KLASICIZAM

ENGLESKA
LORD BURLINGTON
(biljenica)

Chiswick House, 1726-29. (biljenica) - nakon baroka povratak klasinoj arhitekturi - autor/vlasnik Lord Burlington - vila u talijanskoj maniri s oktogonalnom kupolom, inspirirana Paladijevom Vilom Rotonda (Vila Capra) - razlikuje se od nje po tome to nema sve str. jednake: samo su 2 bona proelja jednaka - prednje i stranje razliita - prostorije organizirane oko osmerokutnog hala nadsvoenog kupolom - pejzani arhitekt William Kent

Plesna dvorana (Assembly rooms), York, 1730-35. (biljenica) - na ulazu portik sa jonskim stupovima - u dvorani kolonade korintskih stupova, iznad su prozori

LORD PEMBROKE (HERBERT) & ROGER MORRIS

(biljenica)

Paladijanski most, Wilton,Wiltonshire 1737. (biljenica) - autor/vlasnik Lord Pembroke - engleski vrt = dopuna klasicistike kue - stoji na nekoliko lukova, rustika na 3 sredinja (u sklopu vrta kue wilton) - kasnije napravljene kopije u Stoweu - dijelom natkriven, na ulazu i izlazu u taj dio su polustupovi, polukruni luk i trokutasti zabat - jonski stupovi - slian Ponte Rialtu

Paladijanski most

Ponte Rialto, Venecija

WILLIAM KENT (1685.- 1748.) Proveo je 10 godina u Italiji, prouavao slikarstvo u Rimu, tamo je upoznao svog budueg patrona lorda Burlingtona, koji ga je doveo u Englesku. Iako je kolovan u kasnobaroknom Rimu, od Kenta se oekuje da se prilagodi novim tendencijama. Kensington Palace, London, 1720-te Uredio je 3 interijera u razliitim stilovima: - stubite sa muralima u venecijanskoj iluzionistikoj baroknoj tradiciji - sobu s kupolom u neoantikom stilu - kombinira elemente kasnog 18. st. sa kasetirenim stropom, velikim pilastrima, kipovima u niama i plitkim reljefom iznad kamina - Presence Chamber sa oslikanim stropom u stilu Raphaela, Giovannija da Udine i Vasarija

stubite s muralima

Soba s kupolom (kasetirana kupola,pilastri,nie s kipovima)

Presence chamber (sa oslikanim stropom)

Holkham Hall, Norfolk, 1730-te - Kentovo najznaajnije djelo - Lord Burlington savjetnik ? - tlocrt sa 4 izbaena paviljona po uzoru na Palladijevu vilu Mocenigo - spektakularan interijer, ujedinjeni ulazni hall i hall stubita - ujedinjene karakteristike rimskih bazilika okruenih kolonadama i Palladijeve pregrade od stupova u crkvi Il Redentore u Veneciji

Holkham Hall

Il Redentore, Venice

Holkham Hall

Villa Mocenigo, iz Quattro libri dell architectura

Kua na Berkley Squareu, London, 1742- 44. - kontrast izmeu suzdrane paladijanske vanjtine i dramatinog interijera - ima jedno od najdinaminijih stubita u zemlji - salon sa oslikanim stropom - kua sadrava povijest talijanskog oblikovanja od manirizma, preko paladijanizma do baroka

Elizejske poljane, Stowe, Buckinghamshire i vrt u Roushamu, te brojne vrtne graevine koje su dokaz Kentova pionirstva u razvoju pejzane arhitekture ROBERT ADAM (1728.- 92.)
(biljenica)

Boravio je u Italiji i bio pod utjecajem talijanske arhitektonske i umjetnike batine. Na njega su utjecali Piranesi [Piranezi] i franc. slikar Clerriseau, s kojim je 1757. putovao u Split i premjeravao Dioklecijanovu palau (publicirao 1764.). Prouavao je vie privatne rezidencije (stambenu arh.) nego javne i sakralne graevine. Kua Sir Williams Wynna, James square, London (biljenica) - prizemlje rustika, 3 luka (u desnom ulaz, lijevo 2 prozora) - iznad dvoetani kanelirani pilastri, balustrada na krovu - prvi kat reprezentativan, visoki prozori sa trokutastim zabatima i balustradom (unutar plastino istaknutog luka) - zadnja etaa: sa malim kvadratinim prozorima - u tlocrtu desno: potez ulaza, servisa i komunikacija - u tlocrtu lijevo: irok potez salona, dvorana, u sredini park, iza tala

tlocrti kua Sir Wynna i Lorda Derbya: sobe kontrastnih oblika, esto sa apsidama ili ovalne sa redom slobodnostojeih stupova, na uskim parcelama tipinima za London

Derby House, London (biljenica) - tlocrtno slina kui Sir Williams Wynna, tlocrt izduen, ista logika organizacije prostora - ulaz s lijeve strane, 1 prozor lijevo od ulaza, 3 desno - rimska palaa s vestibulom -> u tlocrtu se dosta ita utjecaj Dioklecijanove palae? - Derby House ima slijed od 3 sobe za crtanje i predsoblje, prelazi se iz jedne u drugu kao kod francuskih apartmana, da bi se postigla bolja cirkulacija prilikom zabava - zbog nedostatka prostora morao je sobe suprunika smjestiti na razliitim katovima

Adelphi, obala Temze (biljenica) - projektirala braa Adam (gr.adelphoi = braa) 4njih - blok sa 24 unificirane zgrade, definiraju ga ulica Strand i rijeka Temza - asocijacija na Dioklecijanovu palau - gore terasa i kue, dolje pristanite za brodove

Kua u Kedlestonu, Derbyshire, 1760-te povezana kolonadama u obliku etvrtine kruga sa 4 paviljona po uzoru na Palladijevu vilu Mocenigo zapoeo ju je Matthew Brettingham, zatim poslije njega James Paine, onda Robert Adam, a kasnije je konzultiran i Adamov rival James Athenian Stuart (koji je publicirao Erehteion 1751.) dovrena tijekom 1760-ih s tim da su dva krila ostala nedovrena jedno od krila sastoji se od privatnih odaja za obitelj Adamova glavna preinaka bilo je juno proelje koje je dobilo formu romantine evokacije Konstantinova slavoluka u Rimu ulazna vrata vode u veliki hal iji su zidovi flankirani korintskim stupovima i imaju nie sa odljevima antikih skulptura prostorni kontrast se poveava kad se krene dalje u rotondu ili salon, prostor nadsvoen kupolom, inspiriran Panteonom, visok 19m i 6.5 m vii od prostora hala osnovni oblik hala i rotonde je izveden iz Painovih preinaka Brettinghamove zamisli, ali dok je Paine razdvojio hall i rotondu stubitem, Adam ih je stavio jedno kraj drugog u odnos kakav je bio kod atrija i vestibula u rimskoj arhitekturi

stranji dio

Konstantinov slavoluk u Rimu

Syon house, Middlesex, 1762- 69. - preureenje srednjovjekovne zgrade kraj Londona, jedan od najboljih ranih interijera - investitor Smithson je traio da se sve uredi u antikom stilu, ali se Adam istovremeno drao i francuskih suvremenih tendencija te engleske slikovitosti - nezgodnu nivelaciju u prizemlju, u junom dijelu halla elio je naglasiti zaobljenim stubitem iza stupova koje bi dodalo pokret i slikovitost, rae nego da ju pokua prikriti - njegov pristup projektiranju je vie slikovit nego se dri teoretskih arhitektonskih ideala o proporcijama antikih detalja, o interijerima pie kao da je pejsani arhitekt - sa istom brigom za slikovitost pristupa ureenju pokrajnjeg predsoblja -12 slobodnostojeih stupova od plavog mramora oblikuju sobu - stupovi su autentini antiki rimski, izvaeni iz rijeke Tiber, Adam na njima dizajnira nove zlatno-bijele kapitele u grko jonskom redu po uzoru na one s Erehteiona - na njih je stavio elegantne muke statue, kombinacija koja se javljala u rimskoj javnoj arhitekturi, ali ne u stambenim interijerima - ulaz u predsoblje je flankiran sa 2 niska reljefa u tuku - polikromija, antiko bogatstvo - nakon predsoblja slijedi blagavaonica pa soba za crtanje

imao je i nekoliko uspjenih eksterijera: juno proelje Stowe house, The Old Quaid of Edinburg University i Gosford House, Lothian

SIR JOHN SOANE (1752.- 1837.) - Danceov sljedbenik -

(biljenica)

Bank of England (Narodna banka) (biljenica) Stock, Consols, Colonial and Dividend office klasian jezik reduciran je na urezane linije koje definiraju nadsvoen odozgo osvijetljen prostor (kasnije poruena) proelje: ulazni dio izbaen i naglaen dvoetanim stupovima, u prizemlju lukovi (ulaz+slijepi), 2. etaa kvadratini prozori iznad ulaza postoji 3. etaa: mali pravokutni prozori odijeljeni skulpturama, na vrhu balustrada

Stock office

Consols office

Colonial office

Vlastita kua (ili Soane muzej), London -

(biljenica)

sve su njegove zgrade poruene osim njegove vlastite kue, koja je sainjena od 3 pregraene, stranji dio je pretvoren u muzej (primarno koristi nadsvjetlo za osvijetljenje) igra s nivelacijama, osvjetljenje odozgo, scenska slojevitost, stalne aluzije na antiku zgrada je vrhunac Picturesque pokreta u klasicistikoj Engleskoj soba za doruak ima plitku kupolu na pandantivima odvojenu od zida na svakom kraju i izgleda kao baldahin

Westminster - sudovi JOHN NASH (1752.- 1835.) (biljenica) iznosi plan za gradnju individualnih vila i kua u nizu u i okolo Regent's parka, koji bi sauvao ruralni karakter dalje je predlagao spajanje tog podruja s West Endom i Princ Regent's Palace novom ulicom Regent's street u smjeru sjever-jug pristup oblikovan s Humphry Reptonom koji je naslijedio Capability Browna u oblikovanju parkovne arhitekture stvorio je model za razvoj predgraa

Regent's park, London, 1811. Regent's street, London, dovreno 1825. - plan napravljen 1811. zajedno s Regent's parkom - za Princa Regenta (kasnije kralja Georgea IV), htio je povezati novi park sa Prinevom palaom pomou nove ulice u smjeru sjever-jug Cumberland Terrace, dovreno 1826. - nalazi se na istonoj strani Regent's parka - niz kua irine 3 prozora - sastoji se od 3 bloka meusobno povezana dekorativnim neoklasinim lukovima - svaka kua trebala je stvoriti dojam da posjeduje cijeli park - 4 etae, gornja najmanja sa kvadratinim prozorima - na rizalitima kolonade dvoetanih jonskih stupova, inae - dvoetani pilastri

10

ENGLESKA KUA U 18. ST. (biljenica) gregorian architecture (1714.-1830.) usporedno s paladijanizmom preuzeta srednjovjekovna kua (slino na Opatovini, Nova Ves) obino kue u nizu (npr. eka), na izduenoj parceli sa vrtom, uska kua, gusta izgradnja, vertikalno graenje propisi definiraju 4 kategorije, podjela 1-4 po drutvenim slojevima strehe zabranjene (posebno drvene), nema balkona, prozori iza pristupaka (zbog zatite od poara), prozori se diu i sputaju opeka manje kvalitetna unutra 1 etaa poluukopana (sputanje u podrum / penjanje na povieno prizemlje) podjela po etaama (od priz. navie): kuhinja, boravak, spavanje, sluinad

11

FRANCUSKA - RANI KLASICIZAM

ANGE- JACQUES GABRIEL (1698- 1782.) 1742. je naslijedio oca i postao Prvi arhitekt - bio je zaduen za kraljevske projekte u Versaillesu, Campiegni i Fontaunebleau i u Parizu na Trgu Luja XV, danas Place de la Concorde. 12

Place de la Concorde, 1763. (biljenica) oblik osmerokuta, u sredini obelisk, u osi sjeverno i juno od njega fontane u kutevima osmerokuta statue koje predstavljaju francuske gradove na jugu u osovini most preko Seine (Pont de la Concorde) zapadno parkovi i Avenue de Champs-Elysees koja vodi do Slavoluka pobjede na Etoileu [Etualu] (zvijezdi) istono Jardin des Tuileries sjeverno 2 simetrine zgrade, palae, zapadna kasnije postala Hotel de Crillon, razdvaja ih ulica Rue Royale koja vodi do crkve St.Medeleine [Medl] na sjeveroistoku trga poinje ulica Rue de Rivoli za vrijeme revolucije tu su giljotinirani Luj XV, Marija Antoaneta, Robespierre...

