GRADITELJSTVORIMSKECIVILIZACIJE

GRANICERIMSKOGCARSTVAZAVLADAVINECARATRAJANA

VREMENSKATABLICA

KONSTRUKTIVNIOBLICI

KONSTRUKTIVNIOBLICI

KONSTRUKTIVNIOBLICI

KONSTRUKTIVNIOBLICI

URBANIZAM URBANIZAM
RIMSKO URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO ZAKON XII. PLOA (sredina 5. st.pr.K.) - irina i kategorija ulica: iter - pjeaka ulica najmanje irine 0,66 m actus - najmanje irine 1,35 m via - k l i kolna ulica najmanje i i li j j irine 2 70 m 2,70 - graevna crta - dubina i visina izgradnje - odravanje ulica - graevno redarstvo, komunalna sluba LEX IULIA MUNICIPALIS (45. g.pr.K.) - ustroj grada - odravanje i oprema ulica - raspored, izgradnja i popravak zgrada - izvlatenje (eksproprijacija) zemljita - javna sigurnost i higijena

URBANIZAM URBANIZAM
Marcus Vitruvius DE ARCHITECTURA LIBRI DECEM - oko 15. g.pr.K. - pravila za ustroj i izgradnju grada * odabir mjesta za utemeljenje d bi j t t lj j grada u odnosu na klimatske uvjete (osunanje, vjetrovi, temperatura, vlanost) * naputak o gradnji gradskih , g utvrda, ulica i trgova: prednost ima kruni oblik zidina i radiocentrina cestovna mrea estetici * preporuke o estetici, proporciji i simetriji gradskoga prostora

URBANIZAM URBANIZAM
RIMSKI GRADOVI 7 stoljea razvoja rimskoga grada (270 g pr K 476 g.) (270. g.pr.K. 476. g ) preuzimanje principa etruanskog urbanizma jednostavnost tlocrtne sheme monumentalnost ambijenta t l t bij t dobar odabir mjesta: London, Pariz, Be, Budimpeta, Barcelona

URBANIZAM URBANIZAM
RIMSKI GRADOVI - PRAVNI I POLITIKI STATUS grad Rim vojni gradovi - rimski vojni tabor - castra - castra stativa - stalni vojni t b t t ti t l i j i tabor - castra aestiva - ljetni vojni tabor - castra hiberna - zimski vojni tabor - castron - manja vojna utvrda g gradovi kolonije na osvojenom teritoriju j j j - novoutemeljeni gradovi - naslijeeni gradovi iz predrimskoga doba * ive u potpunoj ovisnosti o Rimu * 120. g.pr.K. utemeljeno ve 80-ak gradova (Firenca, Lucca, Torino, Verona; Trier, Arles, Nimes )

URBANIZAM URBANIZAM
RIMSKI GRADOVI - URBANISTIKI USTROJ romanizirani gradovi - etruanski gradovi - latinske kolonije novoutemeljeni gradovi - planirani gradovi - gradovi razvijeni iz kastruma Aosta, Torino, Be, Strasbourg g p - gradovi tipa kastruma Bologna, Pariz, Firenca, Timgad - gradovi tipa urbs quadrata Trier, Arles, Barcelona, Trier Arles Barcelona London - gradovi bez prepoznatljivih urbanistikih predloaka - gradovi razliitih urbanistikih sustava - gradovi bez urbanistikog sustava i reda

URBANIZAM URBANIZAM
USTROJ RIMSKOGA GRADA gradograditeljski ustroj - predloak rastera kastrametacija, centurijacija; cardo - u smjeru sjever-jug decumanus - u smjeru istok-zapad d j i t k d

URBANIZAM URBANIZAM
KASTRAMETACIJA planimetrijski i prostorni ustroj castruma (vojnoga tabora, logora) castrum u republikansko d b blik k doba - u obliku kvadrata (a = 6oo-7oo m) - okruen grabitem, uvren palisadama g - glavni ulaz na istoku castrum u carsko doba (od 27 g pr K ) 27.g.pr.K.) - pravokutnoga oblika - ua stranica = 2/3 dulje stranice

URBANIZAM URBANIZAM
CENTURIJACIJA podjela zemljita na centurije - kvadrate povrine 50 ha (stranica oko 710 m; 1 centurija = 100 parcela sortes) parcela-sortes) - agrimenzores ili gromatici - zemljomjernici - groma

