MARINSKI I LIMNIKI PROCESI I OBLICI

OBALA
SVA PODRUJA NA KOJIMA KOPNO DOLAZI U DOTICAJ SA VODENIM POVRINAMA PREMA VRSTI VODENE POVRINE SA KOJOM KOPNO DOLAZI U DOTICAJ RAZLIKUJEMO:

MORSKA

MORSKU, RIJENU I JEZERSKU OBALU

- PODRUJE NA KOJEM KOPNO STJENOVITA, PJEANA ILI LJUNANA

OBALA RAVNA ILI RAZVEDENA NA

DOLAZI U DOTICAJ SA MOREM

440 000 KM MORSKIH OBALA NAJRAZVEDENIJA OBALA EUROPE - NORVEKA (FJORDOVI) RAZVEDENOST OBALE - ODNOS NJENE ZRANE I STVARNE DUINE KRAJNJIH TOAKA HRVATSKA SA SVOJIH 1185 OTOKA, OTOIA, HRIDI I GREBENA IMA DRUGU NAJRAZVEDENIJU MORSKU OBALU U EUROPI. UKUPNA DUINA HRVATSKE OBALNE CRTE JE 4398 KM. OD TOGA NA OTOKE OTPADA 3573 KM, NA OTOIE 717 KM, TE NA HRIDI I GREBENE 107 KM. OBALA JE PODRUJE VRSTE PODLOGE KOJE JE ZA PLIME (VISOKE VODE) POD MOREM, A ZA OSEKE (NISKE VODE) NA SUHOME (EULITORAL, INTERTAJDAL) RIJENA OBALA - PODRUJE NA KOJEM SE KOPNO DODIRUJE SA RIJEKAMA STJENOVITA, PJEANA ILI LJUNKOVITA, ALI I OBRASLA GRMLJEM I STABLIMA NAJEE VRBE
OKO

ZEMLJI

JEZERSKA OBALA - PODRUJE NA KOJEM KOPNO DOLAZI U DOTICAJ STJENOVITA, PJEANA, LJUNANA ILI OBRASLA IPRAJEM
OBLIKOVANJE OBALA

IZGLED JOJ SE MIJENJA POD STALNIM ABRAZIVNIM DJELOVANJEM RIJEKE KOJA PROTJEE UZ OBALU SA JEZERIMA

OBALE

SU POD STALNIM UTJECAJEM VANJSKIH I UNUTARNJIH IMBENIKA KOJI SVOJIM DJELOVANJEM

MIJENJAJU IZGLED OBALE.

VALOVI, MORSKE STRUJE, PLIMA I OSEKA, TEKTONIKA, IZOSTAZIJA...

OBLIKOVANJE

VALOVI KRUNO KRETANJE ESTICA VODE, VALNO GIBANJE SE PRENOSI

OSCILACIJE VODENE POVRINE PREMA OBALI

VODENA MASA SE NE KREE!

VJETAR (USLIJED TRENJA VODE I ZRAKA!); KLIZITA; RASJEDANJE OCEANI - DO 34 M (OLUJE) DIJELOVI VALA: KRESTA/BRIJEG (NAJVII DIO VALA) DOL (DOLINA IZMEU DVA VALA; NAJNIA TOKA IZMEU KRESTA) VALNA DULJINA (UDALJENOST DVIJE UZASTOPNE KRESTE) VISINA VALA (VERTIKALNA UDALJENOST IZMEU BRIJEGA I DOLA) VODA U VALU SE POKREE KRUNO/ORBITALNO (OPISUJUI KRUNICU) - PROMJER KRUNICA SE SMANJUJE S PORASTOM DUBINE I NA DUBINI OD VALNE DUINE JEDNAKE SU 0 - VALNA BAZA (KRAJNJA DUBINA VALA) - VODA NA DNU NIJE ZAHVAENA POVRINSKIM VALOVIMA PRIBLIAVANJEM OBALI, SMANJUJE SE VALNA DULJINA, ALI POVEAVA VISINA VALA ABRAZIJA (LAT. ABRASIO = STRUGANJE) - DESTRUKTIVNO DJELOVANJE VALOVA KOJIMA SE RUI

PRISUTNI U SVAKOM VODENOM TIJELU

POTKAPA OBALA

VELIKA SNAGA

PRITISAK I DO

70 T/M

OTOK

HELGOLAND, SJEVERNO

MORE

-U

POSLJEDNIH

1100

GODINA ZBOG ODNOENJA KOPNA

VALOVIMA NJEGOVA SE POVRINA SMANJILA S

920

KM NA SAMO

1,7

KM.