Crillon: dolje arkade(rustika), gore kolosalni stupovi, 2 rizalita sa trokutastim zabatom (vidi Louvre istono krilo,arch.Perrault)

Mali Trianon, Versailles, 1761- 64. (biljenica) na fasadi ravne linije, diskrecija i suzdranosti u funkcionalnom smislu takoer predstavlja odmak jer je zamiljena kao mjesto za odmor za kralja Luja XV i Madame de Pompadour

13

osi ulazne strane i vrta nalaze se pod pravim kutom; vrt je na zapadnoj strani i na vioj razini i ve je prije postojao podijela fasade na 5 polja, srednja 3 istaknuta, na rizalitu prozori omeeni pilastrima odnosno stupovima (ovisno o proelju), iznad svega balustrada sve etiri fasade su pomalo razliite: juna ulazna i sjeverna strana naglaene su jednostavno s pilastrima, istona strana koja gleda na botaniki vrt nije naglaena redovima, a zapadna ili glavna strana koja gleda na kraljev vrt ima korintske stupove vanjska stubita na sjevernoj i zapadnoj strani omoguuju direktan pristup vrtu 3 etae, dobar raspored soba za poslugu nakon smrti Luja XV i Madame de Pompadour, dola Marie-Antoinette i preoblikovala vrt u engleski pejsani koji kulminira slavnim Hameauom [L'Ham], normandijskim selom sa farmom i mljekarom - zahtjev za jednostavnou i prirodnou organizacija prostora unutra (wikipedia): A house of intimacy and pleasure, the building was designed to require as little interaction between guests and servants as possible. To that end, the table in the Sales Manger was concieved to be mobile, mechanically lowered and raised through the floorboards so that the servants below could set places sight unseen. The tables were never built, but the delineation for the mechanical apparatus can stil be seen from the foundation.

zapadna strana koja gleda na kraljev vrt

juna ulazna strana

1750-ih i 60-ih je napravio dosta manjih zgrada koje odlino spajaju eleganciju s funkcionalnou - Francuski paviljon kod Malog Trianona za Madame de Pompadour, Ermitage kod Fontaunebleaua i niz lovakih kuica i paviljona u umama oko Versaillesa

tlocrt Malog Trianona

francuski paviljon-Gabriel

JACQUES- GERMAIN SOUFFLOT [Sufl] (1713.- 80.) Studirao u Rimu, vratio se nakon 7 godina, dobio zadatak da projektira bolnicu u Lyonu 1740, privukao panju Madame de Pompadour, te s njenim bratom putovao u Rim da ovaj zavri arh. kolovanje.

14

1750. putovao u Paestum, Napulj i do iskopina Herkunaleuma - prve mjere grkih hramova u Paestumu Crkva Ste Genevieve [enevje], Pariz, 1843- 50. (biljenica) od franc. revolucije Panteon_grobnica od kralja dobio zadatak da napravi novu crkvu posveenu zatitnici Pariza, Sta-Genevieve, koja bi se mogla mjeriti s crkvom sv. Petra u Rimu i sv. Pavla u Londonu svoj efekt duguje kombinaciji golemih slobodnostojeih stupova i horizontalnih nadvoja (gornjih greda) neprekinutih stubovima ili pilastrima ulaz u crkvu je kroz masivan portik hrama od 24 stupa, viih od onih u Panteonu u Rimu ispod je bila golema kripta sa kamenim stropom na grkim dorskim stupovima zidovi bonih brodova bili su perforirani sa prozorima da bi svjetlost preko kolonada ula u glavni brod, dok je kupola poduprta stubovima, svaki omotan sa 3 stupa prozori kasnije zazidani zbog statike longitudinalna crkva s dominantnom kupolom kupola je trostruka i izvana je varijacija na Tempietto (tambur sa kolonadom) unutra korintski stupovi, napust kroz cijelu crkvu, arhitrav ne arhivolt optereenje lukova prebaeno na pilastar i na stup = prodor svijetla gotiki prijenos optereenja - s kupole dijagonalno lukovi visoki zbog vie svijetla tlocrtno grki kri, longitudinalnost naglaena ulaznim portikom plie kupole na krakovima kria Soufflot je htio spojiti lakou konstrukcije gotike sa istoom i monumentalnou grke arhitekture

15

JACQUES GONDOIN (1737.- 1818.) Kirurka kola, Paris, 1769- 75.

(biljenica)

16

mnogi suvremenici proglasili su je remek djelom klasicizma, prema Peyreu zgrada koja slii hramu vie od bilo koje crkve kolonada jonskih stupova du uline fasade, neprekinut arhitrav slavna sala za kirurgiju stoji iza glavnog portika koji je u dvoritu kombinira polukruni plan antikog teatra i kasetiranu odozgo osvijetljenu kupolu Panteona (otvor je kasnije zazidan)

VICTOR LOUIS (1731.- 1807.) Grand Theatre, Bordeaux, 1772- 80. (biljenica) drugi slobodnostojei teater u Francuskoj, teatri u takvom mjerilu bili su inovacija 18. st. kolonada od 12 korintskih stupova du cijele ulazne fronte, na postamentu od nekoliko stuba, iznad stupova napust i balustrada sa 12 skulptura, 3. etaa malo uvuena volumen 3. etae sa balustradom i kvadratinim prozorima iza 12 korintskih stupova zid raslanjen korintskim pilastrima, u prizemlju veliki polukruni prozori/vrata, na katu pravokutni s balustradom kao parapetom na bonim proeljima u prizemlju trijem unutra: hal je kvadratni od kamena sa otvorenim prvim katom, kolonadom i zidanim svodom u klasicistikoj varijaciji, rustika na stubitu gledalite: oko partera rustika kao i na stubitu, preko 3 etae balkona korintski stupovi sa zlatnim kapitelima, nose napust -> najvii balkon na koji se onda oslanja kupola vaan je naglasak na stubitu i prostorima za kretanje, tako da se stvara dramatian spektakl prije ulaska u gledalite - promenada kao na kraljevskom dvoru (predstava prije predstave) stubite je utjecalo na ono Charles Garniera u Parikoj operi 17

18

stubite

ulaz, dvoetana kolonada, kasetirani strop

bono, krini svod, nie

Gledalite Grand theatre, Bordeaux

PEYRE & DE WAILLY

(nepotrebno?)

Theatre de l'Odeon (danas Theatre de France), Pariz, 1779- 82. - samostojee kazalite, sline ideje stubita i foyeura sa kolonadama kao Victor Louis u Bordeauxu

FRANCUSKA - KASNI KLASICIZAM

CLAUDE- NICOLAS LEDOUX [Led] (1735.- 1806.) Razlikovao od drugih arhitekata po tome to nije roen u Parizu i nije pohaao Francusku akademiju u Rimu. Arhitektonska originalnost ovisila mu je o njegovim evokacijama antikog Rima kroz Piranesijeve crtee. Hotel de Montmorency, 1769 (nepotrebno?) uglovnica danas sruen, rokoko kompleksnost u tlocrtu, mirne klasicistike fasade

19

dvije glavne fasade s jonskim stupovima su jednake Kua za plesaicu Guimard, 1773- 76. (nepotrebno?) tlocrtno: dio uz ulicu sadrava mali teatar, a glavni dio kue, preko puta dvorita, je poznat kao hram Terpsihore, muze plesa ulaz glavnog dijela: neoantiki ulaz sa jonskim stupovima ispred apsidalne kasetirane nie (kombinacija elemenata iz rimskih termi)

Teatar u Besanconu (nepotrebno?) originalan interijer, polukruni redovi sjedala kao u klasinom amfiteatru, iznad je gledalite okrueno kolonadom grkih dorskih stupova - najvee koritenje tog reda u svim francuskim graevinama Kraljevske solane u Arc-et-Senansu ili solane u Chauxu [-u], 1779.
(biljenica)

blizu Besancona, istona granica Fr, bogati nalazi kamene soli tlocrt u obliku slova D, ukupno 10 graevina na polukrugu i ravnom dijelu ulaz u kompleks kroz dorski portik kua upravitelja na sreditu ravnog dijela na suprotnoj strani (stupovi kao da su sastavljeni rezani) ekspresivna arhitektura

20

50 kula (barrierres, mitnica) kao dio zida oko Pariza (biljenica) izmeu 1784. i 1791. sagraen je zid duine 24km oko Pariza, ija zadaa nije bila obrana grada nego prikupljanje poreza pri ulasku u grad samo su 4 danas ostale: Villette, Orleans, Trone, Monceau nedostatak ornamenta, veliko mjerilo

21

Barrierre (ili Rotonda) de la Villette (1784-87.) rotonda smjetena na kvadratnu osnovu, ima dorske stupove u paru, izgleda kao da e zdrobiti ovo ispod sebe ulaz kroz grki trijem poduprt kvadratnim stubovima sva 4 proelja jednaka

Projekt idealnog grada Cheauxa [-a]

(biljenica)

22

duplicira polukruni plan iz solane i formira okrugli centar okruen sa boulevarom iza ega se pruaju nizovi javnih zgrada, originalne forme i dotad neviene funkcije kua upravitelja rijeke (otvoreni cilindar kao velika pipa za vodu kroz koju tee rijeka Loue), Mirilite (idealizirani sud), Oikema (hram ljubavi), Cenobium (azil sree, komuna za 16 obiteji), Panaretheon (hram vrlina), Temple of Memory, groblje (katakombe u obliku ogromne kugle), crkva (bez prozora), House of Education u tlocrtu apsolutna simetrija

kua za upravitelja rijeke

groblje u obliku sfere

Oikema (hram ljubavi)

