policije, sudovima i tuilatvima, centrima za socijalni rad i kolama da kroz interne akte/pravilnike odrede obavezu strunog usavravanja; 3. Edukacije treba tako planirati da se odreen broj slubenika iz pomenutih institucija edukuje za budue trenere, te na taj nain ostvari samoodrivost.

37

2. Internim normativnim aktima u organima unutranjih poslova i centrima za socijalni rad, formirati posebne strune timove koji bi radili sa maloljetnicima u sukobu sa zakonom (ili pod rizikom da dou u sukob sa zakonom), u skladu sa meunarodnim standardima. U veim policijskim stanicama zaposliti psihologa i socijalnog radnika kao lanove tima. Nosioci: Ministarstva unutranjih poslova u FBiH i RS, kao i kantonalna ministarstva unutranjih poslova; Ministarstva socijalne zatite RS i FBiH (sa preporukama za formiranje timova); Odjeljenje za zdravlje i ostale usluge Distrikta Brko; Kantonalni i optinski centri za socijalni rad; Kantonalni i optinski organi koji finansiraju centre za socijalni rad. Period sprovoenja aktivnosti: Od kraja 2006 godine nadalje, zbog budetskih sredstava. Potrebni resursi (ljudski i materijalni): Sredstva u budetima nosilaca za nova radna mjesta, ako se preraspodjelom radnih mjesta postojeih slubenika ne mogu stvoriti timovi. Praenje: Nosioci; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Broj novoformiranih timova u CJB i kantonalnim MUP-ovima; Broj novoformiranih timova u kantonalnim i veim optinskim centrima za socijalni rad; Broj novozaposlenih psihologa; Izvjetaji sadre vie strunih aspekata. Prioritet: Visoki Komentar 1. Omoguiti manjim centrima za socijalni rad i policijskim stanicama da koriste usluge timova iz veih centara; 2. Psiholozi mogu raditi kao policijski inspektori za maloljetnike (primjer CJB Banja Luka i Zenica). 3. Zaposliti u tuilatvima i veim prvostepenim sudovima (osnovnim, odnosno opinskim) strune saradnike/lica sa zanimanjem psihologa/socijalnog radnika/defektologa, koji bi pruali pomo tuiocima i sudijama kod procjene linosti maloljetnika i odabira adekvatne krivine sankcije, kao i praenja izvrenja krivine sankcije. Nosioci Ministarstva pravde RS i FBiH i Pravosudna komisija Distrikta Brko; Tuilatva i vei prvostepeni sudovi; Visoko sudsko i tuilako vijee. Period sprovoenja aktivnosti: Od 2007. Potrebni resursi: Dodatna sredstva u budetima ministarstava pravde u FBiH i RS za novozaposlene; Iskustva iz drugih zemalja, naroito Hrvatske. Praenje: Ministarstva pravde FBiH i RS; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Broj novozaposlenih strunih saradnika/lica; Stepen ukljuenosti strunih saradnika/lica u predlaganje krivine sankcije; Vei broj izreenih vaspitnih/odgojnih preporuka i posebnih obaveza uz mjeru pojaanog nadzora.

38

Prioritet: Visoki Komentar 1. Ministarstva pravde trebaju konsultovati vee sudove i tuilatva o profilu strunog lica; 2. Ministarstva pravde trebaju procijeniti koliki broj strunih lica je neophodan. 4. Osigurati superviziju i strunu pomo vaspitaima i straarima u zavodskim ustanovama u cilju spreavanja sindroma sagorijevanja. Nosioci: Zavodske ustanove u entitetima; Ministarstva pavde u FBiH i RS. Period sprovoenja aktivnosti: Poeti odmah nakon usvajanja Strategije, te sprovoditi kontinuirano. Potrebni resursi Dodatna neophodna sredstva u budetima zavodskih ustanova/ministarstava pravde za angaovanje strunjaka; Edukovani psiholozi i socijalni radnici iz zajednice; NVO sa iskustvom sprovoenja programa supervizije i stres menadmenta; Meunarodni standardi: Pravila UN o zatiti maloljetnika lienih slobode; Iskustva drugih zemalja, literatura. Praenje: Ministarstva pravde; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Ustanovljeni instrumenti procjene sagorijevanja slubenika u zavodskim ustanovama; Broj edukacija za vaspitae i straare; Broj sprovedenih supervizija. Prioritet: Visoki Komentar Menadment u zavodskim ustanovama treba napraviti plan reagovanja na sagorijevanje najugroenijih slubenika. 5. Izraditi informativne materijale (broure, postere) o osnovama krivinog zakonodavstva i pravima i obavezama maloljetnika u sukobu sa zakonom, u skladu sa domaim zakonima i meunarodnim standardima. Obezbijediti obavezno davanje informativnog materijala maloljetnicima i roditeljima u policiji, tuilatvu i sudu. Nosioci Ministarstvo sigurnosti BiH kao glavni nosilac; Ministarstva pravde u FBiH i RS, Pravosudna komisija Distrikta Brko i ministarstva unutranjih poslova FBiH i RS - za distribuciju informativnog materijala; NVO u BiH. Period sprovoenja aktivnosti: 2007. Potrebni resursi: Finansijska sredstva za informativni materijal; Praktiari (sudije, tuioci, policija, centri za socijalni rad) za prijedlog sadraja informativnog materijala; NVO koje su radile sline materijale (Save the Children UK, OSCE,USAID/JSDP, ABA CEELI); Do sada za istu svrhu razvijeni informativni materijali.