CENTURIJACIJA ZADRA

URBANIZAM URBANIZAM
CASTRUM VOJNI TABOR cardo/via principalis (100 stopa); decumanus/via praetoria (50 stopa)
1 SREDITE TABORA SA SVETITEM 2 ZAPOVJEDNITVO PRAETORIUM 3 ORUARNA 4 LAZARET 5 TRG I TRNICA - FORUM 6 SMJETAJ ASNIKA 7 UIONA 8 ZAROBLJENICI 9 SMJETAJ VOJNIKA VOJARNE - CANABAE

URBANIZAM URBANIZAM
POTIVANJE LOKALNIH URBANISTIKIH TRADICIJA - prilagodba rimskoga grada etruanskom, grkom i helenistikom gradograditeljskom naslijeu: - novi rimski grad u blizini postojeega grada (Atena, Emona, Tarsatica) - naslijeeni urbani ustroj obogaen monumentalnim lij i b i t j b t l i graevinama i uresima grada - u sjevernoj Italiji i Europi Rimljani podiu grad tipa castruma
ATENA EMONA (Ljubljana)

URBANIZAM URBANIZAM
RIMSKI GRAD PRILAGOEN OBLIJU TERENA

- malobrojni gradovi u sustavu templum celeste zbog prilagodbe t b il db terenu - decumanus usporedan sa slojnicama j - cardo okomit na slojnice

TRIER

URBANIZAM URBANIZAM

URBANIZAM URBANIZAM

URBANIZAM URBANIZAM

URBANIZAM URBANIZAM
JAVNI PROSTORI RIMSKOGA GRADA kapitolij forum glavne ulice parkovi, svete ume
FORUM ROMANUM, RIM KAPITOLIJ, RIM

URBANIZAM URBANIZAM
KAPITOLIJ (lat. Capitolium) - posveeni prostor, na povienom mjestu, mjestu kompozicijski povezan s forumom - hramovi Jupitera, Junone i Minerve - ostali h t li hramovi i svetita i tit - naziv za jedan od sedam breuljaka grada Rima
RIM

RIM

URBANIZAM URBANIZAM
FORUM - gradski trg - jedini kod malih gradova - reprezentativan kod velikih gradova - sustav f t foruma u gradu Rimu d Ri - forum najee u predjelu sjecita carda i decumanusa - forum u gradu = praetorium u castrumu - tlocrtni oblik - najee pravokutnik (odnos stranica esto 3:2) - katkada izdueni pravokutnik (Ostia, Pompeji) - kvadrat, krug, elipsa utjecaj helenizma (Antiohia, Gerasa, Palmira)
OSTIA

URBANIZAM URBANIZAM
FORUM JAVNE ZGRADE UZ FORUM trijemovi, hram trijemovi hram, vijenica (curia), dravna riznica zatvor, (curia) riznica, zatvor sudnica (basilica), trnica, trgovine (tabernae)
FORUM, POMPEJI FORUM, POMPEJI

URBANIZAM URBANIZAM
ARHITEKTONSKI URESI RIMSKOGA GRADA - bogatiji nego u helenistikom gradu - skulpture obelisci stupovi slavoluci fontane trijemovi skulpture, obelisci, stupovi, slavoluci, fontane,
POMPEJI FORUM

EFEZ GLAVNA ULICA MILET FONTANA-NIMFEJ

RIM KONSTANTINOV SLAVOLUK

URBANIZAM URBANIZAM

URBANIZAM URBANIZAM

URBANIZAM URBANIZAM
RIMSKI GRADOVI U EUROPI

limes Sava-Drava-Dunav Ljubljana (Emona), Ptuj (Poetovio), Osijek (Mursa), Beograd (Si id B d (Singidunum), B di ) Budimpeta (A i t (Aquincum), ) Be (Vindobona) limes Dunav-Majna-Rajna Regensburg (Radasbona - Regina Castra), ( g ), ( g p ), Mainz (Moguntiacum), Kln (Colonia Agripiensis), Trier (Augusta Treverorum)

URBANIZAM URBANIZAM
RIMSKI GRADOVI U EUROPI

Francuska Pariz (Lutetia), Bordeaux (Burdigala), Narbonne (N b M ti ) A l (P t N b (Narbo Martius), Arles (Paterna A l t ) Arelate), Lyon (Longdunum Convenarum) Iberijski poluotok Barcelona (Barcino), Lisabon (Felicitas Augusta Olisipo) Velika Britanija London (Londinium), York (Eburacum), Chester (Deva), Glouchester (Glevum)

