Razvojem elektronskog prenosa sredstava, znatno se mijenjaju finansijski instrumenti i tehnologija poslovanja.

Finansijske transakcije mogu da se prenesu na neograni enu udaljenost u minimalnom vremenskom razmaku putem postoje ih komunikacionih mre a u zemlji i inostranstvu, bez tradicionalnog pripremanja naloga i ostale prate e dokumentacije. EFT transfer omogu ava transfer sredstava u momentu pla anja sa ra una du nika na ra un korisnika. Ovim na inom pla anja elimini e se pla anje ekovima i drugim oblicima bezgotovinskog pla anja. Elektronski sistem pla anja (Electronic Payment System-EPS), sve je dominantnija alternativa pla anju ekom. Pojedine zemlje razvile su posebne sisteme usluga interbankarskog transfera sredstava, u okviru mre e unutra njeg p latnog prometa. Pored toga razvijen je: Bezgotovinski transfer na mikro nivou i, Elektronski transfer sredstava na mestu prodaje. U razvoju je, a u znatnoj meri i primjeni, niz novih bankarskih tehnologija, kao to je: Elektronska trgovina, Samouslu no (self-service) bankarstvo, Ku no i kancelarijsko bankarstvo, Pozivni centri, Karti arstvo. Bankomati ili samouslu ni alteri, koriste se od strane banaka sa ciljem da pove aju kvalitet svojih usluga, orijentisanih prema klijentima, koje se uglavnom odnose na rutinske bankarske operacije. Bankomati nude vlasnicima platnih kartica slede e usluge: podizanje gotovine (cash dispenser), polaganje depozita, transfer sredstava sa ra una na ra un, uplate na ra une, naru ivanje i primanje izve taja. Elektronski transfer sredstava na mestu prodaje kao bezgotovinski sistem pla anja, ostvaruje se preko trgova kih, uslu nih i ostalih organizacija. Terminali ili registar kase, u ovim organizacijama povezani su sa bankarskom kompjuterskom mre om. Korisnici ovakvog sistema transfera sredstava su u mogu nosti da na mestu kupovine, ili kori enjem usluga vr e pla anje prenosom iznosa, sa svog ra una na ra un poslodavca, preko terminala, gde se obavlja trgovina ili koristi usluga. Elektronska trgovina omogu ava klijentu kupovinu i pla anje preko ku nog PC-a. Porud bina se obavlja preko Interneta, a prilikom pla anja klijent se poziva na svoju platnu karticu. Za kupce, trgovine i banke, elektronska trgovina je pogodna i efikasna zbog relativno niskih tro kova odr avanja istih.

Samouslu no bankarstvo, kao poseban vid inovacija, omogu uje korisnicima automatsku uslugu u ekspozituri, bez ljudske intervencije. Za ovakav vid usluge ekspoziture treba da su opremljene "self service terminalima". Ovi terminali su povezani sa informacionim sistemima banke, tako da zamjenjuju slu benike. Ku no i kancelarijsko bankarstvo (telebanking), kao vrsta samouslu nog bankarstva, razvijeno je nakon razvoja i primjene samouslu nih altera i prodajnih terminala. Ova vrsta samouslu nog bankarstva nastala je sa eljom da se komitenti iz svojih stanova direktno uklju e u elektronski transfer sredstava, poznat kao ku no bankarstvo (home banking), odnosno da se privrednom sektoru omogu i obavljanje finansijskih usluga iz svojih poslovnih prostorija poznat kao sistem kancelarijskog bankarstva. Pozivni centar kao nova tehnologija u bankarstvu, pru a komitentu mogu nost da pozivanjem banke, dobije niz informacija telefonom, bez kontakta sa slu benicima banke. Platne kartice, kao savremeni instrumenti bezgotovinskog pla anja, koriste se za identifikaciju izdavaoca i korisnika kartice, na aparatima za izvo enje finansijskih transakcija, u cilju obezbe enja unosa podataka za te transakcije. Dve su vrste platnih kartica - debitne i kreditne. Vrlo esto se misli na debitnu karticu kada se pomene platna, ili obrnuto. Me utim, razlika je jasna. Dok je platna kartica sredstvo pla anja (ili jednostavnije-to je mala plasti na kartica kojom se mogu pla ati roba i usluge), debitna i kreditna kartica su njene podvrste. U zavisnosti od toga za koju se platnu karticu klijent banke opredijeli, na raspolaganju e mu biti prate i programi i va i e potpuno razli iti propisi njenog kori enja. Kada se koristite debitnim karticama po pravilu morate na ra unu imati novac koji elite da potro ite. Kod kreditne kartice je potpuno suprotno-po pravilu nemate novac koji tro ite, ve na kraju meseca (ili nekog drugog perioda pla anja koji banka odredi) pla ate iznos koji ste potro ili u potpunosti ili djelimi no. Kreditna kartica sigurno zvu i bolje, ali je isto potrebno re i da kreditnu karticu ne mo e dobiti svako. U inostranstvu koje je daleko odmaklo kada je u pitanju ovaj na in pla anja, pra enjem kreditnog pona anja pojedinaca bave se kreditni biroi. Oni, na zahtev banaka koje su prim ile molbe od potencijalnih klijenata, sastavljaju izve taj o tome kako se odre ena osoba alterske

pona ala prethodnih godina u smislu finansijske odgovornosti-da li je pla ao ra une na vrijeme, da li je imao stabilan posao, posjeduje li ili iznajmljuje ku u/stan, ima li mobilni telefon i sli no. Ako banka smatra da je klijent dovoljno pouzdan, izda e mu kreditnu karticu i dozvoliti mu da tro i njen novac ( to e kasnije platiti), jer je rizik prihvatljiv. U suprotnom, ponudi e mu debitnu karticu. Kartica se definise kao mali komad kartona ili plastike koji sadrzi neko srestvo za indetifikaciju, sto omogucava osobi na koju kartica glasi da kupuje robu ili usluge na teret svog racuna. Prvu univerzalnu karticu izdao je Diners Club 1950 godine. Kasnije su se pojavili bankarski sistemi kreditnih kartica u kojima banka odobrava racun trgovcu odmah po prijemu racuna o prodatoj robi, prikuplajuci racune koji ce biti zaracunati vlasniku kartice nakon dogovorenog vremenskog perioda.