39

Praenje: Ministarstvo sigurnosti; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Broj tampanog materijala distribuiran po sudovima, tuilatvima i policijskim stanicama; Broj upotrijebljenog/uruenog informativnog materijala. Prioritet: Visoki Komentar 1. Planirati sredstva u Ministarstvu sigurnosti BiH u budetu za 2007. godinu; 2. Za izradu informativnog materijala moe se angaovati domaa NVO koja e konsultovati i maloljetnike, da bi se obezbijedila razumljivost materijala. 6. Obezbijediti opremljenost (kompjuterska oprema, kancelarijski namjetaj, pritvorske jedinice) svih slubi za rad sa mladima, a posebno policije, sudova i centara za socijalni rad. Nosioci Ministarstva pravde RS i FBiH, ministarstva unutranjih poslova u RS, FBiH i kantonima FBiH, ministarstva socijalne zatite u FBiH i RS; Visoko sudsko i tuilako vijee; Kantonalne i optinske vlasti koje finansiraju centre za socijalni rad. Period sprovoenja aktivnosti: Od 2007. nadalje Potrebni resursi: Finansijska sredstva za ureenje prostorija, audio opremu, kompjutersku opremu i obezbjeenje uslova za uvanje DNK materijala/rezultata analize. Praenje: Resorna ministarstva identifikovana kao nosioci aktivnosti; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Broj ureenih prostorija za rad sa maloljetnicima; Broj sudnica opremljenih sa obaveznom audio opremom; Povean broj raunara u svim institucijama; Stvoreni uslovi u veim centrima za uvanje rezultata DNK analize. Prioritet: Visoki Komentar 1. Pozvati se na procijenjeno stanje infrastrukture (Aktivnost br. 3, Strateki cilj - Zakonodavstvo) kod traenja sredstava; 2. Neophodno stvoriti zakonske uslove (podzakonska akta) u vezi procedura uvanja rezultata DNK analiza predaktivnost; 3. Postoji potreba za pravljenjem sistematizacije prema jedinstvenim standardima i normativima, te reorganizacija rada centara za socijalni rad takoe prema propisanim standardima i normativima u pogledu materijalnih, tehnikih, prostornih i strunih kapaciteta. 7. Kroz davanje sudu redovnih i kvalitetnih izvjetaja od strane centara za socijalni rad i vaspitnih/odgojnih ustanova o sprovoenju vaspitnih/odgojnih mjera koje je izrekao sud, poveati kvalitet nadzora sudova nad izvrenjem vaspitnih/odgojnih mjera. Nosioci Centri za socijalni rad koji sprovode mjere pojaanog nadzora i ustanove koje sprovode vaspitne/odgojne mjere zavodskog tipa (VP Dom Banja Luka, Vaspitni dom Sarajevo); Ministarstva socijalne zatite u FBiH i RS (za superviziju centara), Odsjek za zdravlje i ostale usluge Distrikta Brko;

40

Sudije koje su izrekli vaspitnu/odgojnu mjeru. Period sprovoenja aktivnosti: Odmah nakon usvajanja Strategije. Potrebni resursi: Postojei ljudski resursi u institucijama identifikovani kao nosioci. Praenje: Ministarstva socijalne zatite u FBIH i RS, Odjeljenje za zdravlje i ostale usluge Distrikta Brko, predsjednici sudova; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Povean broj izvjetaja o sprovoenju vaspitnih/odgojnih mjera; Povean broj revidiranih (tj. obustavljenih ili zamijenjenih sa lakom mjerom) izreenih vaspitnih/odgojnih mjera. Prioritet: Visoki Komentar: Zakon daje mogunost sudijama da, kada se u sprovoenju vaspitne/odgojne mjere pokazuju dobri rezlutati rehabilitacije maloljetnika, ve izreenu mjeru obustavi ili zamijeni lakom. 8. Pilotirati sprovoenje posebnih obaveza uz izreene vaspitne/odgojne mjere i, u koordinaciji sudova i centara za socijalni rad, procijeniti efekte i prepreke sprovoenju. Nosioci Kantonalne i optinske vlasti koje finansiraju pomenute centre za socijalni rad; Ministarstva za socijalnu zatitu u FBiH i RS, ukljueni u nadzor i evaluaciju pilot projekata; NVO, Fakulteti za socijalni rad u Banjaluci, Sarajevu, Tuzli, savjetovalita, sportski klubovi. Za sprovoenje pilot projekata: Kantonalni centar za socijalni rad, Sarajevo; Kantonalni centar za socijalni rad, Tuzla; Centar za socijalni rad Trebinje; Centar za socijalni rad Banja Luka. Period sprovoenja aktivnosti: Od 2007. Potrebni resursi Finansijska sredstva potrebna za finansiranje pilot projekata; NVO i ustanove u zajednici; Studenti, volonteri. Praenje: Praenje od strane timova koji e ukljuiti: sudije, predstavnike centara za socijalni rad, optinskih vlasti, roditelja; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Razvijena 4 pilot projekta; Evaluacija uraena; Povean broj izreenih posebnih obaveza uz vaspitne/odgojne mjere. Prioritet: Visoki Komentar: Po potrebi potraiti dodatna donatorska sredstva.

41

9. Unutar policije, sudova, tuilatava i centara za socijalni rad, donijeti pravilnike o obavezi voenja jedinstvene evidencije o krivinim djelima i prekrajima za maloljetnike. Obezbijediti priliv evidencija u resorna ministarstva pravde, unutranjih poslova i socijalnog staranja. Ova aktivnost je predaktivnost izrade jedinstvene baze podataka o maloljetnim poiniocima krivinih djela, Aktivnost br. 5, Strateki cilj Zakonodavstvo. Nosioci: Prvostepeni i drugostepeni sudovi u FBiH i RS, tuilatva u FBIH i RS, centri za socijalni rad, zavodske ustanove; Ministarstva pravde, unutranjih poslova i socijalne zatite u FBiH, RS i analogne institucije u Distriktu Brko. Period sprovoenja aktivnosti: Odmah po usvajanju Strategije. Potrebni resursi U postojeim institucijama koje su identifikovane kao nosioci aktivnosti; Primjeri dobre prakse (Hrvatska, Slovenija); Strunjaci praktiari za definisanje podataka koji e se prikupljati. Praenje: Resorna ministarstva; Ministarstvo sigurnosti BiH; Koordinaciono tijelo. Indikatori: Ustanovljene evidencije dostavljene resornim ministarstvima; Evidencije i podaci dostupni javnosti. Prioritet: Visoki Komentar: Podaci koji e se prikupljati moraju biti uporedivi; Sredstva traiti unutar reforme statistikih zavoda i ustanovljavanja Zavoda za statistiku BiH; Ako se pokae potrebnim, formirati meuresorni tim za definisanje vrste podataka.