KUA KUA

KUA KUA

PALAA PALAA

PALAA PALAA

RIMSKOGRADOGRADITELJSTVO RIMSKO GRADOGRADITELJSTVO

JAVNE GRAEVINE RIMSKOGA GRADA vee, vee raskonije i raznovrsnije nego u grkom i helenistikom gradu - thermae - u sklopu termi: vjebaone, itaone, i j b it igraone, trgovine, etalita, vrtovi - basilica - trnica, sudnica - theatrum - kazalite - odeum - glazbena dvorana - stadium - stadion - palestra - rvalite - templum - hram - amphitheatrum/arena - borilite - circus - trkalite za konje i kola RIM, KARAKALINE TERME (Circus Maximus u Rimu) - naumachia - gledalite s vodenom povrinom za natjecanja

RIMSKOGRADOGRADITELJSTVO RIMSKO GRADOGRADITELJSTVO

JAVNE GRAEVINE RIMSKOGA GRADA
ARENA, VERONA AMFITEATAR, POMPEJI

KOLOSEUM, RIM

KOLOSEUM, RIM

BAZILIKA BAZILIKA

BAZILIKA BAZILIKA

TERME TERME

DIOKLECIJANOVETERME RIM DIOKLECIJANOVE TERME RIM

DIOKLECIJANOVETERME RIM DIOKLECIJANOVE TERME RIM

KAZALITE KAZALITE

AMFITEATAR AMFITEATAR

GRAEVINEZATRGOVINUIOBRT GRAEVINE ZA TRGOVINU I OBRT

ININJERSKEGRAEVINE ININJERSKE GRAEVINE

PONTDUGARD NIMES PONT DU GARD NIMES

RIMSKE CESTE
RIM VIA SACRA

-A Apeninski poluotok: i ki l t k Via Flaminia,Via Cassia, Via Salaria - BalkanMala Azija: Via Appia, Via Egnatia j j - Sicilijasjeverna Afrika: Via Valeria - Srednja i zapadna Europa: Via Emilia - GermanijaDunav Dacija: Via Aquileia - Galija Iberijski poluotok: Galija-Iberijski Via Aurelia

GLAVNE ULICE RIMSKOGA GRADA CARDO (Via Cardinalis, Via Principalis) - u polju primarna u gradu sekundarna primarna, - irina: 7-8 m u gradu, 100 stopa (=30,48 m) u polju DECUMANUS (Decumanus Maximus, Via Decumanus) - glavna ulica grada l li d - irina: 14-15 m (30 m) u gradu, 50 stopa (=15,24 m) u polju
DECUMANUS U POMPEJIMA, nekad DECUMANUS U POMPEJIMA, danas

ULICA RIMSKOGA GRADA - razmjerno uske stambene ulice: 2,5-5 25 5m - ulice prekrivene kamenim ploama - povieni plonici za pjeake - poviene kamene ploe na i k l mjestima prijelaza pjeaka zebre

TYR, Fenikija

PALMIRA, Sirija

GLAVNA ULICA U DAMASKU NEKAD

GLAVNA ULICA U DAMASKU DANAS

GRADSKI SERVISI I KOMUNALNA OPREMA GRADA vodovod akvedukti; potronja u Rimu 1 m3/st./dan; potronja u 20. 20 st. 0,5 m3/st./dan 0 3/ /d odvodnja g glavni kolektor u Rimu Cloaca Maxima izveden 509. g.pr.K. protupoarna zatita u Rimu 7 postaja svaka sa 7.000 vatrogasaca policija u Rimu 7 postaja svaka sa 1.000 policajaca
OPSKRBA VODOM GRADA RIMA

SVETITA SVETITA

HRAM

CENTRALNAGRADNJA CENTRALNA GRADNJA

CENTRALNAGRADNJA CENTRALNA GRADNJA

GRAD RIM URBS ROMA - prema legendi Rim je osnovan 753. g.pr.K. 753 g pr K prema etruanskom ritualu na breuljku Palatinu - etruanski Rim - Roma quadrata
ROMA QUADRATA POGLED OD KAPITOLIJA PREMA PALATINU

URBS ROMA Capitolium / Forum Romanum / Palatinus

GRAD RIM URBS ROMA GRANICE/POVRINA GRADA zadnji etruanski kraljevi (500 g pr K ) P=285 ha (500. g.pr.K.), Servijevi zidovi (387. g.pr.K., nakon provale Gala), P=427 ha Aurelijevi zidovi (173. g.pr.K.), P=1400 ha za vrijeme A ij Augusta (27 14 g.) zidovi d i 22 k t (27.-14. ) id i dugi km, P=2000 ha P 2000 h
RIM UNUTAR SERVIJEVIH I AURELIJEVIH ZIDOVA

