Tehnologija slikarstva

Zidno slikarstvo

Zidno slikarstvo spada meu najstarije slikarske metode.Ono sadri opte elemente slike, iji je nosioc zid.Budui da je zid po svojim svojstvima otporniji od platna,daske..itd. na spoljasne faktore, ova metoda slikanja itekako doprinosi trajnosti samog slikarskog djela. Postoji vise metoda zidnog slikarstva, a medju klasine metode spadaju:

Mozaik Sgraffito Enkaustika Fresko tehnike : al frescco (frescco buono), al secco

Najstariji primjeri zidnog slikarstva potiu jo iz paleolita odakle se vide tragovi krenog namaza i slikanja zemljenim bojama na vlanim stijenama, prekrivenim otopljenim kalcitom koji je prilikom kristalizacije hiljadama godina sauvao svjeinu boja.(Lascaux,Altamira,...) Kasnije se slikanje u razlicitim zidnim tehnikama javlja u svim razvijenim kulturama u vidu fresco, secco, zgraffito, mozaik tehnikama. Podloga u zidnim tehnikama se razlikuje od prirodne stijene- kamena, gline, do zida koji se najee koristi kao podloga za zidno slikanje.

Mozaik -je slikarska tehnika koja se izvodi slaganjem raznobojnih kockica najee od kamena, mogue je i od glazirane keramike ili stakla, u malteru ili nekoj drugoj masi.Ve u Mezopotamiji su poznati kako ornamentalni tako i figuralni primjerci raeni u tehnici mozaika.Razlika u izvedbi podnog i zidnog mozaika primjetna je u veoj mjeri tek od srednjeg vijeka, kada je podni mozaik preteno od kamenia, a zidni iskljuivo od ostaklenih kockica.Ova tehnika je bila
1

najzastupljenija u Grkoj, Rimu i Vizaniji, a poznato je i da su prve ikone raene kao prenosive slike u tehnici mozaika.

Sgraffito

-je posebna vrsta slikarstva na zidu nastala u Italji u XV i XVI stoljeu.Izvodila se na dva sloja maltera.Donji je morao biti potpuno suh te bi se premazivao mineralnim bojama ili spaljenim travama koje su davale taman, skoro crn ton zelenog ili crvenog odsjaja.Nakon toga, preko se stavlja drugi sloj, bijel ili svijetlo toniran koji bi se prema prethodnoj skici, urezanoj u malter, mjestimino skidao i tako otkrivao donji tamniji sloj.Prema tome sgraffito u biti i nije slika ve kao reljef sastavljen od razliito obojenih slojeva maltera koji u cijelini preuzima ulogu boje.Vrste sgraffita su: slikarski, konturni, ploni i sobni.

Enkaustika

-je antiki nain slikanja pomou ugrijanog voska i pigmenta.Kada boje ovrsnu one zadravaju sjaj i intenzitet tona.U likovnim tehnikama vosak se koristio jako rano, najprije kao sredstvo za zatitu likovnog dijela.Koritenje voska u tom periodu potvruje pronalazak voska u slikarskim priborima iz doba starog Egipta, kao i slike iz stare rimske i egipatske umjetnosti.Pretpostavlja se da je vosak koriten u zidnom slikarstvu Egipana pelinji, rastopljen u destiliranom terpentinskom ulju iz Sirije.Budui da je vosak u normalnim uslovima u vrstom stanju, potrebno ga je zagrijavat kako bi se preveo u teno stanje u kojem bi bio pogodan za slikanje.Kao podloga u ovoj vrsti slikarstva moe posluiti bilo koja stabilna i suha povrina kao to je kamen, drvo, zid, staklo i metal.Podloga se preparira tako to se cijela povrina premae voskom.

