Energetska Elektronika

Energetska elektronika
ENERGETSKA ELEKTRONIKA
ver. 1. pripremio: Doc. dr. sc. Danko Kezi 1. UVOD
Definicija Energetska elektronike glasi: Energetska elektronika je dio elektronike koji se koristi za pretvorbu parametara elektrine energije i za upravljanje tokom elektrine energije. U gornjoj definiciji se javljaju dva kljuna pojma: elektronika i parametri elektrine energije. Elektronika je grana znanosti i tehnike koja obuhvaa izuavanje i primjenu onih pojava povezanih s gibanjem slobodnih elektrona i elektriki nabijenih estica u vakuumu, plinovima, tekuinama i poluvodiima. Gibanja estica se ostvaruje u komponentama elektronikih ureaja. Dakle, ako neki sklop sadri elektroniku komponentu, onda je to elektroniki sklop i pripada grani znanosti koja se naziva elektronika. Parametri elektrike energije su: valni oblik napona, valni oblik struje, frekvencija i broj faza.
Sl. 1. Proizvodnja, prijenos, distribucija, razdioba i potronja elektrine energije Na slici 1 prikazana je blokovska shema na kojoj se vidi proces proizvodnje, prijenosa, distribucije i potronje elektrine energije na kopnu.
Proizvodnja elektrine energije poinje u indirektnom ili direktnom pretvarau energije. Primarna energija uskladitena u ugljenu, nafti, vodi, izotopima ili suncu se u ovim pretvaraima pretvara u elektrinu energiju. Indirektni pretvarai generiraju elektriku energiju na nain da se primarni oblik energije pretvori u mehaniku energiju, a potom se ta mehanika energija u generatoru pretvara u elektrinu. Primjer moe biti potencijalna energija vode ili kemijska energija nafte, koja se prvo pretvara u mehaniku energiju u turbini ili dizel motoru, da bi se tek tada mehanika energija u generatoru pretvorila u elektrinu energiju. S druge pak strane direktni pretvarai izravno pretvaraju primarni oblik energije u elektrinu energiju. Primjer su solarni, paneli koji direktno pretvaraju energiju sunca u elektrinu energiju u poluvodikim solarnim elijama. Napon generatora elektrine struje (indirektnog pretvaraa energije) je nedovoljan za prijenos energije na velike udaljenosti. Stoga je potrebno napon generatora transformirati na vei napon (sa 10 kV na 400 kV izmjenine struje), i s tako visokim naponima dalekovodima prenositi elektrinu energiju na velike udaljenost. Na mjestu gdje se namjerava potroiti elektrina energija, izmjenini napon se ponovo transformira na nie napone te distributivna mrea takovu energiju distribuira troilima. To je normalni tijek elektrine energije. Ureaji energetske elektronike su sadrani u izmjeninom generatoru (tiristorski ispravljai struju uzbude generatora), takoer u pretvaraima za pogon pojedinih troila (regulatori brzine elektromotora, regulatori rasvjete i slino), te u dinamikim kompenzatorima jalove snage koji se mogu javiti na strani potronje. U sluaju da na izmjeninu mreu elimo prikljuiti direktni pretvara energije koji u pravilu generira istosmjernu elektrinu energiju, potrebno je koristiti jo jedan ureaj energetske elektronike koji pretvara istosmjernu u izmjeninu energiju, a koji se zove izmjenjiva ili invertor. Pored toga, u zadnje vrijeme se ureaji energetske elektronike koriste u prijenosu energije na velike udaljenosti ( vidi sliku 1 ). Pri tome se koriste veoma visoki istosmjerni naponi ( reda veliine 400 kV) radi manjih gubitaka. Izmjenina energija se pretvara u istosmjernu prije prijenosa na veliku udaljenost pomou ispravljaa, da bi se potom invertorima istosmjerna energija pretvorila u izmjeninu. Ova konverzija se vri pomou poluvodikih elemenata, dioda i tiristora. Do prije desetak godina je bilo nezamislivo da poluvodiki elementi mogu podnositi tako velike napone i snage, no danas smo svjedoci proizvodnje novih, vrlo monih poluvodikih elemenata. Ureaji energetske elektronike se na strani potronje elektrine energije koriste u regulaciji istosmjernih i izmjeninih elektromotornih pogona, elektrotermiji (zagrijavanje visokofrekventnom elektrinom strujom ), elektokemiji ( galvanizacija ). Takoer se koriste za neprekinuto napajanje izmjeninim i istosmjernim naponom. Uklapanju troila ( softstart ), u sustavima klimatizacije, rasvjete, raunalne opreme, dizalima i slino. Brojne su primjene na brodu i iz dana u dan su sve brojnije i brojnije. Primjer su
regulacija brzine vrtnje crpki, ureaj za stabilizaciju frekvencije izmjenine energije osovinskog generatora, pogon brodskih dizalica, punjai baterija i slino.
2. ELEKTRIKA ENERGETSKA PRETVORBA

Elektrika energetska pretvorba odvija se u ureajima energetske elektronike koji mijenjaju jedan ili vie parametara elektrine energije bez znaajnog gubitka snage uporabom elektronikih komponenti. Elektroniki pretvarai spajaju dva, po nekom od parametara elektrine energije, razliita elektrika sustava. Funkcije pretvaraa mogu se objasniti slikom 2.
ISPRAVLJANJE
~
IZMJENINA PRETVORBA
=
~
ISTOSMJERNA PRETVORBA
=
~
IZMJENJIVANJE
tok energije
IZRAVNA
IZMJENINA PRETVORBA
NEIZRAVNA
ISTOSMJERNA PRETVORBA
IZRAVNA NEIZRAVNA
Sl. 2. Funkcije pretvaraa Izmjenina i istosmjerna pretvorba moe biti izravna ili neizravna. Ulazna istosmjerna ili izmjenina energija se u izravnim pretvaraima odmah pretvara u odgovarajui oblik energije na izlazu pretvaraa. Kod neizravnog pretvaranja se vri dvostruka pretvorba ulazne energije da bi se na kraju dobio eljeni oblik energije. Izravni pretvarai koji pretvaraju izmjeninu u istosmjernu energiju nazivaju se ispravljai (AC/DC pretvarai). Izravni pretvarai koji pretvaraju istosmjernu energiju ponovo u istosmjernu energiju ( ali promijenjenih elektrinih parametara, npr. napona ) nazivaju se istosmjerno- istosmjerni pretvarai ili DC /DC pretvarai. Izravni pretvarai koji pretvaraju istosmjernu energiju u izmjeninu energiju nazivaju se izmjenjivai ili
invertori ) (DC /AC pretvarai). Izravni pretvarai koji pretvaraju izmjeninu energiju u izmjeninu energiju nazivaju se izmjenini pretvarai (AC /AC pretvarai). Izmjenino-izmjenina pretvorba se u neizravnom pretvarau vri tako da se prvo ispravljaem izmjenina struja pretvori u istosmjernu, a zatim istosmjerna struja u izmjeninu. Takoer je mogue obaviti i istosmjerno-istosmjernu pretvorbu u neizravnom pretvarau na nain da se odgovarajui istosmjerni napon izmjenjivaem prvo pretvori u izmjenini, a zatim ispravljaem vrati u odgovarajui istosmjerni). Energetska elektronika ne izuava neizravne pretvarae koji se sastoje od motora i generatora, nego iskljuivo od poluvodikih elemenata. Na slici 3 prikazan je cilj koji se eli postii elektrikim pretvaraem i nain na koji je to mogue postii.
Sl. 3. Cilj i nain ostvarivanja pretvorbe Osnovni cilj je promijeniti odreene parametre elektrinu energije. Na sl. 3a je prikazan primjer izmjeninog ili istosmjernog napona na ulazu koji se pretvara u manji ili vei napon koji na izlazu iz pretvaraa. Nain ostvarenja cilja uporaba pretvaraa koji je prikazan na sl. 3b, a koji se sastoji iskljuivo od kapacitivnih, magnetskih i sklopnih elemenata. Pored toga, pretvara koristi senzore koji mu omoguavaju da nadgleda
parametre elektrine energije na ulazu i izlazu, te u sluaju bilo kakovih iznenadnih promjena, korigira svoj rad. Elektroniki energetski pretvara moe se definirati kao operativna jedinica za elektroniku energetsku pretvorbu koja sadri jedan ili vie elektronikih ventila, te transformatore, kondenzatore, filtere i upravljake sklopove, te ako je potrebno i ostale pomone sklopove ako ih ima. Struktura elektronikog energetskog pretvaraa prikazana je na slici 3a.
Tok energije Pretvara
Sustav A U1, I1, f1, P1
Energetski dio (energetski krug)
Sustav B U2, I2, f2, P2
Informacijski dio
Informacija o eljenim izlaznim veliinama pretvaraa
Sl 3a. Struktura pretvaraa Pretvara na slici 3a mijenja elektrine parametre sustava A u odgovarajue parametre sustava B. Informacijski dio se sastoji od sklopova analogne i digitalne elektronike. Zadatak informacijskog dijela je da pomou senzora skuplja odgovarajue informacije iz sustava A i sustava B, te na temelju tih podataka i informacije o eljenim izlaznim veliinama pretvaraa, upravlja energetskim dijelom pretvaraa. Kao primjer prikaimo strukturu elektronikog energetskog pretvaraa za napajanje istosmjernog motora (vidi sliku 3b).
ENERGETSKI DIO
Izmjenina mrea 3 x 380 V, 50 Hz
Pretvaraki sklop
Regulirani objekt (motor) Odgovor
Sinkronizacija
Okidni ureaj
INFORMACIJSKI DIO
Upravljanje, regulacija, zatita, signalizacija i mjerenje Povratne veze
Referentni signal
Sl 3b. Struktura elektronikog energetskog pretvaraa za napajanje motora. Na slici 3b prikazana je struktura pretvaraa koji regulira brzinu vrtnje istosmjernog motora. Kao izvor napajanja koristi se izmjenina mrea 3x380 V, 50 Hz. Pretvaraki sklop se sastoji od upravljivog ispravljaa kojim se moe mijenjati izlazni istosmjerni napon. Istosmjerni napon se dovodi na istosmjerni motor. Brzinu vrtnje motora odreuje istosmjerni napon iz pretvaraa. Zadatak informacijskog dijela ureaja je da na temelju informacije o eljenoj brzini motor (referentni signal) i stvarnoj brzini motora dobivene preko povratne veze, upravlja okidnim ureajem. Okidni ureaj e u sinkronizaciji sa naponom napajanja upravljati poluvodikim ventilima unutar pretvarakog sklopa i na taj nain upravljati izlaznim naponom. Na taj e se nain brzina istosmjernog motora odravati konstantnom neovisno o promjenama momenta optereenja istosmjernog motora. Na slici 3c prikazana je razlika informacijske elektronike i energetske elektronike (pretvaraki sklop).
Sl 3c. Usporedba informacijske i energetske elektronike Ureaji informacijske elektronika procesiraju informaciju. Oni dakle obrauju ulaznu informaciju da bi na izlazu dobili obraenu izlaznu informaciju. U svome radu naravno troe elektrinu energiju. Primjer je informacijski dio pretvaraa, ali i ostali slabostrujni elektroniki ureaji ( mobiteli, TV, kompjuteri ). Ureaji energetske elektronike procesiraju energiju, a da bi to procesiranje uspjeno izveli moraju primati informacije koje daje informacijska elektronika. Na gornjim slikama je prikazano da informacijska elektronika koristi komponente kao to su otpori, kondenzatori i poluvodii koje rade u linearnom i prekidakom nainu rada. Informacijska elektronika ne koristi magnetske elemente radi njihovih velikih dimenzija. S druge pak strane, energetska elektronika u pretvarakim sklopovima ne koriste otpornike i poluvodie u linearnom modu rada radi disipacije snage na tim elementima (pretvaraki sklopovi moraju raditi sa malim gubitcima energije). Predmet prouavanja energetske elektronike su: komponente sklopova energetske elektronike (elektroniki uinski ventili, poluvodiki uinski ventili, magnetske komponente transformatori i prigunice, kondenzatori, ostale komponente osigurai, priguni lanovi i slino), sklopovi (za ispravljanje, za izmjenjivanje, za istosmjernu pretvorbu, za izmjeninu pretvorbu), komponente ureaja i ureaji energetske elektronike ( regulacijski krugovi, krugovi upravljanja, signalizacije i zatite, filtri, titrajni krugovi )
Energetska elektronika -
upotreba ureaja u postrojenjima ( djelovanje na izvore elektrine energije, djelovanje na troila, ostali problemi elektromagnetske kompatibilnosti ).
U daljnjim razmatranjima izuavat e se komponente sklopova te pretvaraki sklopovi raznih vrsta pretvaraa. 2.1 Ispravljai Primjer ispravljaa (AC/DC pretvorbe) prikazan je na slici 4.
Sl. 4. Trofazni ispravlja Na slici 4 prikazan je trofazni ispravlja. Ispravlja se sastoji od trofaznog transformatora trokut-zvijezda i tri prekidaa V1, V2 i V3. Napon svake od faza je sinusoidalan i pomaknut 120 stupnjeva. U ispravljau u jednom trenutku moe biti ukljuena samo jedan sklopka. Pravilo ukljuivanja sklopki je da se ukljuuje samo ona sklopka ija faza je na najveem naponu. Tako sklopka V1 ukljuuje prvih 120 stupnjeva, jer je faza R na veem potencijalu od faze S i T. Sklopka V2 e ukljuiti, a sklopka V1 iskljuiti u trenutku kada faza S bude na veem potencijalu od faze R i T. Analogno tome e se sklopka V3 ukljuiti kada napon faze T bude najvei. Svaka sklopka vod 120 stupnjeva. Izlazni napon je tropulsni istosmjerni napon.
Energetska elektronika 2.2 Izmjenjivai Primjer izmjenjivaa (DC/AC) pretvorbe prikazan je na slici 5.
Sl. 5. Rezonantni istosmjerno-izmjenini pretvara Slika 5 prikazuje tkz. rezonantni pretvara. Pretvara pretvara istosmjernu energiju dvaju istosmjernih izvora napona Vdc u izmjenini sinusni napon koji je stvara na potroau (otpornik R ). Pretvara osim izvora istosmjerne struje i potroaa ima induktivitet i kondenzator koji su zajedno sa potroaem vezani u serijski titrajni krug, te prekidae P i N koji naizmjenino ukapaju periodom. Kad je P ukopan, tada je N nuno iskopan i obratno. Napon v0 je pravokutan, dok je napon vac sinusoidalan radi djelovanja serijskog titrajnog kruga. Frekvencija preklapanja sklopki jednaka je rezonantnoj frekvenciji titrajnog kruga. Jedino u tom sluaju se dobije najvei iznos izmjeninog napona na potroau. Ukoliko se frekvencija prekapanja sklopki razlikuje od rezonantne frekvencije, napon na potroau je manji, a time je manja i snaga troila. Dakle mijenjanje frekvencije ukapanja prekidaa mogue je mijenjati izlaznu snagu na troilu. Pretvara na slici 5 se koristi kod visokofrekventnog zagrijavanja.
2.3. Izmjenino izmjenini pretvarai Primjer izravne izmjenino-izmjenine pretvorbe (AC/AC) prikazana je na slici 6:
10
Sl. 6. Izmjenino izmjenina pretvorba Na slici 6 prikazan je pretvara frekvencije koji viu ulaznu frekvenciju izmjenine energije pretvara u niu izlaznu frekvenciju. Pretvara se sastoji od etiri sklopke koji se naizmjenino preklapaju (dvije sklopke P i dvije sklopke). U vremenu kada su ukljuene sklopke P , sklope N su iskljuene i obratno. Na slici 5 se vidi kako se odgovarajuim preklapanjem sklopki moe sintetizirati valni oblik izlaznog napona iz sinusoidalnog oblika ulaznog napona. Srednja vrijednost valnog oblika izlaznog napona ( na slici prikazano crtkano) je sinusoida manje frekvencije nego to je frekvencija ulaznog napona ( jedna perioda sinusoide izlaznog napona je vea od jedne periode sinusoide ulaznog napona).
Sl. 7. Valni oblici napona na ulazu i izlazu pretvaraa sa slike 6
11
Na slici 7 prikazani su valni oblici ulaznog i izlaznog napona pretvaraa. Gornja slika prikazuje sinusoidalan ulazni napon u pretvara. Srednja i donja slika prikazuju izlazni napon iz pretvaraa u sluaju kada se prikapanje sklopki odvija nastupanjem svake nove poluperiode ulaznog napona. Redoslijed ukljuivanja pojedinih sklopki prikazan je na slici 7. Kao rezultat dobije se izlazni napon frekvencije tri puta manje od ulazne frekvencije (srednja slika). Pored mijenjanja frekvencije pomou ovog pretvaraa mogue je i mijenjati srednju vrijednost izlaznog napona ukoliko prekidae uklapamo s izvjesnim zakanjenjem u odnosu na poetak poluvala sinusoidalnog napona (donja slika). Pretvara na slici 6 koristi se za regulaciju brzine vrtnje asinkronog i sinkronog motora. Jo jedan primjer izmjenino-izmjenine pretvorbe prikazan je na slici 8.
Sl 8. Izmjenino-izmjenini pretvara napona Pretvara na slici 8 vri pretvorbu izmjeninog napona odreene frekvencije u nii napon iste frekvencije. Sklopka S ukljuuje svaku poluperiodu izmjeninog napona, no sa odreenim kanjenjem u odnosu na poetak sinusoide ulaznog napona. Na taj se nain odsijecaju dijelovi poluvala sinusoidalnog napona. Kao rezultat dobije se izlazni napon smanjene vrijednosti. Ovakvi pretvarai koriste se kod regulacije rasvjete. 2.4. Istosmjerno-istosmjerni pretvarai Naelo rada istosmjerno istosmjernih pretvaraa zasniva se na brzom prekapanju sklopki koje velikom brzinom prekidaju istosmjernu energiju izvora. Ovi pretvarai slue da smanje ili poveaju istosmjerni napon na ulazu. Da bi se objasnilo naelo rada istosmjerno istosmjernog pretvaraa, potrebno je prethodno objasniti najjednostavniji nain izvedbe takovog pretvaraa. Pretpostavimo da elimo realizirati istosmjerno-istosmjerni pretvara koji pretvara 100 V DC napona (istosmjernog napona) na 50 V DC napona. Neka je izlazna snaga troila 500 W. Otpor troila je 5 , a izlazna struja je 10 A (vidi sliku 9 ).
12
Sl. 9. Primjer DC-DC pretvaraa Pretvara na slici 9 moe se ostvariti pomou jednog otpornika iznosa 5 koji je u seriju vezan sa troilom. Slika 10 prikazuje takav pretvara sa disipativnom komponentom otpornikom.
Sl. 10. Pretvara realiziran disipativnom komponentom
13
Za pretvara na slici 10 je lako izraunati snagu koja se razvija (disipira) na otporniku unutar pretvaraa Ploss . Ukoliko se pomnoi napon i struja kroz otpornik dobije se da je snaga disipirana na otporniku 500 W , dakle jednaka snaga koja se troi u troilu disipira se na otporniku unutar pretvaraa. Izvor prema tome mora davati snagu od Pin = 1000 W , jer je Pin = Pout + Ploss . Ovih 500 W gubitaka snage unutar pretvaraa u vidu topline predstavlja isti gubitak, stoga je ovakav pretvara neprihvatljiv za iole vee snage troila. Potrebno je realizirati pretvara u kojem nee biti gubitaka snage, dakle u kojem je Ploss = 0 , Pin = Pout .
Takav pretvara moe se realizirati uporabom brzog prekidaa prikazanog na slici 11.
Sl. 11. Pretvara sa brzim prekidaem Pretvara napona na slici 11 koristi prekida koji prekida frekvencijom od nekoliko tisua puta u sekundi (nekoliko kHz). Pretpostavimo da je frekvencija prekidanja prekidaa f s =10 kHz. Tada se lako moe izraunati period prekidanja:
Ts = 1 =0,1 ms fs
Prekida ima dva poloaja, poloaj 1 (izvor prikljuen na troilo) i poloaj 2 (izvor nije prikljuen na troilo) vidi sliku 11. U periodu Ts prekida je jedno vrijeme u poloaju 1 (vrijeme DTs ) a ostatak vremena u poloaju 2 (vrijeme (1 D)Ts ). Parametar
14
D je izmeu 0 i 1. Kada je D=0 prekida se stalno nalazi u poloaju 2 i izlazni napon jednak je 0. Kada je D=1 prekida se stalno nalazi u poloaju 1 i izlazni napon jednak je naponu izvora.
Na slici 11 prikazana je situacija kada je D=0,6. To znai da je sklopka u poloaju 1 tono 0,06 ms, a u poloaju 2 tono 0,04 ms. Srednja vrijednost izlaznog napona moe se dobiti iz formule:
Vs = vs (t )dt = DVg
0
Ts
Dakle, ukoliko je ulazni napon 100 V, izlazni napon e uz D=0,6 biti 60 V. Pri tome nema gubitaka snage na prekidau pa moemo smatrati da je Ploss = 0 .
3. STUPANJ DJELOVANJA I FAKTOR SNAGE PRETVARAA