Broj korisnika koji koriste kreditne kartice naglo raste. U Evropi je krajem 90-ih postojalo 200 milona vlasnika kreditnih kartica. Prema podacima Londonske konsulntantske firme Battell, ovaj broj je do kraja 95 porastao na 350 milona. Kompanije koje posluju kreditnim karticama kao sto su Visa i MasterCard trenutno su najaktivinije u razvoju bezbjednih platnih sistema za placanje karticama putem interneta.1 Smart kartica je plasti na kartica koja po izgledu podsje a na obi nu karticu s tim da posjeduje jedan detalj koji je odvaja od njih, a to je integrisano kolo ili ip na kojem se nalazi procesor i memorija. Na ipu se na siguran na in mogu uvati odredjeni podaci. Najve a snaga SmartCard tehnologije jeste u raznovrsnosti mogu ih primjena. Zahvaljuju i inteligenciji kartice, mogu e je razviti raznovrsne aplikacije u oblastima kao to su: za tita pristupa ra unaru ili mre i, indetifikacija, mobilna telefonija, digitalan potpis, kupovina, za tita autorskih prava, elekronska kupovina, ... Naglo irenje interneta u poslednjoj deceniji i njegovo sve ve e kori enje u poslovne svrhe nametnuli su potrebu za promjenama u funkcionisanju svjetske mre e. Sve je ve i broj povjerljivih podataka koji se prenose internetom kao i porast trgovine putem interneta stavili su u prvi plan problem sigurnosti komunikacije. Naro ito aktuelan problem je sigurnosti komunikaciji je web servera i clienta.
1

IZVOR: http://poslovanje.mojblog.hr/p-elektronsko-bankarstvo/184522.html - 23. 04. 2009. godine

Standardni protokoli za komunikaciju ne nude rje enje za ove probleme. Zato je razvijeno vi e protokola koji obezbedjuju sigurnu komunikaciju prije svega na internetu. Neki od njih su na aplikativnom nivou poput secure HTTP-a ili Secure Socket Layera, protokol koji je defakto standard za sigurnu komunikaciju. Problem tajnosti u ra unarskim komunikacijama rje ava se kriptovanjem podataka na izvoru i dekriptovanjem na odredi tu. Savremene metode kriptovanja zasnivaju se na javno dostupnim algoritmima, a tajnost podataka je garantovana tajno u klju a. Elektronsko bankarstvo predstavlja segment digitalne ekonomije u sferi elektronskog platnog prometa i transfera nov anih sredstava, a u me uvremenu se razvilo na sve vidove poslovanja banaka, kako unutar njene organizacije tako i na njene komitente. Institucionalno bankarstvo i finansijska tr i ta imaju za poslovno okru enje sve privredne i poslovno aktivne subjekte, koji su najdirektnije upu eni na me usobnu poslovnu saradnju. Preko usluga koje bankarski sektor obavlja za svoje komitente i klijente, i preko finansijskih inovacija koje je neophodno nuditi u tr i nim uslovima, sve vi e dolazi do izra aja poslovna saradnja, zasnovana na savremenim informacionim i telekomunikacionim tehnologijama, to ima za rezultat transformaciju na ina rada i poslovne saradnje ka elektronskom poslovanju i digitalnoj ekonomiji.

. ELEKTRONSKO POSLOVANJE U BANKARSTVU Kompjuter ne e od lo eg menad era napraviti dobrog. Pomo i e dobrom da postane jo bolji, a lo em jo gori. Edvard Esber, iz knjige Iva Braila 2000 poslovnih misli za dvijehiljaditu

2.1.

ISTORIJSKI

RAZVOJ

ELEKTRONSKOG

BANKARSTVA
Ako govorimo o inovacijama u bankarskom poslovanju, o igledno je da nikada u istoriji nisu u injene tako velike i korjenite promene kao za poslednjih tridesetak godina. Internet, e-bankarstvo i mobilno bankarstvo su doveli do toga da je banka iza la iz svojih prostorija. Pojava plasti nog (kartice) i digitalnog novca u inili su preokret ka potpunoj dematerijalizaciji i virtuelizaciji novca. Kroz istoriju klijent je uvijek morao da odlazi u prostorije banke kako bi obavio posao. Danas banka dolazi u ku u korisnika ili na njegovo radno mjesto. Mobilno bankarstvo ide korak dalje i prenosi bankarske poslove u d ep korisnika potpuno nezavisno od lokacije na kojoj se on nalazi. Sa istorijske ta ke gledano, prvi sistem koji je mogao da se okarakteri e kao elektronski transfer novca je stvaranje sistema telegrafskog pla anja godine 1918.19 kada je Federal Reserve Banks u SAD-u zapo ela slanje novca putem telegrafa. Automatizacija bankarskih poslova zapo ela je ezdesetih godina pro log vijeka. Za uvo enje ra unara u bankarske poslove bilo je mnogo razloga, a osnovni je taj, to su banke po svojoj prirodi centralizovane institucije i va no je da u svakom trenutku imaju informacije sa koliko novca raspola u, koji je dio novca slobodan za reinvestiranje i koji se prilivi sredstava o ekuju. Klasi nim metodama rada te ko je ostvariv brz odziv bankarskog sistema, pa je uvo enje ra unara u poslove predstavljalo nu nost. irenje bankarskih sistema na velike geografske udaljenosti nametnulo je potrebu da se izgra uju jedinstveni informacioni sistemi i uspostavljaju iroko rasprostranjene ra unarske mre e. Kada su sedamdesetih godina banke po ele da postavljaju svoje mre e bankomata do lo se do zaklju ka da je neracionalno da svaka banka za sebe razvija ra unarsku mre u. U tom trenutku dolazi do standardizacije i povezivanja raznorodnih bankarskih mre a na jednom projektu, a to je mre a bankomata. To je omogu ilo da bez obzira na koji bankomat korisnik do e mo e biti uslu en a banke naknadno u

pozadini ras i avaju ra une. Ovaj nivo automatizacije pokazao se kao veoma uspje an ali je postojao problem, jer su investicije u infrastrukturu bankomata i dalje bile velike. Prvi telefonski servisi pojavljuju se po etkom osamdesetih godina pro log vijeka. Odmah imaju masovnu primjenu, ali im je osnovni nedostatak sigurnost. Javne mre e kojima se komunicira podlo ne su prislu kivanju. Ovakav na in poslovanja banaka sa svojim klijentima zadr ao se do danas samo u izmenjenim uslovima. Pojavom PC ra unara omogu ena je dislokacija djela bankarskih poslova u ku u korisnika, odnosno na njegovo radno mjesto. PC ra unar sa dodatnim softverom i telefonskom mre om za komunikaciju, omogu ava po prvi put bankama da dio poslova direktno stave na raspolaganje korisnicima. Prednosti ovakvog na ina rada su se odmah pokazale. Prvo, investicije u opremu i softver prelaze na korisnika. Zatim za ovakav na in poslovanja nije potreban alter niti alterski radnik i nije potrebna ekspozitura. Sve to je potrebno je dobro osmi ljen softver i pouzdani sistemi za tite. Ipak ovakav na in rada imao je svojih ograni enja. Korisnik je imao softver na svom ra unaru, na poslu ili kod ku e i uvijek je bio lokacijski zavistan odakle e posao da obavi. Internet se tu pokazao kao neprevazi en medijum. Korisnik mo e da obavi bilo kakvu bankarsku transakciju od ku e, sa posla ili iz bilo kog internet kafea. Pojavljivanjem mobilnih telefona otvaraju se nove perspektive. Finansijske institucije sada imaju mogu nost da ponude bankarske, brokerske i usluge osiguranja preko mobilnih telefona, personalnih digitalnih asistenata (PDA) ili pejd era. Pro irenje bankarskih i brokerskih institucija na kanale mobilnih finansijskih servisa izvr eno je agresivno. Ve ina Evropskih finansijskih institucija ponudila je komplentno mobilno poslovanje svojim korisnicima. 1999. godine oko 90% banaka u Evropi ve je u svojoj ponudi imalo neku od formi mobilnog bankarstva. Jedan od pionira u nu enju finansijskih usluga na polju mobilne tehnologije je MeritaNorthBanken. Ona je ve 1992. godine nudila neku od formi mobilnog