OBLIKOVANJE

PLIMA I OSEKA

USLIJED DJELOVANJA GRAVITACIJE I SPUTANJA MORSKE RAZINE PLIMA

MJESECA I SUNCA

JEDNOM ILI DVA PUTA DNEVNO DOLAZI DO PODIZANJA

PLIMA I OSEKA

ZEMLJI UZROKOVAN PRIVLANIM DJELOVANJEM MJESECA I SUNCA, ZEMLJE U OCEANSKIM I MORSKIM BAZENIMA VEINA PODRUJA - DVIJE MIJENE - VISOKU I NISKU; PLIMA (IZDIZANJE) I OSEKA (SPUTANJE) POJEDNOSTAVLJENI PRIKAZ DJELOVANJA MJESEEVIH I SUNEVIH MIJENA PROMATRAJUI ZEMLJU POVRH SJEVERNOG POLA
VAL NAJVEIH DIMENZIJA NA KOJI SE PERIODIKI KREE POVRINOM

- MJESEC JE U SIZIGIJU (SUNCE, MJESEC I ZEMLJA SU U KONJUNKCIJI) - VELIKE AMPLITUDE

MLAAK MORSKIH MIJENA

PRVA ETVRT KVADRATURI

- MJESEC

JE U

MALE AMPLITUDE

MORSKIH MIJENA

- MJESEC JE U SIZIGIJU (SUNCE I MJESEC SU U OPOZICIJI) - VELIKE AMPLITUDE

UTAP MORSKIH MIJENA

ZADNJA ETVRT MORSKIH MIJENA

- MJESEC

JE U

KVADRATURI- MALE AMPLITUDE

OVISNO O POLOAJU I LOKACIJI RAZLIKA MORSKE RAZINE

(RASPON =

DVIJE AMPLITUDE!) MOE DOSTII I PODRUJE.

14 M. JADRAN (SREDOZEMLJE, MEKSIKI

DO VANOST

ZALJEV...)

MIKROPLIMSKO

(MICROTIDAL)

STVARANJE POVREMENE MORSKE STRUJE KOJA DONOSI I ODNOSI VODU UTJEE NA IVOTE LJUDI

MORSKA VODA JE U STALNOM KRETANJU RAZLIITI UZROCI: IZMJENA TOPLE GRAVITACIJA VJETAR

HLADNE VODE PLIMA I OSEKA

MJESECA I SUNCA -

VALOVI

MORSKE STRUJE:
POVRINSKE KONTURNE MUTNE

MORSKE STRUJE

POVRINSKE

USLIJED PUHANJA VJETROVA; STALNI ZAPADNI VJETROVI VJETROVI STVARAJU SJEVERNOJ POLUTKI

PASATI

(ZBOG

ROTACIJE

ZEMLJE
SATU NA

PREMA ZAPADU) UZROKUJU ISTONE STRUJE U UMJERENIM IRINAMA

5 VELIKIH CIRKULACIJSKIH PETLJI; 2 U SMJERU KAZALJKE NA I 3 SUPROTNO SMJERU KAZALJKE NA SATU NA JUNOJ POLUTKI GOLFSKA, BRAZILSKA, KUROSHIO - VRAAJU HLADNU VODU K EKVATORU; KANARSKA, PERU,

NOSE VELIKE KOLIINE TOPLINE IZ EKVATORIJALNIH PROSTORA PREMA POLOVIMA ZAPADNE RUBNE STRUJE ISTONE RUBNE STRUJE

KALIFORNIJSKA

MORSKE STRUJE

KONTURNE

SUBHORIZONTALNE STRUJE DUBOKO U MORU GEOSTROFIKE STRUJE

USLIJED RAZLIKA U GUSTOI

-TZV.