U ovom poglavlju e se kratko opisati neki pokazatelji koji pokazuju na kvalitetu pretvaraa. Ako se sa Pin oznai ulazna snaga u pretvara, Pout izlazna snaga iz pretvaraa, a Ploss snaga koja se gubi u pretvarau u vidu topline, onda se moe definirati stupanj djelovanja pretvaraa . Na slici 12 je prikazan nain na koji je definiran stupanj djelovanja.
Sl. 12. Stupanj djelovanja pretvaraa
15
Na slici 12 se takoer vidi krivulja koja pokazuje kako se mijenja stupanj P djelovanja u funkciji omjera loss . Idealni pretvara ima faktor jednak jedinici, to Pout znai da mu je snaga gubitaka Ploss =0, a Pout = Pin . Pored stupnja djelovanja postoji i faktor snage koji se definira kao:
=
gdje je:
Pin . Sin
Pin - djelatna snaga pojne mree Sin - prividna snaga pojne mree
Faktor snage pretvaraa govori koliko se prividne snage pojne mree angaira u djelatnoj snazi koja se predaje troilu u pretvarau. Faktor snage je uvijek negdje izmeu 0 i 1. Ako je =1, tada je Sin = Pin , nema jalove snage u mrei, sva prividna snaga generatora izraena u VA pretvara se u djelatnu snagu troila izraenu u W. S druge pak strane, ako je npr. =0,8 tada je za dobivanje npr. Pin =1000 kW djelatne snage na troilu potrebno Sin =1250 kW prividne snage generatora. Razlika od 750 kW predstavlja jalovu snagu koja titra izmeu troila i izvora (vidi osnove elektrotehnike trokut snaga).
4. KOMPONENTE U ENERGETSKOJ ELEKTRONICI

Komponente koje se primjenjuju u energetskoj elektronici moemo openito podijeliti ne aktivne i pasivne. Pasivne komponente su otpornik, kondenzator, prigunica i transformator. Aktivne komponente predstavljaju poluvodiki ventili kao dioda, tranzistori, tiristori
4.1 Pasivne komponente

Otpornik je osnovna pasivna komponenta. Otpornik ima dva elektrina izvoda koja su povezana materijalom koji predstavlja otpor protjecanju struje (detalje vidi u osnovama elektrotehnike). Parametri koji karakteriziraju otpornik su : nominalni otpor otpornika (izraen u ohmima ), maksimalna snaga otpornika (izraena u W umnoak napona na otporu i struje koja kroz njega prolazi), maksimalni napon (izraen u V najvei doputeni napon bez obzira na struju otpornika),
-
16
temperaturni koeficijent (izraen u postotcima promjene otpora sa temperaturom otpor otpornika se poveava sa temperaturom) tolerancija otpornika (postotno dozvoljeno odstupanje od nominalne vrijednosti otpora npr. 20% ).
Postoje vie vrsta otpornika ianih, metal film, ugljenih Na slici 13 prikazane su razliite vrste otpornika:
Sl.13. Otpornici Kondenzator je pasivna komponenta koja se sastoji od dva izvoda. Izvodi su povezani sa metalnim ploama izmeu kojih se nalazi dielektrik (detalje vidi u osnovama elektrotehnike). Kondenzator karakteriziraju slijedei parametri: nominalni kapacitet kondenzatora (izraena u dijelovima Farada npr. F ) radni i maksimalni napon (izraen u V) kut gubitaka tg (izraava kvalitetu kondenzatora to manji to bolji)
Postoje vie vrsta kondenzatora elektrolitski, papirni, strirofleksni, keramiki Na slici 14 prikazane su razliite vrste kondenzatora:
17
Sl. 14 Kondenzatori Prigunica je komponenta koja se sastoji od vodia namotanog oko magnetskog materijala (detalje vidi u osnovama elektrotehnike). Prigunicu karakteriziraju slijedei parametri: induktivitet prigunice ( izraen u dijelovima Henrija npr. mH) maksimalna struja i napon prigunice.
Na slici 15 prikazana je prigunica
Sl. 15. Prigunica Jednofazni transformator sainjavaju dvije zavojnice (primar i sekundar) povezane magnetskim materijalom. Transformator pretvara jednu vrijednost izmjeninog napona i struje primarne zavojnice u neku drugu vrijednost napona i struje sekundarne zavojnice. Frekvencija struje ostaje nepromijenjena. Prilikom transformacije snaga na
18
primaru mora biti jednaka snazi na sekundaru. Trofazni transformatori se sastoje od tri para primarnih i sekundarnih zavojnica, svaki za svoju fazu (vie o transformatorima u osnovama elektrotehnike). Slika 16 prikazuje transformator.
Sl. 16. Trofazni transformatori
4.1.1. Modeli pasivnih komponenti

Model otpornika, prigunice i kondenzatora moe se prikazati na slikama 16, 17 i 18.
Sl 16. Model otpornika Na slici 16 se vidi simbol otpornika te relacija koja povezuje struju i napon kroz otpornik (ohmov zakon). Za otpornik je karakteristino da se na njemu troi eklektina energija W = PR t (u vidu topline) koja je proporcionalna snazi PR (umnoku napona
19
vR (t ) na otporu i struji iR (t ) koja prolazi kroz njega) te vremenu t . Otpornik ne moe uskladititi energiju, moe je samo potroiti.
Sl 17. Model prigunice Na slici 17 se vidi simbol prigunice te relacija koja povezuje struju iL (t ) i napon
vL (t ) kroz prigunicu. Idealnu prigunicu definira induktivitet prigunice L . Za idealnu prigunicu je karakteristino da ne troi energiju, nego je pohranjuje u vidu magnetske L iL (t ) energije (energija induktiviteta odreena je relacijom W = - vidi osnove 2 elektrotehnike). Induktivitet ( esto tako nazivamo idealnu prigunicu ) dakle u odreenim periodima uskladitava elektrinu energiju kaemo da se puni energijom, a u narednim periodima prazni energiju magnetskog polja i pretvara je u odgovarajuu elektrinu energiju. Uvjet periodinog naina rada sklopa sa induktivitetom odreen je relacijom na slici 17. za vrijeme ustaljenog rada elektrinog sklopa za vrijeme perioda T srednja vrijednost napona na induktivitetu vL (t ) mora biti jednaka 0.
Sl 18. Model kondenzator Na slici 18 se vidi simbol kondenzatora te relacija koja povezuje struju iC (t ) i napon vC (t ) kroz kondenzator. Idealan kondenzator definira kapacitet kondenzatora C . Za idealan kondenzator je karakteristino da ne troi energiju, nego je pohranjuje u vidu C uC (t ) elektrine energije (energija kapaciteta odreena je relacijom W = - vidi osnove 2 elektrotehnike). Kapacitet ( esto tako nazivamo idealan kondenzator ) dakle u odreenim periodima uskladitava elektrinu energiju kaemo da se puni energijom, a u narednim
20
periodima prazni energiju elektrinog polja i pretvara je u odgovarajuu elektrinu energiju. Uvjet periodinog naina rada sklopa sa kapacitetom odreen je relacijom na slici 18. za vrijeme ustaljenog rada elektrinog sklopa za vrijeme perioda T srednja vrijednost struje kroz kapacitet vC (t ) mora biti jednaka 0. Model jednofaznog transformatora i pripadajue relacije koje povezuju struje i napone primarne i sekundarne strane prikazane su na slici 19 (detalji su objanjeni u osnovama elektrotehnike).
Sl. 19. Model trafa i pripadne relacije Iz relacija na slici 19. mogu se dobiti transformatorske jednadbe koje glase:
v1 = N v2
i1 =
gdje je:
N - omjer broja zavoja izmeu primara i sekundara (
1 i2 N
n1 ) n2
4.2 Aktivne komponente
21
Aktivne komponente u energetskoj elektronici su poluvodiki energetski ventili. Danas postoje vie vrsta poluvodikih ventila koji se koriste u energetskoj elektronici kao to su dioda, tiristor, GTO tiristor, MCT tiristor, bipolarni tranzistor, IGBT tranzistor, MOS tranzistor, diak, triak Poluvodiki ventili u pretvarakim sklopovima predstavljaju poluvodike sklopke, a to su ujedno i osnovne komponente pretvarakih sklopova. Prije nego se pristupi prouavanju karakteristika poluvodikih ventila, potrebno je analizirati rad idealne mehanike sklopke. Idealna mehanika sklopka prikazana je na slici 20.
Sl. 20. Idealna sklopka Idealna sklopka je dvopolni element koji slui prekidanju i uspostavljanju strujnog kruga. Sklopka se moe nalaziti u dva stanja: sklopka ukljuena i sklopka iskljuena. Kada je sklopka iskljuena (kao na slici 21) struja kroz sklopku i (t ) jednaka je nuli, a napon izmeu kontakata u (t ) jednak je naponu izvora U . Kada je sklopka U ukljuena struja kroz sklopku i (t ) = , a napon na kontaktima sklopke u (t ) = 0 . U oba R sluaja snaga koja se disipira (razvija) na sklopki je p(t ) = u(t ) i(t ) = 0 , dakle nema gubitaka u vidu zagrijavanja sklopke kada dolazi do prekapanja. Realna elektronika sklopka (poluvodiki ventil) naravno nema karakteristike idealne sklopke. Kod realne sklopke u stanju ukljuenosti nije napon u (t ) jednak nuli, ve tipino iznosi 1 2 V, pa je prema tome i snaga gubitaka p(t ) = u (t ) i (t ) 0 . Za realne elektronike sklopke posebno je izraena snaga gubitaka prilikom faze ukljuenja i iskljuenja sklopke, tako da se sklopke vie zagrijavaju kod veih frekvencija prekapanja sklopke. Dok je za idealnu sklopku svejedno kojim smjerom kroz nju prolazi struja i kakav je polaritet napona na kontaktima sklopke, realne elektronike sklopke u pravilu mogu voditi struju samo u jednom smjeru i podnositi napone samo jednog polariteta.
22
Sl. 21. Sklopka u strujnom krugu.
4.2.1 Podjela elektrikih ventila i njihovi modeli