bankarstva. Vode i na ovom polju u SAD su brokerske firme kao to su DLJ Direct, Fidelity, E-Trade, MSDW Online i Ameritrade. One nude mogu nost za trgovinu akcijama putem mobilne mre e.

2.2.

NEOPHODNOST ELEKTRONSKOG BANKARSKOG SERVISA

Tradicionalno bankarstvo podrazumjevalo je da banka ima alter i radno vrijeme a to je upravo ono isto vrijeme kada zaposleni gra anin tako e radi i nije u mogu nosti da ode do altera i obavi svoje bankarske poslove. U slu aju i kada ima slobodnog vremena na raspolaganju za obavljanje poslova u tom slu aju ima dovoljno drugih stvari kojima bi se ovijek radije bavio nego i ao od jednog altera do drugog i obavljao poslove. Naravno, osim stanovni tvu, jasno je kakve olak ice i u tede elektronski bankarski servis pru a preduze ima. Uvid u stanje na svojim ra unima u svakom trenutku, dostavljanje naloga za pla anje, bilo da je rije o unutra njim ili vanjskim pla anjima, iz svoje kancelarije, konvertovanje sredstava na brz i jednostavan na in, samo su neke od pogodnosti koje e-banking nudi klijentima. U prvom redu, klijent nema potrebe za estim odlascima u banku, a zna se koliko su u tede u vremenu va ne za svakog preduzetnika. Internet radi non stop i to je upravo ono to je korisniku potrebno, jer u tom slu aju nije vezan za doba dana. Klijent nije vezan za vrijeme, ve mo e da bira i prilago ava vrijeme kada e obavljati poslove sa bankom. to se banaka ti e, one bi trebalo da su najvi e zainteresovane za elektronsko bankarstvo. Tradicionalno bankarsko poslovanje u ekspoziturama zahtjeva da se prostor opremi, da se zaposle slu benici, da se radnicima stvore uslovi za rad, dakle podrazumjeva veliki broj tro kova. Postoji i ograni enje da kroz jednu ekspozituru u toku radnog vremena mo e da pro e samo odre en broj korisnika uz rizik da se stvaraju redovi i izazove nezadovoljstvo klijenata, to je za svaku banku pogubno. Suprotno tome e- banking omogu ava pristup banci 24 sata dnevno i to na elegantan i konforan na in. to se ti e mogu nosti racionalizacije potencijala banke, svakako da je najva nije napomenuti da banka preno enjem odre enih servisa na Internet redukuje tro kove poslovanja. Za pove anje broja komitenata banka mora da otvara novi poslovni prostor da ga opremi i zaposli nove slu benike. Stavljanje servisa na Inte rnet ne zahtjeva dodatni poslovni prostor niti nove zaposlene. Ovo je posebno interesantno za one geografske regione gdje banka nema mre u ekspozitura ili ima mali broj komitenata. Sa Internetom banka mo e da pokrije znatno ve i geografski prostor ne otvaraju i nove ekspoziture.

Veliki broj informacija koje banka mo e da stavi svojim korisnicima na raspolaganje u principu nisu dostupni irem krugu njenih korisnika. To se odnosi na mogu nosti plasmana i zapo ljavanja novca po najpovoljnijim uslovima, investiranje u neki od ponu enih projekata i savjetodavne funkcije. Jedan od smjerova racionalizacije potencijala je implementacija itavog niza poslova i transakcija preko zajedni kog korisni kog interfejsa. itav set informacija koje su smje tene u bazi podataka banke, tako bi se prikazao korisnicima, a to se defini e kao informativni alter. Za privilegovane korisnike mo e se staviti na raspolaganje povjerljiva baza podataka sa specifi nim podacima, a sve u zavisnosti ta komitent eli da mu bude dostupno. Istra ivanja i analize tro kova po transakciji koje su ra ene u SAD dala su veoma opipljive rezultate prikazane na slici 3.1..20

Dakle, kada govorimo o prednostima elektronskog bankarstva sa aspekta banke, va no je ista i da uvo enjem kvalitetnog i rasprostranjenog elektronskog bankarstva pritisak na altere banke zna ajno opada, to u mnogome doprinosi rastere enju osoblja banke. Osoblje banke koje radi iza altera je oslobo eno redova korisnika i zato mo e vi e vremena posvetiti klijentima obezbe ujuci im detaljnije informacije o novim uslugama banke. (I sa aspekta preduze a ovo je veoma zna ajno - najve i problem za preduze a su redovi ispred blagajni koje e-banking za kratko vrijeme elimini e). Odlu ivanjem za uvo enje sistema za elektronsko bankarstvo, banka se odlu uje za drasti no smanjivanje tro kova za obradu platnih naloga i tro kove za izvo enje drugih usluga Tro ak za obradu platnih naloga preko elektronske banke je 10 do 15 puta ni i od cijene koja va i za konvencionalnu obradu platnih naloga. Ovo je zbog toga to tro ak za obradu elektronskih naloga ne uklju uje u sebe zaposlene iza altera, tro kove odr avanja i opreme, po tanske usluge, stacionarne tro kove i ostale uobi ajene tro kove postupka. Veoma va na dobit ogleda se i u kvalitetu podataka koji su primljeni zato to elektronska obrada ne sadr i skoro nikakve gre ke. Sistemi su pode eni tako da klijent prakti no nema mogu nost da dostavi neispravno popunjen nalog za pla anje. Zahvaljuju i elektronizaciji poslovnog procesa omogu ava se kvalitetan marketing ostalih bankarskih usluga. E-banking olak ava rad osoblja banke, pove ava kvalitet postoje ih usluga i omogu ava uvo enje novih marketing usluga. Kori tenjem

