Sukladno lanku 11., 12. i 13. Zakona o raunovodstvu i reviziji FBiH (Sl. novine FBiH, br.

83/09), te lanku __. Statuta gospodarskog drutva ____________, Uprava drutva donosi

PRAVILNIK o raunovodstvenim politikama

UVODNE ODREDBE lanak 1. Raunovodstvene politike Drutva obuhvaaju naela, osnove, dogovore, praksu i pravila za evidentiranje poslovnih doga aja u poslovnim knjigama, te sastavljanje i predoavanje temeljnih financijskih izvjetaja Drutva. Cilj utvr ivanja raunovodstvenih politika je objektivno i fer prezentiranja imovine, obveza, prihoda, rashoda i kapitala. Naela za utvr ivanje raunovodstvenih politika: neogranienost poslovanja, naelo nastanka poslovnog doga aja (akrualno naelo), naelo znaajnosti, naelo prevage bitnog nad oblikom ili formom i naelo opreznosti. lanak 2. Ovaj Pravilnik je sastavljen na naelima financijskog izvjetavanja sukladno Me unarodnih standarda financijskog izvjetavanja (MSFI), Me unarodnih raunovodstvenih standarda (MRS), relevantnim zakonskim odredbama, posebice Zakona o raunovodstvu i reviziji BiH (Sl. novine BiH, br. 46/04) i Zakona o raunovodstvu i reviziji FBiH (Sl. novine FBiH, br. 83/09), dobrim poslovnim obiajima i praksi raunovodstvene profesije, te dosadanjih metoda i postupaka u drutvu te spoznaja u suvremenom poslovanju. lanak 3. Temeljenih utvr enih raunovodstvenih politika izra uju se i predoavaju: 1. Temeljni (godinji) financijski izvjetaji 2. Financijski izvjetaji u toku godine Financijsko izvjetavanje se vri sastavljanjem i prezentiranjem temeljnih financijskih izvjetaja: Izvjetaja o financijskom poloaju na kraju razdoblja - Bilance stanja, Izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti - bilance uspjeha (rauna dobiti i gubitka), Izvjetaja o novanom toku, Izvjetaja o promjenama u kapitalu, te Biljeke uz financijske izvjetaje. Pri sastavljanju financijskih izvjetaji polazi se od temeljnih odrednica o: razumljivosti, znaajnosti, pouzdanosti, neutralnosti, razboritosti i usporedivosti iskazanih podataka i drugih informacija iz financijskih izvjetaja Drutva.

lanak 4. Financijska izvjetaji Drutva prezentiraju se u Konvertibilnim markama (KM), to je funkcionalna valuta i valuta objavljivanja Drutva. Poslovni doga aji i transakcije u stranoj valuti preraunati su u konvertibilne marke primjenom teaja na dan poslovnog doga aja i transakcije. Financijska imovina i obveze u stranoj valuti preraunati su po teaju Centralne banke BiH na dan bilance. Dobitak ili gubitak proizaao iz promjene teaja od dana transakcije do datuma bilance evidentira se u raunu dobitka i gubitka. POTRAIVANJA ZA UPISANI, A NEUPLAENI KAPITAL lanak 5. Drutvo e u poslovnim knjigama i financijskim izvjetajima iskazati potraivanja za upisani, a neuplaeni kapital po nominalnoj vrijednosti upisanog kapitala, a u sluaju kada se s ulagaem zakljui ugovor o sukcesivnoj uplati upisanog kapitala. Potraivanja za upisani, a neuplaeni kapital iskazat e se i u drugim sluajevima kada to proizlazi iz odluka mjerodavnih tijela sukladno zakonu o gospodarskim drutvima. NEMATERIJALNA IMOVINA lanak 6. Sukladno MRS-u 38 Nematerijalna imovina definira se kao sredstvo koje se moe identificirati kao nenovano i bez fizikih obiljeja. Nematerijalna imovina iskazuje se u bilanci samo ako je vjerojatno da e budue ekonomske koje se mogu pripisati sredstvu pritjecati u drutvo, te da se troak nabave moe pouzdano utvrditi. Nematerijalna imovina (sukladno MRS-u 38) obuhvaa: 1) 2) 3) 4) 5) Raunovodstvene software i nakladnika prava Izdatke za razvoj robne marke, goodwill Patente, licencije, koncesije, zatitne znakove i sl. prava Popis kupaca i dobavljaa, franize i dozvole Marketinka prava, dizajn i druge budue koristi lanak 7. Nematerijalna imovina se nakon stjecanja razvrstava u imovinu: s neodre enim vijekom uporabe, odnosno, kraj razdoblja u kojem se od sredstva oekuje stvaranje neto novanih priljeva u drutvo nije mogue predvidjeti, pri emu neodre en ne znai neogranien, te onu s odre enim vijekom uporabe, odnosno, ogranienim razdobljem u kojem e drutvo ostvarivati koristi.

lanak 8. Nematerijalna imovina poetno se iskazuje i vrednuje u financijskim izvjetajima po troku nabave. Trokovi nabave sadre trokove kupnje i trokove potrebnog prilago avanja dugotrajne nematerijalne imovine. lanak 9. (varijanta 1.) Nematerijalna imovina kao imovina s ogranienim korisnim vijekom trajanja naknadno se mjeri metodom troka, odnosno iskazuje se po troku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja. Troak (ostatak vrijednosti je obino nula) nematerijalnog sredstva s odre enim vijekom uporabe amortizira se tijekom vijeka uporabe sredstva. Poetak obrauna amortizacije poinje od kada je proizvod ili proces spreman za prodaju ili uporabu. (varijanta 2.) Nematerijalna imovina iskazana kao imovina s ogranienim korisnim vijekom trajanja nakon poetnog priznavanja knjie se u revaloriziranom iznosu, samo iznimno, ukoliko postoji aktivno trite za tu skupinu nematerijalne imovine. Ukoliko nema aktivnog trita, Poveanja utvr ena revalorizacijom se knjie u glavnici. Smanjenja utvr ena revalorizacijom knjie se na teret revalorizacijskih rezervi, a svaka razlika iznad tog iznosa iskazuje se kao rashod razdoblja. Kod otu enja nematerijalnog sredstva, viak nastao revalorizacijom i iskazan u glavnici ostaje u glavnici (zadrana dobit) i ne iskazuje se kroz raun dobiti i gubitka. lanak 10. Nematerijalna imovina nastala razvojem iskazuje se u bilanci kao imovina ako su kumulativno ispunjeni sljedei uvjeti: tehnika se izvodivost proizvoda ili procesa moe dokazati, drutvo namjerava nematerijalnu imovinu dovriti i prodati ili upotrijebiti, mogunost uporabe i/ili prodaje nematerijalne imovine, za proizvod ili proces postoji trite i dokazana uporabljivost ili njena korisnost za interne upotrebe, postojanje sredstava ili mogunost dokazivanja raspoloivosti izvora financiranja za dovrenje projekta i njegove prodaje ili uporabe proizvoda ili procesa, mogunost utvr ivanja troka razvoja nematerijalne imovine. Izdaci za istraivanje (aktivnosti za stjecanje novih spoznaja, ispitivanje mogunosti primjene alternativnih proizvoda i procesa, formuliranje i projektiranje moguih novih ili poboljanih proizvoda ili procesa) iskazuju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali. lanak 11. Nematerijalna imovina iskazana kao imovina s neodre enim korisnim vijekom trajanja se ne amortizira. Takvu imovinu drutvo jednom godinje obvezno podvrgava testiranju na umanjenje. Ako je iznos koji se moe povratiti nii od knjigovodstvenog iznosa sredstva,