ETIENNE- LOUIS BOULLEE (1728.- 99.) ekspresivne forme, megalomanske dimenzije njegovih grobnica, muzeja, piramida i knjinica okupane udnim svijetlom i sjenama vjera u mo elementarnih geometrijskih elemenata glavna mu djela nisu realizirana, ali je njegovo pouavanje na Kraljevskoj akademiji pomoglo stvoriti tradiciju vizionarske arhitekture 23

Kraljevska biblioteka (biljenica) - veliki bavasti svod, sa strane stupovi, veliki otvor na vrhu, nije ba izvedivo

Newtonov cenotaf (biljenica) - memorijalni spomenik ili grobnica, za Isaaca Newtona - kugla promjera 150m lei u dvostrukoj krunoj bazi - unutranjost gola, samo prazan sarkofag koji predstavlja Newtonove posmrtne ostatke - povrina gornje polukugle proupljena brojnim rupicama, toke svjetlosti koje predstavljaju zvjezdano nebo - slavio kuglu kao savreni oblik jer ju nikakva varka perspektive nemoe izobliiti

Hram razuma (biljenica) - kruni tlocrt, visok postament, kolonada stupova, iznad svega ogromna kupola

24

FRANCUSKA ARHITEKTURA REPREZENTACIJE

Rue de Rivoli, arh. Percier i Fontaine (biljenica) ulica u Parizu,Napoleon ju dao izgraditi nakon pobjede kod austerlitza 1805 nad Austrijancima i rusima ide od sjeveroistonog dijela Place de la Concorde pa sjeverno od Louvrea (znati sjeverno krilo Louvrea!) gotovo milju dugako proelje sa arkadama u prizemlju 4 etae: dolje trijem (prodavaonice), 1. kat najluksuzniji, katovi prema gore nii jednostavna arhitektura, postie se efekt ne kroz bogatstvo detalja nego veliku duljinu

Sjeverno krilo Louvrea

Slavoluk na Carrouselu, arh. Percier i Fontaine (biljenica) - izgraen kao vrata u danas poruenu palau Tuileries - napravljen po uzoru na slavoluk Septimusa Severa u Rimu - polikromatski i bogato izrezbaren - Napoleon ga dao izgraditi kako bi obiljeio francuske vojne pobjede 1805.

25

Slavoluk na Carrouselu

Slavoluk Septimusa Severa u Rimu

Slavoluk na Etoileu [Etualu], arh. Jean Chalgrin (biljenica) fr. etoile [etual] = zvijezda zapoeto 1806., Napoleon ga dao izgraditi na vrhuncu svoje moi nema stupova u dekorativne svrhe, sa skulpturama, a iznad reljefi snaan slavoluk s jednim lukom naprijed i manjima na boku, iznad atika (moderna varijacija) po uzoru na Titov slavoluk (na Via Sacra)? (wiki!)

Titov slavoluk na Via Sacra

Crkva St. Madeleine [Medl], arh. Vignon (biljenica) arh. u vrijeme Napoleona je Pierre-Alexandre Vignon nalazi se na kraju Rue Royale graena od 1806. kao Napoleonov Hram slave, tu je prije bila crkva 26

vulgarni rimski hram, kopija kolosalnog rim.hrama, sa stupovima po cijelom obodu tlocrta; jednobrodna crkva sa 3 kupole vidljive iznutra danas ponovno ima funkciju crkve uzor Maison Carree u Nimesu? (wiki!)

S. Madeleine

S. Madeleine

Maison Carre

Stup Vendome, arh. Pierre-Nolasque Bergeret (biljenica) - na Place Vendome, po uzoru na Trajanov stup - stup dao napraviti Napoleon u ast pobjede u Austerlitzu (na vrhu stupa Napoleonov kip), napravljen od topova kombiniranih vojski Europe (133 topa) - stup se spiralno uzdie, a na bronanim ploama reljefe je napravio Bergeret

Stup Vendome

Trajanov stup

27

RUSIJA

(nepotrebno?)

(biljenica!)

Zapadni utjecaj uvodi i potie car Petar Veliki. 1703. osniva Sankt Peterburg kao ulaznu luku za zapadni utjecaj. Javne zgrade su esto kolosalne i hiperdimenzionirane. Admiralitet, Sankt Peterburg, 1806. - arhitekt Zakharov - Empire stil - monumentalna graevina, glavno je proelje dugo preko 400m - u sredini zgrade veliki toranj u obliku koplja, postao simbolom grada - na mjestu stare zgrade, Zakharov sauvao to koplje i bono uz njega napravio 2 nova klasicistika krila - tlocrt u obliku slova U, kompozicija sa 2 identina krila, sa glatkim zidovima i snano izbaenim porticima stvara se ritam jednostavnih i istih volumena

28

Glavni tab, Sankt Peterburg - radio ga neki Talijan - nalazi se na Palace square-u - dominira luni prolaz kroz sve 4 etae - najnia etaa u tamnoj boji, djeluje kao postament zgrade - preko 3. i 4. etae kolosalni red stupova koji nose napust - nad centralnim dijelom atika sa skulpturama

29

Kazalite i kazalina ulica, Sankt Peterburg - arh. Carlo Rossi - Aleksandrinsky theater - polukruni trg i ulica kao cjelina ine neku vrstu javnog atrija pred kazalitem - ulica vodi do kazalita, sa obje strane su identine zgrade (naglaene kolonade stupova) - na proelju kazalita 6 bijelih stupova, na vrhu Apolonova kola; na proelju prema kazalinoj ulici su pilastri

30

Slavoluk na Tverskoj cesti, Moskva - u sredini luk i prolaz, 2 stupa na svakoj strani i skulptura izmeu, napust, atika - atika sa dvije skulpture ispred i ploom izmeu njih te skulpturom na vrhu - stupovi su i na bonim stranama slavoluka - granit + lijevano eljezo stupovi, kipovi - historicizam moderni materijali

Slavoluk na Moskovskoj cesti, St. Peterburg, 1838. - arh. Vasily Stasov - model Propileji, nema zabat - dorski stupovi, 6 komada, srednja 2 na veem razmaku - dvostruki red (stupovi duplirani) - triglifi i metope (kae Bedenko) (gdje su na slici??)

31

NJEMAKA
KARL GOTTHARD LANGHANS Prvotno nije kolovan za arhitekta; prvo studirao pravo, pa matematiku i jezike, tek na kraju arhitekturu (primarno je izuavao Vitruvijeve tekstove). U 30-ima je proputovao Italiju, Englesku, Nizozemsku, Belgiju i Francusku. Brandenburka vrata, Berlin, 1788- 91. (biljenica) 50-ak godina prije Slavoluka na Moskovskoj cesti na zapadnom ulazu u grad, inspiriran Propilejima na Atenskoj akropoli stupovi, napust, atika, quadriga (iznad sredinjeg prolaza) grki dorski red izmeu parova stupova nekakav zid? boni paviljoni sa dvostrenim krovom dodani u 2. pol. 19.st.

Atenski Propileji

FRIEDRICH GILLY Znan kao dijete-genij, i kao uitelj mladom Friedrichu Schinkelu. Umro je sa 28 godina. Spomenik Friedrichu Velikom natjeajni projekt, nije realiziran
(biljenica)

32

dorski hram na povienom podiju u ograenom prostoru u koji se pristupa kroz ulaz sa slavolukom - podsjea na Ledouxove mitnice graevina s ulazima na svim stranama, po 4 obeliska s obje strane osjea se utjecaj Boulleea (monumentalnost)

FRIEDRICH SCHINKEL Uitelj mu je bio Friedrich Gilly, i njegov otac David Gilly. Nakon povratka iz Italije htio biti slikar slika Grad na rijeci; radi scenografiju za arobnu frulu. Mauzolej kraljice Louise, 1810. (biljenica) njegovo prvo znaajnije djelo u vrtu dvorca Charlottenburg blIzu Berlina Schinkelov 1.prijedlog bio je neogotiki,sa iljastim lukovima i gotikim svodom stil koji je odabrao kralj - jednostavan grki dorski hram

izvedeno

Schinkelov prijedlog

Berlinsko kazalite, 1818-21. (biljenica) strogi klasini jezik kompozicija klasinih kubinih volumena zgrada na postamentu, gruba rustika, stubama penjanje do ulaza na ulazu jonski portik sa trokutnim zabatom i reljefima napust oko cijele zgrade osnovni volumen nad rustikom(!) je dvoetaan,sa prozorima kao kontinuiranim nizom, na taj osnovni volumen dodan je jo jedan jednoetani sa trokutnim zabatom i figurama na vrhu (kubini volumen umjesto kupole Panteona) bono smjetene plesna dvorana i pomoni prostori (i te fasade imaju zabate)

33

Berlinsko kazalite

Kreuzberg

Spomenik osloboenju (Kreuzberg) (biljenica) raen u potpunosti od lijevanog eljeza, na postamentu od nekoliko stuba neogotiki Werderska crkva, Berlin, 1824- 31. (biljenica) neogotika jasne horizontale i vertikale, iljasti luk Schinkel imao 4 varijante: korintski red, dorski red (1 od njih imala niz kupola na lukovima) i dvije gotike varijante (s 1 ili 2 tornja) kvadratini tornjevi

34

Muzej u Berlinu (Altes museum), 1825-28. (biljenica) - na rijenom otoku, izmeu 2 kanala - paljiva postava muzeja na sjevernom kraju javnoga trga, uzimajui u obzir poglede iz zgrade i na zgradu - karakteristina za Schinkelovu stalnu brigu da povee zgradu s njenim okruenjem - proelje: model grke stoe, jonska kolonada sa antama - postavljanje zgrade na postament (snaniji dojam ali i zatita od poplave?) - unutar glavnog volumena dodan je jo jedan, neto vii od osnovnog, i u njemu je smjetena kupola - genijalan ulazni prostor sa stubitem, skriven iza kolonade stupova (vidljiv na Schinkelovom crteu, koji prikazuje ljude kako sa poluotvorene platforme na vrhu stuba gledaju na grad inteligentno uokviren jonskim stupovima) - sredinji prostor je nadsvoen kasetiranom kupolom i dvoetaan - dolje (korintski?) stupovi izmeu kojih su skulpture na postamentima, gore galerija sa skulpturama u pravokutnim niama

35

Kaufhaus, Berlin (biljenica) - radi se o dizajnu Potsdamer platza i Leipziger platza u Berlinu? - plan o trgu kojem se prilazi kroz vrata kraj 2 identina hrama - trg je kruni sa 4 ulice koje se na njemu sastaju - vrata i hramovi izgraeni? Vrtlareva kua, Charlottenhof , Potsdam, 1829- 40. (biljenica) - kod dvorca Charlottenhof - kua kao mediteranska vila 36

ulaz naglaen sa 4 dorska stupa i trokutnim zabatom dvostreni krov povezuje ulazni i vrtni rizalit jedno bono proelje ravno, drugo ima tlocrtno izbaeni poluvaljak 2 etae (na ulazu se vidi samo gornja, reprezentativna) engleski vrt i jezero kraj kue, arhitektura je nastavak prirode kompleks vrtnih zgrada (?): - vrtlareva kua - paviljon za aj - rimska kua za kupanje