Podjela elektrikih ventila prikazana je na slici 21.
Sl. 21. Podjela elektronikih ventila Elektriki ventili se dijele na neupravljive i upravljive, a upravljivi se dijele na one koji se samo mogu uklopiti i one koji se mogu uklopiti i isklopiti. Neupravljive ventile moe uklapati i isklapati samo glavni tok napona i struje koji kroz njih prolazi. Upravljive ventile mogue je uklapati pomou kontrolnog sklopa slabim naponskim ili strujnim signalom. Neke od upravljivih ventila mogue je samo uklopiti, ali ne i isklopiti (primjer je tiristor). Zbog toga je za isklapanje tiristora potrebno iskljuiti glavni strujni krug. Druge upravljive ventile mogue je i uklopiti i isklopiti pomou kontrolnog sklopa. Na slici 22 prikazane su vrste dananjih poluvodikih ventila i njihova usporedba sa idealnom sklopkom prikazanom na slici 20.
23
Sl. 22. Vrste poluvodikih ventila Slika 22 prikazuje usporedni prikaz svih moguih stanja idealne sklopke i stanja u kojima se mogu nai pojedine realne elektrike sklopke (poluvodiki ventili). Postoje stanja blokiranja, voenja, uklapanja, isklapanja i zapiranja sklopke. Struja tee kroz sklopku u direktnom smjeru , a ponekad i u obratnom, inverznom smjeru. Sklopka je u stanju blokiranja kada se na nju postavi napon koji eli protjerati struju kroz sklopku u direktnom smjeru. Kada na takovu elektriku sklopku poaljemo elektrini signal za uklapanje, sklopka uklapa i prelazi u stanje voenja (sklopka se zatvara). Neke sklopke se mogu isklopiti takoer pomou kontrolnog signala, te nakon isklapanja sklopka prestaje voditi struju. Sklopka se nalazi u zapiranju kad se na nju postavi napon koji ne dozvoljava ukljuenje sklopke (sklopka je otvorena bez mogunosti uklapanja). Na dnu slike 22 se vidi da idealna sklopka moe biti u svim moguim stanjima, te da podnosi tijek struje u oba smjera (direktnom i inverznom). S druge pak strane dioda moe biti u stanju voenja kada provodi struju u direktnom smjeru i u stanju zapiranja kad je na nj narinut inverzni napon. Na slici 22 mogue je vidjeti koji se poluvodiki elektriki ventili mogu nai u kojim stanjima. Vidljivo je da ne postoji niti jedan elektriki ventil koji pokriva sva stanja idealne sklopke.
24
Dioda i tiristor
Na slici 23 prikazani su modeli polivodike diode i tiristora, te njihove pripadjue naponsko-strujne karakteristike. Naponsko-strujne karakteristike prikazuju napone na komponentama i struje kroz njih za razliita stanja u kojima se elementi mogu nai.
Sl. 22. Modeli diode i tiristora Dioda (na gornjem dijelu slike 22) ima dva izvoda gornja anoda i donja katoda. Struja kroz diodu prolazi iskljuivo iz smjera anode prema katodi (u smjeru strelice). Kada je dioda propusno polarizirana (na anodi je + potencijal, a na katodi - potencijal ), dioda se nalazi u stanju voenja, napon na diodi vD 0 ( kod realnih dioda 0,7 1,2 V), a struju kroz diodu iD ograniava samo vanjski strujni krug (teoretski moe narasti do ). Kada je dioda reverzno (inverzno) polarizirana (na anodi je potencijal, a na katodi + potencijal), dioda se nalazi u stanju zapiranja, napon na diodi vD je jednak naponu izvora, a struja iD 0 (realne diode imaju vrlo malu reverznu struju). Diodu je mogue ispitati pomou ohmmetra mjerei otpor izmeu anode i katode. Ako ohmmetar prikljuimo na diodu tako da + pol prikljuka ohmmetra prikljuimo na anodu, a pol prikljuka ohmmetra na katodu, moramo izmjeriti mali otpor ( u uputstvu instrumenta naznaeno je koji pol ohmmetra je +, a koji -). Ako prikljuke ohmmetra obratno spojimo na diodu, ohmmetar mora prikazivati veliki otpor. Ako su oba testa
25
ispravna najvjerojatnije je da je dioda ispravna (postoji mala vjerojatnost da dioda probija na visokom naponu i da ipak nije ispravna). Tiristor (na donjem dijelu slike 22) ima tri izvoda gornja anoda, donja katoda i sa strane kontrolna elektroda gate (gejt). Razlikujemo glavni i upravljaki krug tiristora. Kroz glavni krug tiristora (anoda katoda) prolazi velika struja koja se upravlja. Upravljaki krug tiristora sainjava krug gejt katoda, i kroz taj krug se dovodi kratkotrajni strujni impuls upravljakog sklopa koji dovodi tiristor u stanje voenja. Upravljana velika struja prolazi kroz glavni krug tiristora iskljuivo iz smjera anode prema katodi (u smjeru strelice). Kada je tiristor propusno polariziran (na anodi je + potencijal, a na katodi potencijal ), tiristor se nalazi u stanju blokiranja, napon na tiristoru vT jednak je naponu izvora , a struju kroz diodu iD jednaka je 0. Otpor izmeu anode i katode je , sklopka je otvorena. Tiristor moe prei u stanje voenja (otpor izmeu anode i katode pada na vrlo malu vrijednost sklopka je zatvorena) samo ako su u odreenom trenutku zadovoljena oba osnovna uvjeta: a) da se tiristor nalazi u stanju blokiranja (na anodi je + potencijal, a na katodi potencijal), b) da se u krugu gejt - katoda tiristora dovede kratkotrajni strujni impuls impulse generira kontrolni sklop koji upravlja tiristorom. Kada tiristor jednom zapone voenje, nastavlja voditi sve dok struja kroz glavni krug (krug anoda katoda) ne padne na nulu. Nakon toga se tiristor mora jedno kratko vrijeme odmoriti prije nego to bude sposoban ponovo prei u stanje blokiranja. Tiristor se nalazi u reverznom stanju kada je na katodi + potencijal, a na anodi potencijal. Tada tiristor nikako ne moe doi u stanje voenja bez obzira na kontrolni strujni signal na gejtu. Na sl. 22 sva tri stanja vidljiva su iz strujno naponske karakteristike tiristora. Na slici 23 prikazan je napon na tiristoru i struja kroz tiristor u fazi njegovog iskapanja.
26
Sl. 23. Iskapanje tiristora i vrijeme odmaranja. Na slici 23 se vidi da je u nultom trenutku napon vT 0, a struja iT > 0 , to znai da se tiristor nalazi u stanju voenja. U trenutku t1 narine se reverzni napon na tiristor i struja iT poinje padati, te padne na nulu u trenutku t2 . Tek tada tiristor prestaje voditi i prelazi u stanje zapiranja, napon vT < 0 (vidi sliku). Stanje zapiranja tiristora mora trajati jedno odreeno vrijeme dok tiristor ponovno ne poprimi svojstva potrebna da bi mogao doi u stanje blokiranja ( podnjeti propusni napon a da ne pree u stanje voenja sam od sebe). To vrijeme se naziva vrijeme oporavka i jedan je od parametara koji se daje u katalogu za odreeni tiristor (to je manje vrijeme oporavka to je bolje). Bitno je da tiristor u sklopu odmara ( nalazi se u stanju zapiranje ) barem onoliko vremena koliko iznosi vrijeme oporavka. Ako se na tiristor dovede blokirni napon prije nego to istekne vrijeme oporavka, tiristor prelazi u stanje voenja bez kontrolnog signala na gejtu ( neregularno i moe biti opasno ). Tiristor je mogue ispitati koristei shemu na slici 24.
Sl. 24. Ispitivanje tiristora
27
Ako spojimo bateriju i aruljicu (od recimo 4,5 V) u krug na slici, te pri tom ne spojimo vodi koji spaja + pol baterije sa gejtom (crtkani vodi), tiristor se nalazi u stanju blokiranja, aruljica ne smije svijetliti jer tiristor ne vodi. Ako sada spojimo crtkanu icu (+ pol baterije sa gejtom), tiristor prelazi u stanje voenja, arulja se mora upaliti. Ako sada odspojimo gejt i + pol baterije (skinemo crtkani vodi), arulja i dalje mora svijetliti jer se tiristor nalazi i dalje u stanju voenja. Ako sada odspojimo bateriju, prekinemo glavni strujni krug, arulja se naravno mora ugasiti, Ako okrenemo bateriju ( + dole a gore ), aruljica niti u kojem sluaju se ne smije upaliti. Ako su svi ovi testovi zadovoljili kako je gore ispravno tada je tiristor najvjerojatnije ispravan. Hidraulika analogija diodne i tiristorske strukture prikazana je na slici 25. Ovdje je tok struje zamijenjen sa tokom vode u cijevi, a napon struje sa pritiskom koji tjera struju kroz cijev.
Sl 25. Hidraulika analogija diode i tiristora Na gornjoj slici je hidraulika analogija diode. Vidljivo je da voda kroz cijev moe proi samo ako se giba sa desna na lijevu stranu u propusnom smjeru (tok vode die zaporku). Ako se napon promjeni, pa pritisak vode pokua protjerati struju vode u
28
suprotnom smjeru zaporni smjer (od lijeva ka desno), zaporka pada i nema toka vode kroz cijev. Na donjoj slici je prikazana hidraulika analogija tiristora. Voda ima anse proi kroz cijev jedino ako pritisak vode pokuava tjerati vodu u propusnom smjeru (od desna ka lijevo). Meutim, voda nee moi proi kroz cijev jer nije izvuen izvlaivi zapor pa je klapna ostala zatvorena iako bi pritisak vode rado otvorio klapnu. Govorimo da je tiristor u blokirnom stanju. Tek ako sada izvuemo zaporku (impuls struje na gejtu), klapna se die i struja vode prolazi kroz cijev. Tiristor se nalazi u stanju voenja struje. Kada klapna ponovo moe zatvoriti cijev???? Tek tada kada se zaustavi struja vode u propusnom smjeru i kada se prieka vrijeme oporavka dok klapna ne padne i ponovo ne zakvai za zapor. Tek tada moemo ponovo doi u blokirno stanje. Ako ne priekamo vrijeme odmaranja (ne priekamo da se klapna zakvai za zapor), dovoenje propusnog napona (pritiska vode) automatski prebacuje tiristor u voenje (cijev proputa vodu bez obzira na stanje zaporke.
Gejtom isklopivi tiristor (GTO gate turn off)

Gejtom isklopivi tiristor i njegova pripadajua karakteristika prikazan je na slici 26.
Sl. 26. Gejtom isklopivi tiristor Gejtom isklopivi tiristor je posebna vrsta tiristora koja se moe isklopiti dovoenjem negativnog impulsa na gejt tiristora negativni strujnio impuls u upravljakom krugu gejt katoda. Ukapanje GTO tiristora se obavlja na isti nain kao i kod obinog tiristora dovoenjem pozitivnog naponskog impulsa na gejt tiristora koji protjera strujni impuls u upravljakom krugu gejt-katoda. GTO je prema tome potpuno upravljiva sklopka koja moe isklopiti ili isklopiti pomou signala upravljakog kruga.
Tranzistori
Tranzistori su potpuno upravljive elektrine sklopke . Osnovna razlika izmeu tranzistora i tiristora je to se kod tranzistora kontrolni signal na upravljaku elektrodu mora dovoditi cijelo vrijeme dok traje voenje tranzistora, dok se kod tiristora kontrolni
29
signal za ukljuenje dovodi u vidu kratkotrajnog impulsa, nakon ega tiristor trajno ostaje u stanju voenja. Na slici 27 su prikazani osnovne vrste tranzistora i njihove strujno naponske karakteristike.
Sl. 27. Vrste tranzistora Na gornjem dijelu slike 27 prikazan je bipolarni (BJT) tranzistor NPN tipa, i njegova strujno naponska karakteristika. Tranzistor ima tri elektrode (gornja - kolektor, srednja baza, i donja emiter). Glavni krug tranzistora kroz koji prolazi struja koja se upravlja su krug katoda-emiter. Krug baza-emiter ini upravljaki krug kroz kojeg prolazi upravljaka struja. Dok prolazi upravljaka struja kroz bazu tranzistora, otpor izmeu kolektora i emitera tranzistora je mali tranzistor se ponaa kao zatvorena sklopka propusno stanje, vCE 0 ( kod realnog tranzistora vCE = 0,3 V), a kolektorsku struju iC >0 odreuje vanjski izvor napona u glavnom krugu kolektor emiter. Ukoliko se prekine dovod upravljake struje, otpor izmeu kolektora i emitera postaje - tranzistor se ponaa kao otvorena sklopka, nalazi se u stanju blokiranja, vCE je jednak naponu izvora koji je prikljuen u glavnom krugu, a kolektorska struja iC =0. Ako izmeu kolektora i
30
emitera prikljuimo negativan napon, tranzistor je zaporno polariziran i ne moe provoditi struju. Nisu preporuljivi vei zaporni naponi mogunost unitenja tranzistora. Na srednjem dijelu slike 27 prikazan je MOSFET (metal oxid semiconductor field efect transistor - N kanalni obogaenog tipa), i njegova strujno naponska karakteristika. Tranzistor ima tri elektrode (gornja - drain, srednja geit, i donja source). Glavni krug tranzistora kroz koji prolazi struja koja se upravlja su krug drain-source. Krug gejt-source ini upravljaki krug kroz kojeg prolazi upravljaka struja. Dok prolazi upravljaka struja kroz gejt tranzistora, otpor izmeu kolektora i emitera tranzistora je mali tranzistor se ponaa kao zatvorena sklopka propusno stanje, vDS 0 ( kod realnog tranzistora vCE = 1 2 V), a kolektorsku struju iC >0 odreuje vanjski izvor napona u glavnom krugu drain s source. Ukoliko se prekine dovod upravljake struje, otpor izmeu draina i sourca postaje - tranzistor se ponaa kao otvorena sklopka, nalazi se u stanju blokiranja, vDS je jednak naponu izvora koji je prikljuen u glavnom krugu, a struja draina iC =0. Ako izmeu draina i sourca prikljuimo negativan napon, tranzistor je zaporno polariziran i ne moe provoditi struju. Nisu preporuljivi vei zaporni naponi mogunost unitenja tranzistora. Glavna razlika izmeu BJT i MOSFET tranzistora je u upravljanju. BJT tranzistor je strujno upravljan potrebna je odreena jakost struje baze za ukljuenje tranzistora to zahtjeva jake upravljake strujne izvore i komplicira upravljanje, dok se MOSFET upravlja naponskim signalom upravljaki sklopovi jednostavniji ne zahtijevaju strujne signale. BJT ima prednosti pred MOSFETOM to moe izdrati vea strujna i naponska optereenja. Prednosti i jednog i drugog tranzistora iskoriteni su u IGBT ( insulated gate bipolar tranzistoru ), svojevrsnom kriancu BJT i MOSFET tranzistora. IGBT se upravlja kao MOSFET, a podnosi jake struje kao BJT tranzistor. Izvodi IGBT tranzistora su kolektor, gejt i source. Princip rada je slian kao u gornja dva tranzistora. Hidraulika analogija tranzistora prikazana je na slici 28.
31
Sl. 28. Hidraulika analogija tranzistora Rad tranzistora se moe shvatiti ako se naini hidraulika analogija. Tok vode kroz cijev se moe regulirati pomou zaklopke koja se moe otvoriti ili zatvoriti. Zaklopka ima oprugu koja je stalno vraa u zatvoreno stanje. Dovoenjem upravljake struje baze ( napona na gejtu) , zaklopka otvara, protjee struja vode ( struja od kolektora draina ka emiteru sourcu ). Prekidanjem upravljake struje, zaklopka se zatvara, i prestaje tei struja u propusnom smjeru. Ispitivanje BJT NPN tranzistora moe se obaviti uz pomo ohmmetra. NPN tranzistor se ispituje na slijedei nain: 1. Stavi + ohmetra na bazu tranzistora a ohmmetra na emiter tranzistora (rezultat mora biti mali otpor), 2. Stavi + ohmetra na bazu tranzistora a ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti mali otpor), 3. Stavi - ohmetra na bazu tranzistora a + ohmmetra na emiter tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor), 4. Stavi - ohmetra na bazu tranzistora a + ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor), 5. Stavi + ohmetra na emiter tranzistora a ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor), 6. Stavi - ohmetra na emiter tranzistora a + ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat mora biti veliki otpor), Za PNP tranzistor vrijede slini testovi (samo treba u testovima od 1 do 4 zamijeniti + sa ohmmetra i obratno).
32
5. ISPRAVLJAI 5.1 Razvoj topologija jednofaznih diodnih ispravljakih spojeva