priznaju se gubici od umanjenja vrijednosti sredstva. Prilikom procjene, subjekt tako er razmatra da li je vijek uporabe predmetnog sredstva i dalje neodre en. lanak 12. Drutvo u financijskim izvjetajima, iskazuje goodwill kao nematerijalno stalno sredstvo u sluaju stjecanja (preuzimanja) drugog poduzea. Goodwillom se smatra razlika izme u trokova stjecanja i neto fer vrijednosti prepoznatljive steene imovine i prepoznatljivih preuzetih obveza na datum stjecanja. Negativni goodwill iskazuje se kao razlika izme u fer vrijednosti steenih sredstava (kod stjecanja ili preuzimanja poduzea) i plaene cijene stjecanja. Negativni goodwill iskazuje se kao prihod u razdoblju utvr ivanja. Interno stvoreni goodwill, brandovi, uobiajeni impresumi, zatieni naslovi publikacija, popisi kupaca, osnivaki trokovi, trokovi izobrazbe, oglaavanja i sl. drutvo ne priznaje kao imovinu. MATERIJALNA IMOVINA lanak 13. U dugotrajnu materijalnu imovinu spadaju: 1) Nekretnine (zemljite i gra evinski objekti) 2) Postrojenja i oprema, alati, uredski inventar, namjetaj i transportna sredstva 3) Bioloka imovina 4) Ulaganje u nekretnine Sva dugotrajna materijalna imovina poetno se priznaje u bilanci po troku nabave. Trokove nabave materijalne imovine ine ukupni trokovi kupnje koje sadre kupovnu cijenu, uvozne carine, izravne trokove koji se pripisuju pribavljanju materijalne imovine (priprema gradilita, trokovi isporuke, prijenosa i sl.) i druge trokove koji se mogu dodati kupnji, umanjeno za diskonte, rabate i subvencije. U trokove nabave nekretnina ulazi i nepovratni porez na promet nekretnina. Za predmete materijalne imovine izra ene u vlastitoj reiji utvr uju se njihovi trokovi nabave u visini cijene proizvodnje na dan nastanka poslovnog doga aja, uz uvjet da ona ne prelazi neto trinu vrijednost. lanak 14. Subjekt je duan kapitalizirati trokove posudbe kao dio troka stjecanja toga materijalnog sredstva koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili proizvodnji dugotrajne materijalne imovine koja se moe klasificirati (odrediti) kao kvalificirano sredstvo. Subjekt je duan ostale trokove posudbe priznati kao rashod razdoblja u kojem su nastali.

Kvalificirana sredstvo (imovina) je neka imovina kojoj je potrebno znatno vremensko razdoblje da bi bila spremna za namjeravanu uporabu ili prodaju. Kao znatno vremensko razdoblje uzima se razdoblje od najmanje jedne godine dana (12 mjeseci). Trokovi posudbe su kamate i drugi trokovi koji nastanu subjektu u svezi s posudbom sredstava Kapitalizacija trokova posudbe prestaje trenutkom predaje kvalificirane imovine u upotrebu. lanak 15. Kada je neko sredstvo steeno u razmjeni za drugo sredstvo (razmjena) u vlasnitvu poduzea drutvo troak nabave utvr uje po fer vrijednosti steenog sredstva. Kada se nekretnina, postrojenja i oprema zamjenjuje za slino sredstvo, a ne moe se pouzdano utvrditi fer vrijednost danog sredstva, troak nabave steenog sredstva jednak je knjigovodstvenoj vrijednosti otu enog sredstva. lanak 16. Sastavni dio bruto knjigovodstvene vrijednosti materijalnih ulaganja smatraju se i izdaci kojima se zamjenjuju sastavni dijelovi u redovitim vremenskim razmacima, izdaci potrebni radi produenja vremenskih razmaka zamjene, izdaci kojima se poveava kapacitet, vijek trajanja ili znatno poboljava kvaliteta proizvoda ili smanjuju dosadanji trokovi proizvodnje. Sastavni dijelovi nekog sredstva s razliitim zakonitostima ostvarivanja koristi, amortiziraju se odvojeno. Prilikom zamjene bitnijih sastavnih dijelova nekretnina, postrojenja i opreme takvi dijelovi se iskazuju kao posebna materijalna imovina. Zamijenjeni dijelovi se otpisuju. Trokovi odravanja priznaju se u raunu dobiti i gubitka razdoblja u kojem su nastali. Takvi trokovi prvenstveno su trokovi rada, potronog materijala i sitnijih rezervnih dijelova. lanak 17. Nekretnine, postrojenja i oprema koja su povuena iz aktivne uporabe i dre se za prodaju iskazuju se po nioj vrijednosti od: knjigovodstvene ili neto utrive. Kada se sredstvo trajno povlai iz uporabe, a od njegovog otu enja ne oekuju se budue ekonomske koristi, preostala vrijednost nadokna uje se u razdoblju povlaenja sredstva na teret rashoda. lanak 18. Predmeti dugotrajne materijalne imovine povlae se iz uporabe i rashoduju, kada se od njih vie ne oekuje korist. Prijedloge o rashodovanju daju direktori Sektora tvornica i poslovnih funkcija, a odluku o rashodu donosi Komisija za gospodarenje o neupotrebljivim stvarima u Drutvu.

lanak 19. (varijanta 1.) Nakon poetnog priznavanja imovine drutvo e pojedinu nekretninu, postrojenje i opremu iskazivati po troku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumuliranje gubitke od umanjenja (metoda troka). (varijanta 2.) Nakon poetnog priznavanja imovine drutvo e pojedinu nekretninu, postrojenje i opremu, ija se fer vrijednost moe pouzdano izmjeriti, iskazivati po revaloriziranom iznosu. lanak 20. Bruto knjigovodstvena svota materijalne imovine nadokna uje se iz prihoda poduzea u procijenjenom korisnom vijeku trajanja svakog pojedinog sredstva iz skupine materijalne imovine. Vijek uporabe procjenjuje se u vrijeme nabave sredstva iz skupine materijalne imovine. Vijek uporabe utvr uje se na temelju: oekivane uporabe sredstava u poduzeu (oekivani kapacitet ili fiziki uinak), oekivanog troenja (broj smjena, program popravaka), tehnikog starenja (promjene u potranji za proizvodom ili uslugom), zakonskih i slinih ogranienja povezanih s koritenjem sredstava. Amortizaciji podlijeu sva stalna materijalna sredstva, sukladno procijenjenom vijeku upotrebe, izuzev zemljita, umjetnike djela (knjige, slike, eksponati i dr.) te stalna materijalna sredstva u pripremi (koja jo nisu u upotrebi). lanak 21. Osnovica za amortizaciju na poetku koritenja sredstava jest nabavna vrijednost sredstava. Osnovica za amortizaciju umanjuje se za ostatak vrijednosti na kraju vijeka koritenja (umanjen za trokove demontae, uklanjanja i obnavljanja), ako je ta vrijednost znatna. Sastavni dijelovi nekog sredstva s razliitim zakonitostima ostvarivanja koristi, amortiziraju se odvojeno. lanak 22. (varijanta 1.) Pri amortizaciji dugotrajne (ravnomjernu) metodu. materijalne imovine poduzee primjenjuje linearnu

(varijanta 2.) Pri amortizaciji dugotrajne materijalne imovine poduzee primjenjuje metodu opadajueg salda. (varijanta 3.) Pri amortizaciji dugotrajne materijalne imovine poduzee primjenjuje metodu jedinice proizvoda.