42

Aneks 1:

SADANJE STANJE U OBLASTI MALOLJETNIKOG PRAVOSUA21

Sadanje stanje u oblasti maloljetnikog prestupnitva treba sagledati sa stanovita postojeih rjeenja, postojeih aktera i osnovnih obiljeja same pojave krenja zakona. Postojea rjeenja ogledaju se u sadanjem zakonodavnom okviru i praksi koja se provodi, dok su u domenu aktera prisutni zakonodavci, dravne institucije koje provode praksu, obrazovne institucije za osoblje koje radi u ovoj oblasti, dravne organizacije koje se bave zatitom ljudskih prava, lokalne vlasti i nevladin sektor. Djeca u sukobu sa zakonom su centralni akteri, ali su karakteristike grupacije djece koja su u riziku ili su dola u sukob sa zakonom ovdje prikazane uz karakteristike same pojave prestupnitva. 1.1 Zakonodavni okvir

U Bosni i Hercegovini, kako u entitetima tako i na nivou drave, jo uvijek ne postoji jedinstveni zakon koji u potpunosti regulie oblast maloljetnikog prestupnitva, iako je u januaru 2005. sainjen takav nacrt zakona koji je usklaen sa meunarodnim standardima.22 Primjenjuju se posebne odredbe optih zakonskih propisa koje se nalaze u entitetskim zakonima o krivinom postupku, krivinim zakonima, zakonima o izvrenju krivinih sankcija, zakonima o socijalnoj zatiti, kao i zakonima o unutranjim poslovima. Zakoni o krivinom postupku i krivini zakoni u Federaciji BiH i Republici Srpskoj su usklaeni meusobno, ali i sa istim zakonima na nivou BiH. Krivino zakonodavstvo postavlja donju granicu krivine odgovornosti na nivo od 14 godina, te kao krivino odgovorna maloljetna lica razlikuje mlae (od 14 do 16 godina) i starije maloljetnike (16 do 18 godina). U Zakonu o krivinom postupku Republike Srpske23 kao i u Zakonu o krivinom postupku Federacije BiH24 donesenim 2003. godine, u posebnoj glavi zakona date su odredbe o postupku prema maloljetniku koje se primjenjuju prema licima koja su poinila krivino djelo, a starija su od 14 godina (to predstavlja i donju granicu krivine odgovornosti) odnosno koja su poinila krivino djelo kao maloljetnici (do 18 godine), a u vrijeme suenja nisu navrila 21 godinu. Na postupke u krivinom procesu koji nisu eksplicitno dati u ovoj glavi zakona, a primjenjuju se prema maloljetnicima, odnose se ostale odredbe ovog zakona, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ove glave. Relativno male izmjene u postupku prema maloljetnicima (a to se posebno odnosi na Federaciju BiH gdje je zakon ve jednom mijenjan u poslijeratnom periodu) kada se porede sa novinama koje su nastupile u procesnom zakonodavstvu kod punoljetnih izvrilaca, posljedica su sutinski neizmijenjenog koncepta maloljetnikog sudovanja prema kojemu, u maloljetnikim predmetima, sudija za maloljetnike i sudi i vodi pripremni postupak. Najveu novost predstavlja mogunost preusmjeravanja maloljetnika od daljnjeg formalnog krivinog procesa, koja je data kroz obavezu tuiocu i sudiji da, za krivina djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do tri godine, razmotri mogunost i opravdanost izricanja vaspitne preporuke kao alternative daljem sudskom postupku. Ostale vane novine25 i izmjene tiu se izmijenjenog sastava vijea
21 Ova ocjena sadanjeg stanja temelji se na nalazima studija: Mladi u sukobu sa zakonom u svjetlu aktualnih problema maloljetnikog krivinog pravosua u BiH, Fond otvoreno drutvo-SOROS i UNICEF, oktobar 2002. i Mladi u sukobu sa zakonom: Osvrt na praksu i zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini u odnosu na meunarodne standarde, Save the Children UK i UNICEF, juni 2003., kao i na identifikovanim problemima u maloljetnikom prestupnitvu u BiH koji su analizirani i potvreni na BiH Simpozijumu o maloljetnikom prestupnitvu u oktobru 2003. 22 Izrada nacrta zakona je finansijski potpomognuta od Fonda otvoreno drutvo BiH, a u njoj su uestvovali Jasmina Kosovi, sudija Kantonalnog suda u Sarajevu; dr Hajrija Sijeri-oli, vanredni profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu; i dr Miodrag Simovi, redovni profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci i sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. 23 Zakon o krivinom postupku, Glava XXVI, Slubeni glasnik Republike Srpske, 27.06.2003. 24 Zakon o krivinom postupku Federacije BiH, Glava XXVIII, 2003. 25 Vanije izmjene u oba entitetska zakona o krivinom postupku:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Obavezna odbrana bez obzira na vrstu krivinog djela. Roditelj, staralac, socijalni radnik, vjerski ispovjednik i branilac imaju pravo da ne svjedoe u postupku prema maloljetniku. Maloljetnik se poziva preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika. Ne moe se vriti audio i video snimanje postupka. Vijee za maloljetnike prvostepenog suda sada je sastavljeno od trojice sudija po pozivu i odluuje po albama protiv odluke sudije za maloljetnike. Na slian nain se i vijee sudija pri drugostepenom sudu sastoji od trojice sudija po pozivu. U skladu sa ukinutim institutom oteenog kao tuioca, regulisana je dunost tuioca da obavijesti organ starateljstva i oteenog da ne pokree postupak prema maloljetniku iz razloga cjelishodnosti. Sadanja odredba predvia ovlatenje sudije za maloljetnike da podatke o maloljetniku, u vezi njegove duevne razvijenosti i prilika u kojima ivi, prikupi odreeno struno lice (socijalni radnik, defektolog, psiholog) bez navoenja ranije odrednice ako ih ima u sudu. Vijee za maloljetnike sada kontrolie neophodnost mjere pritvora svakih deset dana. Pritvor se moe produiti samo iz zakonskih razloga, a trajanje pritvora je ogranieno na est mjeseci nakon podizanja prijedloga za pokretanje pripremnog postupka.

