Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIKI DIZAJN

1. FORMA
izraz egzistencije neke cijeline manifestacija cjeline ovisno o mediju u kojem se pojavljuje (akustini, vizuelni...) termin formalno ima znaenje koje je neodvojivo od sadraja kod oblikovanja mora postojati jedinstvo forme i funkcije (izomorfizam) u praksi razlikujemo: volumenske (stereometrijske, 3-D) i planimetrijske (2-D) u pravom smislu 2-D forma ne postoji oko je kriterij za pojmove s podruja forme u graf. dizajnu forma se moe opisati: geometrijski (toka, linija, ploha), topografski (gore, dolje, lijevo, desno), psihofizioloki (monotonija, ritam, statika), metodoloki (prema nainu njene interpretacije), tehnike naravi (rukopisno pismo, tampani tekst),... postoje i kombinacije karakteristike forme: predstavlja cjelinu to znai da kao takva predstavlja jedinicu sustava bez koje ne bismo imali orijentaciju u prostoru, vremenu i meusobno forma je cijelina koja ima veu kvalitetu nego pojedini dijelovi (sume dijelova) univerzalno se prepoznaje i upotpunjuje kognitivne mape kad ona nije potpuna forme nisu samo plod vizualnog organa nego i taktilnih i kinezistikih osobina (kretanja) koje ovjek stjee od najranijeg djetinjstva. U praksi se zato problemi oblikovanja i povijest odreenih formi prouavaju prema oblicima koje je civilizacija u svom procesu favorizirala ili forme koje dijete stvara u procesu svog odrastanja logikom slinosti ontogeneze (razvoj vrste) i filogeneze (razvoj jedinke)

2. RAZVOJNI OBLICI
DJEJI CRTE osnovica vizuelnog predoavanja dijete poinje prvo crtati nepravilne krugove, a to potjee iz motorike zglobova ali i iz semantikih potreba (potreba da forma neto znai) nakon krugova (koji imaju univerzalno znaenje) poinju raditi donekle ravne likove, vodoravne i okomite linije, zatim kose, a tek oko 8g poinju percipirati prostor i prikazuju ga metodom preklapanja koja sugerira dubinu (3. dimenziju) univerzalno znaenje pojmovna komunikacija koja se ne bazira na iskustvu; elementarna inteligencija svojstvena i najniim biima stereometrijski oblici (volumen) krugovi, pravokutnik, kose linije, preklapanje perspektiva: centralna,kutna, rengenska arhajm djeji crte arheim prouavanje djeijeg crtea KONGLOMERATI predhistorijsko slikarstvo plono slikarstvo bez osjeaja organizacije forme i bez osjeaja za kompoziciju (odnosa irine i visine) razbacani objekti bez prostorne orijentacije plono slikarstvo nizanjem umjetnost Egipana; slau likove prema hijerarhiji (vanosti); predoba prostornosti u 2. dimenzije plono slikarstvo preklapanjem temelj grke umjetnosti; kasnije preuzeli rimski umjetnici; ele stvoriti iluziju trodimenzionalnosti; slikaju principm preklapanja (Rimska pozornica) dvodimenzionalno prikazivanje nakon pada rimskog carstva stvara se slikarstvo srednjeg vijeka po predodbama djece i civilizacije prahistorije; pojava 2-D oblika (minijatura, zidne slike, tapiserije, reljefi) razvojni oblici se ponaaju po principu jednostavnosti

Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIKI DIZAJN

3. JEDNOSTAVNOST OBLIKA
pojam jednostavnosti vezan je uz subjektivnu jednostavnost oblika i kongitivnu mapu 1. SUBJEKTIVNA JEDNOSTAVNOST pojem subjektivne jednostavnosti prouavali su Christopher Alexander i Susan kerry i ustanovili da je oblik onoliko jednostavan koliko ga je pojedinac kao subjekt u stanju pamtiti i replicirati na istom nivou eksperimenti su pokazali otklone u odnosu na dob ispitanika, kulturi,... forma je od renesanse bila opisana sa 3 koordinate, kao volumen, koji se da predstaviti analitiki renesansni kipar Alberti: oblik se moe zbrojiti od dijelova sa kotama 2. RELATIVNA JEDNOSTAVNOST tumai se kao optimum oblika u odnosu na znaenje osnovica bionike i biomehanike umjetnost koristi visoki nivo relativne jednostavnosti umjet. stilovi su po svojoj strukturi razliiti po pitanju strukturiranosti: niskostrukturirani stilovi: neoklasicizam, konstruktivizam, supramatizam, kubizam visokostrukturirani stilovi: barok, renesansa, naturalizam 3. OBJEKTIVNA JEDNOSTAVNOST nastoji formulama utvrditi stupanj jednostavnosti jednostavnost ovisi o ukupnoj sumi kuteva, br. razliitih kuteva i broju neprekinutih linija forma jednostavnosti to je omjer izmeu sume uk. kuteva i broja razliitih kuteva manji (primjer: latinsko pismo)