lanak 23. Fer vrijednost zemljita i zgrada je njihova procijenjena trina vrijednost utvr ena od strane ovlatenog procjenitelja. Ako se neko sredstvo revalorizira, ispravak vrijednosti na datum revalorizacije se: umanjuje za iznos revalorizacije tako da je knjigovodstveni iznos sredstva nakon revalorizacije jednak njegovom revaloriziranom iznosu, ili iskljuuje iz nabavne vrijednosti (bruto vrijednosti) sredstva koji se zatim poveava do neto prepravljenog (revaloriziranog) iznosa tog sredstva. Drutvo e revalorizirati cjelokupnu imovinu iz skupine nekretnina, postrojenja i opreme, ukoliko je revalorizirao bar jednu od imovine unutar te skupine. Predmeti unutar skupine nekretnina, postrojenja i opreme revaloriziraju se istovremeno. Cjelokupni iznos revalorizacijskih rezervi prenosi se u zadranu dobit ukoliko je imovina povuena iz upotrebe ili otu ena. Prijenos revalorizacijskih rezervi u zadranu dobit ne provodi se u raunu dobiti i gubitka. lanak 24. Drutvo e priznati bioloku imovinu ili poljoprivredni proizvod onda i samo onda kada: drutvo kontrolira imovinu kao rezultat prolih doga aja, postoji vjerojatnost pritjecanja buduih ekonomskih koristi u drutvo vezano za imovinu, i fer vrijednost ili troak imovine moe se pouzdano izmjeriti. lanak 25. Bioloka imovina se treba mjeriti po poetnom priznavanju i na svaki dan bilanciranja po njezinoj fer vrijednosti umanjenoj za trokove do toke prodaje. Trokovi do toke prodaje ukljuuju transakcijske trokove vezane za prodaju na burzama (naknade dilerima, brokerima, pristojbe nadzornim agencijama i sl.) kao i troak nepovratnog poreza i carine. Trokovi prijevoza i slini trokovi potrebni za dovo enje imovine na trite se iskljuuju. lanak 26. Drutvo e primjenjivati cijenu na burzi kao temelj za odre ivanje fer vrijednosti. U sluaju da drutvo trguje na vie burzi, koristit e cijenu na tritu koje namjerava koristiti. Ako ne postoji aktivno trite, drutvo e koristiti jednu ili vie mogunosti njenog utvr ivanja, ovisno o dostupnosti u trenutku utvr ivanja: zadnju trinu cijenu izme u dva datuma bilanciranja, usporedivu trinu cijenu za slinu imovinu, sektor najboljeg usporednog mjerenja. lanak 27. Pri nemogunosti pouzdanog mjerenja fer vrijednosti bioloka imovina (samo ta) se treba mjeriti po svom troku ulaganja umanjenom za amortizaciju i bilo koje umanjenje radi gubitka vrijednosti. Promjena fer vrijednosti bioloke imovine u nekom razdoblju iskazuje se kroz raun dobiti i gubitka.

Dobici ili gubici koje proizlaze iz poetnog priznavanja poljoprivrednih proizvoda po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene trokove do toke prodaje drutvo e ukljuiti u raun dobiti i gubitka kao prihod ili rashod razdoblja. lanak 28. Poljoprivredne proizvode, kao poete proizvode bioloke imovine, drutvo e prestati mjeriti po fer vrijednosti, umanjenoj za procijenjene trokove do toke prodaje, u trenutku etve, kad postaju zalihe i primjenjuje se MRS 2. Predujmovi za materijalnu imovinu i materijalna imovina u pripremi lanak 29. Predujmovi za materijalnu imovinu u pripremi iskazuju se prema nominalnoj vrijednosti s obraunanom kamatom sukladno zakljuenom ugovoru. Predujmovi dani u devizama obraunavaju se po srednjem teaju Centralne banke BiH na kraju obraunskog razdoblja. lanak 30. Materijalna imovina u pripremi otpisuje se u potpunosti kada uprava drutva zakljui da odustaje od takvog ulaganja. Ulaganja u nekretnine (investicijske nekretnine) lanak 31. Ulaganje u nekretnine je ona imovina ili dio imovine (zemljite ili zgrada, ili oboje) s namjenom (kao vlastita ili pod financijskim leasingom) najma i/ili poveanje kapitala umjesto. Ista se ne moe klasificirati ako je namijenjena za proizvodne svrhe ili prodaju dobara ili usluga ili za administrativne svrhe, ili za prodaju, kao uobiajenu svrhu poslovanja. lanak 32. Menadment drutva e u trenutku stavljanja u upotrebu ili u trenutku kupnje odredi buduu svrhu imovine. Izabrana metoda vrednovanja se primjenjuje na sva ulaganja u nekretnine (investicijske nekretnine). lanak 33. Drutvo e poetno mjeriti ulaganje u nekretnine po troku nabave uvean za transakcijske trokove. Kod nekretnina koje je drutvo sagradilo, po troku izgradnje na datum zavretka radova (ili obnove). Do datuma zavretka drutvo primjenjuje MRS 16. Ako je drutvo steklo dugotrajnu imovinu, klasificiranu kao ulaganje, zamjenom, troak ulaganja je njena fer vrijednost ili knjigovodstvena vrijednost zamijenjene imovine, ukoliko se ne moe pouzdano utvrditi fer vrijednost. Ukoliko se imovina nabavlja uz odgodu plaanja ili uz obrono plaanje, u nabavnu vrijednost ulazi samo ona vrijednost koja bi se platila da se je plaalo odmah i odjednom. Eventualna razlika izme u ove dvije vrijednosti tretira se kao troak razdoblja (kamate).

lanak 34. (varijanta 1.) Drutvo je za potrebe naknadnog vrednovanja ulaganja u nekretnine izabralo model fer vrijednosti. Sve promjene proizile iz tih promjena trebaju se priznati u raunu dobiti i gubitka u razdoblju kad su iste nastale. Ukoliko ne postoji aktivno trite gdje se mogu dobiti tekue trine cijene, drutvo alternativno moe procijeniti fer vrijednost imovine na slijedei nain: trenutne cijene na aktivnom tritu nekretnina druge vrste, stanja ili lokacije, zadnje cijene slinih nekretnina na manje aktivnom tritu, i procjenu fer vrijednosti ustvrditi temeljem projekcije diskontiranih neto novanih tokova od najma investicijske imovine i prema cijenama najma koje vrijede na tritu, za imovinu sline namjene i lokacije, izme u nepovezanih stranaka. (varijanta 2.) Drutvo je za potrebe naknadnog vrednovanja ulaganja u nekretnine izabralo model troka nabave. Po ovom modelu imovina e se nakon poetnog priznavanja mjeriti po troku nabave umanjenom za amortizaciju i eventualna naknadna umanjenja za tete i slino. Drutvo e u biljekama iskazati njenu fer vrijednost. lanak 35. (varijanta 1.) Udjeli, dionice u pridruena i ovisna drutva u svojim odvojenim financijskim izvjetajima drutvo evidentira metodom troka ulaganja. (varijanta 2.) Udjeli, dionice u pridruena i ovisna drutva u svojim odvojenim financijskim izvjetajima drutvo evidentira u skladu s MRS 39. lanak 36. Sudjelujuim interesom smatra se ulaganje drutva neko drugo drutvo kod kojega je glasaka mo (glasaka prava) drutva ispod 20%. lanak 37. Ulaganja u dugotrajnu financijsku imovinu klasificiraju se, za potrebe vrednovanja nakon poetnog priznavanja, kao: Financijska imovina koja se dri do dospijea, Zajmovi i potraivanja i Financijska Imovina raspoloiva za prodaju. Odluku o klasifikaciji donosi se u trenutku stjecanja, od strane menadmenta drutva.