U ovom poglavlju e se razmatrati razvoj topologije jednofaznih diodnih ispravljaa os najjednostavnijih poluvalnih sa jednom diodom, do sloenijih punovalnih sa dvije i etiri diode. Razmatrat e se valni oblik izlaznog napona, i srednja vrijednost izlaznog napona (parametri vani za kvalitetu ispravljaa). Najjednostavniji poluvalni ispravlja (tkz. polumosni spoj) optereen induktivnim troilom je prikazan na slici 29.
Sl 29. Jednofazni polumosni spoj Sa slike 29 vidljivo je da se ispravlja dade realizirati pomou jedne dvopoloajne preklopke. Kada je na sekundaru transformatora pozitivan poluval izmjeninog napona, preklopka je u gornjem poloaju, napon sekundara se prenosi na troilo. Kada je na sekundaru transformatora negativan poluval izmjeninog napona, preklopka prebacuje u donji poloaj i kratko spaja teret (serijski spoj induktiviteta i otpora). Sama izvedba ovog ispravljaa, kao i valni oblici napona i struje su prikazani na slici 30.
Sl. 30. Poluvalni ispravlja sa porednom diodom. Na slici 30 je vidljivo da u ispravljau ulogu dvopoloajne sklopke imaju diode. Kada je vS (t ) pozitivan, vodi dioda D1 , a dioda D2 je u zapiranju. Kada je vS (t ) negativan, vodi dioda D2 , a dioda D1 je u zapiranju. Valni oblik izlaznog napona vD , te struja potroaa iD je prikazana na slici 30. Treba uoiti da je struja
33
potroaa iD kontinuirana i malo valovita (struja kroz potroa se ne moe od kuta do 2 brzo promijeniti). Srednja vrijednost izlaznog poluvalnog napona ispravljaa se dobije iz izraza:
VS VS V 1 Vd = VS sin(t ) d (t ) = 2 [ cos(t )]0 = 2 ( cos + cos 0 ) = S = 0,32 VS 2 0

Gdje je: VS - maksimalna vrijednost sinusnog napona izvora Vd - srednja vrijednost napona na izlazu ispravljaa U prethodnom primjeru vidljivo je da ispravlja koristi energiju samo jedne poluperiode ulaznog izmjeninog napona. Ukoliko elimo koristiti obje poluperiode izmjeninog napona, valja koristiti dva polumosna spoja na slici 30. Punovalni ispravlja je prikazan na slici 31.
Sl. 31. Jednofazni ispravlja sa srednjom tokom. Na slici 31 se vidi da se sekundar transformatora mora rasdjeliti na dva dijela. Dvopoloajna preklopka prebacuje iz gornjeg u donji poloaj. Kada je preklopka u gornjem poloaju. pozitivni poluval izmjeninog napona se generira na gornjem dijelu sekundara i protjee struju kroz troilo. Za vrijeme negativnog poluvala izmjeninog napona sekundara, preklopka prebacuje u donji poloaj i struja protjee iz donjeg dijela sekundara kroz troilo. Bitno je uoiti da je smjer struje kroz troilo uvjek isti, neovisno o tome radi li se o pozitivnoj ili negativnoj poluperiodi izmjeninog napona. Na slici 32 prikazana je izvedba ispravljaa sa slike 31 i pripadajui naponi i struje u sklopu.
34
Sl. 32. Izvedba punovalnog ispravljaa sa srednjom tokom Srednja vrijednost izlaznog napona moe se dobiti iz relacije:
Vd =
V
0
sin(t ) d (t ) =
2VS
= 0, 64 VS
Vidljivo je da je srednja vrijednost napona punovalnog ispravljaa dvostruko vea od srednje vrijednosti napona poluvalnog ispravljaa. Ispravlja na slici 31 koristi transformator sa srednjim izvodom na sekundaru. Za ispravljanje pozitivne poluperiode izmjeninog napona koristi se samo gornji dio sekundara, a za ispravljanje donjeg poluvala izmjeninog napona koristi se samo donji dio sekundara. Vidljivo je da sekundar transformatora nije odgovarajue iskoriten (potrebno je dvostruko vie namota i eljeza nego je uistinu potrebno). Zbog toga se je prilo izradi ispravljaa kod kojeg e cijeli sekundar biti iskoriten za ispravljanje i pozitivne i negativne poluperiode izmjeninog napona i kod kojega nee biti srednjeg izvoda. Cijena toga je jo jedna dodatna dvopoloajna preklopka. Na slici 32 prikazana je izvedba ispravljaa sa preklopkama i diodama jednofazni ispravlja u mosnom spoju. Jednofazni mosni spoj je sastavljen od dva jednofazna spoja sa srednjom tokom (paralelni spoj na strani mree, a serijski spoj na strani troila).
35
Sl 32. Jednofazni ispravlja u mosnom spoju Danas se u energetskoj elektronici iskljuivo ovaj spoj u sluaju kada nam je dostupna jednofazna struja. U narednom poglavlju bit e izvrena komparativna usporedba ovog ispravljaa i prethodno opisanih ispravljaa, iz koje e se vidjeti njegova komparativna prednost u odnosu na punovalni ispravlja sa srednjom tokom manja tipna snaga transformatora, manje naponsko naprezanje sklopki, bolji faktor snage.
5.2 Razvoj topologija trofaznih diodnih ispravljakih spojeva

Trofazne ispravljae moemo slino kao i jednofazne podijeliti na trofazni spoj sa srednjom tokom (3 diode) i trofazni mosni spoj (6 dioda). Trofazni mosni spoj je kombinacija dvaju trofaznih spojeva sa srednjom tokom (paralelni spoj na strani mree i serijski spoj na strani troila. Trofazni spoj sa srednjom tokom prikazan je na slici 33.
36
Sl. 33. Trofazni spoj sa srednjom tokom Srednja vrijednost napona vd za trofazni spoj sa srednjom tokom je:
vd =
3 3 VS = 0,83 VS 2
Trofazni spoj u mosnom spoju prikazana je na slici 34.
Sl. 34. Trofazni mosni spoj
Energetska elektronika Srednja vrijednost napona vd za trofazni mosni iznosi:
37
vd =
6 3 VS = 1, 66 VS 2
Kao i kod jednofaznih ispravljaa, komparativne prednosti su na strani trofaznog spoj u mosnom spoju u odnosu na trofazni spoj sa srednjom tokom.
5.3 Usporedbe ispravljakih sklopova