Fresko slikarstvo Ukoliko ostavimo kreno mlijeko da miruje dan ili dva, onda e se kre staloiti na dno, a ista voda bi ostala iznad njega.Na povrini vode se uhvati tanka prozirna skrama, koja se sastoji od kristalnog kalcijum-karbonata (CaCO3).Ta skrama je glavni faktor u trajnosti fresko slikarstva.Kako voda isparava, iz maltera povlai sa sobom i rastvorljive estice krea, koje izbiju na povrinu slike (maltera), i u dodiru sa zrakom ovrsnu meu zrnima i preko zrna boje.Na taj nain se zrna boje povezuju za podlogu (usput i meusobno) u jednu okamenjenu masu. Sudbina fresko slike zavisi od toga koliko je zdrav zid.Ukoliko zid nije zdrav, svi dalji radovi, ma koliko ispravni bili nee zatititi fresku od takozvanog cvjetanja, izluivanja bijelog praha po povrini slike u obliku plijesni i soli. Preparacija podloge u fresko slikarstvu sastoji se od nekoliko slojeva maltera.Vizantijci su upotrebljavali dva sloja, dok su stari Rimljani upotrebljavali tri.Oba naina su tokom dugih perioda pokazali odline rezultate.Jako vana materija za pravljenje fresko maltera jeste kre.U obzir dolazi samo gaeni kre.Meutim ne moe svjee gaeni graevinski, ve vodom gaeni i stajanjem dobro uzreli kre, iz koga su se na dno staloile sve alitrene soli.Ukoliko bi se upotrebio svjee gaeni kre, na povrinu slike bi izluio svu tu alitru.Za pravljenje fresko maltera kre mora biti gust i jednolik u masi bez ikakvih grudvica i neistoa.Zbog toga je potrebno da se prije upotrebe kre prvo prosije kroz sito.Druga materija koja dolazi u sastav fresko maltera je pijesak koji je potreban kako kre nebi ispucao pri suenju i kako bi kreu dao vrstinu.Mijeavina krea i pijeska naziva se malter po latinskoj rijei mortarium.Potrebno je imati dvije vrste pijeska, i to krupan i sitan.Kada se pravi malter, uvijek treba spajati gust kre i suh pijesak i dobro izmjeati, pa tek onda po potrebi dodavati vodu.Ukoliko pijesak ne bi bio suh, kre se nebi vezao oko mokrih zrna pijeska jer je voda izolator koji to sprijeava.Tako bi pijesak ispadao iz maltera i malter se kruni. Pri postavljanju fresko maltera na zid, potrebna je panja da zid ne upija vlagu iz maltera,ve da sva vlaga isparava vani, kako bi prola kroz malter i vani izluila skramicu preko boje.To se postie tako to se prije polaganja maltera, zid do zasienja kvasi vodom.Ako zid nije dovoljno
3

zasien vodom, dolazi do obrnutog procesa, gdje skramica ne bi izlazila na povrinu te bi rezultat bio otiranje boje sa slike. Fresko malter se sastoji od vie slojeva.U donje slojeve se stavlje vie pijeska a manje krea.Isto tako se u donje slojeve stavlja krupniji pijesak a u gornje sitniji.Kako se reda vie slojeva maltera, tako se poveava koliina krea a smanjuje koliina pijeska.to je vei broj slojeva, tako e se due odravati vlaga u malteru i samim time moi e se due slikati. Slojevi maltera se stavljaju jedan preko drugog u razmacima od 20 do 30 minuta.Na taj nain voda iz nakvaenog zida i donjeg maltera prelazi kroz gornji i na povrini posljednjeg sloja izluuje skramu.Treba obratiti panju da se na zid ne stavlja suvie mokar malter iz tog razloga jer dolazi do velikog isparavanja vode te nastaju pukotine.Pukotine nastale u toku rada nisu opasne jer se mogu ukloniti.Potrebno ih je nakvasiti krenim mlijekom i zatvoriti pritiskom ruke.Meutim, pukotine koje se pojave nakon to se malter konano osui, ne mogu se popraviti. Kada se nanese fresko malter, on se sui svojim prirodnim tokom, tako da nema premiljanja i studiranja pred postavljenim malterom.Tako da sve sto je potrebno (crtez,skice u boji) naini se ranije. Pravilan nain postavljanja crtea na zid ide ovako: Preko izraenog crtea (skice) u veliini slike koja e se raditi na zidu, postavi se paus papir na koji se precrta crte olovkom.Nakon toga se na paus papiru izbockaju rupice po konturama crtea.Sada se taj paus papir prisloni na svije malter te se po izbockanim rupicama tapka kesicom od gaze napunjenom prahom drvenog uglja.Kada se cijeli crte pree, papir se ukloni i na zidu ostaje crte slike u takastim konturama. U fresko slikarstvu se ne mogu upotrebljavati sve boje.U mokrom malteru kre je jo iv pa njegova ljutina uniti ili promijeni neke boje.Postojanost boje prema kreu se moe provjeriti.U posudi se gusto zamijesi pigmentna boja sa vodom.Zatim se doda krenog mlijeka ili gusto gaenog krea i dobro izmijea.Tako izmjeano se ostavio dan do dva.Nakon toga, one boje koje nisu postojane prema kreu, ili e se dijelimino u vidu pruga izgubiti, ili e se promijeniti ili potpuno nestati.Takoer treba obratiti panju da se koriste samo sitno mljevene boje koje u sebi ne sadre gipsa ili krede. Kao bijelu boju pogodno je koristiti bijelu za fresko slikanje koja je dobivena preradom i mljevenjem ljusaka od jajeta, ali je najbolje koristiti ist i mastan fresko-kre.Kao utu boju
4