DUBOKE IH

PARALELNE SU S MORSKIM DNOM NA NEKOJ DUBINI ODNOSNO KONTURI ZOVU KONTURNE STRUJE MOGU BITI DUBINAMA

(IZOBATI) -GEOLOZI

(SEDIMENTI) VRLO JAKE - ERODIRAJU MORSKO DNO, OSTAVLJAJU OD NEKOLIKO TISUA M.

KONTURITI

TRAGOVE NA SEDIMENTU NA

MUTNE STRUJE

GEOLOKI VRLO VANE

BRZE

(DO 20 M/S);

NOSE VELIKE KOLIINE MATERIJALA U

SUSPENZIJI U DUBOKO MORE TURBIDITI

SEDIMENTI

OBALE
RAZLIKUJEMO NEKOLIKO TIPOVA OBALA:

EROZIJSKE OBALE TALONE OBALE

(ABRAZIJSKE) (INGRESIJSKE)

POTOPLJENE OBALE IZDIGNUTE OBALE

OBALE OBLIKOVANE ORGANIZMIMA KOMBINIRANE PREVLADAVA EROZIJA NAD TALOENJEM PLAA NEMA ILI SU SLABO RAZVIJENE EROZIJSKI OBLICI: KLIF, VALNA POTKAPINA I ABRAZIJSKA TERASA EROZIJA NAPREDUJE PREMA KOPNU VODE I ABRAZIJA) STVARA SE I PROIRUJE ABRAZIJSKA TERASA PRETALOIVANJE URUENOG MATERIJALA, NAGIB KLIFOVI SE NE ERODIRAJU JEDNOLINO

EROZIJSKE OBALE

KLIF SE

POVLAI (KOROZIJA, ~1 - 2 (SEA

HIDRAULIKO DJELOVANJE

OVISI O OTPORNOSTI STIJENA NA TROENJE ARCH), MORSKE HRIDI

NASTAJU RAZLIITI OBLICI: MORSKE PILJE, LUKOVI REZULTAT

(SEA

STACK)

NEPRAVILNA OBALA SE IZRAVNAVA

IZDUENA, PRAVOCRTNA OBALA

U SLUAJU DA JE OBALA IZGRAENA OD STIJENA RAZLIITE OTPORNOSTI, MEKE STIJENE SE BRE I JAE TROE, TE DOLAZI DO OBLIKOVANJA ZALJEVA SELEKTIVNA ABRAZIJA

AKUMULACIJOM
NPR.

ABRADIRANOG MATERIJALA U PLITKOM PODMORJU ILI NA OBALI NASTAJU

AKUMULACIJSKI RELJEFNI OBLICI

ALA (NASTALA

NA KRAJEVIMA ZALJEVA),

PLITKOM PODMORJU, DUINE I NEKOLIKO STOTINA KILOMETARA, PONEKAD

SPRUDOVI (U ZATVARAJU LAGUNE,

LIDO

KOD

VENECIJE).

PREVLAKE ILI TOMBOLI. TALONE OBALE BLAGO POLOENE, OBLIKOVANE TALOENJEM

ZOVEMO

MJESTA

GDJE SPRUDOVI NASTAJU IZMEU HRIDI I MANJIH OTOIA TE SE POVEU S KOPNOM

SEDIMENATA VALOVIMA I DUOBALNIM STRUJAMA

 BARIJERNI OTOCI, PJEANI SPRUDOVI, PARALELNI S OBALNOM ZATIENE LAGUNE - ODVAJAJU BARIJERNE OTOKE OD OBALE POTOPLJENE (INGRESIJSKE) OBALE NAJEI TIP OBALA

LINIJOM

POTOPLJENI RELJEFNI OBLICI NISU IZMIJENJENI ABRAZIJSKIM DJELOVANJEM

WRM -

MORSKA RAZINA NIA ZA OKO

120

RAST MORSKE RAZINE

POTAPANJE RIJENIH UA I DOLINA

ESTUARIJ - POTOPLJENA RIJENA DOLINA KOJA SE SENA I GERONA) RIJAS - POTOPLJENO RIJENO UE, ALI VEE DUINE KANAL)
MIJEANJE SLANE I SLATKE VODE