43

za maloljetnike, obavezne odbrane bez obzira na teinu poinjenog djela, izdravanje pritvora odvojeno od odraslih osoba i skraenje ukupno mogueg pritvora. Krivini zakoni u Federaciji BiH26 i u Republici Srpskoj27 u posebnoj glavi sadre odredbe o vaspitnim preporukama, mjerama i kaznama za maloljetnike. Druge odredbe oba zakona takoe se mogu primijeniti ako nisu u suprotnosti sa ovim posebnim odredbama. Osim uvoenja vaspitnih/odgojnih preporuka i izbacivanja vaspitne/odgojne mjere Sudski ukor iz Krivinog zakona Federacije BIH, nije bilo izmjena u sistemu krivinih sankcija za maloljetnike, kako u njihovoj vrsti i namjeni, tako ni u duini trajanja. Zakoni o izvrenju krivinih sankcija u oba entiteta nisu doneseni kao novi zakoni zajedno sa zakonima o krivinom postupku i krivinim zakonima. Oba zakona ne prate28 u potpunosti izmjene koje su nastupile donoenjem novih zakona o krivinom postupku i krivinih zakona. Proces izmjene ovih zakona je u toku, te se oekuje potpuna usklaenost. Zakon o socijalnoj zatiti Republike Srpske i izmjene Zakona o socijalnoj zatiti definiu ulogu organa starateljstva, odnosno centra za socijalni rad, u prikupljanju podataka u pripremnom postupku i radu sa maloljetnicima (ukljuujui i preventivni rad sa mlaima od 14 godina). U izmjenama Zakona o socijalnoj zatiti u Republici Srpskoj identifikuje se centar za socijalni rad kao nosilac aktivnosti u provoenju vaspitnih preporuka, to predstavlja novost i priliku da se sami centri organizuju za zapoinjanje ovih aktivnosti. U Federaciji BiH, Zakon o socijalnoj skrbi na isti nain definie poslove centra za socijalni rad iako na dva nivoa, kantonalnom i optinskom. Za sada nisu donesene dopune zakona niti podzakonski akti koji definiu provoenje vaspitnih/odgojnih preporuka. U zakonima o sudovima i sudskoj slubi u oba entiteta, pitanje nadlenosti sudije za maloljetnike definisano je odredbom da je nadlean sud tamo gdje je izvreno krivino djelo. Pored odredbi unutar entitetskih zakona o unutranjim poslovima gdje je definisana i preventivna uloga policije, prisutna su i odreena podzakonska akta, uputstva i procedure u oba entiteta u kojima se specifinije govori o radu policijskih organa sa maloljetnicima, posebno prilikom liavanja slobode. 1.2 Usaglaenost zakonodavstva u Bosni i Hercegovini sa meunarodnim standardima

Postojee ocjene stepena usaglaenosti zakonodavstva u oblasti maloljetnikog prestupnitva u BiH datiraju iz 2002. i 2003. godine, kako su date u dvije istraivake studije OSF/UNICEF-a i SC UK/UNICEFa. Prva studija ukazuje na generalno visok stepen usaglaenosti sa meunarodnim standardima, dok se studija Save the Children UK i UNICEF-a u jednom svom dijelu bavi analizom usaglaenosti iskljuivo krivinog zakonodavstva u BiH (Krivini zakon, Zakon o krivinom postupku i Zakon o izvrenju krivinih sankcija), u odnosu na pomenute standarde UN.

9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

26 27

Maloljetnik pritvor izdrava odvojeno od odraslih osoba (ne postoji ranija mogunost da se maloljetnik smjeta sa punoljetnom osobom ako usamljenje due traje ili ako punoljetno lice ne bi tetno uticalo na maloljetnika). Kod obustave postupka organ starateljstva je izgubio mogunost da inicira odluku vijea za maloljetnike da se preispita odluka o obustavi postupka. Rokovi o obavjetavanju predsjednika suda o predmetima koji nisu okonani, te o razlozima za to, skraeni su sa 30 na 15 dana. Kao posljedica ukidanja porote, na roitu za izricanje vaspitne mjere i glavnom pretresu sudi sudija za maloljetnike kao sudija pojedinac. Ukinuta je odredba da se na sjednici vijea moe odluiti da se odri glavni pretres, ali se na roitu moe donijeti odluka da se odri glavni pretres. Izmijenjen je dosadanji tok glavnog pretresa sa primjenom instituta anglosaksonskog prava, kao to su indirektno i unakrsno ispitivanje i drugo. Ostala je odredba o odluivanju na glavnom pretresu. Rok za izradu rjeenja odnosno presude identian je roku za izradu presude kao kod punoljetnih lica i iznosi 8 dana, a u sloenim stvarima 15 dana od dana objavljivanja odluke. Pravo na izjavljivanje albe proireno je sada i na vanbranog druga. Takoe na sjednicu vijea za maloljetnike na viem sudu sada se uvijek poziva i maloljetnik i branilac. Obaveza uprave ustanove u kojoj se izvrava vaspitna mjera prema maloljetniku da izvjetava sud o ponaanju maloljtenika sada je skraena na dva mjeseca u odnosu na prethodnih est.

Krivini zakon Federacije BiH, Glava X, Slubene novine FBiH, 29/07/2003. Krivini zakon Republike Srpske, Glava VI, Slubeni glasnik Republike Srpske, 25/06/2004. 28 Zakon o izvrenju krivinih sankcija jo uvijek sadri odredbu obavjetavanja ustanove koja provodi vaspitnu mjeru zavodskog karaktera o ponaanju maloljetnika sudu na svakih est mjeseci, dok novi zakoni o krivinom postupku odreuju za istu obavezu dva mjeseca. 44