elektronskog bankarskog servisa, marketing usluga se mo e usmjeriti na pojedina nog klijenta, a klijentu je omogu eno da odmah mo e reagovati na nove posebne ponude banke. Na primjer, e-banking omogu ava klijentima da stavljaju svoja sredstva na depozite kada je to najpogodnije za njih. I va no je da klijent vi e ne mora da ide do banke za svoju uslugu, tako da time tedi vrijeme i novac, a banka postaje efikasnija. Ipak, i pored niza prednosti koje su se nudile izlaskom banke na Internet, moramo napomenuti da u po etku banke nisu ba mnogo urile da stave svoje servise na raspolaganje putem javne mre e. itav posao je tekao relativno usporeno i u fazama. Ovo treba razumjeti jer su po svojoj prirodi banke konzervativne institucije koje prije svega zavise od povjerenja svojih korisnika. Igranje sa povjerenjem nije dopu teno i banke su u ovaj posao u le fazno i to kroz nekoliko koraka: - Prvi korak podrazumjevao je sagledavanje prednosti i problema i nedostataka. Na Internet su prvo iza le banke koje nisu imale mnogo ta da izgube, to jest male banke koje su u novoj tehnologiji vidjele ansu da zaposjednu dio tr i ta prije nego to se veliki upuste u ovaj posao. U ovom trenutku se pojavljuju i prve virtuelne banke koje na op te iznena enje posti u fantasti ne uspjehe. - U drugom koraku postavljaju se samo informacije. Svakako da je oprezan nastup velikih banaka bio za o ekivanje. Nije se smjelo dozvoliti da se povjerenje sticano generacijama prokocka nekim nesmotrenim potezom. Ipak iskustva su se pokazala odli nim. Tr i te prihvata ovakav na in rada a banke u njemu vide mogu nosti kakve niko nije o ekivao. Ipak samo davanje informacija nije dovoljno jer virtuelne banke su po ele da nude itavu paletu usluga , to je za velike bankarske sisteme postalo opasno, jer su doju era nje male banke masovno privla ile korisnike. Sada izlazak na Internet ne predstavlja vi e puku novotariju ve uslov za opstanak i banke kre u da investiraju u razvoj poslova na Internetu. - Tre i korak predstavljao je dvosmjernu komunikaciju i za velike banke. Iako su se velike banke ustru avale da svoje poslove masovno ponude tr i tu, pritisak korisnika bio je toliko jak da ni strah od mogu ih provala vi e nije bio dovoljan. Posebno je veliki pritisak od strane virtuelnih banaka koje jedino i posluju preko Interneta. Njihovo poslovanje je toliko jeftino (transakcija preko Interneta predstavlja 3% vrijednosti transakcije u realnom okru enju) da konkurencija postaje neizdr iva. - I na kraju, u etvrtom koraku omogu ena je transakcija transakcije. Banke se potpuno otvaraju za poslovanje preko Interneta. Prva u potpunosti Internet banka,

bila je ameri ka Security First Network Bank, koja je osnovana 1995.god. Tri godine kasnije virtualne banke su se pojavile u Velikoj Britaniji (First-e). 2.3. POJAM I PODJELA PLATNIH KARTICA

Najop tija podjela platnih kartica bila bi na debitne i kreditne. Budu i da se termin "platna kartica" esto pogre no koristi kao sinonim za debitnu karticu, potrebno je prvo objasniti taj pojam. Platne kartice slu e kao sredstvo za pla anje proizvoda i usluga, bez obzira na uslove njihovog kori enja.21 Razlika izme u eka i platne kartice je su tinska, iako krajnji korisnik ne mora da je osjeti. ek je specifi na hartija od vrijednosti kojom banka garantuje trgovcu da e ga naplatiti. Kada ek dospije za naplatu, banka sa svog ra una ispla uje trgovca i istovremeno otpo inje proceduru nadoknade tih sredstava s teku eg ra una klijenta koji je ek izdao. Jednostavnije re eno, banka garantuje uplatu bez obzira na to to njen klijent mo da na ra unu nema novca da to plati. Na taj na in ona rizikuje da nevoljno kreditira svoje klijente, a istovremeno da to ne naplati po tr i nim cijenama, jer bi brzo izgubila mnoge korisnike. U slu aju odlo enog pla anja i trgovac je na sli nom gubitku - on tako e kreditira svog kupca, ali bez ikakve kamate. Kartica je najprakti nije sredstvo pla anja. Prilikom pla anja robe ili usluga platnom karticom, trgovac se putem POS terminala (Point-of-Sale, ure aj na prodajnom mestu) direktno obra a banci, sa zahtjevom za nadoknadu odgovaraju e sume. Ukoliko klijent ima pokri e na svom ra unu, banka prebacuje taj novac na ra un trgovca, ali postoji sigurnost da klijent taj ra un mo e da plati. Ukoliko klijent ima dovoljno sredstava na ra unu, automatski se tereti njegov ra un za odgovaraju i iznos, a u slu aju da na ra unu nedostaje sredstava, zapo e e kreditni ciklus pod ranije dogovorenim uslovima (ako je kartica kreditna). Ako je ra un ve i od iznosa predvi enog sklopljenim ugovorom, izvr enje transakcije bi e odbijeno. Va no je naglasiti da trgovac ne mo e saznati s koliko novca kupac raspola e - on jedino ima mogu nost da sazna da li se sa kartice mo e naplatiti iznos ra una. (Treba re i i to da je kod nas procedura pla anja karticom ponekad zastra uju a. Kao ostav tina iz pro lih vremena, kada su se uz karticu ostavljali i svi li ni podaci, iako ne vrijede ni trgovcu ni banci, korisnik uz platnu karticu mora pokazati i li nu ispravu (ta praksa je u Americi, primjera radi, zakonom zabranjena). To se uglavnom doga a u

prodavnicama koje zvani no primaju kartice ali to neiskusnim trgovcima.)

ine s nepoverenjem ili s

Kada klijent banke koristi debitnu karticu, on na ra unu mora imati iznos transakcije. Debitna kartica je kao gotov novac, s tim to je bezbjednija - ako je ukradu, teta nije velika. Kori enje kreditne kartice je potpuno druga ije - tokom obra unskog perioda (obi no mjesec dana) klijent prakti no pozajmljuje novac od banke i pla a robu i usluge njenim novcem, a na kraju mjeseca izmiruje ra un, a u slu aju zaka njenja i kamatu. "Revolving kredit" je poseban vid kori enja kreditnih kartica, kada se na kraju obra unskog perioda pla a samo dio dospjelog duga (npr. 20%), dok se ostatak prenosi na slede i period i na njega obra unava kamata. Razumljiva je opreznost banke u ovom slu aju. Po to kod nas jo uvijek ne postoji institucija koja ocjenjuje kreditni bonitet gra ana, banka o finansijskom stanju klijenta saznaje isklju ivo od njega samog. To, svakako, i nije najbolja preporuka, pa se esto postavljaju formalni uslovi poput stalnog zaposlenja, iranata, mjenica i depozita. Depozit je novac koji klijent ostavlja banci kao garanciju da e platiti svoje dugove (tj. banka e ga zadr ati ako se dug ne vrati), a mjese no ograni enje potro nje obi no je jednako depozitu. U Americi, zemlji s najrazvijenijim sistemom pla anja kreditnim karticama, ovakvo osiguranje pojavljuje se samo kod tzv. bezbjednih kreditnih kartica, namenjenih onima koji imaju lo u kreditnu istoriju (bankrotirali su, imaju velike dugove, nemaju nepokretnu imovinu i sl.) ili je nemaju uop te, a nema ko da garantuje za njih (srednjo kolci, studenti). Kada je rije o podjeli kartica, osim podjele na kreditne i debitne kartice postoji i tzv. vertikalna podjela,22 u sklopu koje razlikujemo slede e vrste kartica: klasi na; elektron; poslovna; on line zlatna; platinasta.