lanak 38. (varijanta 1.) Ulaganja/prodaja financijske imovine drutvo evidentira na datum trgovanja, odnosno na dan kad se ugovorno obvezao na kupnju/prodaju financijske imovine. (varijanta 2.) Ulaganja/prodaja financijske imovine drutvo evidentira na datum namire, odnosno na dan datum na koji je imovina isporuena drutvu ili ju je drutvo isporuilo. lanak 39. Ulaganja koja se dre do dospijea u trenutku stjecanja knjie se poetno po fer vrijednosti koja ukljuuje sve zavisne trokove ulaganja kao to su: brokerske provizije, pristojbe, bankarske naknade i sl. Nakon poetnog priznavanja, ulaganja koja se dre do dospijea vrednuju se prema amortiziranom troku ulaganja primjenom efektivne kamatne stope. Ako subjekt proda bilo koje ulaganje iz portfelja ulaganja koja se dre do dospijea, izuzev u iznimnim okolnostima, sva druga ulaganja iz toga portfelja obvezno se razvrstavaju u portfelj raspoloivih za prodaju, u kojem se dre u tekuem i iduim dvama izvjetajnim razdobljima. lanak 40. Zajmovi i potraivanja se u trenutku stjecanja knjie po nabavnoj vrijednosti, koja ukljuuje sve zavisne trokove ulaganja. Nakon poetnog priznavanja, zajmovi i potraivanja se vrednuju prema amortiziranom troku ulaganja primjenom efektivne kamatne stope. Zajmovi i potraivanja iskazani u devizama i/ili uz deviznu klauzulu obraunavaju se po spot teaju na dan bilanciranja kojeg ini srednji teaj CB BiH na dan bilanciranja. lanak 41. Financijska imovina raspoloiva za prodaju obuhvaa svu financijsku imovinu koja nije razvrstana u neku od tri ostale kategorije. Ona ukljuuje sve instrumente koji se ne mjere po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka. Drutvo moe bilo koji zajam i bilo koje potraivanje oznaiti kao imovinu raspoloivu za prodaju. Imovina raspoloiva za prodaju se u trenutku stjecanja knjii po nabavnoj cijeni, koja ukljuuje sve zavisne trokove ulaganja, kao to su: brokerske provizije, pristojbe, bankarske naknade i sl. Nakon poetnog priznavanja, ulaganja u imovinu raspoloivu za prodaju se mjere prema njihovoj fer vrijednosti. Poveanje knjigovodstvenog iznosa ulaganja u vrijednosne papire zbog rasta fer vrijednosti odobrava se vlasnikoj glavnici kao revalorizacijska rezerva. Smanjenje fer vrijednosti ulaganja u vrijednosne papire tereti revalorizacijsku rezervu do svote revalorizacijske rezerve proistekle iz prijanjeg poveanja vrijednosti.

anak 42. (varijanta 1.) Smanjenje knjigovodstvenog iznosa iznad revalorizacijske rezerve, proistekle iz poveanja knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, tereti rashode razdoblja. (varijanta 2.) Smanjenje knjigovodstvenog iznosa iznad revalorizacijske rezerve, proistekle iz poveanja knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, tereti kapital kao negativna revalorizacijska rezerva. Odgo ena porezna imovina lanak 43. Odgo ena porezna imovina predstavlja porezni uinak nastalih privremenih razlika, a predstavlja dio tekueg poreza (dio angairanog novca za plaeni porez na dobit) koji se ne pokriva iz raunovodstvene dobiti nego se njegovo pokrie odga a do vremena ukidanja privremene razlike, kada e knjigovodstveni iznos imovine biti nadokna en ili obveza podmirena. Odgo ena porezna imovina utvr uje se u visini vaee stope tekue porezne obveze (10%). Drutvo e priznati odgo enu poreznu imovinu za iznos preneenih neiskoritenih poreznih gubitaka u visini za koju je vjerojatno da e budua oporeziva dobit biti raspoloiva i za koju neiskoriteni porezni gubici mogu biti upotrijebljeni. Visinu mogueg pokria preneenih gubitaka utvr uje menadment drutva. U te svrhe menadment drutva usvaja Odluku o vjerojatnosti pokria neiskoritenih poreznih gubitaka oporezivom dobiti za razdoblje od pet (5) godina od dana nastanka poreznog gubitka. U visini iznosa za koji nije vjerojatno da e biti raspoloiva porezna dobit da bi se iskoristili neiskoriteni porezni gubici, odgo ena porezna imovina se ne priznaje. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji lanak 44. Drutvo e klasificirati dugotrajnu imovinu kao namijenjena prodaji ako je imovina raspoloiva za trenutanu prodaju i ako je prodaja, procjenom menadment u iduih dvanaest mjeseci, vrlo vjerojatna. Dugotrajna imovina ili skupine za prodaju svrstane kao namijenjene prodaji mjere se po knjigovodstvenom iznosu ili fer vrijednosti umanjenoj za trokove koji e nastati prodajom, ovisno koje je nie. Takva dugotrajna imovina, bilo kao pojedinaan predmet ili sastavni dio skupine za prodaju, se ne amortizira.

ZALIHE lanak 45. Zalihe drutvo poetno mjeri po troku nabave, a naknadno se moe za mjerenje zaliha odabrati metodi troka nabave ili neto utrivoj vrijednosti, ovisno koja je nia. Trokovi ukljuuju troak nabave, trokove konverzije (materijal, rad i ope trokove proizvodnje) te druge trokove koji su nastali dovo enjem zaliha na njihovu sadanju lokaciju i u sadanje stanje, ali ne i teajne razlike. Nabava zaliha se evidentira po stvarnim trokovima. Nabavna vrijednost zaliha sadri: trokove kupnje (kupovna cijena, carina, porez koji se ne moe odbiti, trokovi prijevoza i slino); te ostale trokove koji su nastali u dovo enju zaliha na sadanju lokaciju i u sadanje stanje. U nabavu vrijednost zaliha ne ukljuuje se: neuobiajena vrijednost otpadnog materijala i sl. trokova, trokovi skladitenja osim u sluaju kada su dio proizvodnog postupka, administrativni opi trokovi o kojima ne ovisi dovo enje u sadanje stanje i lokaciju, te trokovi prodaje. lanak 46. Sukladno MRS-u 23 - Trokovi posudbe, drutvo e obvezno ukljuiti trokove posudbe u trokove zaliha, iznimno i samo u sluaju kada se zalihe mogu klasificirati kao kvalificirano sredstvo, odnosno kada im je potrebno znatno vremensko razdoblje da bi bile spremne za namjeravanu uporabu ili prodaju. U trokove posudbe ulaze svi trokovi koji bi se mogli izbjei da posudbe nije bilo. U svim ostalim uobiajenim situacijama, kada se zalihe tretiraju kao nekvalificirano sredstvo, drutvo e kod nabave (stjecanja) zaliha iste priznati kao rashod razdoblja u kojem su nastali. lanak 47. (varijanta 1.) Obraun utroka zaliha odre uje se primjenom metode FIFO, po pojedinim slinim vrstama i namjenama zaliha. (varijanta 2.) Obraun utroka zaliha odre uje se primjenom prosjenih ponderiranih cijena po pojedinim oblicima i namjenama zaliha. Prosjene ponderirane cijene izraunavaju se prilikom svakog ulaska robe u skladite temeljem utvr enih koliina i vrijednosti nakon ulaska novih zaliha. (varijanta 3.) Drutvo primjenjuje metodu standardnog troka za potrebe mjerenja troka zaliha. Drutvo e primijeniti standardne cijene koje priblino odraavaju stvarne nabavne vrijednosti i ako je to prihvatljivije iz praktinih razloga.