Bazirajui se na toj studiji, a imajui u vidu izmjene koje su nastale u procesu donoenja novog Zakona o krivinom postupku i Krivinog zakona za BiH, kao i usklaivanje istih entitetskih zakona u oba BiH entiteta, u sadanjem trenutku treba razlikovati: 1. Zakonska rjeenja i institucionalni okvir usklaen sa meunarodnim standardima; 2. Postojea zakonska i institucionalna rjeenja koja zahtijevaju dodatna usklaivanja ili koja ne postoje, a predviena su meunarodnim standardima. Usklaena rjeenja: 1. Krivinopravne odredbe koje obezbjeuju human tretman maloljetnika i zatitu njegovih/njenih prava u postupku prema maloljetniku, kao to su odredbe o obazrivom postupanju, obaveznoj odbrani, mogunou da maloljetnik dobije prevodioca ukoliko ne poznaje jezik na kojem se vodi postupak, zabrani objavljivanja toka krivinog postupka, dunosti hitnog postupanja. 2. Izricanje pritvora samo u izuzetnim sluajevima, odredba o izdravanju pritvora odvojeno od punoljetnih lica, ograniavanje vremenskog trajanja pritvora. 3. Mogunost primjene naela oportuniteta, kao i mogunost preusmjeravanja koja je data sudiji i/ili tuiocu kroz izricanje odgojnih/vaspitnih preporuka za krivina djela za koje se predvia novana kazna ili kazna zatvora do tri godine. 4. Mogunost albe protiv presude kojom se izrie bilo koja vaspitna mjera ili kazna zatvora. 5. Mogunost izmjene izreene vaspitne mjere ili obustave. 6. Nepostojanje kazne dugotrajnog zatvora i smrtne kazne. Rjeenja koja ne postoje ili postojea rjeenja koja zahtijevaju reviziju i/ili izmjenu: 1. Uvoenje zakonske mogunosti preusmjeravanja od strane policije za laka krivina djela i prestupnike koji po prvi put kre zakon. 2. Uvoenje zakonskih mogunosti za angaovanje civilnog drutva u programima prevencije i kod provoenja izreenih mjera, a posebno vaspitnih/odgojnih preporuka i posebnih obaveza uz mjere pojaanog nadzora. 3. Jasno zakonsko definisanje da se zatvaranje maloljetnika koristi kao mjera posljednjeg izbora i uvoenje alternativa zatvaranju za odreena krivina djela. 4. Uvoenje mogunosti eksternog nadzora i kontrole izvrenja krivinih sankcija, kako onih koje se provode u institucijama, tako i onih koje bi se provodile u zajednici. 5. Uvoenje zakonske obaveze permanentne edukacije svog osoblja koje radi sa maloljetnim prestupnicima. 6. Jasnije zakonsko definisanje provoenja odgojnih/vaspitnih preporuka. 7. Proirenje obaveza provoenja preventivnih aktivnosti u svim relevantnim oblastima. 8. Redefinisanje trajanja zavodskih mjera i poboljanje odredbi za provoenje zavodskih mjera, kada su u pitanju djevojke i maloljetnici sa potekoama u razvoju. 9. Jasnije definisanje uslova nadzora maloljetnih pritvorenika od strane sudije za maloljetnike. 1.3 Institucionalni okvir i preovladavajua praksa Institucionalni okvir ovdje obuhvata glavne aktere koji provode praksu u oblasti maloljetnikog prestupnitva. Na nivou drave, odnosno zajednikih organa BiH pri Vijeu/Savjetu ministara BiH, Ministarstvo pravde BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH kao i Ministarstvo sigurnosti BiH, kroz svoje zakonski definisane djelatnosti, imaju ogranien dodir sa oblau maloljetnikog prestupnitva. Vijee za djecu BiH ustanovljeno je pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH kao tijelo koje prati provoenje prava djeteta iz Konvencije o pravima djeteta. Ne postoje druga tijela niti na dravnom niti na entitetskom nivou, pri jednom resoru niti meuresorna, koja se posebno bave pitanjima zatite djeteta u posebnim okolnostima kako to odreuje Konvencija o pravima djeteta, u koje spadaju i djeca u sukobu sa zakonom. Na nivou provoenja zakona i politike, ne moe se govoriti o ujednaenoj ili nekoj prosjenoj praksi u razliitim institucijama, bilo unutar entiteta, bilo na nivou BiH. U Federaciji BiH i Republici Srpskoj, kreiranje politike iji se efekti prenose i na oblast maloljetnikog prestupnitva su u domenu djelatnosti ministarstava unutranjih poslova, pravde, socijalne zatite i obrazovanja. Na nivou provoenja zakona i politike, ne moe se govoriti o ujednaenoj ili nekoj prosjenoj praksi u razliitim institucijama u entitetima gdje preovlauju slijedei modeli rada:

45

Unutranji poslovi Policijske uprave u Federaciji BiH, odnosno centri javne bezbjednosti i policijske stanice u RS, nemaju posebna odjeljenja za maloljetnike, sa izuzetkom takvog odjeljenja koje postoji u Sarajevu29. U CJB Banja Luka postoje dva krim-inspektora za rad sa maloljetnim prekrsiocima. Prema postojeim istraivanjima, u praksi se nastoje provoditi zakonske obaveze po kojima se nakon privoenja maloljetnika obavjetavaju roditelji i Centar za socijalni rad, kao i da se maloljetnici ne zadravaju due od 24 sata. Postoje indicije30 da je obavjetavanje maloljetnika od strane policije o pravu na branioca neredovno, mada su prijavljeni pozitivni pomaci i u vezi sa tim. Preventivni rad policije odvija se u najveoj mjeri unutar svakodnevnog posla, sa rijetkim specifinim preventivnim projektima novijeg datuma. Policijske akademije i visoke kole za policiju u okviru nastavnog plana posebno razrauju maloljetniko prestupnitvo kao zasebnu strunu oblast, kojom su obuhvaene odredbe u skladu sa potovanjem linosti maloljetnika, kao i znaaj prvog kontakta sa maloljetnicima, a postoje i primjeri organizovanja posebnih obuka na ovu temu.31 Institucije pravosua Budui da zakon ne predvia specijalizaciju sudija i tuilaca za maloljetnike u sukobu sa zakonom, u sudovima preovlauje praksa internog zaduenja referatom maloljetnikog prestupnitva posebnog sudije. Sa izmjenjenom ulogom tuioca, koji je prema novom zakonodavstvu centralna osoba za sve radnje u toku otkrivanja i gonjenja poinilaca krivinog djela, smanjena je mogunost specijalizacije tuilaca. U skladu sa novim krivinim zakonodavstvom, iako ne postoji eksplicitna obaveza zapoljavanja strunih saradnika (psihologa, socijalnog radnika, defektologa), predvia se njihova vea uloga i otvara mogunost da se struni saradnici zapoljavaju u veem broju nego ranije, kada se struni saradnici po pravilu nisu koristili za sluajeve maloljetnika. Iako zakon predvia hitnost u rjeavanju sluajeva maloljetnika, ova praksa se znaajno razlikuje od jednog do drugog suda. Kod odreivanja pritvora prije suenja, nastoje se u najveoj mjeri potovati odredbe zakona o dovoenju maloljetnika pred sudiju u roku od 24 sata nakon to ga je privela policija. Pritvor moe trajati od jedan do tri mjeseca. Broj odreenih pritvora varira, a procjenjuje se na jedan od deset sluajeva32. Problemi kod izdravanja pritvora vezani su za nepostojanje odgovarajuih prostorija za pritvorski smjetaj, loe uslove boravka u postojeim prostorijama i odsustvo svake obrazovne aktivnosti za maloljetnike dok su u pritvoru33. Kod izricanja mjera i kazne zatvora, praksa u sudovima u oba entiteta je vrlo slina. Unutar dijapazona postojeih mjera, jedan dio mjera se uopte ne izrie zbog nepostojanja infrastrukture (mjera upuivanja u disciplinski centar i mjere upuivanja u vaspitni odnosno vaspitno-popravni dom). Vaspitneodgojne preporuke koje oslikavaju moderne tendencije u radu sa maloljetnicima se po pravilu ne izriu, to se objanjava nepostojanjem podzakonskih akata koji bi regulisali proceduru izricanja i provoenja. Za laka krivina djela esto se izrie mjera Sudski ukor34. Za tea ili ponovljenja krivina djela sudije najee izriu mjere pojaanog nadzora roditelja ili pojaanog nadzora organa starateljstva35, gdje potonja mjera esto zamjenjuje mjeru upuivanja u vaspitnu ili vaspitno-popravnu ustanovu, praeno osjeanjem sudija da je bolje uspostaviti nadzor koji omoguuje ova mjera nego nikakav. Posebne obaveze uz mjere pojaanog nadzora predstavljaju veliku mogunost za razvoj alternativnih mjera u zajednici, no po pravilu se ne izriu. Kazna maloljetnikog zatvora izrie se srazmjerno rijetko36. Varira i praksa nadzora od strane suda nad provoenjem sudskih mjera. esto je miljenje da je u praksi rijetko suspendovanje ve izreenih mjera, zamjena ili prekid istih. Razlozi se mogu traiti kako u
U 2003. godini formirano je Odjeljenje za posebne namjene i poseban referat za maloljetniko prestupnitvo, i zaposlen inspektor koji radi iskljuivo na maloljetnikom prestupnitvu. Takoe, u svakoj PU na nivou Kantona Sarajevo odreene su kontakt osobe zaduene za ovu problematiku. 30 Nacrt izvjetaja Objedinjeni izvjetaj o pristupu pravdi, Bosna i Hercegovina, DFID, novembar 2004. 31 Mogunost data kroz Prirunik za obuku Rad policije sa djecom i mladima kojeg je 2005. god., u saradnji sa policijskim akademijama iz Banja Luke i Sarajeva objavio Save the Children UK, koristei iskustva istoimenog ciklusa treninga odranog za pripadnike policijskih snaga u BiH. 32 U Federaciji BiH u 2003. godini, od 292 osuena maloljetnika 25 je bilo smjeteno u pritvor prije suenja (Statistiki godinjak Federacije BiH za 2003.god.). 33 Izvjetaj Vladi Bosne i Hercegovine o posjeti Europskog odbora za spreavanje torture i nehumanog ili degradirajueg odnosa ili kanjavanja, nakon posjete BiH. 5. decembar 2003. god. 34 Ova mjera je u julu 2003. god. ukinuta u krivinom zakonodavstvu Federacije BiH, a ostala je prisutna u Republici Srpskoj. 35 U Federaciji BiH u 2003. godini, 51% izreenih mjera bile su mjere pojaanog nadzora. 36 U Federaciji BiH u 2003 godini, od 292 presude 4 su se odnosile na kaznu maloljetnikog zatvora. 46
29