Osim ove podjele, mo emo ih djeliti i na osnovu asocijacija koje izdaju platne kartice, gdje razlikujemo: Visa kartice; Maestro/Cirrus kartice;

Eurocard/MasterCard kartice; Diners kartice; American Express, itd.

I dok kod nas vrsta i boja kartice jo uvijek ne predstavlja skoro ni ta osim zavidnih pogleda, u inostranstvu su razlike su tinske - to je "ja a" kartica, to su manje kamatne stope i postoji vi e nagradnih programa i dodatnih usluga. Kad je rije o zloupotrebi kartica, tako e se javlja problem, obzirom da su na e banke, u pore enju sa svjetskim, male i nemaju dovoljno novca da finansiraju zloupotrebe svojih kartica. U na oj zemlji do prijave kra e sva odgovornost je na klijentu i on je du an da plati dug koji je nastao neovla enim kori enjem njegove kartice, bez obzira na okolnosti. S druge strane, prijava kra e e biti posebno napla ena, jer objavljivanje broja ugro ene kartice u biltenima nije besplatno. U Americi je suprotno23 - do prijave, klijent odgovara samo za prvih potro enih 50 dolara, ali se u praksi nikada nije dogodilo da je neko platio tih 50 dolara, jer banka ne eli da isterivanjem pravde izgubi klijenta, a samim tim i mnogo vi e od tih 50 dolara koje pla a na svoj teret.

2.4. PLATNE KARTICE FIZI KA LICA Platne kartice predstavljaju siguran finansijski oslonac 24 asa dnevno 7 dana u nedelji irom zemlje i svijeta. U okviru svoje ponude za fizi ka lica Banka izdaje debitne i kredite platne artice iz tri programa: Dina Card Visa MasterCard Svaka platna kartica, bilo da je rije o kreditnim li debitnim karticama, karticama za klijenta sa redovnim mjese nim primanjima ili mla u populaciju svojim dizajnom ili fukcionalno u prilago ena je tr i nom segmentu kome je namjenjena. Ve ina platnih kartica iz ponude za ti ena je potpunosti onemogu ava zloupotrebu kartica. ip tehlogijom koja pru a niz mogu nosti, a zahvaljuju i svojim sigurnosnim i za titnim funkcijama gotovo u

2.5.

E-BAKING KARTICE NA INTERNETU

Naj e e se na Internetu mogu obaviti slede i bankarski poslovi: uvid u stanje i promet po ra unima, platnim karticama i kreditima pregled i tampu izvoda po platnim karticama prenos sredstava sa jednog na drugi ra un i izmirivanje obaveza po kreditnim mjenja ke poslove u okviru sa deviznog ra una na KM ra un pla anje KM koja se mogu izvr iti na bilo koji uneti na in tampanje potvrde o izvr enom pla anju.

karticama

Neki od ovih poslova se vr e kori enjem web-a, a dio kori enjem e-maila. Kao to se iz nabrojanih poslova mo e vidjeti Internet se ne koristi samo kao medij za ostvarivanje kompletnih bankarskih transakcija, ve konvencionalnim proizvodima i uslugama banke. Ne nude sve banke mogu nost obavljanja transakcija Internetom. Od onih koje nude, postoji dio banaka kod kojih nije mogu e obaviti sve navedene poslove. Tarife Banaka za ove poslove su razli ite. Naj e e se usluga tzv. E-bankinga pla a kao dodatnu stavku odr avanja ra una u banci. Postoji mogu nost da banka nudi paket u okviru koga se nalazi i e-banking tako da nije mogu e ta no odrediti cijenu istog. Grubim prora unima mo e se re i da ova usluga kod na ih banaka oko 1,5030,00 KM mjese no. Me utim to ne mora biti jedina naknada za kori eje ovog sistema. esto se u okviru sistema po ne to ni im tarifama od uobi ajenih napla uju obavljene transakcije. Ipak postoje i banke koje sem mjese ne naknade nemaju dodatnih provizija. Aktiviranje usluge e-bankinga se obi no vr i popunjavanjem odgovaraju eg zahtjeva. Nakon toga, zavisno od obezbje enja dobije se korisni ko ime i ifra, token, CD sa sertifikatom, smart kartica i sli no ime se ostvaruje mogu nost kori enja e bankinga. 2.5.1. esto i kao dopuna odre enim

2.4. ELEKTRONSKO BANKARSTVO

esto ka emo da u svijetu vladaju finansijsk ustanove, banke, i one u mnogim e slu ajevima odre uju pravila pona anja u poslovnom svijetu. Gotovo da ne postoji niti jedna firma, ni kompanija koja tokom svog poslovanja ne iska e potrebu za odre enim finansijskim sredstvima, bilo za po etak rada, pro i enje poslovanja ili, r pak, uvo enje novih savremenih tehnologije. Sam proces poslovanja kompanije i svih poslovnih subjekata odvija se putem finansijskih organizacija, banaka, kao i mnogi poslovi vezani za stanovni tvo. Razvojem informaciono-komunikacionih tehnologija do lo je do druga ije organizacije svjetskog tr i ta, obi no ka emo do globalizacije tr i ta. U tim promijenjenim strukturama poslovanja ne mo e se isklju iti ni bankarski sektor koji je me u prvima i uklju io elektronsko poslovanje kao vid svoga poslovanja. Sasvim je jasno da banke ne mogu opstati na svjetskom tr i tu bez razvoja informacionog sistema sa uklju enjem na Internet, te upotrebe elektronskog bankarstava . 2.4.1. Definicija i razvoj elektronskog bankarstva Elektronsko bankarstvo predstavlja proces obavljanja bankarskih poslova, bilo sa stanovni tvom ili poslovnim subjektima, iz kancelarije, odnosno ku e, putem Interneta, a bez fizi kog prisustva korisnika u bankama.