lanak 48. Zalihe nedovrene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda vode se po troku (metoda ukupnih trokova) ili neto utrivoj vrijednosti, ovisno o tome to je nie. U troak zaliha treba ukljuiti: troak nabave, troak konverzije i druge trokove koji su nastali dovo enjem zaliha na sadanju lokaciju i sadanje stanje. Trokovima nabave ovih zaliha smatraju se: trokovi kupnje (kupovna cijena, carina, nepovratni porez , trokovi prijevoza i sl.). Trokovi konverzije ine trokovi direktnog rada i opi trokovi proizvodnje koji se mogu dovesti u vezu sa sadanjim stanjem i sadanjom lokacijom zaliha. Ostali trokovi su trokovi koji su nastali dovo enjem zaliha na sadanju lokaciju i u sadanje stanje. Opi trokovi proizvodnje ine sustavno raspore eni fiksni i varijabilni dio. Varijabilni dio, kojeg ine indirektni rad i indirektni materijal, ovise o obujmu proizvodnje. Fiksni dio opih trokova proizvodnje temelji se na normalnom kapacitetu proizvodnje kojeg ini prosjena proizvodnja u narednih tri - pet (3-5) godina uz normalne uvjete rada. Eventualni gubici zbog redovnog odravanja ukljuuju se u prosjek. lanak 49. Smanjivanje vrijednosti zaliha provodi se u sluaju neadekvatne kvalitete izrade, oteenja ili dotrajalosti zaliha odnosno kada je nadoknadiva vrijednost (vrijednost koja se moe realizirati prodajom ili uporabom tih zaliha) ispod knjigovodstvene vrijednosti. lanak 50. Zalihe trgovake robe u prodavaonicama vode se po prodajnim cijenama s ukljuenim porezom na dodanu vrijednost i uraunatom razlikom u cijeni. Metoda trgovine na malo drutvo e koristiti kad nije praktino koristiti druge metode utvr ivanja troka zaliha, za skupine roba koje imaju priblino iste postotke mare. Troak zaliha se utvr uje tako da se prodajna vrijednost zaliha umanji za odgovarajui postotak mare. lanak 51. Ako su zalihe oteene, u cijelosti ili djelomino zastarjele ili ako je smanjena njihova prodajna cijena, njihova knjigovodstvena vrijednost svodi se na vrijednost koja se moe realizirati. Pri tome se polazi od pojedinanih vrsta zaliha. Smanjenje vrijednosti zaliha priznaje se kao rashod razdoblja. Kada prestanu okolnosti koje su djelovale na smanjenje vrijednosti zaliha vrijednost zaliha se treba poveati najvie do troka nabave, odnosno do vrijednosti koja se moe realizirati. To poveanje vrijednosti zaliha treba provesti kao smanjenje rashoda povezanih sa zalihama u razdoblju u kojem je dolo do poveanja vrijednosti.

KRATKOTRAJNA POTRAIVANJA lanak 52. Potraivanja od podrunica i drugih poduzea, potraivanja od kupaca, potraivanja za vie plaene svote s temelja dobitka, potraivanja od zaposlenih, potraivanja od drave i drugih institucija te ostala potraivanja iskazuju se po nominalnoj vrijednosti uveanoj za kamate i druge naknade sukladno sklopljenom ugovoru. Potraivanja iskazana u devizama i/ili uz deviznu klauzulu obraunavaju se po spot teaju na dan bilanciranja kojeg ini srednji teaj Centralne banke BiH. lanak 53. Ispravak (smanjenje vrijednosti) potraivanja provodi se u razdoblju spoznaje o nemogunosti naplate dijela ili ukupnog potraivanja na teret rashoda razdoblja. Otpis potraivanja provodi se samo u sluaju kada o tome donese odluku odgovarajui organ drutva, a kada je dunik likvidiran ili na drugi nain prestao poslovati odnosno kada je po konanoj presudi izgubljen spor. Procjena mogunosti naplate potraivanja provodi se uvijek kada potraivanje nije uplaeno u ugovorenom roku, a najkasnije na dan bilance. Kada drutvo otpie potraivanja i/ili kada za ista nastupi zastara, ista e se prestati priznavati u bilanci drutva. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA lanak 54. (varijanta 1.) Ulaganja/prodaja financijske imovine Drutvo evidentira na datum trgovanja, odnosno na dan kad se je ugovorno obvezao na kupnju/prodaju financijske imovine. (varijanta 2.) Ulaganja/prodaja financijske imovine Drutvo evidentira na datum namire, odnosno na dan datum na koji je imovina isporuena drutvu ili ju je drutvo isporuilo. Sve promjene u trinoj vrijednosti ulaganja do dana namire drutvo evidentira kroz raun dobiti i gubitka, ako se radi o imovini po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka. Sve promjene u trinoj vrijednosti ulaganja do dana namire, drutvo e evidentirati direktno u kapital (revalorizacijske rezerve od uskla enja, ako se radi o imovini raspoloivoj za prodaju. lanak 55. Imovina po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka se u trenutku stjecanja evidentira fer vrijednosti (nabavnoj vrijednosti). Transakcijski trokovi kao to su: brokerske provizije, pristojbe, bankarske naknade i sl. ine rashode razdoblja i evidentiraju se kroz raun dobiti i gubitka. Nakon poetnog priznavanja, ulaganja u imovinu po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka mjere se prema njihovoj fer vrijednosti, koju ini zadnja cijena ponuda za kupnju na

burzi na dan bilanciranja. Ukoliko nema ponude na dan bilanciranja uzima se zadnja cijena raspoloiva izme u dva datuma bilanciranja. Derivativna imovina svrstava se u ovu kategoriju, osim ako nije odre ena kao instrument zatite. lanak 56. Ulaganja koja se dre do dospijea, samo u iznimnim sluajevima, kada je njeno dospijee u roku kraem od godine dana od dana bilanciranja, drutvo e klasificirati kao kratkotrajnu financijsku imovinu. lanak 57. Dani zajmovi, depoziti i kaucije iskazuju se po nominalnoj vrijednosti uveanoj za kamatu sukladno sklopljenom ugovoru. Dani zajmovi, depoziti i kaucije iskazani u devizama i/ili uz deviznu klauzulu obraunavaju se po spot teaju na dan bilanciranja kojeg ini srednji teaj Centralne banke BiH na dan bilanciranja. lanak 58. Ostala kratkorona financijska imovina iskazuju se po nabavnoj vrijednosti uveanoj za kamatu sukladno sklopljenom ugovoru. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI lanak 59. Novac se sastoji od novca u bankama i gotovine. Novani ekvivalenti obuhvaaju depozite po vi enju i oroene depozite s rokom dospijea do tri mjeseca u KM i u stranim valutama. Novac na raunima koji se vode u konvertibilnim markama (KM) u organizaciji platnog prometa i bankama vodi se u nominalnim svotama prema izvodu o stanju i prometu tih rauna. Novac u blagajni u konvertibilnim markama (KM) iskazuje se u nominalnoj vrijednosti. lanak 60. Devize na raunima u banci i blagajni iskazuju se prema srednjem teaju Centralne banke BiH na dan bilanciranja. lanak 61. Eventualna prekoraenja po transakcijskim raunima iskazuju se u bilanci stanja kao obveze prema financijskim institucijama u okviru tekuih obveza. lanak 62. (varijanta 1.) Kod sastavljanja izvjetaja o novanim tokovima od poslovnih aktivnosti primjenjuje se izravna metoda.