U gornjem poglavlje usporedili smo ispravljae na nain da smo izraunali srednju vrijednost dobivenog napona na izlazu iz ispravljaa (to je vei napon to bolje). Lako je uoljivo da trofazni ispravljai imaju veu srednju vrijednost napona na izlazu od jednofaznih. No postoje i drugi kriteriji usporedbe ispravljaa kao to su: a) Pulsnost istosmjernog napona ispravljaa b) Faktor snage c) Tipna snaga transformatora STR a) Pulsnost istosmjernog napona ispravljaa se definira kao broj pulseva osnovnog harmonika izlaznog napona ispravljaa u jednoj periodi izmjeninog napona na ulazu u ispravlja. Kao primjer, na slici 35 je prikazan izlazni napon jednofaznog ispravljaa u mosnom spoju (gornji dio slike) i ispravljaa u trofaznom spoju sa srednjom tokom (donji dio slike). Izlazni napon jednofaznog ispravljaa u mosnom spoju je dvopulsan (p=2) jer postoje dva pulsa istosmjernog napona u jednom periodu T izmjeninog napona na ulazu u ispravlja. Izlazni napon ispravljaa u trofaznom spoju sa srednjom tokom je tropulsan (p=3), jer postoje tri pulsa istosmjernog napona u jednom periodu T izmjeninog napona na ulazu u ispravlja.
Sl. 35. Pulsnost istosmjernog napona
Energetska elektronika b) Faktor snage je veliina koja je definirana u poglavlju 3.
38
Sl. 36. Faktor snage ispravljaa Na slici 36 se vidi da je faktor snage odnos radne snage PS i prividne snage S S izvora. Takoer je iz slike vidljivo da ukoliko je napon mree sinusoidalan, a potroa radno-induktivni, te postoji kut izmeu napona i struje , faktor snage je proporcionalan cos . d) Tipna snaga transformatora je koja izraava potrebnu snagu transformatora, i obino se normira na snagu troila. Normirana tipna snaga transformatora je broj koji govori za koliko puta mora biti vea snaga transformatora u odnosu na snagu potroaa. Normirana tipna snaga je vea od 1, no bolje je ako je to blie jedinici. Na slici 37 se vidi kako je definirana tipna snaga i normirana tipna snaga transformatora.
Sl. 37. Tipna snaga transformatora
39
5.3.1 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora jednofaznog poluvalnog ispravljaa
Na slici 38 prikazani su jednofazni poluvalni ispravljai i pripadajui valni oblici napona i struje na izlazu iz ispravljaa. Proraun faktora snage i tipne snage transformatora je sloen za ispravlja sa jednom diodom (bez poredne diode), pa se nije ni vrijedno pomuiti za analizirati ovaj ispravlja. jer je njegova osnovna mana regulacija napona troilom tj. izlazni napon ovisi o vrijednosti induktiviteta i otpora troila negativna pojava.
Sl. 38. Jednofazni poluvalni spojevi Valni oblici izlaznog napona vD , struja dioda iD i iV , te struje primara transformatora iS , te proraun faktora snage i normirane tipne snage transformatora je prikazana na slici 39.
40
Sl. 39. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog spoja s porednom diodom Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =1, faktor snage =0,9, a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1,34 (loe!!).
5.3.2 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora ispravljaa u jednofaznom spoju sa srednjom tokom
Na slici 40. prikazani su valni oblici napona i struja za jednofazni spoj sa srednjom tokom, te proraun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage . Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =2, faktor snage =0,9, a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1,34 (i dalje loe!!).
41
Sl. 40. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog spoja sa srednjom tokom
42
5.3.3 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora ispravljaa u mosnom spoju
Na slici 41. prikazani su valni oblici napona i struja za jednofazni mosni spoj, te proraun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage . Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =2, faktor snage nepromijenjen =0,9, a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1,11 (bolje od spoja sa srednjom tokom).
Sl. 41. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog mosnog spoja
43
5.3.4 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora trofaznog spoja sa srednjom tokom
Na slici 42. prikazani su valni oblici napona i struja za trofazni spoj sa srednjom tokom, te proraun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage . Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =3, faktor snage loiji =0,83, a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1,35.
Sl. 42. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora trofaznog spoja sa srednjom tokom
44
5.3.5 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora trofaznog mosnog spoja
Na slici 43. prikazani su valni oblici napona i struja za trofazni mosni spoj, te proraun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage . Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =6, faktor snage loiji =0,955 (odlino), a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1,05 (odlino).
Sl. 43. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora trofaznog mosnog spoja
45
5.4. Fazno upravljivi ispravljaki spojevi
Najvanija mana diodnih ispravljaa je njihova neupravljivost, odnosno nemogunost regulacije izlaznog napona. Meutim, ukoliko koristimo fazno upravljanje te tiristore (poluupravljive ventile) umjesto dioda (neupravljivih ventila), mogue je smanjivati izlazni napon ispravljaa do 0 V. Kao primjer moemo navesti najjednostavniji jednofazni tiristorski ispravlja te na slici 45 prikazati valne oblike napona na ispravljau za sluaj kada je kut okidanja tiristora = 45 .
Sl. 45. Poluvalni fazno upravljivi ispravlja optereen otpornim troilom i pripadajui valni oblici Da bi smo do kraja razumjeli ovaj primjer, potrebno je definirati kut upravljanja (engl. fire angle). Kut upravljanja je kut pri kojem se na tiristor dovodi okidni strujni impuls koji prebacuje tiristor iz stanja blokiranja u stanje voenja. Na slici 45 se vidi da je do kuta tiristor u blokirnom stanju (tiristor je spreman za voenje, ali jo uvijek ne vodi eka impuls okidanja na gejtu). Tiristor je do kuta otvoren prekida i prekida strujni krug od izvora vS (t ) ka troilu. Napon na troilu vD (t ) i naravno struja troila iD (t ) jednaka je nuli. Kada se dostigne kut , izmeu gejta i katode tiristora se narine okidni naponski impuls, koji protjera okidni strujni impuls kroz upravljaki krug tiristora gejt-katoda
46
(vidi srednji diagram na sl 45). Posljedica toga je trenutno prebacivanje tiristora iz stanja blokiranja u stanje voenja tiristor se ponaa kao zatvorena preklopka i zatvara se strujni krug od izvora ka troilu. Od kuta do kuta na troilu imamo puni napon izvora na troilu imamo dio sinusoide izvora od kuta do kraja pozitivne poluperiode (kuta ). to se dogaa od kuta do kuta 2 ? Pa vidljivo je da je u kutu napon i struja kroz tiristor pala na 0, te da od se kuta do kuta 2 tiristor nalazi u stanju zapiranja (tiristor je inverzno polariziran), nema uvjeta za voenje tiristora i tiristor se ponaa kao otvoren prekida, nema napona na troilu jer je prekinut strujni krug od izvora ka troilu. Cijela se pria ponavlja nastupom nove periode izmjeninog napona ( od kuta 2 na dalje ). Sada se moe izvesti relacija koja povezuje kut upravljanja i srednja vrijednost izlaznog napona ispravljaa U d (koji je funkcija kuta upravljanja ):
Vd
V V V 1 VS sin(t ) d (t ) = S [ cos(t )] = S [ cos(t ) ] = S (1 + cos ) = 2 2 2 2
Ako se definira srednja vrijednost izlaznog napona ispravljaa Vd 0 za =0 kao:
VdO =
tada se moe napisati:
Vs
Vd = Vd 0
1 + cos 2
Ako se gornja relacija grafiki prikae dobije se upravljaka karakteristika ispravljaa za otporno troilo koja je prikazana na slici 46 ( na osi ordinati se nalazi omjer srednje vrijednosti napona na izlazu ispravljaa Vd (moe i oznaka < vd > ) i srednje vrijednosti izlaznog napona ispravljaa Vd 0 za =0. Ovaj omjer jednak je 1 za =0, a daljnjim poveanjem kuta pada na 0.
47
Sl. 46. Upravljaka karakteristika ispravljaa za otporno troilo. Postavlja se pitanje kako izgledaju upravljake karakteristike ostalih ispravljaa za sluaj radnog optereenja. Odgovor je slino kao karakteristika na slici 46, samo to napon trofaznih ispravljaa pada na nulu na 120 150 a ne na 180 ( rardijana ) kao na slici 46. U svakom sluaju, poveanjem kuta upravljanja rui se izlazni napon ispravljaa. Pored upravljake karakteristike ispravljaa, postoji i izlazna karakteristika ispravljaa koja prikazuje odnos srednje vrijednost izlaznog napona ispravljaa Vd kao funkcija srednje vrijednosti struje troila I d . Kod idealnog ispravljaa srednja vrijednost napona na izlazu ispravljaa ostaje konstantna neovisno o srednjoj vrijednosti struje kroz troilo. Kod realnog ispravljaa nije tako. Srednja vrijednost napona na izlazu pada s poveanjem izlazne struje (crtkane linije) radi gubitaka naponu unutar ispravljaa (uzrokuju ga pad napona na radnim i induktivnim otporima, pad napona na poluvodikim ventilima i pad napona uslijed komutacije).
48
Sl. 47. Izlazna karakteristika ispravljaa sa slike 46 za otporno troilo. U nastavku naih razmatranja prouit e se jednofazni mosni spoj koji se sastoji od dva tiristora i dvije diode. Takav se ispravlja esto naziva poluupravljivi jer se reguliranjem kuta upravljanja tiristora omoguuje se reguliranje srednje vrijednosti izlaznog napona Vd ( moe i oznaka < vd > ) od 0 do punog napona troila koji bi bio na izlazu iz ispravljaa kod kuta = 0 ( kao da su umjesto tiristora diode). Na slici 48 prikazan je mosni spoj sa dva tiristora u katodnoj grupi i dvije diode u anodnoj grupi. ( Napomena: katodnoj grupi pripadaju svi poluvodiki ventili kojima su katode zajedniki spojene, a anodnoj grupi pripadaju ventili kojima su anode zajedniki spojene). Slini rezultati se dobiju kada su tiristori u anodnoj grupi, a diode u katodnoj grupi. Isto se dobije kada je po jedan tiristor i jedna dioda u anodnoj i u katodnoj grupi (mogu biti kombinacije Q1 i Q4 tiristori a Q2 i Q3 diode ili Q1 i Q4 diode a Q2 i Q3 tiristori). Iz slike 48 se vidi razlika u valnim oblicima izlaznog napona kada je optereenje radno i kada je optereenje ispravljaa preteno induktivno. Radno optereenje predstavljaju radna troila (rasvjeta, grijaa tjela i slino), dok induktivna optereenja predstavljaju elektromotori i slina troila koja u sebi posjeduju induktivne komponente.
49
Sl. 48. Induktivno i radno optereenje poluupravljivog ispravljaa u mosnom spoju. Kad je ispravlja optereen radnim troilom, trenutna vrijednost izlaznog napona ispravljaa vd (t ) moe biti samo pozitivna, tako da je izlazni napon jednak 0 od kuta 0 do kuta (vodi tiristor Q1 i dioda Q2 ). Nakon okidanja tiristora Q1 , izlazni napon ispravljaa vd (t ) slijedi vS (t ) od kuta do kuta (vodi tiristor Q1 i dioda Q2 ). Za vrijeme negativne poluperiode napona vS (t ) , od kuta do kuta + ne vodi niti jedan poluvodiki ventil, napon na troilu vd (t ) jednak je 0. U trenutku + okida
Q3 , (vodi tiristor Q3 i dioda Q4 ). Napon vd (t ) na troilu je pozitivan.
Za sluaj radnog optereenja vrijedi ve poznata relacija za srednju vrijednost izlaznog napona:
Vd =
VS sin(t ) d (t ) =
VS
[ cos(t )] =
VS
[ cos(t )] = Vd 0
(1 + cos ) 2
gdje je:
VdO =
2 Vs
50
Za sluaj induktivnog optereenja vidljivo je da trenutna vrijednost izlaznog napon ispravljaa vd (t ) postaje negativna. Kako je to mogue? Razlog je induktivitet koji se za vrijeme pozitivnog napona na troilu (od kuta do kuta ) puni energijom. U tom periodu vode tiristor Q1 i dioda Q2 . No to e se desiti od kuta do kuta + ?? Odgovor je slijedei: nagomilana energija u induktivitetu se prazni od kuta do kuta + - tada induktivitet nastavlja i dalje tjerati struju kroz tiristor Q1 i diodu Q2 makar je ulazni napon vS (t ) promijenio smjer. Induktivitet tjera struju u + pol napona vS (t ) - dakle induktivitet vraa energiju izvoru. Radi toga to tiristor Q1 i dioda Q2 vode od kuta do kuta + napon na troilu vd (t ) je negativan. Naravno da to smanjuje srednju vrijednost napona na izlazu ispravljaa Vd . Iz ovog izlaganja je vidljivo da je najvei mogui kut upravljanja za induktivno troilo = 90 jer je tada povrina pozitivnog dijela napona na troilu jednaka povrini negativnog dijela napona na troilu pa je srednja vrijednos napona na troilu Vd = 0 V. Treba napomenuti da se struja troila vrlo se malo mijenja radi velikog induktiviteta troilo je mogue promatrati i kao strujni izvor konstantne struje. Za sluaj induktivnog optereenja vrijedi slijedea relacija za srednju vrijednost izlaznog napona:
Vd =
sin(t ) d (t ) = Vd 0 cos
Na slici 49 se vidi upravljaka karakteristika sa sluaj radnog tereta (puna crta) i za sluaj induktivnog tereta (crtkano)
Sl. 49. Upravljaka karakteristika
51
Na kraju treba napomenuti da su ispravljake karakteristike i trofaznih ispravljaa jednake onima za jednofazne ispravljae za sluaj induktivnog troila, dok se za sluaj radnog troila malo razlikuju ( kut kod kojeg je Vd = 0 je manji od (120130 . Na slici 50 prikazan je valni oblik izlaznog napona i struje tiristora T1 za trofazni spoj sa srednjom tokom (isti kao na slici 42, samo su diode zamijenjene tiristorima ) za kut = 30 . Treba primijetiti da se kut kod trofaznih sustava mjeri od sjecita faznih napona vidi sliku ).
Sl. 50. Izlazni napon i struje tiristora T1 za trofazni spoj sa srednjom tokom uz = 30 .
7. MREOM VOENI IZMJENJIVAI I USMJERIVAI
Prije nego objasnimo pojam usmjeriva potrebno je objasniti pojam izmjenjiva ili invertor. Izmjenjiva ili invertor je energetski pretvara koji pretvara istosmjernu energiju u izmjeninu energiju, dakle izmjenjiva ima obratnu funkciju od ispravljaa (pretvara izmjeninu energiju u istosmjernu energiju). Ureaje koji u jednom reimu rada mogu raditi kao ispravljai, a u drugom kao izmjenjivai nazivamo jednom rijeju usmjerivaima. Topologija usmjerivaa se moe openito prikazati shemom na slici 51.
52
Sl. 51. Toplologija usmjerivaa Usmjeriva na slici 51 moe u jednom reimu rada ispravljati izmjeninu energiju izvora va (t ) u istosmjerni napon Vd kojeg predaje troilu (ovdje prikazanog kao strujni izvor konstantne struje I dc ) tok energije sa lijeve na desnu stranu. Taj nain rada usmjerivaa detaljno je obraen u poglavlju ispravljai. Meutim, ukoliko na istosmjernoj strani postavimo aktivni strujni izvor ( ne potroa), postavlja se pitanje: Kako treba upravljati preklopkama da ureaj na slici 51 pretvara istosmjernu energiju aktivnog strujnog izvora u izmjeninu i preda je izmjeninoj strani tok energije sa desne na lijevu stranu. Pogledajmo prvo ispravljaki reim rada sklopa na slici 51 .Ako naizmenino ukapamo P pa onda N preklopke na slici 51, sa kutom upravljanja izmeu 0 i 90 govorimo o ispravljakom reimu rada. Valni oblici istosmjernog napona vd (t ) , izmjeninog napona izvora va (t ) i struje ia (t ) za = 0 i = 30 prikazani su na slici 52.
Sl. 52. Valni oblici napona vd (t ) i struje ia (t ) za = 0 i = 30
53
Ako se pogledaju valni oblici izmjeninog napona na izvoru va (t ) i struje izvora ia (t ) uoava se da veinu vremena pozitivan poluval napona izvora va (t ) generira pozitivnu struja izvora ia (t ) , a negativan poluval napona va (t ) negativnu struju ia (t ) , to znai da izmjenini izvor veinu vremena predaje energiju troilu. Uoimo da je srednja vrijednost napona vd (t ) ( oznaava se kao Vd ) pozitivna (vei je dio pozitivne povrine ispod krivulje vd (t ) od dijela negativne povrine). Promotrimo sada izmjenjivaki reim rada sklopa na slici 51 .Ako naizmenino ukapamo P pa onda N preklopke na slici 51, sa kutom upravljanja izmeu 90 i 180 govorimo o izmjenjivakom reimu rada. Valni oblici istosmjernog napona vd (t ) , izmjeninog napona va (t ) i struje ia (t ) za = 130 i = 180 prikazani su na slici 53.
Sl. 53. Valni oblici napona vd (t ) i struje ia (t ) za = 130 i = 180 Ako se pogledaju valni oblici izmjeninog napona va (t ) i izmjenine struje ia (t ) uoava se da je za veinu veinu vremena vrijedi da za vrijeme pozitivanog poluvala izmjeninog napona va (t ) tee pozitivnu struju na izmjeninoj strani ia (t ) , a za vrijeme negativnog poluvala napona va (t ) tee negativna struja ia (t ) na izmjeninoj strani, to znai da izmjenini izvor veinu vremena prima energiju od nekog vanjskog aktivnog izvora. Uoimo da je srednja vrijednost napona na istosmjernoj strani Vd negativna (vei je dio negativne povrine ispod krivulje vd (t ) od dijela pozitivne povrine). (Objanjenje: Izmjenini izvor moemo shvatiti kao istosmjerni izvor koji periodiki mijenja polaritet napona. Struja izvora moe tei iz izvora ili u izvor. Struja tee iz izvora kada iz + stezaljke izvora izlazi struja u vanjski strujni krug (izvor tjera struju u vanjski strujni krug) tada kaemo da je izvor struje uistinu izvor, odnosno generator elektrine energije. S druge pak strane, struja tee u izvor, ako u + stezaljku izvora ulazi struja iz vanjskog kruga. To znai da u vanjskom krugu postoji izvor veeg
54
napona. U tom sluaju na izvor u stvari postaje troilo i energija se prenosi u sam izvor. Ukratko: Ako struja tee iz izmjeninog izvora, tada izvor predaje energiju istosmjernom vanjskom krugu ispravljaki reim rada. Ako struja tee u izvor, tada istosmjerni vanjski krug predaje energiju izmjeninom izvoru izmjenjivaki reim rada). Na slici 54 prikazani su jednofazni ispravljai u mosnom spoju koji izmjeninu energiju pretvaraju u istosmjernu. Desna slika prikazuje napajanje pasivnog troila ( serijski spoj induktiviteta i otpora), a lijeva slika napajanje troila koje u sebi ima istosmjerni izvor napona recimo akumulatorska baterija ili istosmjerni motor u pogonu. Ovdje je bitno uoiti da struja na istosmjernoj strani ulazi u + pol baterije na istosmjernoj strani, to znai da se baterija puni, odnosno da se energija daje istosmjernoj strani.
Sl. 54. Ispravljaki reim rada na istosmjernoj strani moe biti aktivno ili pasivno troilo Na slici 55 prikazani su jednofazni izmjenjivai realizirani tranzistorskim preklopkama koji istosmjernu energiju baterije na desnoj strani pretvaraju u izmjeninu tok energije sa desne na lijevu stranu. Desna slika prikazuje napajanje pasivnog troila izmjeninom strujom. Takav se izmjenjiva naziva i autonomni izmjenjiva. Autonomnim izmjenjivaem moemo generirati bilo koji izlazni napon izmjenine struje bilo koje frekvencije on je potpuno autonoman. Primjena Elektrotermija. Lijeva slika prikazuje prikljuenje izmjenjivaa na aktivnu izmjeninu mreu kojoj se predaje elektrina energija (aktivna mrea u sebi ima jedan ili vie generatora izmjenine struje, takva mrea ima fiksnu frekvenciju struje). Takav se izmjenjiva naziva mreom voeni izmjenjiva jer mu je izlazni izmjenini napon i frekvencija strogo diktirana naponom i frekvencijom izmjenine mree. Frekvencijom i fazom ukljuivanja tranzistora iskljuivo diktira izmjenina mrea (inae bi dolo do pregaranja sklopa). U oba sluaja na slici 54 istosmjerna baterija se prazni i njena se energija predaje izmjeninoj strani.
55
Sl. 55. Izmjenjivaki reim rada na izmjeninoj strani moe biti aktivna mrea (mreom voeni izmjenjiva) ili pasivno troilo (autonomni izmjenjiva)
7.1 Jednofazni mreom voeni usmjeriva u mosnom spoju
U podpoglavlju 5.4 detaljno je opisan jednofazni poluupravljivi ispravlja u mosnom spoju, te je izvedena relacija koja povezuje kut upravljanja tiristora sa srednjom vrijednosti izlaznog napona Vd (upravljaka karakteristika ispravljaa). Za taj ispravlja smo nacrtali upravljaku karakteristiku (vidi sliku 49). Iz karakteristike je vidljivo da je maksimalni kut upravljanja = 90 za induktivni potroa. Postavlja se pitanje, to bi se dogodilo ako bi kontrolna elektronika generirala impulse okidanja tiristora za kutove upravljanja 90 < < 180 ?? Nita naroito! Napon na izlazu ispravljaa bi i dalje bio Vd = 0 . Meutim to bi se desilo ako bi na ispravlja imao sva 4 tiristora, te ako bi na istosmjernoj strani ispravljaa dodali istosmjerni izvor napona i podesili kutove upravljanja 90 < < 180 ?? Tada bi na ispravlja preao u izmjenjivaki reim rada. Budui da isti sklop moe uz promjenu kuta upravljanja i dodavanje aktivnog izvora moe biti i ispravlja i izmjenjiva, sklop se jednom rijeju naziva usmjeriva. Ovakvi ureaji se koriste u istosmjernim elektromotornim pogonima promjenjive brzine. Istosmjerni motori se jo uvijek koriste zbog odlinog poteznog momenta koji je nuan u elektromotornoj vui. Napajanje motora osigurava usmjeriva koji pretvara izmjeninu energiju brodske mree u istosmjernu energiju za napajanje motora (ispravljaki reim rada usmjerivaa). Meutim, usmjeriva ne samo da omoguava napajanje motora, ve takoer omoguava i elektrino koenje motora. Kod elektrikog koenja motor prelazi u generatorski nain rada, istosmjerni napon generatora se u usmjerivau pretvara u izmjenini i vraa se u brodsku mreu (izmjenjivaki reim rada). Kako je to mogue? Pa razlike u konstrukciji izmeu istosmjernog elektromotora i generatora u biti i nema. Samo je stvar u tome da se kod motora dovodi elektrina energija na prikljuke motora, a kao rezultat se dobije rotirajua mehanika energija, a kod generatora obratno mehanika energija se pretvara u elektrinu. Stoga prijelaz izmeu motorskog i generatorskog reima rada istosmjernog stroja ovisi samo o tome da
56
li je motor optereen momentom tereta (recimo dizalica die teret ispravlja napaja motor) ili moment tereta okree rotor (dizalica sputa teret izmjenjiva pretvara istosmjerni napon generatora u izmjenini napon i vraa u mreu). Kao to u ispravljakom reimu rada dovoenjem vee elektrine snage na prikljuke motora dobivamo sve veu mehaniku snagu na rotoru motora (snaga dizanja tereta brodske dizalice), tako u izmjenjivakom reimu rada odvoenjem vee elektrine snage sa stezaljki istosmjernog generatora ujedno i odvodimo mehaniku energiju sa rotora koimo generator i time usporavamo sputanje tereta brodske dizalice (mehanika snaga sputanja tereta brodske dizalice se pretvara u izmjeninu energiju koja se vraa u brodsku mreu). Na ovaj nain su mogue utede elektrine energije i na taj nain potrebnog goriva za pogon izmjeninih generatora. Princip rada jednofaznog mreom voenog usmjerivaa u mosnom spoju prikazan je na slici 56.
Sl. 56. Jednofazni usmjeriva u izmjenjivakom reimu rada
57
Na slici 53 prikazani su valni oblici izmjeninog napona vS (t ) i izmjenine struje iS (t ) - (na slici 52 i 53 ulazni napon i struja se oznaavaju kao va (t ) i ia (t ) ), te valni oblici napona na istosmjernoj strani vd (t ) . Vidljivo je da je u izmjenjivakom reimu rada srednja vrijednost istosmjernog napona Vd negativna i njezina veliina ovisna o kutu . Ako negativan napon kojeg generira izmjenjiva Vd prikaemo na shemi kao istosmjerni izvor dobije se nadomjesna shema izmjenjivaa (slika 57).
Sl. 57. Nadomjesna shema izmjenjivaa Na slici 57. pored napona izmjenjivaa Vd (koji je funkcija kuta ) postoji i napon istosmjernog izvora Ed . Ako je napon Ed > Vd , tada struja I d tee kao na slici 57 i iznosi (induktivitet Ld je nevidljiv za istosmjernu struju):
Id =
Ed Vd R
Vidi se da je iznos struje I d , a time i snage koja se iz istosmjernog izvora Ed predaje istosmjernom izvoru Vd (izmjenjivau) ovisna o kutu naponu Vd koji je opet funkcija kuta . Na taj nain se moe regulirati snaga koenja istosmjernog generatora.
Upravljaka karakteristika mreom voenog usmjerivaa
Ako se sada nacrta zajednika upravljaka karakteristika ispravljaa optereenog induktivnim teretom i izmjenjivaa, dobije se upravljaka karakteristika usmjerivaa (sl. 58).
58
Sl. 58. Upravljaka karakteristika i kvadranti rada jednofaznog usmjerivaa u mosnom spoju Upravljaka karakteristika usmjerivaa (sl. 58 a) je za kutove upravljanja 0 < < 90 ista kao ispravljaka karakteristika za induktivni teret koja je nacrtana na slici 49. Usmjeriva radi kao ispravlja, elektrina energija tee od izmjenine ka istosmjernoj strani, srednja vrijednost izlaznog napona < vd > ( ili Vd ) je pozitivna, struja troila I d je takoer pozitivna i kaemo da usmjeriva radi u prvom kvadrantu koordinatnog sustava < vd > : I d (vidi sliku 58 b). Za kutove upravljanja usmjerivaa
90 < < 180 i uz uvjet da je na izlazu usmjerivaa prikljuen istosmjerni naponski izvor Ed , srednja vrijednost istosmjernog napona < vd > ( ili Vd ) je negativna, struja troila I d je pozitivna, pa elektrina energija tee od istosmjernog izvora Ed ka izmjeninoj strani - kaemo da ispravlja radi u etvrtom kvadrantu koordinatnog sustava. Upravljaka karakteristika usmjerivaa je dakle:
Vd = Vd 0 cos
gdje je:
VdO =
2 Vs
Faktor snage usmjerivaa k p se takoer mijenja po zakonu kosinusa i ovisi o kutu
te je dat na slici 59.
59
Sl. 59. Faktor snage usmjerivaa Pozitivan faktor snage znai da je je izmjenina mrea izvor, a negativni faktor snage da je izmjenini izvor postao troilo.
Izlazna karakteristika usmjerivaa
Izlazna karakteristika mreom voenog usmjerivaa prikazana je na slici 60.
Sl. 60 Izlazna karakteristika usmjerivaa Na slici 60 se vidi idealna (puna linija) i realna (crtkano) izlazna karakteristika izmjenjivae za razliite kutove upravljanja . Za idealni usmjeriva vrijedi da
60
napon Vd ostaje konstantan neovisno o struji I d , meutim kod idealnog usmjerivaa to nije tako iz razloga objanjenih u prethodnom poglavlju.
8. AUTONOMNI IZMJENJIVAI
Do sada smo opisivali fazno upravljive izmjenjivae koji pripadaju kategoriji mreom voenih izmjenjivaa. Mreom voeni izmjenjiva moe prenositi energiju samo u aktivnu mreu (radnu frekvenciju odreuje aktivna izmjenina mrea). Upoznali smo se i sa rezonantnim izmjenjivaem koji je opisan u uvodnom poglavlju. I kod rezonantnog izmjenjivaa frekvenciju preklapanja preklopki odreuju titrajni krug u samom izmjenjivau. Rezonantni izmjenjivai mogu prenositi energiju samo u pasivnu mreu. Autonomni izmjenjivai mogu prenositi energiju i u aktivnu i u pasivnu mreu. Ukoliko prenose energiju u pasivnu mreu, mogu biti podeeni na bilo koju frekvenciju izlaznog napona (zato se zovu autonomni prev: samostalni, nezavisni).
8.1 Izmjenjiva sa utisnutom strujom
Na slici 61 prikazan je autonomni tranzistorski izmjenjiva koji je prikljuen na aktivnu izmjeninu mreu. Frekvencija izmjenine struje aktivne mree odreuje frekvenciju prekapanja tranzistorskih sklopki (da na strani troila nije prikljuena aktivna mrea, ve pasivna mrea, ovaj izmjenjiva bi mogao generirati izmjenini napon bilo koje frekvencije-bio bi autonomni izmjenjiva).
Sl. 61. Izmjenjiva s utisnutom strujom Izmjenjiva s utisnutom strujom napaja se istosmjernim strujnim izvorom (serijski spoj istosmjernog naponskog izvora i induktiviteta). Strujni izvor tjera istosmjernu
61
struju kroz tranzistorske sklopke koje naizmjenino preklapaju. Uvijek rade dvije po dvije preklopke u paru. Kada uklope preklopke T1 i , T4 , tada preklopke T2 i T3 moraju biti iskljuene. Istosmjerna struja ulazi u izmjenini izvor s lijeve na desnu stranu. Nakon jedne poluperiode izmjeninog napona, uklope preklopke T2 i T3 , a preklopke T1 i T4 se iskljuuju. Istosmjerna struja ulazi u izmjenini izvor s desne na lijevu stranu izmjeninog izvora. Valni oblici napona i struje izmjenine strane prikazani su na slici 62.
Sl. 62. Valni oblici na izmjeninoj strani izmjenjivaa Ako postoji fazni pomak napona i struje na izmjeninoj strani tada je mogue proraunati snagu isporuenu izmjeninoj mrei:
Pac =
gdje je:
Vac I a1 cos 2
I a1 =
4 I dc
Faktor snage izmjenine mree iznosi:
Vac I a1 1 I a1 = 2 cos = cos Vac 2 2 Ia I dc 2