najpogodniji je srednji ton napuljsko ute boje, a zatim sve nijanse utih okera.U skali crvenih boja koriste se sve nijanse kalcinisanog utog okera, zatim tera pocuoli1 koji se jako brzo sui ali je izuzetno postojan na mokrom malteru.U skali plavih boja, najpostojanije su kobalt plava i ceruleum.Ultramarin treba koristiti samo na freskama koje su u interijeru graevine.Pariko plavu ne treba koristiti uopte jer postaje smea pod uticajem krea.U skali zelenih je jako pogodna veronska zemlja, kao i hromoksidi te i kobalt zelena boja.Za smeu boju upotrebljava se peena zelena zemlja, dok sa sijenom i umbrom treba raditi paljivo, jer naneene u velikim povrinama znaju se suiti mjestimino u mrljama.Kao crnu treba koristiti elefantinum prah,koji prije upotrebe, nekoliko dana ranije treba potopiti u vodu kako bi voda otopila kotane soli iz boje. Za slikanje na mokrom malteru (fresko slikanje) mogu se koristiti due okrugle etke sainjene od bijele svinjske dlake, jer one ostavljaju lijep potez.Kada je rije o veim povrinama onda treba upotrebljavati pljosnate etke za grundiranje.Kada se postavi posljednji sloj maltera, prvenstveno treba saekati 15 do 20 minuta pa tek onda poeti slikati,da ne bi dolo do prevelikog razrijeivanja boje zbog suvie mokrog maltera.Prije samog poetka slikanja, irokom suhom etkom treba laganim potezima ukloniti neuljepljena zrnca pjeska sa povrine maltera.Umijetnik odreuje koliku povrinu posljednjeg sloja nanosi prema tome koliko je u stanju naslikat taj dan.Ukoliko dio maltera ostane neoslikan, potrebno ga je odsjei i skinut sa zida.Stoga je najbolje izabrati jedan dio slike koji ini loginu cijelinu te je uraditi za taj dan.Na takav nain nee biti uoljiva linija gdje se malter bude nastavljao idui dan.Boje je potrebno svakodnevno pripremati svjee, budui da preostale boje jednog dana nisu upotrebljive za idui.Kada je fresko slika zavrena, ona se sui nekoliko sedmica.

crveni cement
5

Michelangelo Buonarroti ( 06.03.1475-18.02.1564)

Renesansni kipar, arhitekt i slikar rodjen 6. marta 1475 godie u Kaprezu kod Toskane.Sa 13 godina pohaa kolu kod tada poznatog slikara Domenika Girlandaja.Trebao je pohaati tri godine, meutim naputa nakon samo godinu dana te odlazi kod Lorenca Mediija.Od tog momenta Mikelanelo ima pristup umjetnikoj kolekciji Mediija, kojom su dominirali dijelovi antikih skulptura.Mikelanelo je teio da otkrije sve tajne koje su uvale skulpture antikih vajara, koji su znali da predstave svu ljepotu ljudskog tijela u pokretu.Za vrijeme boravka u Firenzi uradio je brojna djela a neka od njih su Bitka kentaura i Madonna della scala.Nakon smrti Lorenca Mediija, Mikelanelo se vraa u svoj dom.Radovi iz tog perioda su nestali.Godine 1494, Mikelanelo odlazi u Veneciju pa zatim u Bolonju.Tu biva unajmljen kako bi zamijenio preminulog vajara te uradio posljednje tri figure neophodne za zavretak izrade grobnice sv.Dominika u istoimenoj crkvi.Za vrijeme boravka u Bolonji uradio je jos neka djela od kojih se mogu izdvojiti: 'Sveti Prokul,'Aneo sa svijenjakom' i 'Petronije.'Ovdje ostaje samo godinu dana, te se 1495 godine vraa u Firenzu, gdje za Lorenca di Pjerfraneska ( brat Lorenza
Mediija)