(varijanta 2.) Kod sastavljanja izvjetaja o novanim tokovima od poslovnih aktivnosti primjenjuje se neizravna metoda. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA lanak 63. Plaeni trokovi unaprijed za budue razdoblje iskazuju se kao aktivna vremenska razgranienja, a obraunavaju se u trokove razdoblja na koje se odnose. Razlog razgraniavanja, kao i svota koja se odnosi na budue razdoblje, mora biti iskazana na odgovarajuoj knjigovodstvenoj ispravi i mora biti zadovoljeno naelo nastanka doga aja i sueljavanja prihoda s rashodima. lanak 64. Prihodi obraunani u korist tekueg razdoblja, a nemaju elemenata da se iskau kao potraivanje, iskazuju se kao aktivna vremenska razgranienja. Kada se steknu uvjeti za ispostavljanje dokumenata po osnovi kojeg se stjeu potraivanja, vremenska razgranienja se prenose na raune potraivanja. Osnova prihodovanja i iskazivanja takvih svota na vremenskim razgranienjima mora biti utvr ena u odgovarajuim knjigovodstvenim ispravama. KAPITAL I REZERVE lanak 65. Kapital predstavlja trajni najkvalitetniji izvor sredstava, odnosno ini istu imovinu poduzea. Upisani kapital iskazuje se na posebnom raunu u svoti koja je upisana u sudski registar prilikom osnivanja, odnosno promjene upisa vrijednosti kapitala. lanak 66. Revalorizacijska rezerva formira se revalorizacijom nematerijalne imovine, materijalne imovine i ostale nemonetarne imovine na dan bilance. Iznos revalorizacijske rezerve utvr uje se kao razlika izme u knjigovodstvene vrijednosti imovine i njene trine vrijednosti. Revalorizacijska rezerva koristi se i za nadoknadu smanjenja vrijednosti revalorizirane imovine do visine revalorizacije te imovine. Revalorizacijska rezerva koja preostane prenosi se u zadranu dobit kada se proda ili na neki drugi nain otu i sredstvo koje je revalorizirano. U tom sluaju transfer revalorizacijske rezerve ne provodi se u raunu dobiti i gubitka. lanak 67. Rezerve se iskazuju po nominalnoj vrijednosti izdvajanja iz neto dobiti i to posebno za zakonske rezerve, posebno za statutarne rezerve, te ostale rezerve. Drutvo e formirati i koristiti statutarne rezerve ako je i kako je odre eno statutom.

Ostale rezerve drutvo e koristiti u bilo koju svrhu, skladu sa statutom i odredbama Zakona o gospodarskim drutvima. Varijanta samo za dionika drutva Drutvo e u zakonske rezerve unositi deseti (peti) dio dobiti tekue godine, sve dok te zakonske rezerve ne dosegnu etvrtinu (25%) temeljnog kapitala, ili vei dio ukoliko se je drutvo obvezalo statutom. lanak 68. U sluaju kada drutvo otkupljuje vlastite dionice/poslovne udjele, iz dobiti za raspodjelu ili iz zadrane dobiti e izdvojiti dio sredstava za vlastite dionice/poslovne udjele u njihovoj nominalnoj vrijednosti. lanak 69. Otkup vlastitih dionica/udjela predstavlja smanjenje temeljnog kapitala i evidentira se u glavnici po nominalnoj vrijednosti uloenih sredstava, uveano za transakcijske trokove. Drutvo moe ukinuti rezerve za vlastite dionice/udjeli jedino ako se iste povuku ili ih smanjiti za iznos za koji one prelaze iznos nie iskazane vrijednosti otkupljenih vlastitih dionica/udjela kao korektivnog konta unutar kapitala (glavnice). lanak 70. U poslovnim knjigama drutva posebno se iskazuje neto dobit tekue godine i zadrana dobit, odnosno preneseni gubitak u poslovanju. lanak 71. Raspored neto dobit tekue godine drutvo e izvriti prema sljedeem redoslijedu prioriteta: za pokrie prenesenih gubitaka iznad visine kapitala, za pokrie prenesenih gubitka do visine kapitala, za formiranje i unos u zakonske rezerve, za formiranje i unos u statutarne rezerve, ako ih drutvo formira, za isplatu dioniarima, odnosno vlasnicima udjela u Drutvu, te za kao akumuliranu (zadranu) dobit. Pokrie poslovnih gubitaka tekueg razdoblja, kao i prenesenih poslovnih gubitaka vri se iz sljedeih izvora sredstava prema sljedeem redoslijedu: dio akumulirane (zadrana) dobiti za pokrie gubitaka, dio statutarnih rezervi za pokrie gubitaka, dio zakonskih rezervi za pokrie gubitaka (ukoliko postoje), dio temeljnog kapitala za pokrie gubitaka.

DUGORONA REZERVIRANJA I NEPREDVI ENE OBVEZE lanak 72. Drutvo e priznati obveze za dugorona rezerviranja samo ako postoji obvezujui doga aj koji e stvoriti zakonsku ili izvedenu obvezu odljeva sredstava u buduim razdobljima i ako nema realne alternative osim podmirenja iste. Izvedena obveza drutva je ona proizila iz uobiajene i ustaljene poslovne prakse kojima drutvo ukazuje drugima da prihvaa odre ene odgovornosti proizile iz takve poslovne prakse. lanak 73. Iznos buduih izdataka potrebnih za njihovo podmirenje odre uje menadment temeljem njihove procjene. Uz suglasnost menadmenta drutvo za procjenu izdataka potrebnih za izmirenje obveze, na dan bilanciranja, moe angairati neovisne strunjake. Drutvo e diskontirati iznos rezerviranja jedino ako je uinak vremenske vrijednosti novca znaajan. Drutvo e na svaki datum bilanciranja procijeniti dali postoje realne osnove za daljnje evidentiranje rezerviranja. Ukidanje rezerviranja se vri evidentiranjem u korist ostalih prihoda razdoblja. lanak 74. Drutvo nee priznati mogue obveze kao niti obveze za koje nije vjerojatno da e podmirenje obveza zahtijevati odljev resursa ili se ne moe dovoljno pouzdano procijeniti iznos obveze. Drutvo e iste tretirati kao nepredvi ene obveze i iste objaviti u biljekama uz financijske izvjetaje. DUGORONE OBVEZE lanak 75. Obveze prema povezanim poduzeima, obveze prema dobavljaima i ostale dugorone obveze poetno se iskazuju po nominalnoj vrijednosti prema zakljuenom ugovoru. Obveza prema povezanim poduzeima drutvo e iskazati u iznosima koji bi se ostvarili da se radi o transakciji izme u ostalih stranki informiranih i voljnih za transakciju u trinim uvjetima. Obveze iskazane u devizama ili uz valutnu klauzulu preraunavaju se po srednjem teaju Centralne banke BiH na dan bilance. Proizile razlike evidentiraju se u raunu dobiti i gubitka tekueg razdoblja. lanak 76. Nakon poetnog priznavanja, drutvo e mjeriti obveze prema povezanim poduzeima, obveze prema dobavljaima i ostale dugorone obveze po fer vrijednosti.