Palaa za princa Albrechta, Berlin (biljenica) stubite i stupovi od lijevanog eljeza uvodi industrijske materijale u obiteljsko okruje

Opa graevinska kola (Bauakademie), Berlin, 1832- 36. (biljenica) slobodnostojei kubus sa 4 etae, svaka ima po 8 polja polja su razdvojena plitkim istacima, to odgovara unutarnjoj vertikalnoj podjeli gdje segmentni lukovi od opeke nose svodove od opeke i povezani su eljeznim horizontalnim gredama vrlo veliki prozori, najvei na 1. katu (zgrada sadri i arhitektonsku kolu) fasada od nijansi crvene opeke, sa ukomponiranim panelima u koje je ugravirana povijest arhitekture od antike do renesanse

LEO VON KLENZE

37

Poslije Schinkela najvei njemaki arhitekt. Bio je uenik Duranda i Perciera. Iznio transformaciju Munchena iz baroknog dvorskog grada u moderni glavni grad Bavarske. Gliptoteka, Munchen, 1816- 30. (biljenica) na inicijativu Ludwiga I. za zbirku njegovih antikih skulptura prvi javni muzej skulptura u svijetu ulaz sa jonskim stupovima - za napust i trokutni zabat vii od tijela zgrade sa strane po 3 nie sa skulpturama i trokutnim zabatima iznad po 6 nia je na svakom zidu osim na stranjem ima suzdran mramorni eksterijer koji kontrastira bogato polikromatski ukraenim interijerima - unutra jednoetane nadsvoene galerije u sredini tlocrta je dvorite oteeno u bombardiranju

Pinakoteka, Munchen, 1826- 36. 38

galerija talijanskih slika fasada je inspirirana Cancellerijom i dvoritem Belvederea u Vatikanu tlocrt je novost, 7 odozgo osvijetljenih galerija koje su s jedne strane flankirane intimnijim sobama za male slike koje se otvaraju jedna u drugu i u glavne galerije

Walhalla, Bavarska (biljenica) blizu Regensburga, na padini brda malo iznad Dunava nacionalni spomenik, mjesto za komemoraciju vanih osoba i dogaaja iz njemake povijesti (na inicijativu Ludwiga I.) kopija Partenona interpretacija spomenika Friedrichu Velikom sveani monumentalni put i stubite izvana je od zelenog mramora? interijer raznobojan: mramor, biste velikih Nijemaca, figuralni friz koji prikazuje njemaku povijest biste postavljene uza zid, sredinji dio slobodan

39

tlocrt Partenona

Propileji, Munchen, 1862. (biljenica) napravljena kao memorijalni ulaz za Otta od Grke, sina Ludwiga I. Bavarskog dorski portik, 6 stupova nose napust i trokutasti zabat sa strane 2 kvadratina paviljona, sa vratima u visini stupova centralnog dijela, te prozorima na sve 4 strane (na visini vioj nego to je centralni dio)

40

Dvorana osloboenja (Befreiungshalle), Bavarska, 1842.- 63. njemaki spomenik oslobodilakim ratovima protiv Napoleona cilindar bez prozora, sa prstenom od 18 enskih figura koje predstavljaju njemake provincije (nalaze se na izrazito visokim postamentima) iznad je dorski ophod, pa balustrada sa stupovima bogat polikromatski interijer sa 34 anela u mramoru projektirao prvo Gartner, nakon njegove smrti preprojektirao Klenze

Ludwigstrasse, Munchen - potpuno nova ulica dodana u povijesni centar grada - duga, iroka ulica koja vodi van zidina grada koje je postavio Klenze - moe se poistovjetiti s Regent's street u Londonu - na junom kraju Feldherrnhalle, a na sjevernom kraju Siegestor (oboje u ast bavarskoj vojsci) (arhitekt je Gartner)

41

Feldherrnhalle

Siegestor

austrougarska
MATTEO PERTSCH [Per] Palaa Carciotti [Karoti], Trst
(biljenica)

42

u Trstu se mijeaju Mediteran i Srednja Europa u prizemlju kamen, gore bukano, izmeu 2. i 3. etae horizontala od kamena sredinji dio istaknut, u prizemlju ulaz i jednostavni pravokutni prozori, iznad je 6 dvoetanih jonskih stupova, napust i balustrada sa skulpturama na vrhu: kubusni volumen s prozorima -> tambur s prozorima -> kupola

Rotonda Pancera, Trst (biljenica) uglovnica, na iljatom uglu monumentalan ugao u prizemlju rustika, iznad jonski stupovi, reprezentativni prozori, friz

43

PIETRO NOBILE Tezeion u Beu (biljenica) dorski stupovi unutra skulptura Tezeja

Savudrijski svjetionik (biljenica) tada najmoderniji u Europi kameni krov

44

San Antonio, Trst (biljenica) - njegovo remek djelo - kanal ide do same crkve - vizura - ispred crkve je trg sa fontanom - voda - osnovni volumen kubus, ispred njega je trijem sa 6 jonskih stupova(heksastil) koji nose napust i trokutasti zabat; bastrada na osnovnom volumenu - zid iza stupa nije ralanjen - 3 kupole, srednja via i doivljava se na fasadi - na stranjoj strani 2 zvonika, dolje 4 pilastra i trokutasti zabat - krini svod u 1. i 3. polju

Snimio Augustov hram u Puli (biljenica) - hram je dio sklopa koji sainjavaju Dijanin hram, Kapitolij i Bazilika

45

HISTORICIZAM
Razdoblje od 1830-ih do kraja 19.st. Prvi primjeri neogotike i neorenesanse u klasicizmu (npr. Schinkel sa gotikom kapelom).

FRANCUSKA
JACQUES IGNACIE HITTORFF rasprava o polikromiji (otkriveno je da su grki hramovi bili obojani u ive boje) Hittorffovo svrgavanje Winckelmanove koncepcije grke umjetnosti kao iste i bez boja izazvalo je velike kontroverze Rekonstrukcija boje na hramu u Selinusu, Pariz, 1827. (1851?) Selinus je antika grka kolonija na jugu Sicilije triglifi plavi, metope crvene, stupovi tonirani (?) jonski hram sa 4 stupa na proelju

Rotonde des Panoramas i Cirque Nationale najraniji pokuaj da revitalizira obojenu grku umjetnost portike svojih dvaju centralno projektiranih zgrada (u Champs-Elysees) od eljeza i stakla obojio u arku boju

46

Cirque Nationale

Crkva st. Vincent de Paul, Pariz iznad Place Lafayette iza snane fasade kojom dominiraju dva tornja nalazi se bogat bazilikalni interijer sa dvoetanim kolonadama i otvorenim drvenim krovitem kasnije su Ingreovi sljedbenici Flandrin i Picot dodali freske procesije kao na panteonskom frizu u glavnom brodu i apsidi, dok je obojano staklo u utom i crvenom dizajnirao Hittorff stupovi su od mramora, konstrukcija krovita i kasetirani strop bili su obojani u plavo i crveno sa zlatnim mrljama bogatstvo interijera trebala je nadmaiti dekoracija fasade - Jollivet je oslikao panele kojima je fasada trebala biti obloena, ali su ih sveenici skinuli zbog golotinje Adama i Eve

47

Gare du Nord, Pariz, 1861- 64. - eljeznika stanica, njegovo zadnje veliko djelo, znaajno za polovicu 19. st. - postigao je pokret i energiju koju je cijenio kod klasine arhitekture, ali ne polikromijom nego skulpturalnim tretmanom arhitektonskih dijelova - na proelju 3 rizalita - centralni se sastoji od 3 luka, 1 vei i 2 manja (odijeljeni dvostrukim pilastrima) - ispod luka velika ostakljena povrina, skulpture, ispod njih kolosalni stupovi - izmeu rizalita: na najvioj etai izmjenjuju se stupovi i prozori s polukrunim zavretkom - unutra dvostreni krov s metalnom konstrukcijom -> nadsvjetlo

48

HENRI LABROUSTE najistaknutiji od skupine arhitekata okirao je akademiju izjavom da jedan od 3 hrama u Paestumu - Herin hram I nije bio hram nego dvorana za skuptine prikazao ju je u upotrebi - arhitektura kao odraz ljudi koji ju rabe rekao je i da Bazilika u Paestumu, arhitektonski najprimitivnija od 3 hrama nije najstarija nego najnovija od 3 hrama Akademija je to shvatila kao snaan napad na njihove ideale tako da Labrouste skoro 10 godina nije dobio niti jedan zadatak i ni jedan od njegovih uenika nikad nije osvojio Grand Prix Biblioteka Ste-Genevieve, Pariz u blizini Panteona (St. Genevieve), sjeverno odmah preko ceste remek djelo arhitekture 19 st., radikalna novost jednostavan kvadar, gotovo utilitarnog karaktera, bez stupova i portika reljef na fasadi je dobiven urezivanjem imena 810 autora, kronoloki od Mojsija do vedskog kemiara Berzeliusa - fasada je usporeivana sa novinskom stranicom neobina konstrukcija fasade izraava Labrusteovo vjerovanje da je zgrada okvir ljudskog djelovanja, a ne demonstracija savrene ljepote klasinih redova lukovi na fasadi, iako skromni i jednostavni podsjeaju na zgrade iz razdoblja rane renesanse do danas kao to su Alberijev Tempio Malatestiano u Riminiju, Sansovinova biblioteka u Veneciji i 2 biblioteke u Cambridgeu iznutra je cijeli gornji dio zgrade jedna golema itaonica nadsvoena bavastim svodom podijeljena centralnim redom stupova osobito je to to vitki stupovi i lukovi formiraju neovisan nosivi kostur od lijevanog eljeza - jedna od najranijih upotreba tog materijala u javnim zgradama fasada: prizemlje - mali prozori sa polukrunim zavretkom; razdijelni vijenac; kat - glatki pilastri nose lukove izmeu kojih su dolje ploe s natpisima a gore prozori (iri nego oni u prizemlju) 49

50

Glavna itaonica u Nacionalnoj biblioteci, Pariz iznimno tanki eljezni stupovi s kapitelima s liem podupiru skup od 9 staklenih i porculanskih kupola stupovi su tanki, ali sa jaom bazom na kamenom postamentu okrueno vanjskom arkadom bogato dekoriranom u pompejanskom stilu koja sadri lunete nema uspjean eksterijer

51

LOUIS- JOSEPH DUC Palaa pravde, Pariz nalazi se na Ille de la Cite (rijeni otok), tamo je i crkva Notre Dame impozantan ulazni dio koji sadri ulazni hall, Salle de Harlay Duc je to projektirao da bi odao poast, ali i korigirao biblioteku Ste-Genevieve snana skulpturalna fasada uz ulicu Harlay je podijeljena u polja koja su zaglaena u gornjem dijelu, a dolje imaju inskripcije, kao biblioteka SteGenevieve Duc je polja odijelio dorskim stupovima koja imaju samo skulpturalnu, a ne nosivu ulogu elio je odvojiti ekspresivne od funkcionalnih dijelova u arhitekturi, dajui dorskim stupovima epitet najvie forme arhitektonske ekspresije kontrastno: masivna kamena rebra u ulaznom halu naglaavaju nosive dijelove zgrade na dramatian nain slike fasade tone?

