Emir Nisic - Domavia

Uvod

Z

a mene je velika stvar bila kad sam doznao da se jedan tako važan antički gradnalazio na području današnje Srebrenice , to me naprosto zaintrigiralo pa sam sebacio na pronalaženje literature i svih meni dostupnih podataka koji govore oDomaviji.Jednoga dana odlučio sam svoja skromna saznanja podijeliti sa svimavama koje bi nešto tako moglo zanimati ili vam na kraju krajeva koristiti.Srebrenica jepo svojim rudokopima poznata od davnina . Može se pronaći podatak da se ona uDubrovačkim spisima pominje 1352. godine kada dvojica knjigonoša izjavljuju da su2. augusta te godine predali pismo Gruba Mančetića nekom Dobri Bevenjutiću-Cibranoviću, zlataru u Srebrenici. Srebrenica kao rudarsko mjesto prvi puta sepominje 1376. godine zbog bogatstva srebrom , olovom i mineralima, ona je tada bilapod vlašću Dubrovčana. Godine 1410. Srebrenicu zauzimaju Mađari , a od 1411.-1440. godine ona je pod Srpskom vlašću , od 1440.-1443. godine bila je podTurskom vlašću , zatim 1443. pripade Bosni , što je kako kažu izazvalo dugotrajni ratizmeđu Bosne i Srbije. Konačno zauzimanje Srebrenice od Turaka bilo je 1463.godine. Sva ta osvajanja ostavila su traga na tom prostoru , što će reći da jeSrebrenica mnogo puta stradala a naročito u ovome posljednjem ratu kada je širomsvijeta postala poznata po genocidu.Zadnjih godina pojam Srebrenica je jedinovezan sa genocidom i ratnim razaranjem , pa je kamen spoticanja u političkim idruštvenim odnosima na ovim prostorima , razlog mnogobrojnih polemika i prepirki,što me primoralo da o Srebrenici govorim malo drugačije zapravo podsjetim daSrebrenica ima svoju značajnu i svijetlu istoriju koja je pomalo i zaboravljena.Dagovorim o nečemu dosta ljepšem. Kroz Srebrenicu je godine 1660. prošao i slavniEvlija Čelebija od koga doznajemo da je ona tada bila grad sa posadom od 40vojnika kojom je zapovijedao dizdar.Najsvjetliji dio istorije ovoga područja nalazi se uRimskom dobu , kada je Srebrenica odnosno Domavija kako se tada zvala bilaveoma značajan grad. To se otkrilo tek pred kraj 19. stoljeća zahvaljujući rudarsomdruštvu Bosnia iz Beča , a kasnije i Zemaljskom muzeju BIH. U ta davna dobaDomavija je bila centar u kome se nalazila uprava svih rudnika na području Panonijei Dalmacije , što je jedan veoma ogroman prostor, pored toga u Domaviji se vršilaeksplatacija srebra , bakra , cikna , željeza i olova. Domavija je imala sve objekte kojikarakterišu jedan rimski grad kao što su kurije , terme , tribunal , forum , bazilika ,vodovod i dr.Tokom iskopavanja na kraju 19. stoljeća ovdje je nađeno dosta važnih natpisa ,predmeta , rimskog novca i na osnovu svega toga jasno se vidi uspon ovog naseljakroz vrijeme od sela do kolonije. Prvobitno je Domavija pripadala Skelanima , aliusponom Domavije Skelani su izgubili svoju poziciju pa centrom ekplatacije rudapostaje Domavija.Zna se da su se kopanjem rude ovdje bavili i Iliri daklestarosjedioci. Ne može se tačno reči kada su Rimljani zauzeli područje IstočneBosne ali se zna da je ustankom Ilira u Srednjoj Bosni 9. godine nove ere na čijem ječelu bio Baton (po kome je ustanak i nazvan Batonov ustanak) da su se Iliri konačnouključili u sastav Rimske države.

Ilirik je ranije bio podjeljen na Dalmaciju i Panoniju ,pa su to podjelu prihvatili i Rimljani , podrucje danasnje BIH vecinom je pripadaloDalmaciji , dok je manji dio zahvatala i Panonija. Osvajanje BIH od strane Rimljanaimalo je snažan utjecaj na kulturnu , demografsku i političku sliku, to je prije svegaznačilo uspostavljanje novih društvenih odnosa , transformaciju privrede i izlazakdomorodačkog stanovništva iz prahistorije. Novom načinu života najviše su doprinijeli

2

Italici koji su se kao doseljinici smjestili u urbana središta. Rimljani su nastojali da napodručju nekadašnjeg Ilirika uspostave čvrstu vlast uz jaku vojnu potporu. Rimljani subrzo pristupili gradnji cesta , koje su im pomagale za održavanje reda, pri izvozuprirodnih bogatstava , te se koristile i eksplataciji, ali i radi povezivanja pojedinihmjesta.Dovođenjem stručnjaka iz istočnih provincija Carstva , raste interes za rudnabogatstva na našim prostorima, i najprije otpočinju za eksplatacijom zlata.

Najvažnijirudnici na području Istočne Bosne nalazili su se na obroncima planina :Kvarc, Lisac ,Podlisac, na brdima iznad Gradine i Sasa, uz Majdanski Potok , Suhoj , Hrastiku ,Guberu , Vitlovcu i Potočarima.

Rudnicima su upravljali carski najmesnici prokuratori.Obzirom na to da je centar rudarske i metalurške djelatnosti bio grad Domavija tu senalazilo i sjedišta prokuratora.Radnici su dolazili iz svih dijelova Carstva , većinom suto bili robovi i osuđenici, što je demografski sastav Domavije činilo jako šarolikim.Na čelu kolinije Domavija bilo je gradsko vijeće kao najviše upravno tijelo , gradskidužnosnici birani su iz gornjih slojeva društva , odnosno bogati stanovnici koji su osvom trošku podizali javne objekte , postavljali statue , fontane i slično, dok su carskipovjerenici bili najveći činovnici u Domaviji. Broj stanovnika u Domaviji nam jenepoznanica , ali postoji pretpostavka da se taj broj kretao od 3000-5000.Zadnja vijest o Domaviji potječe iz 274. godine , odnosno iz te godine potječenajstariji pronađen natpis.Sam značaj Domavije za istoriju ovih prostora je nesaglediv , a žalosno je to što se oistome malo zna. O Domaviji je napisano mnogo radova , ali su oni uglavnom poznatii dostupni malom broju ljudi , studentima i profesorima historije recimo. U samimudžbenicima u osnovnim i srednjim školama Domavija se i ne pominje. Prvi puta zaDomaviju sam čuo tek na fakultetu, što mi je bilo zapravo jedno prijatno iznenađenje ,i sama Domavija je nekako pridobila moje simpatije , pa sam odlučio malo višedoznati o tom antičkom gradu. U ovome radu nalazi se većina mojih saznanja oDomaviji. Moja namjera je ovaj rad učiniti dostupnim široj skupini ljudi , a vjerujem daće isti pomoći studentima i budućim istraživačima jer se zasigurno prostor Domavijeda dodatno istražiti. Domavija bi mogla biti i određen magnet za turiste u današnjevrijeme , samo ako bi se dovoljno promovisala. Iznenadit će vas zasigurno pojedinipodaci , kao reicmo to da su u to vrijeme imali jako kvalitetnu vodovodnu mrežu , kaoi to da su imali recimo sitem podnog grijanja, način uređenja gradskih kupki ,planiranje i gradnja objekata , običaji...Domavija kao jedna kulturna , politička i historijska činjenica nikako ne bi smjela bititako mizeran podatak u našoj historiji.

Emir Nišić

3