Kao i svi drugi oblici elekronskog poslovanja, i elektronsko bankarstvo se prvo razvilo u SAD, na po etku 1980. godine. Prvi zna ajniji WEB bankarski program, za rad na Internetu, napravila je Wells Fargo banka 1985. godine te je iste godine osnovana i prva Internet banka na svijetu sa sjedi tem u Atlanti, a zvala se Securitv First Network Bank. Prema objavljenim podacima krajem maja 1999. godine na Internetu je bilo vi e od 350 banaka koje su nudile usluge Internet bankarstva. Stoga se mo e re i da je Internet bankarstvo svakodnevna pojava u smislu obavljanja bankarskih usluga. Iako je pojava elektronskog bankarstva prvo bila u SAD, smatra se da evropske banke imaju vi e iskustva na polju on-line bankarskih usluga. 2.4.3. Elektronsko bankarstvo i platni promet Platni promet je veliki proces koji se obavlja svaki dan, irom svijeta, preko mno tva banaka. Veliki broj banaka danas svojim klijentima, bilo fizi kim ili pravnim licima, nudi elektronski platni promet. Dakle, banka nudi obavljanje svih transakcija putem Interneta. Ovim na inom klijenti su u mogu nosti 24 asa dnevno, bez odlaska u banku, vr iti platni promet u zemlji i van nje. Vrste usluga u platnom prometu Primjenom elektronskog poslovanja u platnom prometu banke nude vi e usluga, zavisno od potreba klijenata i vrste transakcija, u okviru dr ave ili van nje. Da bi klijent mogao koristiti usluge elektronskog bankarstva, mora ispuniti neke uslove, a prije svega: popuniti odre ene obrasce svojim podacima i otvoriti ra un u banci za transakcije.

Naj e e usluge u platnom prometu koje nude banke su: U unutra njem platnom prometu: vo enje stanja ra una platnog prometa i uvid u njegovo stanje, pregled i tampa dnevnih izvoda, pregled i tampa prometa po transakcionim ra unima, izvr enje naloga uplata i isplata po ra unima. sva inostrana pla anja, vo enje deviznih ra una, tampanje deviznih izvoda,

U platnom prometu sa inostranstvom:

obavijesti o prilivima na devizni ra un, ispostavljanje naloga i prenos sredstava na transakcione ra une kod uvidi u stanja deviznih ra una.

drugih banaka, kod banaka u inostranstvu i Prilikom otvaranja ra una u bankama vr i se provjera datih podataka od strane klijanta, te ukoliko klijent ispunjava osnovne tehni ke uslove, banka odobrava upotrebu svojih elektronskih usluga. Pravna lica moraju na svoj ra unar instalisati odre eni programski paket, od izabrane banke, da bi mogla putem te banke obavljati svoje transakcije elektronski. Osim toga, svaki korisnik mora imati svoju identifikaciju pomo u koje ga banke prepoznaju, a to su naj e e: kartica sa ita em ili pak token. Za sigurnost elektronskih transakcija izme u banke i korisnika koriste se sigurnosni kanali, a za njihov prenos koriste se odgovaraju i protokoli koji podrazumijevaju razmjenu ifriranih podataka. Osim toga, da bi se mogao koristiti e-transakcijama, korisnik mora imati: usluga. Elektronsko bankarstvo predstavlja obavljanje svih bankarskih usluga putem Interneta i ono se odvija u tri faze: daljinsko bankarstvo ili telebanking, direktno bankarstvo ili direkt banking i virtuelno bankarstvo ili virtual banking. instaliran odgovaraju i softver na svom ra unani, smart karticu sa sertifikatom i digitalnim potpisom i odgovaraju i PIN broj

Osim elektronskog platnog prometa, banke u svoje poslovanje uklju uju i druge vr e

Kada govorimo o elektronskom bankarstvu, potrebno je ista i sve prednosti ovakvog poslovanja, kako za banke tako i za korisnike bankarskih usluga, a to su prije svega: smanjeni redovi u bankama, unos platnih naloga unosi korisnik, a ne zaposleni u banci, banka mo e da opslu uje prostorno ira podru ja ak i tamo gdje fizi ki nema tro kova altera i zaposlenih na njima, zbog brzine obavljanja usluga preuzima klijente banaka koje namaju e-

ne postoji,

bankarstvo, a time iri svoje poslovanje, e-bankarstvo iziskuje visok stepen za tite pristupa podacima, kako kod u teda vremena kod e-trasakcija, bilo daje rije o klijentima ili bankama. banke tako i kod klijenta, to nije slu aj kod klasi nog bankarstva, Sagledavanje velikih prednosti elektronskog bankarstva dovelo je do toga da i mnoge banke u BiH uvode ovakav na in poslovanja. Pred banke je postavljen zadatak da i dalje usvr avaju Internet bankarstvo, te pridobiju to vi e klijenata koji te e za savremenim na inom poslovanja. Krajem 2006.godine, u BiH su dvadeset etiri banke primjenjivale elektronsko bankarstvo. 2.4.5. Vrste elektronskog pla anja Pojava Interneta i sve ve e uklju enje poslovanja tvrtki i kompanija preko njega, dovelo je do pojave novih oblika pla anja, odnosno do uvo enja elektronskog pla anja. Javile su se nove finansijske potrebe koje nisu mogle biti zadovoljene kroz tradicionalne sisteme pla anja. Pla anje predstavlja proces prenosa novca iz vlasni tva jednog subjekta u vlasni tvo drugog subjekta posredstvom finansijskih institucija. Da bi do lo do potrebe pla anja, potrebno je da postoji du ni ko-povjerila ki odnos izme u subjekata. Taj odnos nastaje razmjenom raznih ekonomskih vrijednosti (robe, usluga, informacija). Samo pla anje obavlja se putem banaka, a u zadnje vrijeme putem elektronskog bankarstva. Pla anja putem Interneta su elektronske verzije tradicionalnog sistema pla anja (gotovine, eka, kreditne kartice itd.). Razlika u odnosu na tradicionalno pla anje je u tome to je elektronsko pla anje u potpunosti digitalno. Tako i u elektronskom pla anju razlikujemo: bezgotovinsko pla anje; kod koga korisnik popunjava elektronski nalog, a gotovinsko pla anje se vr i upotrebom digitalnog novca. kreditna kartica, elektronski ekovi i digitalni ke koji mo e biti e- ek, kreditna kartica, debitna kartica... i Mo emo zaklju iti da su osnovni oblici elektronskog pla anja:

Kreditna kartica

Kori tenje elektronske kreditne kartice je veoma sli no sa kori tenjem tradicionalne kreditne kartice. Kod klasi ne kreditne kartice, korisnik prilikom pla anja prezentuje karticu, ija se vjerodostojnost i plate na sposobnost mo e provjeriti kod banke koje ju je izdala; zatim korisnik dobija i itani ra un koji sad on mo e provjeriti kod banke kasnije, a prodava na osnovu njega skida iznos sa ra una u banci. Pla anje karticom preko Interneta tra i dodatne korake za obezbje enje sigurne transakcije. Mogu e je slanje (preko Interneta) neenkriptovanih i enkriptovanih podataka sa kreditne kartice. Prvi slu aj isklju uje bezbjednosne garancije za obavljanje transakcija. Postoji mogu nost da slu ajni posjetilac na Internetu presretne podatke koji se prenose putem mre e i uradi nelegalno pla anje u svoju korist, tu om kreditnom karticom. Drugi na in slanja je enkriptovano slanje podataka sa kreditne kartice i ono podrazumijeva odre ene sigurnosne garancije u slanju. Trgovac mora da dekriptuje podatke koji se odnose na narud bu, te se dekriptuju podaci sa kreditne kartice u cilju provjere autorizacije narud be. Naplata putem e- eka vr i se sljede im postupkom: banka, prvo, izda ek kupcu; kupac upisuje u ek osnovne podatke, iznos i datum, te ga potpisuje

svojim digitalnim potpisom, a prethodno ga je banka potpisala svojim digitalnim potpisom; prodava ovako popunjen ek potpisuje svojim digitalnim potpisom uz banka vr i provjeru vjerodostojnosti digitalnih potpisa, te ga proslje uje banka-izdavalac provjerava svoj digitalni potpis i digitalni potpis popunjavanje broja svog ra una; banci izdavaoca na naplatu, korisnika, svog komitenta, provjerava stanje digitalnog novca te, ako je sve ta no, prebacuje nazna enu sumu na ra un prodavca. Kreditna kartica je najprakti nije sredstvo za pla anje u prometu proizvoda i usluga. Za pla anje elektronskom karticom koristi se POS terminal, ure aj koji se direktno obra a banci za odre enu sumu digitalnog novca. Ukoliko korisnik nema dovoljno novca, banka izvr ava nalog i zapo inje kreditni odnos po unaprijed ugovorenim uslovima. Druga vrsta elektronske kartice je debitna kartica za ije kori tenje korisnik na ra unu mora imati iznos transakcije. I ona je kao gotov novac, samo to pru a ve u

sigurnost u kori tenju od gotovog novca. Za ti ene su etverocifrenim brojem (PIN) pa u slu aju kra e ne mogu se zloupotrijebiti, ukoliko se pri transkciji tra i ukucavanje ovog broja. Me utim, i ove katrice se mogu zloupotrijebiti na otvorenim mre ama kao stoje Internet. Nedostaci ove kartice su: u trenutku kori tenje pri naplati, prodava mora imati on-line vezu sa cijena transakcije je srazmjerno visoka, pogotovu ako se radi o manjim transakcije se mogu vr iti samo izme u kupca i prodavca, a ne izme u dva banke skupljaju podatke o korisnicima i tako saznaju njihove navike, te na ukoliko se do e do neovla tenog broja kartice, ona se mo e bankom; iznosima; fizi ka lica, taj na in ulaze u njihovu privatnost i zloupotrijebiti. Elektronski ekovi Elektronski ek ima gotovo sve karakteristike papirnatog eka, a predstavlja elektronski ekvivalent papirnog eka. Ovaj ek je poruka upu ena kup evoj banci da izvr i transfer fondova sa ra una kupca na ra un prodavca. Elektronski ek mora da sadr i: podatke o transakciji, informacije o platiocu i primaocu, iznosu, vremenski pe at, te da je digitalno potpisan. Sigurnost transakcija e- ekom se obezbje uje kodiranjem broja svog ra una ban inim javnim klju em. Za pla anje ekom preko Interneta postoje dva sistema i to: kod FSTC-a (Financial Services Tehnologv Corporation), a to je konzorcij softverom instalisanim kod banaka koje su dizajnirale elektronski ek sa digitalnim potpisom po iljaoca. Obrade ekova se vr e EPH 57 Elektronsko poslovanje u funkciji savremene trgovine banke, a poravnanja se me u bankama vr e pomo u mre e ACH (Automaed Clearin House). kod Cyber Cash, koji nije posrednik za obradu ekova, ve to prepu ta direktno bankama. Digitalni ke

Digitalni ke je vrsta elektronskog pla anja koje se naj e e koristi u malim, sitnim pla anjima. Zna i, koristi se u obavljanju transakcija za koje su potrebne male sume novca. Za razliku od bezgotovinskog novca, gdje novac nikad ne napu ta banku, ovaj sistem pla anja podrazumijeva umanjenje nov ane mase na ra unu banke im se nov anica podigne. Prilikom pla anja dovoljno je da kupac u trgovini prebaci odgovaraju i iznos tokena trgovini, a koja ih proslje uje banci. Uz kontrolu banke, registracijom serijskog broja, banka provjerava validnost tokena. Ukoliko se broj ne poklapa sa ve kori tenim brojem, banka odobrava transakciju; a suprotno, ako banka utvrdi da se broj ponavlja, ona izvje tava prodavca daje token bezvrijedan. Treba napomenuti da banka validira svaki token digitalnim pe atom prije izdavanja korisniku, a iji ra un zadu uje u vrijednosti izdanih tokena. E-gotovina ima veoma sli ne karakteristike stvarnoj gotovini. Do sada je nekoliko banka po elo da radi sa e-gotovinom, iako se konstatuje da i nefinansijske organizacije mogu izdavati vlastiti ke . Kako je ovaj sistem pla anja jo u razvoju, do sada nije napravljen sistem niti pravila za obezbje enje interoperabilnosti izme u razli itih formi digitalnog kesa. E-gotovina, da bi se masovno uklju ila u sistem pla anja, mora razvijati svoje dobre osobine, a da isklju i sve svoje negativnosti: mora onemogu iti krivotvorenja u kori tenju, korisnici moraju ostati anonimni, mora obezbjediti lako usitnjavanje iznosa i mora omogu iti brzu on-line provjeru autenti nosti. Pored svega navedenog, potrebno je naglasiti da ne postoje pouzdane formule za prepoznavanje la nih informacija, pa je nekada potrebno puno vremena da se prepoznaju stvarne, autenti ne informacije.

1.

USLUGA

ELEKTRONSKOG

BANKARSTVA

NA

PRIMJERU

UNICREDIT BANKE 1.1. E-ba INTERNET BANKARSTVO ZA GRA ANE - e-ba KORISNICI: e-ba usluga je namijenjena svim doma im fizi kim osobama koji imaju otvoren teku i, odnosno, studentski ra un u Banci. POGODNOSTI I MOGU NOSTI: Koriste i uslugu Internet bankarstva za gra ane e-ba, u prilici ste efikasno i brzo obavljati pla anja, imati potpuni nadzor nad svojim financijskim poslovanjem s bilo kojeg mjesta, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Usluga e-ba omogu uje pregled: svih Va ih ra una i ra una po kojima ste opunomo eni, oro enja i kamata na oro enja, limita, iznosa dospije a i tro kova po karticama, ugovorenih trajnih naloga i oro enih depozita, provedenih pla anja, budu ih pla anja (nalozi unaprijed) neprovedenih pla anja. Putem usluge e-ba mo ete jednostavno: platiti re ije, rate kredita i ostale ra une, obavljati prijenos s vlastitih KM-ovskih ra una na KM-ovske ra une svih fizi kih i pravnih osoba unutar Banke, te u drugim bankama u BiH, obavljati pla anje prema inozemstvu,