ESTUARIJ, RIJAS LJEVKASTO IRI PREMA MORU, (TEMZA,

I STRMIH STRANA

(LIMSKI I RAKI

TEKTONSKI

(OBALA NIZOZEMSKE), RASJEDNE ZONE (EGEJSKI ARHIPELAG), VULKANA (HAVAJI), SEIZMIKIH PODRUJA (DIJELOVI JAPANSKE OBALE) ILI POTAPANJEM NABRANE ZONE (DALMATINSKA OBALA). DALMATINSKI TIP OBALE - SINKLINALE PRETVORENE U KANALE I ZALJEVE, A ANTIKLINALE U OTOKE
POLUOTOKE

UZROK: NPR. POTAPANJEM TEKTONSKOG EPIROGENOG UGIBA

GLACIJALNI SEDIMENTI MORENE (NPR. NEKOLIKO OTOKA NEW ENGLAND, LONG ISLAND - NY (OBLIKOVAN IZ DVIJE KRAJNJE MORENE)) DELTE - UA RIJEKA - BRZA SEDIMENTACIJA GRADI OBALU (PO, NIL I MISSISSIPPI) GLACIJALNOG POSTANKA - FJORDOVI, LEDENJAKE DOLINE POPLAVLJENE USLIJED UZDIZANJA MORSKE RAZINE - OBLIKUJU SE KAO I ESTUARIJI, ALI SU PRETHODNO NASTALI DJELOVANJEM LEDENJAKA, A NE RIJEKA TIJEKOM NISKE MORSKE RAZINE KRKE INGRESIJSKE OBALE - POTOPLJENA UDUBLJENJA U KRU (VEE PONIKVE, UVALE, KRKA POLJA) EOLSKE INGRESIJSKE OBALE - PRODOROM MORSKE ILI JEZERSKE VODE IZMEU PJESKOVITIH
UZVIENJA NPR. ISTONI DIO JEZERA

ARALSKOG IZDIGNUTE OBALE

(FOTO

IZ

1989)

USLIJED DJELOVANJA TEKTONSKIH SILA KOPNO SE UZDIE BRE OD RASTA MORSKE RAZINE KOPNO NPR.

DIJELOVI STAROG MORSKOG DNA POSTAJU

PACIFIKA

OBALA

SAD-A I KANADE -

IZDIGNUTE MARINSKE TERASE S EROZIJSKIM

OBLICIMA

OBALE OBLIKOVANE ORGANIZMIMA

KORALJNI I ALGALNI GREBENI OTOK IZGRAEN OD KORALJA

ATOL

(PRSTENASTI

KORALJNI GREBEN) KOJI DJELOMINO ILI

POTPUNO OKRUUJE

LAGUNU 1750 KM MANGROVA MANGROVE UME

AUSTRALIJA,

KORALJNI GREBEN DUG

OBALE S RAZGRANATIM KORIJENJEM

EKVATORIJALNO PODRUJE STABLA RASTU U BOATOJ OTOCI

VODI NEPOSREDNO UZ OBALU

(SPREAVA

KRETANJE MATERIJALA)

OTOCI VODOM

DIJELOVI KOPNA U MORIMA, OCEANIMA ILI JEZERIMA SA SVIH STRANA OKRUENI

(ILI NIZOVIMA) - ARHIPELAG PREMA POLOAJU I POSTANKU, RAZLIKUJEMO: KONTINENTSKE OTOKE (NALAZE SE U BLIZINI KONTINENTA OD KOJIH SU ODVOJENI. PO SVOM GEOLOKOM SASTAVU, FLORI I FAUNI SLINI SU KOPNU OD KOJEG SU ODVOJENI. NAJEI RAZLOG NJIHOVA ODVAJANJA OD MATINOG KOPNA JE POSLJEDICA INGRESIJE I ABRAZIJE) OCEANSKE OTOKE (UDALJENI SU OD KONTINENATA I OBINO SU GRUPIRANI NA PODMORSKIM UZVIENJIMA (NPR. PODMORSKI PRAG). TOJ GRUPI OTOKA PRIPADAJU ATOLI TE KORALJNI I VULKANSKI OTOCI)
JAVLJAJU SE POJEDINANO ILI U GRUPAMA