52

LEON VAUDOYER Katedrala u Marseillesu 53

ta vritava i nekako nespretno kupolom nadsvoena zgrada je udesna polikromatska mjeavina bizantskih i firentinskih formi na tlocrtu sa francuskim romanikim istonim krajem sagraena u lokalnim materijalima, ta kombinacija mediteranskih i sjevernoeuropskih znaajki simbolizira ulogu luke Marseillesa kao veze izmeu te dvije kulture, tako da u to vrijeme nije smatrana eklektinom

VIOLLETE- LE- DUC (nepotrebno?) arhitekt i teoretiar zapoeo je obnovu romanike crkve u Vezelayu s Lassusom restaurirao Notre-Dame i Sainte Chapelle u Parizu po uvjerenjima socijalist i ateist gotiku je tumaio kao funkcionalno rjeenje materijalnih problema, a ne kao manifestaciju katolicizma, slino kao i grku i bizantsku arhitekturu u svojoj knjizi Diskusije o arhitekturi je objavio skice nove arhitekture 19. st GEORGES-EUGENE HAUSSMANN

Urbana obnova Pariza - dobio je od cara Napoleona III zadatak da modernizira Pariz - elio je Pariz pretvoriti u metropolu s prikladnim javnim zgradama, koje istovremeno mogu udomiti rastuu populaciju - elio je poboljati uvjete ivota u slamovima, imajui na umu da su oni izvorita revolucionarnih grupa - velike ulice i bulevari sa pravilnim klasicistikim fasadama koje vode u krune tokove gdje je izgraena veina javnih zgrada i crkava - nova kanalizacija koja nije vodila u Seinu, novi vodovod - novi mostovi preko Seine - osvjetljenje ulica, javne fontane i parkovi - nova kazalita i trnice CHARLES GARNIER [Garni] Opera u Parizu, 1874. (biljenica) uredio je kretanje kroz zgradu za to veu udobnost posjetitelja koje je podijelio u 4 kategorije - koji dolaze s koijom ili bez i sa ili bez ulaznica

54

postoje razliiti ulazi sa vestibulima koji su manje ili vie raskoni, dok je car imao posebnu rampu na bonoj strani za koiju predstava poinje u foajeu, a ne u gledalitu - stubite inspirirano onim Victora Louisa u Bordeauxu posjetitelji dolaze vidjeti i biti vieni polikromatski ornament nalazi se i u interijeru i eksterijeru koji je ukraen zlatnim mozaikom i obloen dekorativnim detaljima monumentalna i umjerena ulazna strana namjerno izbjegava barokni eksces i podsjea da je Garnier imao klasino francusko obrazovanje visoka kupola zbog velikog lustera koji se podie i sputa

proelje simetrino: lukovima nadsvoeni ulazi u prizemlju, a izmeu skulpture na postamentu na 2. etai proelje podijeljeno parovima stupova izmeu kojih su prozori sa balustradom, nii od stupova u paru, a uokvireni manjim stupovima (koji nose zid nad prozorom) parovi stupova nose napust, a na uglovima gdje su istaknuti rizaliti nose i polukruni zabat nad time se vidi kupola i dio krova iznad nje

u sreditu zgrade je gledalite potkovastog oblika (u talijanskom stilu?), okrueno katovima bakona i loa; iza pozornice su upravne prostorije a ispred raskono stubite stubite: oblik slova T, okrueno ovalnim balkonima galerije i dvostrukim stupovima koji nose velike lukove, pa (manja) galerija sa balustradom, pa opet lukovi i na kraju svod 55

Avenue de l'Opera za operu probijena nova ulica sve zgrade do visine vijenca Opere u prizemlju trgovine 1. kat reprezentativan

56

FERDINAND DUTERT Hala strojeva, Pariz (biljenica) ing. Contamin i arh. Ferdinand Dutert za Pariku izlobu 1889., sruena 1910. jedna od dvije stalne zgrade te izlobe (druga je Eiffelov toranj) velika pravokutna graevina, natkrivena u jednom rasponu pomou 20 elinih (ne eljeznih!) okvira staklene stijene nisu bile izmeu nosaa nego prema van

57

ENGLESKA
CHARLES BARRY Parlament, London (biljenica) u natjeaju je stajalo da nova graevina mora biti gotika tj. neogotika proelje prema rijeci simetrino i istaknuto s dva rizalita srednji dio istaknut po visini 3 tornja: Viktorijin toranj (jugozap), toranj sa satom (Big Ben, sj-ist), Sv.Stjepana (osmerokut, centralni, najmanji) romaniki elementi Donji dom, Dom lordova, Westminister hall iz srednjeg vijeka Barry se zalagao za model talijanske renesanse i stoga je proelje prema rijeci potpuno simetrino

58

PUGIN [PJUIN] Knjinica doma lordova dosta toga u drvetu neogotiki stil
(biljenica)

Knjinica Doma lordova

St. Giles, Cheadle

St. Giles, Cheadle, 1839. Cheadle u Staffordshireu boja, dekoracija, keramika, drvo trobrodna sa poligonalnim stupovima koji nose drveni krov istaknut toranj prozori bifore i trifore 59

BUTTERFIELD Visoki viktorijanski stil (?). Pod utjecajem Pugina. Svi Sveti, London, 1859. (biljenica) neogotika crkva ugraena u niz opeka zbog boje i izdrljivosti - isto crvena i tamnija opeka ulaz u crkvu bono, kroz portal sa iljastim lukom unutra: mramor i keramika, iljasti gotiki lukovi trobrodna crkva, tri traveja + oltar boni brodovi nii - bazilikalno osvjetljenje, prozori bifore sa rozetom naglaen toranj - u sredini, uvuen tj. nije na ulici, po 2 kontrafora na svakom rubu, po 2 prozora na svakoj strani boni brodovi imaju kosi jednostreni krov, a glavni brod ima dvostreni krov

60

61

JOSEPH PAXTON Kristalna palaa, London, 1851. (biljenica) izgraena u Hyde parku za svjetsku izlobu 1851., izgorila 1936. to vea povrina za to manje novca fleksibilan tlocrt sauvano drvee koje je bio u parku 560x120m, visina 33m (3 etae + polukruni svod) sve montano, eljezni stupovi, eljezni lukovi

62

PHILIP WEBB Crvena kua, predgrae Londona, 1859. (biljenica) cottage vila za Williama Morrisa, umjetnika i pisca sagraena u vrijeme kada prestaje oponaanje tuko vila u talijanskoj maniri u eksterijeru crvena opeka (od tuda ime) veliki drveni prozori, visoki kosi krovovi, izraeni dimnjaci tlocrtno u obliku slova L ulaz (izbaeni volumen) je na sjeveru kroz iljasti luk predvorje je u samom zglobu, zapadno su gospodarski prostori sa gosp. dvoritem (u veem krilu prizemno), boravak je u istonom krilu i na katu ima zahod ali nema kupaonicu dvorite organizirano kao sobe: povrtnjak, vonjak, cvijetnjak... 63

cottage kue u Zagrebu: Josipovac (Rokova, Gorana Kovaia, Nazorova, Tukanac)

NJEMAKA
FRIEDRICH VON GARTNER 64

Klenzeov glavni rival uenik Perciera, Duranda, Fischera i Weinbrennera veinom radi u Munchenu, radi u Rundbogen stilu zapoeo Dvoranu osloboenja (Befreiungshalle), Klence izmijenio njegove graevine u Ludwigstrasse: Siegestor, Feldherrnhalle, Ludwigova crkva i Dravna knjinica Siegestor i Feldherrnhalle, Munchen na junom kraju Ludwigstrasse Feldherrnhalle (u poast bavarske vojske, na trgu Odeonsplatz), a na sjevernom kraju Siegestor (hrv.=slavoluk pobjede) (isto u poast bav.vojske)

Feldherrnhalle

Siegestor

Feldherrnhalle na Odeonsplatzu

65

Ludwigova crkva (Ludwigskirche), Munchen na Ludwigstrasse

Dravna knjinica, Munchen na Ludwigstrasse

GOTTFRIED SEMPER - najvaniji teoretiar arhitekture u 19. st. (The four elements of architecture)

66

radio u neo cinquecento i neobaroknom stilu roen u Dresdenu, kolovao se i otiao na putovanje po Grkoj gdje je snimao boju u arhitekturi, jer klasicizam zamilja sve bijelim studira boje na hramu, svi su bojani, bijela boja barbarstvo boja znak civilizacije on cijeli hram boji u plavo i crveno, triglifi dobri plavi, ali stupovi su bili samo tonirani, a ne crveni

Opera u Dresdenu (Semperoper) (biljenica) 1. kazalite, 1838. godine: oblikovana na vrlo klasian nain, oblik potkove, oko toga ulazi, projektirana u renesansnom stilu (?) 2 kazalite, 1871-79. godine: nakon poara obnovljena, gotovo isto, isti model, razlika samo u detaljima, sada segmentni oblik, posebno naglaen ulaz (u tjemenu luka) s apsidalnom niom i quadrigom na vrhu, visoki historicizam bono isto ulazi?(kroz neto kao trijem s 3 luka i terasom s balustradom iznad) prizemlje: rustika, 5 vrata sa svake strane glavnog ulaza, iznad vrata prozor sa polukrunim zavretkom, izmeu dvostruki pilasti na postamentu (rustikalni) 1. kat: prozori sa polukrunim zavretkom i balustradom, izmeu parovi polustupova na postamentima iznad balustrada 2. kat: uvuen od osnovnog volumena, gledalite, mali kvadratini prozori 3. kat: jo vie uvuen, iznad pozornice, mali kvadratini prozori, zavrava trokutastim zabatom

prvo kazalite

drugo kazalite

67

drugo kazalite

gledalite

Sinagoga, Dresden, 1840. (biljenica) sruena u 2.svj.ratu neoromanika dva tornja na ulazu, nad sreditem sinagoge oktogon (moda unutra kupola?) prozori sa polukrunim zavretkom, iznad okrugli

68

vjernici na galerijama?

Zgrada muzeja, Dresden (biljenica) na Kazalinom trgu blizu Semperove opere neorenesansa, dolje dorski, gore jonski stupovi stradala u poaru u 19.st.