postojeim zakonskim rjeenjima, tako i u slabim rezultatima provoenja sudskih mjera ili neredovnom i nedovoljnom izvjetavanju o napretku u provoenju mjera od strane centara za socijalni rad. Pitanje kvaliteta odbrane od strane branioca-advokata, koji su u veini sluajeva branioci po slubenoj dunosti, zasluuje posebnu analizu i panju posebno kada se ima u vidu da je obavezna odbrana u Republici Srpskoj zakonska odredba i praksa novijeg datuma, tanije od jula 2003. god. Na pravnim fakultetima u BiH maloljetniko pravosue se prouava u kontekstu krivinog prava. Ne postoje specijalistiki studiji iz ove oblasti na nivou postdiplomskih studija. Socijalni sektor Organi socijalnog staranja, odnosno centri za socijalni rad i socijalne slube u manjim mjestima, ostaju zakonski jedine institucije van pravosudnog sistema, koje obavljaju radnje u pripremnom postupku, provoenju vaspitnih preporuka37 i vaspitnih mjera vaninstitucionalnog karaktera i izvjetavanju suda o provoenju ovih mjera. Centrima za socijalni rad je takoe data zakonska mogunost provoenja preventivnih programa. U centrima za socijalni rad u veim gradovima postoje odjeljenja za rad sa maloljetnicima u sukobu sa zakonom, dok se u manjim mjestima nastoji obezbijediti - koliko je mogue - timski rad strunjaka razliitog profila. U dominirajuim uslovima slabe opremljenosti, nedovoljnih finansijskih sredstva i nedovoljnog broja zaposlenih sa odgovarajuim obrazovanjem, sami strunjaci u centrima najee nisu zadovoljni postojeom praksom. Otuda je praenje stepena resocijaliziranosti maloljetnika unutar provoenja mjera pojaanog nadzora roditelja i pojaanog nadzora organa starateljstva u kojima aktivno uestvuju centri za socijalni rad, predstavlja slabu stranu rada centara za socijalni rad. Aktivno ukljuivanje djece i roditelja u osmiljavanje rehabilitacionih aktivnosti u okviru provoenja ovih mjera najee nije uobiajena praksa. Nema posebno osmiljenog rada sa djevojkama, niti sa djecom koja su dola u sukob sa zakonom, a mlaa su od 14 godina, osim izolovanih primjera dobre prakse. Finansiranje optinskih centara za socijalni rad od strane optinskih vlasti ili kantonalnih vlasti u Federaciji BiH za kantonalne centre za socijalni rad nije rezultat potreba, ve procjene potreba od strane nosioca vlasti, to takoe ne prati struni nadzor ili pomo od strane istih finansijera, jer su ti mehanizmi u nadlenosti ministarstava za socijalnu politiku. Institucije za provoenje zavodskih mjera Ustanove predviene zakonom za provoenje zavodskih vaspitnih/odgojnih mjera su vaspitni/odgojni dom, vaspitno-popravni dom, ustanove za osposobljavanje za maloljetnike sa medicinskim ili posebnim potrebama i kazneno-popravni zavodi odnosno zatvorske ustanove. Ministarstva pravde u svakom od entiteta su nadlena ministarstva za ove ustanove. U praksi postoji Vaspitni zavod Hum u Sarajevu koji u nekim sluajevima smjeta i djecu koja su dola u sukob sa zakonom, ali ne funkcionie iskljuivo kao odgojna ustanova. U Banjaluci je pri Kazneno-popravnom zavodu izgraeno odvojeno odjeljenje vaspitnopopravnog doma, ali nisu obezbjeeni uslovi za njegovo funkcionisanje u praksi. U praksi maloljetnici koji su dobili sudsku mjeru upuivanja u vaspitno-popravni dom u situaciji kada takve ustanove ne postoje ili ne funkcioniu, nisu sa druge strane pod nadzorom i brigom niti jedne slube, tima ili programa, te je njihova rehabilitacija i reintegracija preputena u potpunosti njihovim porodicama, koje su u velikom broju sluajeva nesposobne da prue adekvatnu roditeljsku brigu i zatitu. Vrlo je vano da u isto vrijeme nema nikakvih pokazatelja koji upuuju na to da je nedostatak vaspitnih ustanova doprinijeo porastu maloljetnikog prestupnitva, niti u kom stepenu je taj porast prouzrokovan nefunkcionisanjem zatvorenih vaspitnih institucija. Ovaj faktor, tradicionalna naklonost institucijama ali i saznanja odreenih strunjaka o iskustvima iz drugih zemalja gdje je potvreno da dui boravci u zatvorenim institucijama uzrokuju vei recidivizam nego primjena mjera nezatvaranja, rezultiraju u razliitim razmiljanjima u strunim krugovima u BiH38. Zagovornici hitne i neodlone potrebe izgradnje ili osposobljavanja ustanova zatvorenog tipa (vaspitne ustanove i vaspitno-popravni domovi) kao rjeenja za uspjeniju borbu protiv maloljetnikog prestupnitva sueljavaju se sa strunjacima koji daju prednost
37