Obveze za kredite, zajmove, depozite te obveze po dunikim vrijednosnim papirima drutvo iskazuje po amortiziranom troku primjenom metode efektivne kamatne stope, izuzev financijskih obveza po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka. Razlika izme u amortiziranog iznosa financijske obveze u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost evidentira se kroz raun dobiti i gubitka tekueg izvjetajnog razdoblja. lanak 77. Drutvo e isknjiiti financijsku obvezu danom podmirenja ili zakonskim prijenosom na drugog dunik uz uvjet nepostojanja bilo kakvih jamstva novom duniku za podmirenje iste. U tom sluaju drutvo e priznati novu obvezu u visini fer vrijednosti danog jamstva, a razliku izme u plaenih primitaka i/ili knjigovodstvene obveze umanjene za iznos fer vrijednosti nove financijske obveze, drutvo e priznati u raunu dobiti i gubitka. lanak 78. U pasivi obvezama, porezni uinak privremenih razlika iskazuje se kao odgo ena porezna obveza. On je dio poreza na dobit ije je dospijee plaanje odgo eno do vremena ukidanja privremene razlike, koje e imati za posljedicu oporezive iznose pri odre ivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) u buduim razdobljima kada e knjigovodstveni iznos sredstava biti vraen ili obveza podmirena. Odgo ena porezna obveza utvr uje se u visini vaee nominalne stope tekue porezne obveze (10%). KRATKORONE OBVEZE lanak 79. Obveze prema povezanim poduzeima, obveze s temelja zajmova, depozita i sl., obveze prema kreditnim institucijama, obveze za predujmove, obveze prema dobavljaima, obveze prema zaposlenima, obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe, obveze s temelja udjela u rezultatu te ostale kratkorone obveze iskazuju se u vrijednosti koja je iskazana u odgovarajuoj knjigovodstvenoj ispravi. Obveze po mjenicama i ekovima, odnosno ostalim vrijednosnim papirima iskazuju se u nominalnoj vrijednosti vrijednosnih uveanoj za kamate ako su ugovorene. Obveze iskazane u devizama ili uz valutnu klauzulu preraunavaju se po srednjem teaju Centralne banke BiH na datum bilance. Proizile razlike evidentiraju se u raunu dobiti i gubitka tekueg razdoblja. ODGO ENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD BUDUEG RAZDOBLJA lanak 80. Na teret obraunskog razdoblja uraunavaju se i trokovi za koje ne postoje odgovarajue knjigovodstvene isprave da bi se mogli priznati kao obveza, a za koje se sa sigurnou moe utvrditi da se odnose na tekue obraunsko razdoblje. Kada se pribave dokumenti za priznavanje obveza ukidaju se vremenska razgranienja u korist rauna obveza.

lanak 81. Prihodi koji nemaju uvjete za priznavanje u tekuem obraunskom razdoblju odga aju se preko vremenskih razgranienja za budua razdoblja. U korist vremenskih razgranienja evidentiraju se i naplaeni prihodi koji se odnose na budue razdoblje, a za koje nije bilo iskazano potraivanje u poslovnim knjigama. PRIHODI lanak 82. Prihodi od prodaje proizvoda i robe priznaju se ako: su na kupca preneseni svi znaajni rizici i koristi od vlasnitva nad proizvodima ili robom, drutvo ne zadrava stalno sudjelovanje u upravljanju do stupnja koji se moe povezati s vlasnitvom niti uinkovito kontrolira prodaju proizvoda ili robe, je svotu prihoda mogue pouzdano utvrditi, je vjerojatno da e se prodani proizvod ili roba naplatiti, je trokove koji su nastali ili koji e nastati u svezi s prodajom mogue pouzdano izmjeriti. lanak 83. Prihodi od prodaje usluga, iji je ishod mogue pouzdano utvrditi, obraunavaju se prema stupnju dovrenosti (postotne dovrenosti) transakcije na dan bilance. Prihodi se priznaju ako: je prihode mogue pouzdano utvrditi, postoji vjerojatnost naplate, je stupanj dovrenosti transakcije mogue pouzdano izmjeriti, se trokovi u svezi s tim uslugama i trokovi potrebni za dovrenja usluga mogu pouzdano utvrditi. lanak 84. Kada se rezultat ugovora o izgradnji ne moe pouzdano procijeniti, prihodi se priznaju do svote nastalih trokova koji e se vjerojatno nadoknaditi, a trokovi se priznaju kao rashod u razdoblju u kojem nastaju. lanak 85. Stupanj dovrenosti ugovora utvr uje se: udjelom nastalih trokova u ukupno procijenjenim trokovima, pregledom dovrenih radova, utvr ivanjem fizikih mjera ugovorenog posla. lanak 86. Ako se u trenutku nastanka doga aja procijeni da naplata nije izvjesna, prihodi se odga aju. Za realizaciju iz prethodnih obraunskih razdoblja i za onu koja je u tekuem

obraunskom razdoblju obraunana u korist prihoda potraivanja se ispravljaju na teret trokova. lanak 87. Prihodi po osnovi kamata, tantijema i dividendi priznaju se pod uvjetima: vjerojatnosti naplate i pouzdanost utvr ivanja prihoda. Prihodi po osnovi kamata obraunavaju se svaki mjesec po ugovorenim kamatama, a najkasnije na datum bilanciranja. Kamate se obraunavaju metodom efektivne kamatne stope i priznaju se u prihode razmjerno vremenu koritenja sredstava od strane dunika, a sukladno ugovoru. lanak 88. Prihodi od dividendi, odnosno naknada ulagaima obraunavaju se nakon to je pravo na naplatu tih sredstava utvr eno. Prihodi od dividendi priznaju se prema nastanku doga aja, a prema ugovorenim uvjetima. lanak 89. Prihodi iz ugovora o izgradnji, kada je rezultat ugovora mogue pouzdano utvrditi, treba priznati stupnju dovrenosti aktivnosti izgradnje na dan bilance. U sluaju ugovora s fiksnom cijenom rezultat ugovora se moe pouzdano utvrditi ako je mogue prihod i trokove pouzdano utvrditi te ako postoji vjerojatnost naplate. U sluaju ugovora tipa trokovi plus, rezultat ugovora moe se pouzdano utvrditi ako postoji vjerojatnost naplate, ako se trokovi koji se mogu pripisati ugovoru mogu se jasno identificirati i pouzdano utvrditi. lanak 90. Kada se rezultat ugovora o izgradnji ne moe sigurno utvrditi, prihodi se priznaju samo do svote nastalih trokova iz ugovora koje je vjerojatno da e biti nadokna eni. lanak 91. Prihodi od financijskog najma priznaju se u vremenu trajanja najma prema ugovorenim uvjetima koristei pri tome metodu istih periodinih stopa prihoda. Prihod od najamnine pri poslovnim najmovima raspore uje se prema razdobljima na koja se odnosi za vrijeme trajanja najma. Unaprijed naplaena najamnina se razgraniava do razdoblja na koje se odnosi. lanak 92. Dravne potpore, ukljuujui i nenovane potpore, priznaju se u prihode kada: drutvo udovoljava danim uvjetima; je vjerojatno da e potpore primiti.

lanak 93. (varijanta 1.) Dravne potpore koje se daju za ve nastale trokove (gubitke) priznaju se u prihode kada drutvo udovoljava utvr enim uvjetima i kada je potpora primljena. (varijanta 2.) Dravne potpore koje se daju za ve nastale trokove (gubitke) priznaju se kao umanjujua stavka povezanih rashoda (storno), kada drutvo udovoljava utvr enim uvjetima i kada je potpora primljena. lanak 94. (varijanta 1.) Dravne potpore povezane sa sredstvima priznaju se u prihod u razdoblju u kojem se mogu povezati s odgovarajuim rashodima. (varijanta 2.) Dravne potpore povezane sa sredstvima priznaju se tako da se njena vrijednost oduzme od knjigovodstvene vrijednosti odnosnog sredstva. lanak 95. Prihodi su i dobici koji udovoljavaju definiciji prihoda, ali ne moraju proistei iz redovnih aktivnosti drutva. Dobici su poveanja ekonomskih koristi, a ine ih npr. dobici od prodaje dugotrajne imovine, revalorizacija vrijednosnih papira, kao i iz porasta knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine. lanak 96. Nerealizirane dobitke od ulaganja u vrijednosne papire drutvo iskazuje kada je trina vrijednost ulaganja via od troka ulaganja nekog vrijednosnog papira. Dobitke od prodaje dugotrajne imovine, utvr ene po neto naelu prodajna vrijednost vea od knjigovodstvene vrijednosti, drutvo e iskazati u raunu dobiti i gubitka kao kategoriju dobitci od prodaje stalnih sredstava. RASHODI lanak 97. Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku odljeva ili smanjenja sredstava ili stvaranja obveza to za posljedicu ima smanjenje glavnice, ali ne ono s raspodjelom sudionicima u glavnici (vlasnicima). Priznavanje rashoda pojavljuje se istodobno s priznavanjem obveza ili smanjenja sredstava. Rashodi se mogu priznati i u izravnom sueljavanju s povezanim prihodima, a koji proistjeu iz istih transakcija i drugih doga aja.