Carski dvor, (Neue) Hofburg, Be, 1913. (biljenica) arh. Semper i Hasenauer jugozapadno krilo dvorca, polukruno u tlocrtu u tom planu i forum ispred dvora te Prirodoslovni i Umjetniki muzej dolje: postament, rustika, kvadratini otvori kat: prozori sa polukrunim zavretkom i balustradom, izmeu skulpture, iznad vijenac iznad dvoetani dvostruki stupovi, iza kojih su na donjoj etai pravokutni prozori sa trokutastim zabatom, a na gornjoj kvadratini manji prozori sredinji rizalit: polukruni ulaz flankiran sa 2 stupa koja nose balustradu, na gornjoj etai nia sa po 2 kolosalna stupa sa svake strane, vijenac i atika sa skulpturama ispred

69

Prirodoslovni i Umjetniki muzej, Be, 1889. (biljenica) arh. Semper i Hasenauer 2 muzeja blizanca, jedan nasuprot drugog 3 istaknuta rizalita, sredinji najvei sa oktogonalnom kupolom i 4 mala tornjia na rubovima (u fasadi istaknuti izbaenim stupovima na postamentu) 4 etae, grupirane po dvije prve dvije: rustika, mali kvadratini prozori -> prozori s polukr.zavretkom; vertikalna ralamba rustikalnim pilastrima izmeu prozora zadnje dvije: prozori s polukr. zavretkom ispod polukrunih lukova noenih manjim stupovima -> mali kvadratini prozori; vertikalna raslamba polustupovima na postamentu

Teatar u Beu (Burgtheater) (biljenica) naglaeno glavno proelje - kolosalni dvoetani pilastri dva segmentna krila + 2 bona ravna (na ravnim nema kolosalnog reda) izmeu dvoetanih pilastara prozori/vrata uokvireni manjim stupovima (dolje rustikalnim, gore glatkim) 2 bona ravna krila su samo stubita, na njima nema dvoetanih pilastara ve duplirani jednoetani (dolje rustikalni pilastri, gore glatki polustupovi) zapadno preko puta Rathausplatza je Gradska vijenica (Schmidt) (njem.rathaus=vijenica), na jugu je Parlament (Hansen), a na sjeveru Sveuilite (Ferstel)

70

Politehnika, Zurrich, oko 1850. (biljenica) - 4 etae, jaa rustika na prve dvije - 3 rizalita, srednji vii i s ogradom na vrhu - centralni rizalit: 3 polukruna vrata sa po 2 rustikalna pilastra izmeu -> mali pravokutni prozori -> polukruni prozori sa po 2 (polu)stupa izmeu - na bonim rizalitima i izmeu rizalita nema stupova ni pilastara - prozori: kvadratni, polukruni, pravokutni, pravokutni - buka s plavkastom bojom, moda je to bila boja kamena - jako slina zgradi Gimnazije u Zagrebu, tj. Mimari (40-ak g.nakon politehnike)

71

Mimara

AUSTRIJA
LUDWIG FORSTER Ringstrasse, Be monumentalni bulevar sa slobodno grupiranim javnim zgradama

Sinagoga, Be, 1853.

(biljenica)

72

najvea u Beu (radio je i sinagogu u Budimpeti Dohany Street) poligonalni stupovi (ukupno 4) dijele proelje na 3 dijela, a i na rubovima su poligonalni stupovi imaju tornjie na vrhu? vrata u polukrunom okviru, kao i prozori na bonim poljima rozete iznad knjiga (zakonik) na vrhu

THEOPHILUS HANSEN Vodei arhitekt u Beu, a Danac je. Vojni muzej (Arsenal), Be, 1856. (biljenica) - projektirao s Forsterom - gotika i varijacije na romaniku, unutra - jarke boje - dekorativna obrada zida: crveno+bijelo - zid vertikalno podijeljen bijelim istacima na polja koja u prizemlju imaju po 3 manje kvadrifore, a na katu po 1 veu, iznad je krunite - simetrian, istaknuti sredinji i rubni paviljoni - centralni paviljon: 3 ulaza, 3 kvadrifore, 3 rozete, krunite, iznad svega kupola - rubni paviljoni: ulaz u prizemlju, kvadrifora na katu, po 4 kvadratine kule sa krunitem na rubovima

73

Parlament, Be, 1874- 83. u grkom stilu glavno proelje (istono): 3 istaknuta portika sa korintskim stupovima i trokutastim zabatom, te rampom i fontanom ispred na katu izmeu istaknutih portika ritam prozora sa trokutnim zabatima i korintskih polustupova izmeu (odnosno pilastara na ostala 3 proelja) cijela donja etaa kao postament - rustika, jednostavni pravokutni prozori na bonim proeljima karijatide u paru nose balkon 2. etae tlocrtno: 2 doma spojena hipostilnom dvoranom u sredini (nadsvijetlo)

Hipostilna dvorana

Grka pravoslavna crkva, Be uklopljena u niz, simetrina osnovni volumen s 3 etae i naglaen sredinji toranj toranj: ulaz kroz polukruni luk > po jedna trifora s rozetama na obje gornje etae > polukruni luk > oktogonalni tambur sa biforama > kupola sa strane: u prizemlju po 2 ulaza, na gornjim katovima po 2 bifore

74

Heinrichhoff, Be (biljenica) u nazivu ima hof odnosno dvorac, velikih je dimenzija, zapravo se radi o bloku od 8 zgrada stradala u 2. svj. ratu 5+1 etaa 3 rizalita na svakoj od 4 strane bloka prizemlje se iznajmljuje balkoni postala je uzor zagrebakim kuama: vidi blok Hebrangova-GajevaKovaieva-Preradovieva, cijeli blok izgleda kao cjelina (Kukovieva kua)

Heinrichhoff, Be

75

Blok Hebrangova-Gajeva-Kovaieva-Preradovieva

FRIEDRICH VON SCHMIDT Vijenica, Be, 1872- 83. (biljenica) neogotika prizemlje: arkade sa iljastim lukovima 2. etaa: mali pravokutni prozori 3. etaa: reprezentativna, bifore svaka sa 3 rozete 4. etaa: balustrada, iza mali prozori sa iljastim zavretkom krov: manja balustrada, 4 manja tornja izlaze nad krovom - nie na fasadi su samo naznaeni vertikalnim istacima glavni toranj: volumenom izlazi van du cijele fasade, do krova ima podjelu slino kao na ostatku proelja, a iznad visoka bifora i sat, visok 105m

Schmidtova vijenica u Beu

76

Vijenica u Bruxellesu (arh. Van Ruysbroeck) - uzor

(biljenica)

remek djelo moe se ui samo u predvorje crkva je zatvorena jer je okolica naseljena samo doseljenicima (ostala bez vjernika) kombinacija barokne kompozicije kupola s dva tlocrtno zakoena tornja smea s bijelim detaljima crkva u gusto izgraenoj ulici, vire samo tornjevi tlocrt: kupola, ophod, kapele Hildebrandtov Sv. Petar u Beu slina (po tlocrtno zakoenim tornjevima)

77

Maria von Siege, Be

Hildebrandtov Sv. Petar, Be

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), Zagreb (biljenica) - projektirao je na Griu, ali ipak sagraena na dananjem mjestu - prizemlje Narodni muzej, 1. kat Akademija, 2. kat Strossmayerova galerija - danas tamo - Baanska ploa i krinja svetog imuna - krajem 70-ih ideja Lenucijeve potkove - otvara put gradnje prema jugu - ulaz na sjeveru, malo stubite i trijem (altana?) u sredinjem rizalitu, iznad balkon - bona proelja imaju istaknut sjeverni rizalit, jer je sjeverno proelje ire od junog, i potpuno je simetrino, dok je na junom proelju iri sredinji rizalit - unutra ostakljen atrij - naglaen krovni vijenac, manji vijenci izmeu etaa - 2. kat najnaglaeniji, sa visokim polukrunim prozorima izmeu pilastara - u niim etaama samo rustikalni uglovi (klesanci), bez pilastara - najskromniji je prvi kat sa pravokutnim prozorima; prizemlje opet polukruni - ispred junog proelja Metroviev spomenik Strossmayeru - kamena rustika ispod prizemlja - stil firentinske renesanse kombinacija opeke i kamena - unutra prema atriju arkade u prizemlju i 2. katu, arhitravni trijem na 1. katu - dvokraka sveana stubita

78

79

HEINRICH FERSTEL U Beu radio i Ferstelpassage (vidi poglavlje Pasai), te Banku i Burzu, Votivkirche, Be, 1856- 79. (biljenica) zavjetna crkva, dao ju sagraditi Franjo Josip II. kad je preivio atentat neogotika nema vjernika pa je problem obnove 3 portala ispod iljastih lukova (srednji najvei) -> iznad njih galerija sa statuama -> rozeta, bono 2 kvadrifore -> zabatni prozori, bono 2 tornja kontrafori, kor sa apsidom i apsidiolama glavni brod + 2 bone lae transept visine glavnog broda, kapela transepta visine bonih laa

80

Zgrada Sveuilita, Be (ne treba spominjati) na sjeveru Rathausplatza (njem.rathaus=grad.vijenica) - trga na kojem su i Schmidtova Gradska vijenica, Semperov Beki teatar (Burgtheater) te Hansenov Parlament

SICARDSBURG I VAN DER NLL Beka opera (Vienna State opera), 1861- 69. (biljenica) - nije dobro odvojen promet, zgrada utonula, nema prizemlje, prije otvorenja ubili se - na Ringstrasse jugoistono od Hofburga - glavno proelje kao istaknuti zastor od 2 etae, prizemlje znatno nie od kata - 5 polja sa polukrunim lukovima + 1 puno polje sa svake strane - kat isto sa 5 polukrunih lukova, balustrada izmeu, sa statuama na postamentu usred svakog polja - iznad svega vijenac i balustrada, te dvije statue konjanika iznad punih polja - u unutranjosti iroko stubite, ide ravno pa se grana lijevo i desno (T) - oko kata ograda s balustradom i statuama na postamentu (isto kao na proelju), iznad polukruni lukovi - gledalite (polukruno?) natkriveno kupolom, iza gledalita pomoni prostori - zeleni mramor u interijeru

81

ITALIJA
CANOVA Muzej Canova u planinama hram mauzolej za kipara Canovu ujedinjeni elementi Panteona i Partenona u planinama iznad Possagna MENGONI Galerija Victor Emanuel II, Milano tlocrt u obliku kria ima bavasti ostakljeni krov i kupolu na krianju prolaza vidi poglavlje Pasai

82

HRVATSKA- KLASICIZAM
Zborna crkva u Rijeci, proelje iz 1824. (biljenica) - danas crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije - dorski stupovi - jaki luk - klasicistiki friz

Podprag, kapela uz postaju na cesti preko Alana, 1832. - mini Panteon - hram u antama - memorijalna kapela

(biljenica)

83

Vila Angiolina [Anolina], Opatija, 1884. (biljenica) - do izgradnje vile, Opatija je bila ribarsko mjesto - poetak turizma

park Angiolina

BARTOL FELBINGER Suvremenici Felbingera (po kronologiji dolaska): Juraj Either, Josip Horvat; Raimund, Dragutin Horbeld; Franjo Kappner, Aleksandar Brdari. Osim njih radili su u Zagrebu i vanjski majstori: Stiedl, Cragnolini, Chicco i dr. Dvorac Januevac, Zaprei, juno proelje (biljenica) - radio nacrte, ali ne odgovaraju sagraenom pa se ne zna da li je on autor - zapaljen krajem 2. svj. rata - paladijanska kombinacija - iz daleka dominira kolonada 1. kata (tj. priz. s druge strane - teren je u nagibu) - istaknut sredinji dio - dvoetani korintski stupovi, etaa ispod njih - trijem - u sreditu velika dvorana 84

unutranjost: pilastri, kasetirana kupola skrivena u krovu 2 stubita sa strane trokrako reprezentativno, uz dvoranu polukruno privatno Tlocrt dvorca je pravokutan, glavna os u smjeru sjever-jug naglaena je porticima sa stupovima, a na zapadnoj se strani nalazi loa. Sredinja okrugla dvorana ima kupolu promjera osam metara, a visoka je 11 metara. Neke su prostorije dvorca Januevec bile ukraene zidnim slikama veduta razliitih gradova. Uz dvorac se nalazi park.