Ovo rjeenje je zakonski sada dato samo u Republici Srpskoj, Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj zatiti, Slubeni glasnik Republike Srpske 110/03. 38 Nakon BiH Simpozijuma o maloljetnikom prestupnitvu, odran je naknadno jo jedan sastanak Radne grupe simpozijuma za institucionalni tretman sa ciljem produenja diskusije i iznalaenja veeg broja zajednikih stavova nego to je ponudio rezultat rada na samom Simpozijumu. 47

ustanovama otvorenog tipa i alternativnim nainima brige o maloljetnicima kojima je, imajui u vidu teinu poinjenog krivinog djela, kako to zakon navodi - potrebna mjera stalnog strunog nadzora ili pojaane mjere prevaspitavanja. Osobe koje su dobile kaznu maloljetnikog zatvora izdravaju je u kazneno-popravnim zavodima u Zenici i Foi. U decembru 2003. godine, u oba zatvora kaznu maloljetnikog zatvora je izdravalo 16 osoba.39 Osnovni i sutinski problem predstavlja izdravanje kazne zatvora maloljetnika (ukljuujui i mlae punoljetne osobe do 24 godine starosti) zajedno sa punoljetnim osuenicima. Istraivanje provedeno na temu poloaja mladih na izdravanju kazne maloljetnikog zatvora40 naglaava da bi odvajanje mladih na izdravanju kazne zatvora od ostalih osuenika sutinski uticalo na poboljanje reima koji se provodi sa mladima u zatvorima. Iako se u uslovima reduciranih budeta za zatvorske ustanove nastoje poboljati i uslovi boravka i tretman, sadanji je poloaj mladih u zatvorima optereen problemima vezanim za neadekvatnu ishranu, nedovoljnu medicinsku zatitu, slabu pomo ovisnicima od narkotika, prekomjerno discipliniranje i nedovoljno otvoren sistem albi.41 Nastoji se obezbijediti obrazovanje, rekreacija i dovoljan kontakt sa vanjskim svijetom. Slabe su veze sa centrima za socijalni rad koje su potrebne za postpenalni prihvat i nedovoljno su iskoritene mogunosti povezivanja sa drugim institucijama sistema ili nevladinim organizacijama koje bi mogle obogatiti tretman mladih u zatvorima, a to je prisutno kao praksa u drugim zemljama. Ombudsmani u FBiH i RS Kancelarije Ombudsmena u oba entiteta pokazuju veliko interesovanje i provode konkretne aktivnosti vezane za maloljetniko prestupnitvo na nivou razliitih istraivanja, savjetovanja i pruanja podrke treninzima i obukama osoblja. Lokalne zajednice Imaju uticaja na situaciju u maloljetnikom prestupnitvu kroz finansiranje centara za socijalni rad, gdje su ova sredstva po pravilu nedostatna za bilo kakav osmiljeniji rad na provoenju mjera pojaanog nadzora ili za rad sa maloljetnicima u fazi pripremnog postupka, kada su po ocjenama strunjaka psihiki najnestabilniji. Lokalne vlasti sve ee finansiraju ali i iniciraju projekte ija su ciljna grupa mladi a koje najee provode lokalne nevladine organizacije. Nevladin sektor Unutar nevladinog sektora nema organizacija koje se iskljuivo bave ovom problematikom. Moe se govoriti o radu na prevenciji dolaska u sukob sa zakonom kao uzgrednom efektu provoenja aktivnosti NVO usmjerenih ka prevenciji nasilja i zavisnosti od droga i uopte kvalitetnijem ivotu djece i mladih. Udruenje medijatora BiH do sada nije dobilo specifinu edukaciju o medijaciji izmeu oteenog i maloljetnog poinitelja. 1.4 Dosadanji i postojei procesi u BiH vezani za oblast maloljetnikog prestupnitva Brojni su procesi i aktivnosti koji se provode u BiH nakon rata koji su dotakli problematiku maloljetnikog prestupnitva ili su bili odreeno fokusirani na ovu oblast. Sve ove aktivnosti doprinijele su stvaranju povoljne klime za razumijevanje potrebe stratekog pristupa, a neke konkretne aktivnosti direktno su rezultirale ovom Strategijom. Shodno tome mogu se podijeliti na: a) Procesi i aktivnosti koji su u vezi sa obavezama provoenja meunarodnih ugovora ili potovanja meunarodnih konvencija; b) Procesi i aktivnosti reformske prirode; c) Programi i aktivnosti znaajnijeg obima. a) Procesi i aktivnosti koji su u vezi provoenja meunarodnih ugovora ili potovanja meunarodnih konvencija
39 Istraivanje, Izvjetaj Poloaj osoba osuenih na kaznu maloljetnikog zatvora u zatvorima u BiH, Save the Children UK, mart 2005. 40 Istraivanje, Izvjetaj Poloaj osoba osuenih na kaznu maloljetnikog zatvora u zatvorima u BiH, Save the Children UK, mart 2005. 41 Mladi u sukobu sa zakonom: Osvrt na praksu i zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini u odnosu na meunarodne standarde Save the Children UK i UNICEF, 2003.