Iz gornje relacije se moe zakljuiti da to je vei, je manji. Smanjenje snage poveanjem ba i nije poeljno !
8.2 Izmjenjivanje na principu irinsko impulsne modulacije
62
Na slici 63 prikazan je tranzistorski autonomni izmjenjiva vrlo slian izmjenjivau na slici 61. Razlika je to izmjenjiva na slici 63 napaja pasivno troilo, a ne aktivnu mreu, pa ovaj izmjenjiva spada u kategoriju autonomnih izmjenjivaa mogue mu je po volji odabrati izlaznu frekvenciju. Druga je razlika u nainu ukljuivanja tranzistorskih sklopki.
Sl. 63. Shema i valni oblici autonomnog izmjenjivaa upravljanog pulsno-irinskom modulacijom Nain rada ovog tipa izmjenjivaa moe se shvatiti iz slike 63. Da bi izmjenjiva generirao pozitivnu i negativnu periodu sinusne izmjenine struje kroz troilo, potrebno je generirati 6 pozitivnih pulseva i 6 negativnih pulseva pravokutnog napona va , koji se dovodi na troilo. Pozitivni pulsevi napona va generiraju se na nain da se ukljui tranzistor Q4 za vrijeme trajanja cijele pozitivne poluperiode, a tranzistori Q1 i Q2
63
naizmjenino uklapaju i isklapaju (kad je jedan ukljuen, drugi je iskljuen). U sluaju kad su ukljueni Q1 i Q4 , tada je napon va = Vdc , a kad su ukljueni Q2 i Q4 , tada je napon va = 0 . Negativni pulsevi napona va generiraju se na nain da se ukljui tranzistor
Q3 za vrijeme trajanja cijele negativne poluperiode, a tranzistori Q1 i Q2 naizmjenino uklapaju i isklapaju (kad je jedan ukljuen, drugi je iskljuen). U sluaju kad su ukljueni Q3 i Q2 , tada je napon va = Vdc , a kad su ukljueni Q3 i Q1 , tada je napon va = 0 .
Iz slike je vidljivo da irina impulsa nije jednaka, tj. impulsi su ui na poetku i kraju poluperiode, a najiri su na sredini poluperiode. To je zbog toga jer se eli dobiti sinusni oblik struje kroz troilo (troilo se sastoji od serijskog spoja otpornika i induktiviteta) koja je nuna za pogon odreenih vrsta pogona. Jaina struje kroz otpornoinduktivno troilo ovisi o irini pravokutnog impulsa. to je impuls ui, srednja vrijednost struje kroz troilo je manja, a to je impuls iri, struja je vea. Suavajui i irei impulse, moemo dobiti otprilike sinusni oblik izlazne struje. Ovaj izmjenjiva ne generira 3 harmonik struje, to znai da osim sinusoidalne struje osnovne frekvencije (osnovni harmonik) ne generira smetnje u obliku sinusoidalne struje manje amplitude i 3 puta vee frekvencije od frekvencije osnovnog harmonika. Trei harmonik struje izaziva niz problema u elektromotorima (dodatna zagrijavanja namota i slino) i valja ga eliminirati ili svesti na najmanju moguu mjeru.
8.3 Trofazni autonomni izmjenjivai
Trofazni autonomni izmjenjivai su ureaji koji pretvaraju istosmjernu energiju u trofaznu izmjeninu energiju. Trofazni izmjenjiva se moe dobiti pomou tri jednofazna izmjenjivaa koji generiraju tri jednofazna sinusna napona koji su meusobno pomaknuti za 120 . Izmjenjiva na slici 64 generira tri napona va , vb i vc .
64
Sl. 64. Trofazni izmjenjiva i izlazni naponi iz izmjenjivaa Na slici 65 prikazana je izvedba izmjenjivaa sa slike 64.
Sl. 65. Izvedba izmjenjivaa sa slike 64 Na slici 65 se vidi da je izmjenjiva izveden sa 12 preklopnika. Preklopke S a1 Sa 4 odgovaraju prvom jednofaznom izmjenjivau koji generira izmjenini napon va . Na slian nain preklopke Sb1 Sb 4 i Sc1 Sc 4 pripadaju drugom i treem izmjenjivau koji generiraju napone vb i vc . Fazni pomak napona va , vb i vc su 120 . Da bi se to postiglo, bitno je da preklopke S a1 i S a 2 , Sb1 i Sb 2 te Sc1 i Sc 2 preklapaju u protutaktu. Nadalje bitno je da sklopni trenutci preklopi S a1 - Sb1 - Sc1 i preklopki Sa 2 - Sb 2 Sc 2 budu pomaknuti za 120 .
65
vbc
Na slici 66 prikazan je trofazni izmjenjiva koji generira tri linijska napona vab , i vca . Ovaj izmjenjiva je pogodan za troila za iji pogon ne trebaju fazni naponi va ,
vb i vc , nego linijski naponi (troila su spojena u trokut). Prikazani izmjenjiva je pri tome jednostavniji nego izmjenjiva na slici 65 jer se sastoji samo od 6 preklopki. Uoite da izlazni naponi nisu sinusni ve pravokutni (nalikuju na sinusni signal). No prvi harmonici ovih napona koji se dobiju nakon filtriranja su isti sinusni naponi. Na desnoj strani slike 66 prikazan je redoslijed ukapanja i iskapanja pojedinih preklopki, te valni oblik izlaznih napona.
Sl. 66. Trofazni izmjenjiva koji generira linijske napone vab , vbc i vca . I na kraju prie o trofaznim izmjenjivaima prikaimo trofazni izmjenjiva sa srednjom tokom u istosmjernom naponskom izvoru i njegove pripadajue valne oblike. Ovaj izmjenjiva se napaja s dva istosmjerna naponska izvora. Troilo je trofazno i spojeno je u zvijezdu ( npr. trofazni asinkroni elektromotor). Izmjenjiva pretvara istosmjernu energiju baterija u izmjeninu energiju potrebnu za pogon motora.
66
Sl. 77. Trofazni izmjenjiva sa srednjom tokom na u istosmjernom naponskom izvoru Ovaj izmjenjiva generira fazne napone i moe koristiti samo kod izmjeninih troila spojenih u spoju zvijezda. Preklopke spajaju u protutaktu i ukljuene su 180 . No naravno, postoje i drugi sklopni rasporedi, primjerice takovi koji daju kvazi-pravokutni fazni napon.
9. Istosmjerno istosmjerni pretvarai
67
Istosmjerno-istosmjerni pretvarai su ureaji energetske elektronike koji pretvaraju istosmjernu elektrinu energiju jednih parametara u istosmjernu energiju drugih parametara. U uvodnom poglavlju su objanjena naela rada istosmjernoistosmjernog pretvaraa. Radi toga e se u ovom poglavlju izvriti podjela pretvaraa i izvesti transformatorske jednadbe pretvaraa. Istosmjerne pretvarae dijelimo na pretvarae bez galvanskog odvajanja (bez transformatora) i na pretvarae s galvanskim odvajanjem (s transformatorom). Mi emo se baviti naelima rada pretvaraa bez galvanskog odvajanja, a na kraju emo spomenuti jednu vrstu pretvaraa s transformatorom. Istosmjerno istosmjerni pretvarai bez galvanskog odvajanja su: a) silazni pretvarai (buck converter) b) uzlazni pretvarai (boost converter) c) silazno uzlazni pretvara (buck-boost converter)
9.1 Silazni istosmjerno-istosmjerni pretvara
Osnovno naelo rada silaznog pretvaraa objanjen je u uvodu. Rad pretvaraa zasniva se na brzom preklapanju preklopke u strujnom krugu prikazanom na slici 78 (brzina rada preklopke je reda veliine nekoliko kHz). Pri tome je troilo na slici predstavljeno s strujnim izvorom konstantne struje I d (ve prije je objanjeno da se struja velikih, preteno induktivnih troila ne moe promijeniti za vrijeme brzog prekapanja preklopke, pa ih moemo shvatiti kao izvori koji tjeraju konstantnu struju).
68
Sl. 78. Principijelna shema silaznog pretvaraa Na slici 78 se vidi principijelna shema silaznog istosmjerno-istosmjernog pretvaraa. Na donjem dijelu slici prikazani su pravokutni naponi na troilu vd (t ) i struja baterije iB (t ) . Preklopka S prekapa periodom T =
1 f prekapanja
. Jedan dio vremena
ukupnog perioda T sklopka je ukljuena i to vrijeme nazivamo vrijeme voenja sklopke ( tv ). Ostatak vremena je sklopka iskljuena pa to vrijeme nazivamo vrijeme pauze ( t p ) . Uvijek mora biti zadovoljeno:
tv + t p = T
Ve u samom uvodnom dijelu je definiran faktor voenja D . Faktor voenja sklopke je veliina koja definira odnos vremena voenja sklope ( tv ) i perioda T , pa vrijedi:
D=
gdje je:
tv T
D - faktor voenja 0 D 1
69
Iz gornje jednadbe proizlazi da je vrijeme voenja tv = D T , a vrijeme pauze t p = (1 D) T . Srednja vrijednost napona na troilu Vd moe se dobiti ako odredimo povrinu ispod krivulje valnog oblika napona vd (t ) u jednom periodu T i to podijelimo s jednim periodom T :
Vd = vd (t )dt = DVB
0
Na taj nain smo dobili prvu transformatorsku jednadbu pretvaraa koja povezuje ulazni i izlazni napon pretvaraa. Faktor koji ih povezuje je faktor voenja D . Budui da uvijek mora biti zadovoljeno da je srednja snaga na ulazu u pretvara jednaka srednjoj snazi na izlazu iz pretvaraa moe se napisati:
VB I B = Vd I d
Iz gornje jednadbe proizlazi druga transformatorska jednadba pretvaraa (transformatorske jednadbe se zovu jer neodoljivo podsjeaju na osnovne jednadbe jednofaznog transformatora):
Id =
VB 1 IB IB Vd D
Na slici 79 prikazana je kompletna shema silaznog pretvaraa. Shema se razlikuje od slike 78 po tome to su na izlazu dodani induktivitet i kapacitet, te se na taj nain omoguuje spajanje i otpornog troila na izlazu pretvaraa.
Sl. 79. Silazni pretvara Ukoliko je kapacitet C jako velik, izlazni napon vd (t ) je konstantan. Kako izvesti transformatorske jednadbe za ovaj sklop ? Naravno, one moraju izgledati isto kao i za pretvara na slici 78 jer su oba silazni pretvarai. Dakle kad u igri imamo kapacitet i
70
induktivitet, transformatorska jednadba se izvodi na nain da se primjene jedno od slijedeih pravila:

1) srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli, 2) srednja vrijednost struje kroz kapacitet u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli.
Ako pretpostavimo da silazni pretvara radi u neisprekidanom reimu rada (izlazna struja nikad ne pada na nulu struja troila je neisprekidana) mogu se nacrtati valni oblici napona i struje kroz induktivitet (slika 79). Rad pretvaraa mogue je opisati na slijedei nain. Dok je sklopka S zatvorena (vrijeme DT ) iz izvora tee struja iB , prolazi kroz sklopku S , induktivitet L , kondenzator C i troilo R . Dioda D ne vodi struju jer je zaporno polarizirana. Struja kroz induktivitet L linearno raste. Napon na induktivitetu jednak je ( VB Vd ). Induktivitet L se nabija magnetskom energijom. Kapacitet C se puni i napon se na njemu poveava. Dok je sklopka S otvorena (vrijeme (1 D)T ) iz izvora prestaje tei struja iB . Dioda D vodi struju jer je propusno polarizirana. Struja kroz induktivitet L linearno pada. Napon na induktivitetu jednak je ( Vd ). Magnetska energija induktiviteta L se izbija. Kapacitet C se prazni i napon se na njemu smanjuje.
Sl. 80. Valni oblici napona i struje induktiviteta za neisprekidani rad pretvaraa
71
Ako se primjeni pravilo da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli, iz slike 80 proizlazi:
(VB Vd ) DT = Vd (1 D )T
Ureivanjem gornje jednadbe dobije se prva transformatorska jednadba.
Vd = DVB
Strujna jednadba dobiva se izjednaavanjem ulazne i izlazne snage to je ve objanjeno u prethodnom primjeru pa je:
Id =
1 IB D
Silazni tiristorski pretvara (oper)
Na slici 81 prikazan je tiristorski silazni istosmjerni pretvara popularno zvan oper (chopper).
Sl. 81. Tiristorski silazni pretvara (oper) Ova shema u potpunost odgovara shemi na slici 78, samo to je troilo prikazano serijskim spojem induktiviteta Ld i otpora Rd . Sklopka S u shemi 78 je zamijenjena sklopom na slici 81 koja se sastoji od dva tiristora T1 , T2 , diode D , kapaciteta C i induktiviteta L . Postavlja se pitanje: Zar je mogue da je potrebno tako puno komponenata da zamjeni jednu obinu sklopku?!. Razlog je u tome to je tiristor poluupravljiva komponenta koja se lako moe uklopiti, meutim za isklapanje tiristora u
72
istosmjernom krugu potrebno je sruiti glavnu struju tiristora na nulu (struja anodakatoda). Upravo komponente T2 , C , D i L predstavljaju sklop koji omoguava iskljuivanje tiristora na nain da rue glavnu struju na nulu. Takav skup komponenti se nazivaju komutacijski sklop tiristora. Na slici 82 prikazan je izlazni napon iz opera sa slike 81.
Sl. 82. Izlazni napon iz opera. Rad opera se moe opisati na slijedei nain. Pretpostavimo da niti jedan tiristor ne vodi struju do trenutka t0 . Kada elimo ukljuiti sklopku (tiristor) potrebno je u trenutku t0 dovesti okidni impuls na gejt tiristora T1 (master tiristor) koji se nalazi u stanju blokiranja i trenutno prelazi u stanje voenja te provodi struju od izvora E , preko T1 , troila, nazad u izvor. Dioda D1 ne vodi. Istovremeno se kondenzator C nabija na napon izvora E , jer provoenjem tiristora T1 potee sinusna struja titrajnog kruga L, D, C . Kondenzator se nabije na napon E nakon jedne poluperiode sinusne struje kroz titrajni krug, tako da mu je + na donjoj elektrodi. Takvo stanje traje do trenutka t1 , kada se dovodi impuls na gejt tiristora T2 , koji ovdje slui samo zato da bi iskljuio glavni tiristor T1 . Ukljuenjem tiristora T2 , na tiristor T1 dolazi reverzni napon koji u periodu od t1 do t2 rui njegovu struju na nulu. U trenutku t2 , tiristor T1 iskapa, te od t2 do t3 ne tee struja kroz troilo, napon na izlazu opera jednak je nuli. To traje sve do trenutka t3 kada se cijeli proces ponavlja. Mijenjanjem vremena dovoenja impulsa na tiristore T1 i T2 mogu se mijenjati vremena voenja tv i vremena pauze t p sklopke na slici 78, i na takav nain regulirati srednju vrijednost izlaznog napona opera.
9.2 Uzlazni istosmjerno-istosmjerni pretvara
73
Pored silaznog pretvaraa koji na svom izlazu uvijek daje manji izlazni napon od ulaznog, postoji i istosmjerni uzlazni pretvara koji na svom izlazu daje vei napon od ulaznog napona. Na slici 83. prikazan je uzlazni pretvara. Izlazni napon se moe teoretski mijenjati od VB do (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta C tako velika da je vd = konstantno).
Sl. 83. Uzlazni pretvara Valni oblici napona i struje kroz induktivitet prikazana je na slici 84.
Sl.84. Valni oblici napona i struje induktiviteta
74
Rad uzlaznog pretvaraa moe se objasniti na slijedei nain. Dok je sklopka S zatvorena (vrijeme DT ) iz izvora tee struja iB , prolazi kroz sklopku S i induktivitet L . Napon na induktivitetu jednak je ( VB ). Induktivitet L se nabija magnetskom energijom. Struja kroz induktivitet iL linearno raste (vidi sliku 84). Dioda D ne vodi struju jer je zaporno polarizirana. Kondenzator C (koji je bio prethodno nabijen) se prazni i tjera struju id kroz troilo R . Dok je sklopka S otvorena (vrijeme (1 D)T ) struja izvora iB koja je jednaka struji induktiviteta iL poinje linearno padati (vidi sliku 84). Uzrok tome je negativni napon na induktivitetu ( Vd VB ) ; uoite da je izlazni napon Vd vei od napona baterije VB . Magnetska energija induktiviteta L se izbija. Upravo pad struje kroz induktivitet di ( u odnosu na referentno postavljeni izaziva negativni napon samoindukcije VL = L dt napon kojeg odreuje smjer strelice napona na induktivitetu), a koji nastaje radi toga to se induktivitet opire smanjivanju struje. Taj napon samoindukcije se zbraja sa naponom baterije (istog su predznaka), dioda D vodi struju jer je propusno polarizirana, kapacitet C se nabija na vii napon od napona izvora VB . Budui da je otpor R paralelno spojen kapacitetu C , napon na otporu R jednak je naponu na kapacitetu C . Transformatorske jednadbe ovog pretvaraa se mogu izvesti iz poznatog uvjeta da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli, iz slike 84 proizlazi:
VB DT = (Vd VB )(1 D )T
VB = Vd (1 D )
ili
Vd 1 = VB 1 D
Iz gornje jednadbe se vidi da je za D = 0 izlazni napon Vd = VB . Ako je 0 < D < 1 , tada je izlazni napon Vd > VB , i Vd je to vei to je D blie jedinici. Strujna jednadba dobiva se izjednaavanjem ulazne i izlazne snage:
I d VB = = 1 D I B Vd
9.3 Istosmjerni silazno-uzlazni pretvara
75
Trea vrsta istosmjernih pretvaraa bez galvanskog odvajanja su istosmjerni silazno uzlazni pretvarai. Na slici 85. prikazan je silazno - uzlazni pretvara. Izlazni napon se moe teoretski mijenjati od 0 do (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta C tako velika da je vd = konstantno). Treba napomenuti da je izlazni napon obrnuto polariziran ( + je na donjem kraju otpora R , a je na gornjem kraju otpora).
Sl. 85. Silazno - uzlazni pretvara Valni oblici napona i struje kroz induktivitet prikazana je na slici 86.
Sl.86. Valni oblici napona i struje induktiviteta Rad uzlaznog pretvaraa moe se objasniti na slijedei nain. Dok je sklopka S zatvorena (vrijeme DT ) iz izvora tee struja iB , prolazi kroz sklopku S i induktivitet L . Napon na induktivitetu jednak je ( VB ). Induktivitet L se nabija magnetskom energijom. Struja kroz induktivitet iL linearno raste (vidi sliku 86). Dioda D ne vodi struju jer je zaporno polarizirana. Kondenzator C (koji je bio prethodno nabijen) se prazni i tjera struju id kroz troilo R .
76
Dok je sklopka S otvorena (vrijeme (1 D)T ) dioda D otvara, struja induktiviteta iL se zatvara kroz kapacitet, troilo i diodu i poinje linearno padati (vidi sliku 86). Uzrok tome je negativni napon na induktivitetu ( Vd ). Magnetska energija induktiviteta L se izbija. Upravo pad struje kroz induktivitet izaziva negativni napon di (u odnosu na referentni napon kojeg oznaava strelica), a koji samoindukcije VL = L dt nastaje radi toga to se induktivitet opire smanjivanju struje. Kapacitet C se nabija na napon VL . Budui da je otpor R paralelno spojen kapacitetu C , napon na otporu R jednak je naponu na kapacitetu C . Transformatorske jednadbe ovog pretvaraa se mogu izvesti iz poznatog uvjeta da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli, iz slike 86 proizlazi:
VB DT = Vd (1 D )T
Vd D = VB 1 D
Iz gornje jednadbe se vidi da je za D = 0 , izlazni napon Vd = 0 . Ako je 0 < D < 1 , tada je izlazni napon Vd > VB , i Vd je to vei to je D blie jedinici. Strujna jednadba dobiva se izjednaavanjem ulazne i izlazne snage:
Id 1 D = IB D
9.4 Istosmjerni pretvara s galvanskim odvajanjem
77
Na kraju izlaganja o istosmjernim pretvaraima razmatrat e se i drugi pretvara koji takoer postie vii izlazni napon kao i uzlazni pretvara. Na slici 87. prikazan je silazni pretvara koji koristi transformator za podizanje napona. Izlazni napon se moe N teoretski mijenjati od 0 do 2 D (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta C tako N1 velika da je vd = konstantno).
Sl. 87. Galvanski odvojen istosmjerni pretvara Valni oblici napona vd na troilu pretvaraa sa slike 87 (bez induktiviteta L i kapaciteta C ) bez i sa transformatorom su prikazani na slici 88.
Sl.88. Valni oblici napona na troilu vd sa i bez transformatora
78
Na slici 88 a) prikazani je valni oblika napona na induktivitetu vL za pretvara sa slike 87.
Sl. 88 a. Valni oblici napona sa i bez transformatora i napona na induktivitetu Princip rada ovog pretvaraa je vrlo slian silaznom pretvarau, uz dopunu da se pravokutni napon na primaru transformira u vii sekundarni napon preko transformatora, to se jasno vidi na slici 88. Transformatorske jednadbe ovog pretvaraa se mogu izvesti iz poznatog uvjeta da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli, iz slike 88 proizlazi:
(VB
N2 Vd ) DT = Vd (1 D )T N1
Vd N 2 = D VB N1
10. Izmjenini pretvarai
Izmjenini pretvarau su ureaji energetske elektronike koji pretvaraju izmjeninu energiju jednih parametara elektrine energije u izmjenini energiju promijenjenih parametara. Izmjenini pretvarai dijele se na pretvarae napona i pretvarae frekvencije. Mogli bi smo i transformator svrstati u izmjenine pretvarae, jer i on pretvara jedan iznos izmjeninog napona i struje primara u neki drugi iznos izmjeninog napona i struje sekundara (ne moe pretvarati jednu frekvenciju u drugu frekvenciju). No, transformator spada u elektrine strojeva, a ne u izravne izmjenine pretvarae, jer koristi elektromagnetski princip pretvorbe, a ne preklapanje poluvodikih ventila.
10.1 Izmjenini pretvara napona (izmjenini regulator napona)
79
Izmjenini regulator napona koristi preklapanje poluvodikih preklopki za pretvorbu izmjeninog napona jedne efektivne vrijednosti u izmjenini napon neke druge manje efektivne vrijednosti. Naelo rada se vidi iz slike 89.
Sl. 89. Naelo rada izmjeninog pretvaraa napona Na slici 89 a) prikazan je sklop koji se sastoji od jednog izmjeninog izvora napona U s sin t , jedne preklopke S i radnog troila R . Preklopka S otvara i zatvara jednom u pozitivnoj poluperiodi izmjeninog napona i jednom u negativnoj poluperiodi izmjeninog napona. Mogui valni oblici izlaznog napona prikazani su na slici 89 b/1, b/2 i b/3. Za sluaj prikazan na slici 89 b/1, preklopka S je otvorena do kuta . Za to vrijeme je napon na troilu uR = 0 . Nakon kuta zatvara se sklopka S i ostaje zatvorena sve dok se ne dosegne kut (kut voenja preklopke traje ). Napon na troilu je uR = U S sin t . Od kuta do kuta + sklopka S je ponovo otvorena, a od kuta + do kuta 2 sklopka zatvara. Ako se izrauna efektivna vrijednost napona prikazanog na slici 89 b/1 moe se vidjeti da je ona manja od efektivne vrijednosti ulaznog sinusnog napona U s sin t . Daljnjim poveavanjem kuta smanjuje se kut voenja preklopke , te se i nadalje smanjuje efektivna vrijednost napona na troilu. Sluajevi prikazani na slici 89 b/2 i b/3 se mogu opisati na slian nain kao i sluaj b/1. I za njih je karakteristino da se smanjenjem kuta voenja preklopke S , smanjuje efektivna vrijednost izlaznog napona. Pretvara koji daje valni oblik napona na slici 89 b/1 moe se dobiti koristei shemu na slici 90.
80
Sl. 90. Izmjenini pretvara napona za sluaj 89 b/1 Funkciju preklopke S na slici 90 preuzimaju tiristori T1 i T2 . Do kuta gornji tiristor T1 nalazi se u blokirnom stanju, a donji tiristor T2 u stanju zapiranja. Dakle, dovoenjem impulsa na gejtu, samo tiristor T1 moe doi u stanje voenja. Kad se dosegne kut , okida tiristor T1 i tiristor vodi do trenutka kada struja kroz njega ne padne na nulu. Budui da je troilo radno, struja pada na nulu u trenutku kada i napon uR padne na nulu ( kod kuta ). Od kuta do kuta + niti jedan tiristor ne vodi, tiristor T1 se sada nalazi u stanju zapiranja, a tiristor T2 u stanju blokiranja. Okidanjem tiristora T2 u trenutku + , poinje voenje tiristora T2 koje traje do kuta 2 . Vidimo da ova dva tiristora zamjenjuju funkciju sklopke na slici 89 za pretvara koji daje valni oblik izlaznog napona kao na slici 89 b/1. Na slici 91 prikazan je pretvara optereen radno-induktivnim teretom te pripadajui valni oblici napona na troilu.
81
Sl. 91. Pretvara sa slike 90 optereen radno induktivnim teretom Iz valnih oblika na slici 91 lako je vidljivo da je okidanje tiristora T1 mogue za kut u rasponu od < < (kut je kut faznog pomaka napona i struje), jer se tek tada tiristor T1 nalazi u blokirnom stanju i mogue mu je na gejt dovesti impuls okidanja. Slino vrijedi i za tiristor T2 (okidanje mogue tek iza kuta + do kuta 2 ). Ovo za posljedicu ima da se opseg regulacije izlaznog napona smanjuje za sluaj radno induktivnog tereta (za radni teret kut se moe mijenjati u rasponu od 0 < < ). Izmjenini regulatori napona mijenjaju efektivnu vrijednost napona. Frekvencija ulaznog sustava jednaka je frekvenciji izlaznog sustava.
10.2 Izmjenini pretvara napona i frekvencije
Opisani sklop na slici 90 se moe uz drugaiji sklopni raspored upotrijebiti za izravnu pretvorbu napona i frekvencije. Na slici 92 moe se vidjeti naelo rada pretvaraa frekvencije.
82
Sl. 92. Pretvara napona i frekvencije Pretvara na slici 92 a), jednak je pretvarau na slici 90. Razlika izmeu njih je samo u redoslijedu okidanja pojedinih tiristora. Valni oblik napona na izlazu iz sklopa za sluaj pretvaraa frekvencije koji na svom izlazu daje frekvenciju napona 5 puta manju od ulazne frekvencije prikazan je na slici 92 b). Rad pretvaraa frekvencije moe se opisati na slijedei nain. Pretpostavimo da je ulazni sinusni izmjenini napon prikazan na slici 92 a) doveden na ulaz sklopa. Neka T duljina poluperiode izmjeninog napona iznosi 1 . Ako sada okidamo samo tiristor Tr1 2
83
tri puta uzastopno, uvijek na poetku triju pozitivnih poluperioda sinusnog signala, te izostavimo okidanje tiristora Tr2 za dvije negativne poluperiode izmjeninog signala, pa zatim okidamo tri puta uzastopce tiristor Tr2 na poetku negativnih poluperioda da bi izostavili okidanje tiristora Tr1 za dvije pozitivne poluperiode, dobit e se na troilu R valni oblik napona prikazan na slici 92 b). Valni oblik napona sastoji se od 3 pozitivna pulsa i 3 negativna pulsa. Na istom grafikonu crtkano je prikazan pravokutni napon koji predstavlja srednju vrijednost pulzirajueg napona T2 . Ako se pogleda duljina poluperiode srednje vrijednosti izlaznog T T pravokutnog napona T2 , vidljivo je da je 2 = 5 1 . Ako je poluperioda (a time i 2 2 perioda) izlaznog napona 5 puta dulja od poluperiode (periode) ulaznog napona, onda je f frekvencija izlaznog napona f 2 = 1 ( f1 je frekvencija ulaznog napona). Ovo proizlazi iz 5 jednostavne relacije koja povezuje period izmjeninog napona i njegovu frekvenciju 1 f = . T Ovaj pretvara moe istodobno smanjivati i frekvenciju i ulazni napon (slika 92 c). Sve to je potrebno jest da se okidanje tiristora vri nakon odreenog kuta kanjenja . Na taj nain se smanjuje povrina pozitivnih i negativnih poluperioda izlaznog napona, a time i srednja vrijednosti izlaznog napona (crtkani pravokutni napon) biva manja. Na slici 92 c prikazan je valni oblik na izlazu pretvaraa koji smanjuje frekvenciju i napon (frekvencija a izlazu se smanjuje za 5 puta u odnosu na ulaznu frekvenciju).
10.3 Ciklopretvarai
Ciklopratvarai su izmjenini pretvarai napona i frekvencije bez istosmjernog meukruga koji se primjenjuju kod veih izlaznih snaga (100 kW i vie). Tipina primjena im je u regulaciji broja okretaja propulzijskog sinkronog motora na brodovima s elektropropulzijom. Topologija ciklopretvaraa prikazana je na slici 93.
Sl. 93. Topologija ciklopretvaraa
84
Ciklopretvara se moe prikazati kao mosni spoj od etiri preklopke S1 - S4 . Sklopke S1 , S 4 te sklopke S 2 , S3 preklapaju istovremeno i u protutaktu. Da bi se iz napona va dobio sinusni izmjenini napon vac na izlazu ciklopretvaraa , napon va se filtrira u izlaznom filteru. Valni oblici napona na pojedinim dijelovima sklopa prikazani su na slici 94.
Sl. 94. Valni oblici napona ciklopretvaraa sa slike 93. Gornji grafikon na slici 94 prikazuje ulazni izmjenini napon vi duljine perioda . Srednji grafikon prikazuje valni oblika napona va na ulazu u filtar. Redoslijed
T=
preklapanja sklopki S1 , S 4 i S 2 , S3 takoer je prikazan na srednjem grafikonu. Treba ponovo napomenuti da sklopke S1 , S 4 uklapaju i isklapaju zajedno, ba kao i sklopke S 2 , S3 . Sklopke S1 , S4 preklapaju u protutaktu sa sklopkama S2 , S3 . Kada su sklopke
S1 , S 4 ukljuene, a sklopke S2 , S3 iskljuene tada je va = vi . Kada su sklopke S2 , S3 ukljuene, a sklopke S1 , S 4 iskljuene tada je va = vi (reverzira se ulazni napon).
85
Donji grafikon prikazuje izlazni napon iz filtera vac . Napon vac jednak je filtriranom naponu va ( iz napona va je izdvojena samo frekvencija osnovnog harmonika napona, dok su ostale vie frekvencije potisnute). Na slici 95. prikazan je nain na koji se moe dobiti sinusni izlazni napon bez upotrebe izlaznog filtera (koji izdvaja osnovni harmonik napona va ).
Sl. 95. Ciklopretvara s faznim upravljanem Ovaj ciklopretvara sniava frekvenciju ulaznog napona za 12 puta (duljina poluperiode izlaznog napona je 12 puta vea od duljine poluperiode ulaznog napona). Na slici 95 se vidi da ciklopretvara na svom izlazu generira 12 poluperioda pozitivnog napona, pa zatim 12 poluperioda negativnog napona. Pri tome koristi i fazno upravljanje, pa pozitivne poluperiode poinje proputati s kutom upravljanja 130 , te ih postupno smanjuje na 30 (maksimalna pozitivna vrijednost izlaznog sinusoiudalnog napona), da bi ponovo do kraja pozitivne poluperiode izlaznog sinusnog napona kut upravljanja poveao na 130 . Slina razmatranja vrijede i za negativne poluperiode izlaznog napona. Na slici 96 prikazan je ciklopretvara realiziran s dva punoupravljiva jednofazna mosna spoja, pomou kojeg se mogu realizirati valni oblici napona na slici 95 (uvjet je da je troilo otporno).
86
Sl. 96. Ciklopretvara sa otpornim troilom Ciklopretvara na svojem izlazu mora davati oba polariteta napona i oba smjera struje (karakteristika izmjenino-izmjeninog pretvaraa), s tim da struja mora moi tei u bilo kojem smjeru za bilo koji polaritet izlaznog napona. To se moe ostvariti, primjerice, antiparalelnim spojem dva tiristorska usmjerivaa sa srednjom tokom koji je prikazan na slici 97. No, u tom sluaju, valni oblik izlaznog napona ovisi o faznom poloaju izlazne struje.
Sl. 97. Ciklopretvara s antiparalelnim spojem tiristora Na slici 98 prikazani su valni oblici izlaznog napona i struje kroz troilo (troilo je radno-induktivno).
87
Sl. 98. Valni oblici struje i napona ciklopretvaraa s antiparalelnim spojem tiristora Na slici 98 prikazani su trofazni naponi sekundara, te izlazni napon u2 (debela crta ) i izlazna struja iz ciklopretvaraa i2 ( crtkano ). Ako elimo kroz troilo protjerati izlaznu struju i2 oblika kako je prikazana na slici 98 (crtkana krivulja), tada do trenutka t1 katodna grupa tiristora (1,2,3) mora raditi u ispravljakom reimu rada struja i2 tee od desna na lijevo prema srednjoj toki izvoda transformatora i postepeno raste. Troilo se puni magnetskom energijom. Od trenutka t1 do trenutka t2 struja troila i2 je i dalje pozitivna (zadrava isti smjer) i pada na nulu. U ovom periodu srednja vrijednost napona na izlazu pretvaraa je negativna, struja je ostala pozitivna, katodna grupa tiristora radi u izmjenjivakom reimu rada, troilo vraa energiju u mreu. Nakon pauze od trenutka t2 do trenutka t3 , izlazna struja i2 mijenja smjer. Od trenutka t3 struja troila i2 je negativna i raste struja ide od srednje toke transformatora s lijeva na desno kroz troilo. U ovom periodu srednja vrijednost napona na izlazu pretvaraa je negativna. anodna grupa tiristora (4,5,6) radi u ispravljakom reimu rada, troilo se nabija energijom. Na slian se nain moe nastaviti pria o radu ciklopretvaraa. Fazni pomak izmeu izlaznog napona u2 i izlazne struje i2 mijenja valni oblik izlaznog napona. Energija akumulirana u troilu mora se moi vraati u pojnu mreu. Zato svaki usmjeriva mora moi raditi i u ispravljakom i u izmjenjivakom nainu
88
rada. Zapamtite da i katodna i anodna grupa tiristora moraju omoguavati oba polariteta izlaznog napona uz oba smjera izlazne struje kroz troilo. Ukoliko se eli dobiti sinusoidalniji oblik izlaznog napona, treba koristiti sloenije pretvarake spojeve. Primjerice, umjesto dva antiparalelna tiristora mogu se upotrijebiti dva antiparalelna mosna spoja, koja su prikazana na slici 99.
Sl. 99. Ciklopretvara sa dva antiparalelna mosna spoja Ovaj ciklopretvara se moe rastaviti na usmjeriva A i usmjeriva B . Na slici 99 prikazan je usmjerivaa A te valni oblici napona vd (prije prigunice L ), i vd ' (poslije prigunice L ). Na slici 100 prikazano je isto za usmjeriva B .
89
Sl. 99. Usmjeriva A ciklopretvaraa sa slike 99.
90
Sl. 100. Usmjeriva B ciklopretvaraa sa slike 99. Na slici 101 prikazan je rad ciklopretvaraa sa slike 99. Izlazna struja i izlazni napon su fazno pomaknuti.
91
Sl. 101. Valni oblici izlaznog napona i struje. Na slici 101 se vidi da usmjerivai A i B nekada rade u ispravljakom, a nekada u izmjenjivakom modu rada, to ovisi o polaritetu i smjeru izlazne struje. I na kraju ove skripte spomenimo da postoji jo niz vrsta ciklopretvarakih sklopova. Ciklopretvarai su openito vrlo komplicirani ureaji energetske elektronike sa kompleksnim upravljakim ureajima, i nezamjenjivi su za pogone veih snaga.