Kua Hatz, Jelaiev trg 16, 1827. (biljenica) danas Gradska kavana? ugaona dvokatnica s lokalima u prizemlju (kavana)

85

sredinji rizalit istaknut sa 4 dvoetana kanelirana korintska pilastra i kipom Merkura na stepeniastom postamentu u prizemlju rustika

Vlastita kua, Jelaiev trg 15, 1827. dvokatnica, neto nia od Hatzove kue na proelju ima pregledna uska dugaka polja u kojima se nalaze po jedan prozor 1. kata i 2. kata prozori su jednostavni pravokutni, malo vei oni prvoga kata sredinja os naglaena balkonima, na 1. katu polukruni zavretak vrata detalj podreen masi - do krajnosti smanjen broj elemenata

Kua Axmann, Osijek 2 etae, nema atiku

(biljenica)

86

pilastri odsjeen ugao - tu su bile trgovine balkon s velikim konzolama i maarskim mramorom

Opinska vijenica, Samobor, 1824.

(nepotrebno?)

Palaa Jelai, Matoeva ulica (biljenica) danas Hidrometeoroloki zavod 3 etae prizemlje rustika, vijenac nad prvom etaom portal je bio u sredini izmeu 2. i 3. etae 3 medaljona centralni dio naglaen trokutnim zabatom i dvoetanim polustupovima, bono su dvoetani pilastri izvorno ostakljenje - prozori u plohi

87

Palaa Domotorffy (biljenica) dva ulaza - drugi samo zbog simetrije u prizemlju rustika (duani) korintski pilastri preko 2. i 3. etae, izmeu njih prozori polukruni zabati nad prozorima 2. etae krovni prozori u osi sauvano izvorno ostakljenje

88

Opatika 18, Palaa Drakovi > Narodni dom > Ilirska dvorana (biljenica) ne zna se autor, graditelj je Bartol Felbinger koncipirana kao slobodnostojea zgrada koja se junom stranom vee uz susjednu zgradu ostala proelja oblikovana ulazna strana:dvokatnica s naglaenim sredinjim rizalitom,naglasak na 1.katu stranja strana: u prizemlju rizalit naglaen stupovima ispod ijeg se trijema (iz podruma) silazi u park, koji se sputa sve do Radieve ulice u zoni 2. kata (najmanjeg) rizalit naglaen trokutastim zabatom koji ne izlazi iznad zavrnog vijenca zgrade

89

prozori: prizemlje + rizalit 1.kata sa polukrunim zavretkom, boni prozori 1. kata su izdueni pravokutni drugi kat skroman, mali kvadratni prozori iznad jakog vijenca koji korespondira s istaknutim zabatom rizalita ulino proelje drugaije - bona krila jednokatna i uska, izlaze iz znatno snanije dvokatne mase i oblikuju court d'honneur u unutranjosti dominira zavojito stubite sa dorskim stupovima u prizemlju i korintskim na katu najzananiji unutranji prostor je Preporodna dvorana koju je uredio Aleksandar Brdari (unio kasetirani strop, na stupove postavio kapitele s Ilirskim grbom...)

Demetrova 7 i 9, Palaa Magdaleni > Drakovi > Jelai (biljenica) ne zna se autor prigradnja klasicistikog trijema na starijoj baroknoj kui otvoreni trijem u prizemlju, gore pravokutni prozori - stupovi kroz 2 etae iza njega stubite kroz desni prolaz uzor moda Paladijeva Kapetanova loa (Vicenza) ugraena starija kula ograda posjeda s ulaznim portalom dorski red

90

Kapetanova loa (Vicenza) - razlika: 3.etaa s balustradom i kvadratnim prozorima

ALEKSANDAR BRDARI Opatika 27, 1840. ugao Opatike i Demetrove ulazi se na uglu, iznad je balkon naglaen parovima pilastara unutra vea i spiralno stubite Brdari radio i u Opatikoj 18 (Preporodnu dvoranu), Opatikoj 10 (Palaa Vojkffy-Paravi kasnije preuredio Bolle), Gajevoj 9 (biva pivara), Markovom trgu (Palaa Zagrebake upanije, vie ne postoji), itd. 91

Osijek: zgrada upanije (biljenica) tko je autor? reprezentativna javna zgrada centralni paviljon istaknut, ima jednu etau vie - dvoetani polustupovi, u prizemlju trijem sa jakim stubovima

Crkva u Suhopolju (biljenica) tko je autor? kombinacija: sredite rotonda, sa strane 2 tornjia, ispred ulazni trijem simetrina u 2 osovine s prednje strane trijem a sa strane isto svetite tornjevi simetrini unutranjost slabo obnovljena

92

RANI HISTORICIZAM
FRANJO KLEIN radio i sa Jankom Grahorom beki graditelj, vojni arhitekt studirao u Beu, doao u Zg od kasnih 1850-ih promijenio lice Zagreba, definirao je glavne toke Bolle dolazi tek 1979., nakon 1980. kasni historicizam Pravoslavna crkva, Preradoviev trg (biljenica) neoromanika sredinji istaknuti rizalit: portal (polukruni lukovi), iznad bifora, polukruni zabat na vrhu, toranj prijelaz sa etverokuta na osmerokutni toranj po uzoru na Hansenovu grku pravoslavnu crkvu u Beu

93

Realka, Strossmayerovo etalite, 1864. (biljenica) centralni rizalit uokviren (kao i cijelo proelje) trokutnim pilastrima 4 etae, prozori sa segmentnim nadvojima

94

Hotel caru Austrije (biljenica) danas Nama, proelje promijenjeno centralni dio proelja izdignut, s bogatim vijencem i satom u sredini (kao na sinagogi) na 1. i 2.katu ispod sata velike trifore a sa strana erkeri i bifore i ova zgrada je na uglovima i uz rub centralnog rizalita imala poligonalne pilastre s istakom na vrhu, ali ovdje su istake pridravali enski likovi enski su likovi nosili i erkere

Zgrada Prve hrvatske tedionice, 1870. (biljenica) u prvom projektu odrezani ugao, a onda ugaoni paviljon visoki historicizam, kao glavni kolodvor, preuzet od Francuza preko Bea pretpostavljao se dovretak susjednih zgrada u slinom obliku

Kua Rosenfeld, Mesnika 1, 1870. (biljenica) tlocrt projektirao Janko Grahor prizemlje+ mezanin+ 1. i 2. kat zaobljeno ulino proelje prati Mesniku ulicu i njeno spajanje s Ilicom proelje ima diskretno naglaen sredinji dio u kojem je svaka prozorska os odijeljena od druge plitkim pilastrom koji izmeu 2. i 3. kata ima kapitelnu konzolu na kojoj je skulptura rubne prozorske osi lijevo i desno od sredinje zone imaju takav vertikalni naglasak tek prema susjednim zgradama sredinja horizontalna zona mezanina i prvog kata - nisu razdijeljeni vijencem i povezani su dvoetanim pilastrima prozori mezanina su manji, kvadratini, obrubljeni ornamentiranim pilastrima, na 1. katu su vei, pravokutni prozori, obrubljeni polustupovima koji nose trokutasti zabat po cijelom zidnom platnu plitka rustika, zavrni vijenac jako izraen

95

kua je prvi prodor bekog visokog historicizma u zagrebaku sredinu utjecaj Hansenovog Heinrichshofa - povezivanje prozora po vertikali Klein dosta esto rabi skulpturu, ak i ako ona nema veze s arhitektu

Kua Priester, Ilica 12 (biljenica) 3 etae + mezanin ispod vijenca sredinji rizalit: irine tri prozora, malo izbaen i naglaen s balkonima na 1. i 2. katu, uokviruju ga dvostruki pilastri koji su i izmeu prozora slinost s venecijanskom palaom polukruni lukovi horizontalna podjela proelja rustika, pilastri, atika (mezanin)

96

Gospodarsko drutvo, Trg Marala Tita 3 (biljenica) na vijenac dograena jo jedna etaa, inae 3 etae istaknut sredinji rizalit: u prizemlju trijem, iznad je balkon sa 4 skulpture 1. kat reprezentativan - prozori sa polukrunim zavretkom i trokutastim zabatom svi ostali prozori pravokutni

Sinagoga, Zagreb, 1867. (biljenica) uzor Forsterova sinagoga u Beu, ali je 2 puta manja od nje ulaz inspiriran Hansenovim Arsenalom, ali puno ui uzdignuti luk, 2 etae prozora, sat; sa strane rozete teza da je gore trebala stajati kupola, mogue je tornjii koji se istiu na uglovima kao kod Forstera sruena 1941-42. godine

97

Kua Frankl, Praka 5, 1870.

(nepotrebno?)

98

99

Palaa Buratti (zgrada Vrhovnog suda RH), Zrinjevac 3

(nepotrebno?)