Kada se oekuje da e se ekonomske koristi ostvarivati u nekoliko obraunskih razdoblja, rashodi se priznaju temeljem sustavnog rasporeda (kao to je amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine). lanak 98. Gubici su druge stavke koje udovoljavaju definiciji rashoda ali ne moraju proistei iz redovnih aktivnosti. Gubici su najee smanjenje ekonomskih koristi i smanjenja vrijednosti imovine. Gubicima se smatraju oni koji su proistekli iz katastrofa kao to je potres, poplava, kao i oni koji su proistekli iz prodaje dugotrajne imovine. Gubicima se smatraju i nerealizirani gubici kao to je onaj koji je proiziao iz revalorizacije vrijednosnih papira, kao i iz pada knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine. Nerealizirane gubitke od ulaganja u vrijednosne papire drutvo iskazuje kada je trina vrijednost ulaganja nia od troka ulaganja nekog vrijednosnog papira. Gubitke od prodaje dugotrajne imovine, utvr ene po neto naelu prodajna vrijednost manja od knjigovodstvene vrijednosti, drutvo e iskazati u raunu dobiti i gubitka kao stavku gubitci od prodaje stalnih sredstava. lanak 99. Subjekt je duan kapitalizirati trokove posudbe kao dio troka imovinske stavke koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili proizvodnji te imovinske stavke koja se moe klasificirati (odrediti) kaso kvalificirano sredstvo. Subjekt je duan ostale trokove posudbe priznati kao rashod razdoblja u kojem su nastali. Kvalificirana sredstvo (imovinska stavka) je neka imovina kojoj je potrebno znatno vremensko razdoblje da bi bila spremna za namjeravanu uporabu ili prodaju Trokovi posudbe su kamate i drugi trokovi koji nastanu subjektu u svezi s posudbom sredstava. lanak 100. (varijanta 1.) Za utvr ivanje trokova utroenog materijala sirovina i sl. primjenjuje se metoda FIFO. (varijanta 2.) Za utvr ivanje trokova utroenog materijala sirovina i sl. primjenjuje se metoda prosjenih ponderiranih cijena. lanak 101. Pri ugovoru o izgradnji kod kojeg se rezultat moe pouzdano utvrditi trokovi se priznaju ovisno o stupnju dovrenosti aktivnosti izgradnje na dan bilance. Pri ugovoru o izgradnji kod kojeg se rezultat ne moe sa sigurnou utvrditi trokovi iz ugovora priznaju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali. Oekivani gubitak po ugovoru priznaje se kao rashod.

lanak 102. Trokovi primanja zaposlenih se priznaju u razdoblju u kojem je subjekt primio usluge od zaposlenika, a ne u razdoblju isplate ili obveze za isplatom. Kratkorona primanja zaposlenih (plativa u roku od dvanaest mjeseci) se priznaju kao rashod u razdoblju u kojem zaposlenik prua uslugu. Obveza temeljem neisplaenih primanja se vrednuje u nediskontiranom iznosu. Otpremnine se priznaju ako subjekt ima odgovarajue dokaze o preuzetoj obvezi raskida radnog odnosa s jednim ili vie zaposlenih prije njihovog redovitog datuma umirovljenja ili isplate otpremnina na temelju ponude zaposlenicima da ih potakne na dobrovoljan raskid radnog odnosa. lanak 103. Svi trokovi i rashodi koji nisu spomenuti u ovom poglavlju utvr uju se prema prethodno navedenim lancima, a sukladno Me unarodnim raunovodstvenim standardima. Svi trokovi i rashodi koji se odnose na obraunsko razdoblje moraju biti obuhvaeni u financijskim izvjetajima. DOBIT lanak 104. Drutvo je za potrebe financijskog izvjetavanja usvojilo financijski koncept kapitala, kao uloeni novac odnosno uloena kupovna mo, budui da se polazi od tenje za odravanjem kupovne moi uloenog novca. Sukladno tom konceptu, dobit drutva ostvaren je samo onda kada je financijska vrijednost neto imovine (glavnice) na kraju razdoblja vea nego na poetku razdoblja. Dobit je ostatak vrijednosti koji se dobije kada se od prihoda odbiju rashodi koji ukljuuju i uskla enje za ouvanje kapitala. Ako rashodi prelaze prihode preostala vrijednost je gubitak. TEMELJNE POGREKE, PROMJENE OBUSTAVLJENO POSLOVANJE RAUNOVODSTVENIH PROCJENA I

lanak 105. Ispravak temeljne pogreke iz prethodnog razdoblja iskazuje se uskla enjem poetnog stanja zadranih zarada. Usporedne informacije se prepravljaju. Ako prepravljanje nije izvedivo, ukupan uinak promjene se ukljuuje u dobit, odnosno gubitak. Ako ukupan uinak nije mogue odrediti, nova raunovodstvena politika se primjenjuje prespektivno. Promjene raunovodstvenih procjena ukljuuju se samo u dobit ili gubitak razdoblja u kojem je bila promjena raunovodstvene procjene. Ako promjena raunovodstvenih procjena utjee i na budue razdoblje promjena se ukljuuje u raun dobiti i gubitka buduih razdoblja. U tom sluaju drutvo nee prepravljati prethodna razdoblja.

PROMJENA RAUNOVODSTVENIH POLITIKA lanak 106. Promjene raunovodstvenih politika provode se ako to zahtijeva zakon, tijelo koje tumai raunovodstvene standarde ili ako bi nova raunovodstvena politika prikladnije prikazivala doga aje ili transakcije u financijskim izvjetajima. Raunovodstvene politike se dosljedno primjenjuju na sline transakcije. Promjena raunovodstvenih politika primjenjuje se retroaktivno. Ispravak se iskazuje kao uskla enje poetnog stanja zadranih zarada (prenesene dobiti ili gubitka). Drutvo objavljuje (u biljekama uz financijske izvjetaje) razloge promjene raunovodstvenih politika, svotu uskla enja zadranih zarada, te injenicu da su usporedni podaci prepravljeni. ZAVRNE ODREDBE lanak 107. Za sve transakcije ije evidentiranje nije odre eno ovim Pravilnikom direktno se primjenjuju odredbe iz dotinog MSFI/MRS. U sluaju kolizije s odredbama ovog Pravilnika, prioritet u primjeni imaju odredbe Me unarodnih standarda financijskog izvjetavanja (MSFI), Me unarodnih raunovodstvenih standarda (MRS), kao i prateih Uputa i Objanjenja Odbora za me unarodne standarde (IASB). lanak 108. Odluku o promjeni raunovodstvenih politika donosi Uprava/direktor drutva. Ove raunovodstvene politike primjenjuju se poevi od 01.01.2010. godine.