radi Usnulog Amora.Od 1496. do 1501 godine Mikelanelo boravi u Rimu.Prva

skulptura koju izrauje u Rimu je Bahus, po narudbi Jakopa Galija.Ova skulptura je zavrena u svakom detalju, na suprot njegovom principu nedovrenosti.Primjetni su uticaji rimskohelenistike umjetnosti i pozne antike. Dijelo kojim zavrava Rimski period je Pieta2, na kojem je dostigao svoju zrelost i perfekciju.Tema koja u figurativnoj umjetnosti predstavlja najdublju manifestaciju unutarnjeg bola.Nakon boravka u Rimu, Mikelanelo opet odlazi u Firenzu gdje ostaje do 1505.To je tzv. II Firentinski period.Tu radi brojne skulpture : David, Madonna iz Briza, Polaganje Hrista u grob, figure apostola,,.itd. II Rimski period se protee od 1508 do 1513 godine kada izrauje grobnicu za Papu Julija II.Ovom periodu pripada i oslikavanje svoda Sikstinske kapele. U trecem Firentinskom periodu radi projekat izrade fasade za porodinu crkvu Mediijevih.Fasada nikad nije izvedena, ostali su samo crtei.
2

lat.Pietas-aljenje,saaljenje

U treem Rimskom periodu ve je primjetna Mikelanelova religiozna misao pred kraj ivota koja je iskazana u posljednje dvije grupe Pieta.Obje su nedovrene.Djela iz ovog perioda su:Pieta Duomo, Palestrina Pieta, Pieta Rondanini, Kapitol, te Strani sud.

Oslikavanje svoda Sikstinske kapele Papa je isprva elio da bude naslikano 12 apostola, po jedan u svakom polju izmeu lukova koji nose svod, dok bi se u centralnom dijelu nalazili ornamenti.Ovoj ideji Mikelanelo se usprotivio, te je umjesto 12 apostola postavljena alternacija Starozavjetnih Proroka i Antikih Sibila.Preko svoda proroci gledaju sibile, a na krajevima svoda nalazi se po jedan prorok.Vertikale tronova produene su u trake te se pruaju preko svoda i spajaju sa tronovima sa suprotne strane.Ukupno 20 nagih ljudskih figura rasporeeno je sa lijeve i desne strane svakog trona osim onih na krajevima.Izmeu 10 transverzalnih traka je devet scene iz Geneze, etiri velike i pet malih. Po Vazariju, Mikelanelo je otjerao pomonike i uradio sve sam, meutim neki smatraju da su mu pomagali majstori iz Firenze koji su poznavali fresko tehniku.Pigmente boje je nabavljao iz Firenze.Mikelanelo je uvaavao statine i dinamine zakone samog zida, tako da scene kompoziciono odgovaraju krivini tavanice.Cijelokupna kompozicija se sastoji od velikog broja scena, neke od njih su: Pria o noju (nojevo pijanstvo, potop, nojeva rtva),Prvi grijeh i izgon iz raja, Stvaranje Eve, Stvaranje Adama, Proroci i Sibile itd..

Delfska sibila (Sibilla Delfica) Ona je najpokretnija, rairenih oiju i poluotvorenih usta.Ona je najvie inspirisana, ali je i daleko pasivnija i mirnija od Proroka.Po neoplatonskoj teoriji, Sibilla je ena bie blisko materiji, sposobna da prorekne tragedije ovjeanstva i zato je najai prikaz uz scene stradanja.

Materijali koji su potrebni za spravljanje pseudo zida (podloga za skicu)

Drvofix -je ekoloko visoko kvalitetno ljepilo koje ima iroko podruje primjene te se koristi i za kairanje odreenih slikarskih materijala. Pijesak -je prirodni granularni materijal sainjen od fino razdjeljenih estica stijena i minerala.Najveim dijelom je sainjen od silicijum dioksida (SiO2) i to najee u formi kvarca. Gaeni kre Ca(OH)2 -se dobiva gaenjem ivog krea.Kre se gasi tako to se u odreenu vatrostalnu posudu puni izvjesna koliina ivog krea te se zatim dolijeva voda.U tom trenutku kre se poinje raspadati i gasiti dostiui teperaturu od 150C, zbog ega je potrebna velika opreznost.Za vrijeme gaenja potrebno ga je mjeati odreenim alatom.