48

Prvi izvjetaj Bosne i Hercegovine Komitetu za prava djeteta (sainjen 2001. god. i podnesen 2004. god). Imajui obavezu da provodi sve potrebne aktivnosti u cilju primjene UN Konvencije o pravima djeteta42, Bosna i Hercegovina u svom prvom petogodinjem izvjetaju Komitetu za prava djeteta, kada je u pitanju tretman djece u sukobu sa zakonom, daje u najveoj mjeri pregled zakonskih rjeenja koja su postojala 1998. godine u oba entiteta. Ocjena prakse ograniava se na konstatacije da se zakon ne provodi u punoj mjeri zbog nedostatka institucija. U izvjetaju se konstatuje porast prestupnitva u nekoliko prethodnih godina, dok se istovremeno pominje problem nedostatnih statistikih podataka. Poziva se na reformu maloljetnikog krivinog prava koja bi, shvaena kao skup preventivnih i represivnih mjera drutva, trebala biti zasnovana na definisanim naunim principima, sa odreenim ciljevima. Alternativni izvjetaj o stanju prava djeteta u BiH43, koji se takoe upuuje Komitetu za prava djeteta kao dopuna dravnom izvjetaju, informie o promjenama koje su nastale sa izmjenama u krivinom zakonodavstvu, a kao problemi praktine primjene zakona su navedeni neprovoenje odgojnih-vaspitnih preporuka, slabi rezultati u primjeni odgojnih-vaspitnih mjera i neprovoenje zavodskih mjera sa smjetanjem maloljetnika u institucije. Preporuke izvjetaja pozivaju na razvoj aktivnosti na liniji unapreenja zakonodavstava i prakse i njihovog dovoenja u veu saglasnost sa meunarodnim standardima i dobrom praksom u svijetu. Akcioni plan za djecu Bosne i Hercegovine442002-2010 kao jednu od sedam oblasti od posebne vanosti i kao prioritet za jaanje poloaja djece u BiH identifikuje oblast Djece u dodiru sa zakonom. Akcioni plan poziva na edukaciju i specijalizaciju radnika organa unutranjih poslova, unapreenje praenja pojave krenja zakona i uspostavljanje jedinstvene baze podataka, podizanje svijesti najire javnosti o problematici maloljetnikog prestupnitva i najee neodvojivih fenomena nasilja i zloupotrebe narkotika. Izvjetaj BiH Evropskom odboru za spreavanje torture i nehumanog ili degradirajueg tretamana ili kanjavanja (CPT45). Nakon prve posjete odbora u 2003. godini i datih preporuka Odbora za poboljanje uslova i tretmana u zatvorima, ministrstva pravde u BiH izvjetavaju Odbor o promjenama koje su izvrene u zatvorskim ustanovama po dobijenim preporukama, a koje se odnose i na maloljetne osuenike, te u isto vrijeme potvruju da se maloljetni zatvorenici u sadanjim uslovima ne mogu smjestiti u zasebni centar jer su zatvorski kapaciteti pretrpani (KPZ Zenica). b) Procesi i aktivnosti reformske prirode Promjene u krivinom zakonodavstvu. Doneseni su Zakon o krivinom postupku i Krivini zakon za BiH te usaglaeni entitetski zakoni o krivinom postupku i krivini zakoni. Odredbe o maloljetnicima u zakonodavstvu Republike Srpske izmijenjene su u pravcu usklaivanja sa ve ranije osavremenjenim odredbama o maloljetnicima u krivinom zakonodavstvu Federacije BiH. U oba entiteta sada postoje zakonom predvieni mehanizmi preusmjeravanja ka alternativnim modelima rada u odnosu na formalni krivini proces, a u zakonodavstvu RS nove su i odredbe koje se tiu zatite privatnosti maloljetnika, hitnosti postupka i obaveznog branioca. Reorganizacija pravosudnog sistema i ustanovljavanje centara za edukaciju sudija i tuilaca. Iako reforma pravosua nije dovela do specijalizacije sudija koji bi se iskljuivo bavili maloljetnicima, imenovanje sudija i tuilaca od strane Visokog sudskog i tuilakog vijea ima za cilj poveanje i odravanje kvaliteta rada pravosudnog osoblja, pa tako i sudija koji vei dio svog posla obavljaju na sluajevima djece u sukobu sa zakonom. Centri za edukaciju sudija i tuilaca imaju u svojim planovima rada ili su ve provodili edukativne aktivnosti fokusirane ne problem maloljetnika.

Bosna i Hercegovina je u okviru Ustava Bosne i Hercegovine, Anex I taka 12. ukljuila Konvenciju o pravima djeteta u svoj pravni sistem. Izvjetaj je nastao u junu 2001. god., a sainilo ga je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH na osnovu ranije napravljenih odvojenih izvjetaja za svaki od entiteta. 43 Izvjetaj napravljen u novembru 2004. god. od strane nevladinih organizacija Zdravo da ste i Naa djeca uz strunu i finansijsku podrku Red Barna 44 Akcioni plan doneen od strane Ministrstva za ljudska prava i izbjeglice odnosno Vijea Ministara BiH kao prihvaena obaveza nakon Specijalnog zasjedanja o djeci Generalne Skuptine UN-a, maj 2002. god. 45 U vrenju svojih funkcija CPT ima pravo da se koristi pravnim standardima sadranim u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima kao i u jednom broju drugih relevantnih instrumenta za sprovoenje ljudskih prava. 49

42

Reforma zatvorskog sistema obuhvata i pitanja osoba koje se dobile kazne maloljetnikog zatvora, iako to nije centralna tema. c) Procesi i aktivnosti znaajnijeg obima Od aktivnosti koje su se direktno bavile zakonodavstvom i praksom u oblasti maloljetnikog prestupnitva istiu se: Projekat Mladi u sukobu sa zakonom u svjetlu aktualnih problema krivinog pravosua u BiH46: Projekat koji je zapoeo izradom istoimene studije, a u svojoj tekuoj fazi, slijedei preporuke iz studije, nastavljen je izradom Nacrta zakona o maloljetnim uiniocima krivinih djela za BiH (januar 2005.) koji objedinjuje procesne, materijalne i izvrne odredbe krivinog prava vezane za maloljetnike i mlae punoljetnike, te ije se usvajanje oekuje na nivou BiH, a primjena od strane nadlenih institucija u entitetima. Program Pristup pravdi za djecu u sukobu sa zakonom47 sa najvanijim projektima: inovativni koncepti rehabilitacije maloljetnika, trening policije, istraivanje poloaja maloljetnika u zatvorskim ustanovama, edukacija o modelima preusmjeravanja, studijske posjete. Od programa koji se na manje direktan nain bave problematikom kriminaliteta mladih vani su: Izrada Strategije o narkomaniji, Ministarstvo civilnih poslova BiH; Pregled i razvoj indikatora za prava djeteta, UNICEF i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH; Prevencija nasilja nad djecom - jaanje kapaciteta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Save the Children Norway i UNICEF; Program Pristup pravdi (DFID); Program Unapreenje sektora pravosua (USAID); Projekat medijacije u privrednim sporovima (SEED).

46 47

Projekat od 2000. god. provodi Open Society Fund BH (SOROS) Projekat od 1998. god. provodi Save the Children UK 50