 prenositi novac s vlastitih KM-ovskih na vlastite devizne ra une i obratno, ugovoriti trajne naloge za prijenos sredstava, pla anje ra una, rata kredita, odabrati odgovaraju i model tednje i oro iti eljeni iznos, kreirati predlo ke i povla iti predlo ke pri pla anju ra una ili prijenosu sredstava. UGOVARANJE: e-ba uslugu mo ete ugovoriti u bilo kojoj poslovnici Banke. RASPOLAGANJE USLUGOM: Sve to Vam je potrebno za poslovanje s Bankom putem e-ba usluge jeste ra unalo koje ima omogu en pristup Internetu. SIGURNOST USLUGE: Tajnost i nepovredivost korisnikovih ra una osigurana je primjenom sigurnosnog ure aja tokena. Token je samostalni, osobnom lozinkom za ti eni ure aj, namijenjen identifikaciji korisnika Internet bankarstva i digitalnom potpisivanju naloga. Korisnik koristi token prilikom prijave u aplikaciju pomo u samo njemu poznatog PIN-a, tako da ne postoji mogu nost neovla tenog pristupa korisnikovim ra unima. Ugovaranje trajnih naloga

Putem e-ba usluge u mogu nosti ste ugovoriti tri vrste trajnog naloga: Standardni trajni nalog - prema ra unima fizi kih i pravnih osoba u UniCredit Banci i prema drugim bankama unutar BiH, Trajni nalog ovla teno povla enje - prema ra unima pravnih osoba s kojima Banka ima sklopljen sporazum o ugovaranju i izvr avanju trajnih naloga ovla teno povla enje i Trajni nalog otplata kredita prema ra unima kredita ugovorenih u UniCredit Banci. Osim ugovaranja trajnih naloga, u mogu nosti ste vr iti pregled i zatvaranje trajnih naloga otvorenih putem e-ba usluge.

Ugovaranje oro ene tednje

Putem e-ba usluge u mogu nosti ste ugovoriti tri razli ita modela tednje: Klasi no oro enu tednju, Rentnu tednju i 24 PLUS Sa svojih vlasni kih ra una mo ete oro iti eljeni iznos sredstava prema standardnim uvjetima propisanim prema va e im aktima Banke.

Slanje INO naloga

Osim dosada njih pla anja u unutarnjem platnom prometu, od sada mo ete v iti i r prijenos sredstava u korist ra una fizi kih i pravnih osoba u bankama u inozemstvu sa svojih vlasni kih ili ovla teni kih deviznih ra una i a'vista ra una u valutama. Naknade za izvr enje trajnih naloga ugovorenih putem e-ba usluge, kao i naknade za izvr ene INO naloge putem e-ba usluge ni e su u odnosu na standardne naknade u platnom prometu Banke!

1.2. M-ba

Usluga m-ba mobilno bankarstvo KORISNICI: m-ba usluga je namijenjena svim gra anima BiH s prebivali tem u BiH koji imaju otvoren teku i, odnosno, studentski ra un u Banci i posjeduju mobilni ure aj. Usluga m-ba na raspolaganju je korisnicima svih mobilnih operatera u BiH!

POGODNOSTI I MOGU NOSTI: Usluga m-ba omogu ava poslovanje s Bankom putem mobilnog ure aja u bilo koje vrijeme, s bilo kojeg mjesta pokrivenog signalom (u BiH i inozemstvu), bez dodatnih ure aja, papirologije i bez ekanja u redovima. m-ba je brza, sigurna, jednostavna i prakti na usluga koja Vam omogu ava potpuni nadzor nad svojim financijama. Usluga m-ba omogu uje pregled: svih Va ih ra una i ra una po kojima ste opunomo eni, Va ih oro enja i kamata na oro enja, tro kova i limita po karticama, provedenih pla anja, budu ih pla anja (nalozi unaprijed),neprovedenih pla anja Putem usluge m-ba mo ete jednostavno: pla ati re ije i druge ra une, prenositi novac na ra une koje elite, kreirati predlo ke i povla iti prethodno pripremljene predlo ke, zadati KM-ovske naloge s datumom unaprijed, a Banka e ih izvr iti na zadani datum, vr iti konverzije valuta unutar Va ih ra una

Putem usluge m-ba mo ete dobiti informacije o: korisnim kontaktima u Banci, te ajnoj listi, iznosu prekora enja po teku em ra unu

UGOVARANJE: m-ba uslugu mo ete ugovoriti u bilo kojoj poslovnici Banke. SIGURNOST USLUGE: Tajnost i nepovredivost Va ih ra una osigurana je uz visoku razinu sigurnosti koju omogu uju: enkripcijska za tita Va ih podataka,

minimalna koli ina podataka spremljena u mobilnom ure aju, automatsko ga enje aplikacije nakon 5 minuta neaktivnosti, zaklju avanje aplikacije nakon tri uzastopna unosa pogre nog PIN-a.

Sigurnost dodatno osigurava softverski token koji je sastavni dio aplikacije, a namijenjen je identifikaciji korisnika uz utipkavanje PIN-a. Korisnik pristupa aplikaciji pomo u samo njemu poznatog PIN-a. 1.3. SMS usluga

KORISNICI: SMS usluga je namijenjena svim klijentima Banke fizi kim osobama, koje imaju otvoren teku i ili studentski ra un u Banci i posjeduju mobilni ure aj bilo kojeg mobilnog operatera u Bosni i Hercegovini. MOGU NOSTI I POGODNOSTI: Sve informacije o promjenama po Va im ra unima u Banci sti u direktno na Va mobilni ure aj, tako da uz minimalni utro ak vremena ostvarujete maksimalnu razinu informacija. Putem SMS usluge Banka Vas informira o: stanju teku eg ra una u Banci, zadnje tri promjene po teku em ra unu, potro nji i limitu potro nje po VISA Classic kartici, potro nji i limitu potro nje po MasterCard revolving kreditnoj kartici, iznosu dopu tenog prekora enja po teku em ra unu.

UGOVARANJE: Uslugu mo ete besplatno ugovoriti u bilo kojoj poslovnici UniCredit Bank!

1.4. Dostava izvoda putem e-maila KORISNICI: fizi ke osobe koje imaju otvoren ra un u Banci

NAMJENA I POGODNOSTI: O prometima po ra unu i stanju ra una od sada Vas mo emo informirati i putem e-maila. Dovoljno je da imate otvoren ra un u Banci i pristup e-mailu. Samo neke od prednosti primanja izvoda na e-mail su: mogu nost pohrane izvoda na svom ra unalu, ispis izvoda po potrebi, smanjena mogu nost uvida u izvode od strane tre ih osoba, manje potro enog papira poma e o uvanju na eg okoli a i sl.