Takoer je potrebna Glet masa i Karton minimalna debljina kartona 5mm, preporuljiva 8-10mm

Priprema pseudo zida

-najprije je potrebno premazati karton razrijeenim drvofiksom, 4 puta sa obje strane u tankim slojevima (slika lijevo).Kada je to gotovo, idui korak je nanoenje debljeg sloja drvofixa na jednu stranu kartona (slika desno).Kada je cijela strana pripremljena, tada se preko svijeeg drvofiksa nanosi ist i prosijan pijesak fine granulacije.Zatim se karton prekrije najlonom, te se pomou valjka pijesak pritie i na taj nain se ravnomjerno lijepi za karton.

Nakon to se drvofiks osuio i pijesak fiksirao na karton, potrebno je viak pijeska oetkati(slika lijevo).Idui korak je nanoenje smjese od bijelog maltera u prahu, sitnog pijeska i vode.Kao alatku za nanoenje treba koristiti pahtlu, te smjesu nanositi u tankim slojevima.Kada je i ovaj nanos suh, onda je potrebno cijeli karton prei krenim mlijekom3 koristei etku.Ovaj nanos je potreban zbog to boljeg prijanjanja narednog sloja.Idui sloj se sastoji od glet mase i krenog mlijeka.Nanosi se u tankom sloju i sa jako malo vode kako ne bi dolo do eventualnog pucanja.Ukoliko pak doe do oteenja, ta mjesta se moraju plombirati i
3

Voda gaenog krea

poravnati.Kada se ovaj sloj (posljednji) osuio, prema potrebi se moe omirglati radi to bolje imitacije zida.Na ovaj nain pseudo zid je spreman za slikanje. Prije slikanja na pseudo zidu, potrebo je izraditi precizan crte na papiru istih dimenzija.Nakon toga, glavne konture crtea se precrtavaju na paus4 papir.Sljedei korak je buenje rupica po konturama, u proizvoljnom razmaku.to su rupice blie, preneseni crte e biti precizniji, ali je potrebno voditi rauna da ne budu preblizu zbog mogueg mrljanja.Kada je taj proces zaven, paus papir se stavlja na pseudo zid te se kesicom od gaze koja je napunjena prahom drvenog uglja, tapka po izbuenim rupicama.Nakon to je zavreno tapkanje, paus papir se sklanja i na pseudo zidu ostaju rupiaste konture skice.Takice koje su ostale mogu se a i ne moraju dodatno povezati prije slikanja.(slika lijevo) Sada je sve spremno za poetak slikanja.Kao boja koristi se kazeinska5 tempera.Za spravljanje kazeinskih boja uzima se pet dijelova takozvanog vapskog sira, i jedan dio gaenog krea,te se mijea u posudi dok se ne dobije jednolika bijela masa bez grudvica.Zatim tome dodati tri dijela vode i dobro izmijeati, kako bi se dobila tenost koja lii na mlijeko.Sa ovako pripremljenim kazeinom, pigmente treba spajati pojedinano u posudama i slikati najvie u tri sloja.Kazein i kazeinske boje treba praviti svakodnevno svijee.Ovim bojama slika se na suhom zidu i suhom malteru kao to je i ovaj pseudo zid. Prva faza u slikanju je podslikavanje (slika desno). Podslikavanje se vri tako to se boja vie razrijeuje, te se osnovni tonovi nanose na svoja mjesta.Kao razrijeiva koristi se voda a moe i kreno mlijeko.

4 5

Vrsta prozirnog papira Kazein-organski lijepak koji se dobija iz sira i mlijeka(glavni protein u kravljem mlijeku), u slikarstvu omoguuje veu postojanost prema atmosferskim uticajima, svijetlosti i visokoj temperaturi.

10

Nakon podslikavanja dolazi idui sloj slikanja, gdje se ve ulazi u valere i formu.Rijeavaju se vee partije i cijelina. (slika dole)

Te zadnji, trei sloj ukljuuje detaljisanje i postavljanje konanog intenziteta boje.Potrebno je obratiti panju na to da boje prilikom suenja postaju svijetlije, tako da je bitno to preciznije procijeniti svijetlinu boje prilikom nanoenja.Dodavaju se akcenti na mjesta gdje su potrebni, te slika konano moe biti zavrena.
11

Original prije restauracije

Original poslije restauracije

'Sibilla delfica' (kopija na pseudo zidu)

12