Energetska Elektronika - Skripta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Energetska Elektronika - Skripta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

2. ELEKTRIKA ENERGETSKA PRETVORBA

Sustav A U1, I1, f1, P1

Energetski dio (energetski krug)

Sustav B U2, I2, f2, P2

Informacija o eljenim izlaznim veliinama pretvaraa

Regulirani objekt (motor) Odgovor

Upravljanje, regulacija, zatita, signalizacija i mjerenje Povratne veze

Sl. 7. Valni oblici napona na ulazu i izlazu pretvaraa sa slike 6

Sl. 10. Pretvara realiziran disipativnom komponentom

3. STUPANJ DJELOVANJA I FAKTOR SNAGE PRETVARAA

Sl. 12. Stupanj djelovanja pretvaraa

4. KOMPONENTE U ENERGETSKOJ ELEKTRONICI

4.1 Pasivne komponente

Na slici 15 prikazana je prigunica

Sl. 16. Trofazni transformatori

4.1.1. Modeli pasivnih komponenti

4.2 Aktivne komponente

Sl. 21. Sklopka u strujnom krugu.

4.2.1 Podjela elektrikih ventila i njihovi modeli

Sl. 24. Ispitivanje tiristora

Gejtom isklopivi tiristor (GTO gate turn off)

5. ISPRAVLJAI 5.1 Razvoj topologija jednofaznih diodnih ispravljakih spojeva

VS VS V 1 Vd = VS sin(t ) d (t ) = 2 [ cos(t )]0 = 2 ( cos + cos 0 ) = S = 0,32 VS 2 0

5.2 Razvoj topologija trofaznih diodnih ispravljakih spojeva

Trofazni spoj u mosnom spoju prikazana je na slici 34.

Sl. 34. Trofazni mosni spoj

Energetska elektronika Srednja vrijednost napona vd za trofazni mosni iznosi:

5.3 Usporedbe ispravljakih sklopova

Sl. 35. Pulsnost istosmjernog napona

Energetska elektronika b) Faktor snage je veliina koja je definirana u poglavlju 3.

Sl. 37. Tipna snaga transformatora

5.4. Fazno upravljivi ispravljaki spojevi

V V V 1 VS sin(t ) d (t ) = S [ cos(t )] = S [ cos(t ) ] = S (1 + cos ) = 2 2 2 2

Ako se definira srednja vrijednost izlaznog napona ispravljaa Vd 0 za =0 kao:

Sl. 49. Upravljaka karakteristika

Sl. 52. Valni oblici napona vd (t ) i struje ia (t ) za = 0 i = 30

Sl. 56. Jednofazni usmjeriva u izmjenjivakom reimu rada

Faktor snage usmjerivaa k p se takoer mijenja po zakonu kosinusa i ovisi o kutu

te je dat na slici 59.

Izlazna karakteristika mreom voenog usmjerivaa prikazana je na slici 60.

Faktor snage izmjenine mree iznosi:

Vac I a1 1 I a1 = 2 cos = cos Vac 2 2 Ia I dc 2

. Jedan dio vremena

induktivitet, transformatorska jednadba se izvodi na nain da se primjene jedno od slijedeih pravila:

Silazni tiristorski pretvara (oper)

Sl.84. Valni oblici napona i struje induktiviteta

Sl.88. Valni oblici napona na troilu vd sa i bez transformatora

Na slici 88 a) prikazani je valni oblika napona na induktivitetu vL za pretvara sa slike 87.

Ureivanjem gornje jednadbe dobije se prva transformatorska jednadba.

Sl. 93. Topologija ciklopretvaraa

Sl. 99. Usmjeriva A ciklopretvaraa sa slike 99.

You might also like