ANTIKI RIM NA 7 BREULJAKA

GRAD RIM URBS ROMA URBANISTIKA OBILJEJA - spontani razvitak prilagoen obliju terena - odstupanje od urbanistikih pravila i predloka urbs quadrata - mjestimino uvoenje geometrijskoga reda: urbanistiko-arhitektonski sklopovi javne namjene b i tik hit kt ki kl ij j

GRAD RIM URBS ROMA VELIKI URBANISTIKI ZAHVATI - zapoinju u vrijeme Cezara Cezara, nastavljaju se u godinama Carstva (1. i 2. stoljee) - nastaju b j t j brojne graevine Ri i Rima i veliki urbanistiko-arhitektonski potezi: * niz carskih foruma * Campus Martius - nova gradska etvrt * sklop carskih palaa na Palatinu p p prostor * Capitolium - posveeni p * Viminalis i Esquilinus - bogate vile * Trastevere - gusto naseljeno podruje - u carsko doba u Rimu je bilo: 9 akvedukata, 10 termi, 10 bazilika, 856 javnih kupalita 10 foruma kupalita, foruma, 1.352 fontane s pitkom vodom

GRAD RIM URBS ROMA VELIKI URBANISTIKI ZAHVATI JAVNE GRAEVINE

7 8 10 11 12 14 15 16 18 19 20 21 22 23 24 25 26 HIPPODROMUS AMPHITEATRUM FLAVIUM CIRCUS MAXIMUS THERMAE TRAIANI THERMAE CONSTATINI ARA PACIS SOLARIUM TEMPLUM DIVI HADRIANI THERMAE AGRIPPAE PANTHEON THERMAE NERONIANAE STADIUM THEATRUM ET PORTICUS POMPEIANAE CIRCUS FLAMINIUS THEATRUM MARCELO PORTICUS OCTAVIAE TEMPLUM AESCULANII

GRAD RIM URBS ROMA FORUM ROMANUM / FORUM MAGNUM spontani razvoj: izvorno movara nekropola, mjesto vjerskih movara, nekropola obreda, prostor okupljanja i trgovanja (od etruanskoga doba), forum od 5. st.pr.K. (hramovi, zgrade, spomenici, kipovi)

GRAD RIM URBS ROMA FORUM ROMANUM

GRAD RIM URBS ROMA FORUM ROMANUM

GRAD RIM URBS ROMA FORUM ROMANUM

FORUM ROMANUM REKONSTRUKCIJA

FORUM ROMANUM DANANJI IZGLED

GRAD RIM URBS ROMA CARSKI FORUMI

carski forumi unijeli urbanistiki red u nepravilno gradsko tki il d k tkivo _ _ _ _ _ Forum Iulium Cesaris (110x70 m) Forum Augusti (125x90 m) Forum Pacis Vespaziani Forum Nervae Forum Traiani (280x200 m) prema projektu arhitekta Apollodorusa iz Damaska helenistiki utjecaj

GRAD RIM URBS ROMA CARSKI FORUMI

TRAJANOV FORUM

GRAD RIM URBS ROMA CARSKI FORUMI U DANANJEM TKIVU GRADA

GRAD RIM URBS ROMA PERIVOJNA ARHITEKTURA - veliki carski perivoji smjeteni rubom grada (unutar i i ( t izvan gradskoga zida) - ukupna povrina 350-400 ha (30% povrine grada) p j * veliki perivoji carskih vila * perivoji na Campus Martius * svete ume * perivoji vila u gradu i u okolici grada

GRAD RIM URBS ROMA STAMBENA IZGRADNJA - velika gustoa stambene izgradnje - preteito nekvalitetna izgradnja - i di id l individualno stanovanje: d t j domus i i insula l insula preteit urbani supstrat, siromani i kratkotrajni materijali, este graditeljske mijene - viestambene zgrade: 4-5 katova - nakon poara 64. g. Neron donosi RIM, plan dijela grada, 3.st.pr.K. propise o stambenoj izgradnji: * ogranienje visine: najvie 70 stopa (21,33 m = P+4/5) * minimalni uvjeti stabiliteta i sigurnosti od poara

GRAD RIM URBS ROMA PROMETNI SUSTAV - zvjezdolik sustav zrakasto postavljene ulice bez koncentrinoga povezivanja - sve glavne ceste vode u l t d sredite grada i zavravaju na gradskim forumima

RIM, VIA APPIA ANTICA