KASNI HISTORICIZAM
HERMANN BOLLE u Beu radi kod Schmidta radi na Zagrebakoj katedrali - dobro poznavanje gotikog stila u akovu preuzima gradnju katedrale ne improvizira, krut, korektan Obrtnika kola i MUO, Zagreb (biljenica) stil sjevernjake (njemake) renesanse zatvara trg sa zapadne strane 3 etae sredinji rizalit istaknut raskonim zabatom i drugaijim volumenom krovne mase (zabat -> sjevernjaka renesansa) boni rizaliti manje istaknuti, takoer drugaiji volumen krovne mase razdijelni vijenac izmeu prizemlja i 1. kata, u prizemlju rustika gore na rizalitima dvoetani pilastri rubno i meu prozorima mansardni krov kao na franc. dvorcima prozori u priz.sa segmentnim zavretkom,1.kat s polukrunim,2.kat kvadratini u unutranjosti veliki foaje koji vertikalno povezuje sve katove, imao je zenitalno osvjetljenje

100

Mirogojske arkade, Kapela Krista Kralja i mrtvanica (biljenica) gradnja arkada u etapama traje od 1879. do 1917., grobna kapela zavrena 1927., nakon Bolleove smrti, po njegovim nacrtima sinteza urbanizma, arhitekture, skulpture i pejzanog ureenja s juga se dolazi do zgrade mrtvanice (mjesto okupljanja), mijenja se smijer prema istoku naglaavajui sredinju simetriju - ulaz s kapelom Krista Kralja 2 prolazna polukruna trijema s arkadama, u sredini klasini portal sa stubitem, trijemom i trokutnim zabatom, iznad svega je kupola kapele crkva s renesansnom organizacijom zatvorena struktura vanjskog zida, naglaena bakrenim kupolama, iznutra se rasvara nizom renesansno oblikovanih arkada arkade se na sjeveru lome i zatvaraju stari dio groblja rimsko-dorski stup, ispod kapitela mali krugovi i pravoslavni krievi i ruska kapela, idovsko groblje...wtf?? Bedenko zabrijao :)

101

ulaz

Kapela Krista Kralja sa stranje strane

102

arkade

mrtvanica

Grobnica obitelji Jelai, Zapreiki Novi Dvori

Kemijski paviljon, Strossmayerov trg (nepotrebno?) Palaa Pongratz, Jelaiev trg 1884. za grofa Pongratza, sruena izmeu dva rata rastvoreno arkadno prizemlje ugaoni erker na spoju Radieve ulice sa trgom prizemlje i 1.kat rustika, 2. i 3.kat pilastri (?), snani vijenac, raslanjeni krov 2. kat najnaglaeniji, prozori s trokutnim zabatima

103

Opatika 10, preureenje - ograda i Zlatna dvorana, 1891. (biljenica) palaa koju je 1840. za plemiku obitelj Vojkffy-Paravi izgradio Aleksandar Brdari od 1882. godine sjedite je Odjela za bogotovlje i nastavu zemaljske vlade 1891. preureuje ju Hermann Bolle (ograda i Zlatna dvorana) sauvao je Brdarievu osnovu i glavne elemente njegova klasicistikog stila stubite (galerija muza), Pompejanska soba, Zlatna dvorana, Renesansna soba

104

Obnova Zagrebake katedrale nakon potresa 1880. prema nacrtima graditelja F. Schmidta, a gradnju je vodio Bolle tada je dobila svoj dananji oblik s dva vitka tornja, visokim krovitem, novim stupovima u svetitu i oltarima koji su zamijenili one barokne iz 18. stoljea

akovaka katedrala Sv. Petra arh. Carl Roesner gradio Schmidt dao ju je sagraditi biskup Josip Juraj Strossmayer

105

LUDWIG VON ZETTEL Zgrada Ope bolnice > Tvornica duhana > Sveuilite, 1861. (biljenica) nikad nije bila bolnica jer ju nisu mogli financirat kasna gotika, romanika, sve pomijeano ugaona zgrada ali se pojavljuje kao samostalna (simetrina prema trgu) dvokatnica sa visokim prizemljem do kojeg se dolazi dvokrakim stubitem 3 jednakovrijedna rizalita, slabo istaknuti prema van, ali naglaeni zabatima rizaliti - prozori bifore s neogotikim mreitem, nadvijeni polukrunim lukom, ugaoni visoki pilastri, zidno platno obraeno plitkom rustikom izmeu rizalita zidno platno glatko, polukrune monofore razizemna zona odijeljena jakim razdijelnim vijencem, snanija rustika slijepe arkade romaniko-gotikog podrijetla - ispod zavrnog krovnog vijenca ulaz portal polukruno nadvijen, neostilski timpan i niz slijepih arkada svojim sadrajem (Sveuilite) otvorila put kulturnim ustanovama na trgu 1976. Metroviev kip Povijest Hrvata

FELLNER I HELMER Hrvatsko Narodno Kazalite, Zagreb specijalisti za kazalita (60-ak njih) sagraeno za 2 godine Rijeko i jo neko kod nas jako slino je kazalite u Krakowu remek djelo kasnog historicizma ujedinjuje znaajke renesanse i baroka najzatvoreniji i najvii dio zgrade prema jugu (za glumce, pjevae) sjeverni dio nii, rastvoreniji, ispred sebe ostavlja dio trga plia izduena kupola nad gledalitem, etvrtasta via kupola nad binom rustika u prizemlju, ide i preko pilastara, gore stupovi i polustupovi na postamentu 106

rizaliti, jak vijenac sjeverno proelje: natkriveni ulaz s trijemom iznad kojega je balkon, bono sa svake strane rizalit-tornji sa malom kupolom, a izmeu trijem i veliki prozori foajea 1.kata, iznad geniji dre grb trojedne kraljevine

107

Umjetniki paviljon, Tomislavov trg arh. Fellner i Helmer slikar Vlaho Bukovac dao ideju o gradnji

(nepotrebno?)

108

OTTO VON HOFFER Moderna galerija (nekad Palaa Vranyczany), Hebrangova ulica danas je tu Kabinet grafike HAZU 1. kat reprezentativan, na uglu prolaz u dvorite ugao tlocrtno i oblikovno istaknut altana s trijemom u prizemlju i terasom na katu, ulaz centralno i dva prolaza sa strane; kroz dva kata nia sa polukrunim lukom i dvostruki polustupovi iznad trokutasti zabat altana uzurpira dio plonika, ali proputa prolaznike rubni rizaliti prema krajevima - sa trokutnim zabatima i visokim redom polustupova razdjelni vijenac odvaja prizemlje s jaom rustikom od katova s pliom prozori: priz. polukruno nadvijeni, 1. kat pravokutni s trokutastim zabatom

109

LAV HONIGSBERG Hrvatski uiteljski dom, Trg Marala Tita 4 glavno proelje krae, okrenuto prema trgu, naglaeno sa centralnom osi sredinji rizalit portal s dvije nie, polukruni istaknuti balkon na 1.katu, dvostruki dvoetani stupovi, trokutni zabat, iznad skulpture i kupola bone rubove naglaavaju dvostruki dvoetani pilastri iznad zavrnog vijenca je balustrada (glavno proelje i rizaliti na sporednom) rustika u prizemnoj zoni, razdjelni vijenac izmeu priz. i 1.kata prozori: u prizemlju pravokutni u okviru s polukrunim zavretkom, 1.kat sa trokutnim zabatima (najnaglaeniji), 2.kat sa jednostavnim arhitravnim istakom

110

LUDWIG & HUBSSNER Mimara (prije Zgrada Gimnazije) istaknuta 3 rizalita, srednji vie rustika: na zidnom platnu, na pilastrima centralnog rizalita i dvoetanim polustupovima bono centralni rizalit: najvia etaa najistaknutija - izmjena veih i manjih polukrunih prozora te glatkih polustupova; u prizemlju 3 vrata, 2 nie i 2 mala prozora atika i vijenac, balustrada na krovu slinost sa Politehnikom kolom u Zurrichu od Sempera

111

SVJETSKE IZLOBE
-

Paxton, Kristalna palaa, London, 1851. (biljenica) izgraena u Hyde parku za svjetsku izlobu 1851., izgorila 1936. to vea povrina za to manje novca fleksibilan tlocrt sauvano drvee koje je bio u parku 560x120m, visina 33m (3 etae + polukruni svod) sve montano, eljezni stupovi, eljezni lukovi

112

Dutert, Hala strojeva, Pariz, 1889. (biljenica) ing. Contamin i arh. Ferdinand Dutert za Pariku izlobu 1889., sruena 1910. jedna od dvije stalne zgrade te izlobe (druga je Eiffelov toranj) velika pravokutna graevina, natkrivena u jednom rasponu pomou 20 elinih (ne eljeznih!) okvira staklene stijene nisu bile izmeu nosaa nego prema van

113

Eiffelov toranj, Pariz, 1889. (biljenica) za Pariku izlobu 1889. visok 300m 4 pilona u odvojenim temeljima luk na dnu nema uope funkciju (samo ukras)

PASAI
Natkrivene ulice, nizovi duana s obje strane. Znaajnije se koristi od 18.st. (ali i prije kod Arapa). Burlington arcade, London, 1819. (biljenica) arh. Samuel Ware na zahtjev Lord Cavendisha koji je naslijedio Burlinghton House na tom mjestu vodi od Bond streeta (Piccadily) do Burlinghton gardens-a pretea shipping galerija i centara sagraena za bogate kupce nakita i prestinih proizvoda natkriveni pjeaki prolaz sa 70ak prodajnih jedinica danas ih je manje zbog udruivanja fasada na Piccadilliju zamijenjena poetkom 20.st. prije: 3 polukruna luka noena pilastrima, balustrada na vrhu donja etaa izlozi, gore opeka i bijeli prozori lukovi koji nose krov dolje polukruni, gore iljati

114

Galeries Saint Hubert, Bruxelles, oko 1840. (biljenica) arh. Cluysenaer ravna natkrivena ulica sa ostakljenim izlozima iznad kojih su polukruni lukovi odijeljeni pilastrima iznad izloga su jo 2 kata te polukruni (valjkasti) stakleni krov (kontrukcija eljezna) sastoji se od 3 dijela, dva vea su King's i Queen's Gallery, a manja Gallery of the Princes pravac ulice na jednoj je toki namjerno prekinut arkadom kako bi se prekinuo pomalo muni niz arkada, izloga i pilastara (granica izmeu King's i Queen's Gallery)

King's/Queen's Gallery

Gallery of the Princes - manja

115

Ferstelpassage, Be, 1856- 60. (biljenica) arhitekt Heinrich von Ferstel sloeni stupovi/pilastri na postamentu nose lukove krinog svoda/valjkasti stakleni krov slino Oktogon* u Zagrebu Oktogon* je izgraen na kraju 19. stoljea, arh. Josip Vanca. Kompleks nekadanje Prve hrvatske tedionice sa natkrivenom pjeakom ulicom, prolaz sa sredinjim osmerokutnim prostorom nadsvoen ustakljenim krovitem. Arhitektonska plastika pripada razdoblju kasnog historizma, iako se iz tenje za vertikalnou otvora te ponekog dekorativnog motiva oitava dolazak secesije. Prema zapisima, Vancau je rjeenje s pjeakim prolazom svojedobno sugerirao arhitekt Helmer, jedan od graditelja HNK.

116

Galerija Victor Emanuel II, Milano, 1865- 77. (biljenica) arhitekt Giuseppe Mengoni dva prolaza se sijeku u oktogonu, oktogon sa staklenom kupolom je najvii galerija predstavlja pomak u mjerilu vea od svojih prethodnika povezuje dva milanska simbola: katedralu i Teatro Alla Scala ulaz je simetrian: sredinji luk u punoj visini galerije, bono zid podijeljen na dva dijela dolje polukruni luk izmeu 2 stupa, iznad bifora s balustradom izmeu 2 stupa nad svime napust i atika? unutra: prizemlje izlozi sa polukrunim lukovima >iznad visoki pravokutni prozori >mali kvadratini prozori na zadnje 2 etae 1. i 2. etaa dosta visoke, 3. i 4. puno nie, izmeu jaki vijenac sve podijeljeno pilastrima, jedan za 1. i 2. etau, drugi za 3. i 4. stakleni polukruni (valjkasti) krov + kupola nad sjecitem

117

118