4. TO ZNAI OBLIKOVATI RELATIVNU JEDNOSTAVNOST?

znai biti upuen u redukciju medijske forma racionalizacija pojmovnog izraza, tj. u likovnosti likovne forme

5. NA EMU SE ZASNIVA VIZUELNA KOMUNIKACIJA?

na maksimalnom pojednostavljanju oblika forme (koliko to uvijeti doputaju)

6. TO JE ZNAK?
to je forma koja je registrirana vizuelno i akustiki sredstvo komunikacije pojam koji osim po sebi ima neko znaenje SEMIOLOGIJA nauka o znakovima SIMBOL dogovoreni znak SIGNAL npr. dim; prirodni znak koji govori da je negdje vatra

7. PODJELA ZNAKOVA PO DIHOTONIM FUNKCIJAMA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. prirodni (stvara ih priroda) i umjetni (stvara ih ovjek) ikoniki (slikovni) i anikoniki ideogramski i piktogramski apstraktni i figurativni (oponaaju strukturu perceptivnih znakova) jednosmjerni i povratni (informatika) verbalni i neverbalni (pantomima) prezentacijski (apstraktni) i reprezentacijsi (figurativni) interpersonalni i intrapersonalni s ljudima ili sami

Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIKI DIZAJN

8. FUNKCIJE ZNAKOVA
1. REFERENCIJALNA FUNKCIJA (znak oznaeno) odnos izmeu znaka i oznaenog, izmeu prirode i referenta (medija, znaka) odnos izmeu onoga o emu se govori i poruke podjela na: znakove koji slie prirodi figurativan slian s prirodom znakove koji ne slie prirodi apstraktan nije slian figurativan znak ima odreene vizualne slinosti u strukturi sa onim to oznauje (figuracija svaki oblik komuniciranja koji i malo podsjea na refernta) apstraktni znak bolje pokriva izvjesne forme koje po svojoj prirodi nisu vizuelne; laki su za komunikacijske aspekte ako su prikazani apstraktnim znakovima slova 2. EMOCIONALNA FUNKCIJA (davaoc, autor poruka) suprotna od referencijalne nalazi se u vezi izmeu davaoca, autora poruke i poruke same daje ideju za stvaralaki rad budui da priroda djeluje na nas i daje nam inspiraciju za stvaranje odreenih ideja ideja ovisi prvenstveno o naoj kongitivnoj mati 3. ESTETSKA FUNKCIJA predstavlja odnos dijelova cjeline i neke forme koja prenosi poruku (veza izmeu poruke same u sebi); sredstvo poruke postaje i sebi cilj razlikujemo dijelove (stvarni dijelovi konstrukcije) i komade (nisu stvarni dijelovi); estetski problemi se bave tim problemima strukturiranja dijelova i komada i cjeline u eljenom smislu 4. KONATIVNA FUNKCIJA (propisivaka) veza koju ine znak (poruka) i primaoc propisuje kako e se poruka itati odnosno razumjeti definira je kvalitet primaoca (sposobnost primaoca emotivna ili logika osjeaj, znanje) doba moderne Kandinsky umjetniko djelo je toliko uspjelo koliko je u stanju prenjeti poruku gledaocu 5. FATIKA FUNKCIJA ima za svrhu odravanje poruke, prijem odnosno postojanje poruke kao komunikacijskog sredstva u podruju likovnosti ona likovnom mediju daje osobine temporalnog (vremenskog) medija, npr. strip nastavlja se kroz sliice, film temporalni medij nije informativnog karaktera nego je podrka mediju koji se moe ugasiti 6. METALINGVISTIKA FUNKCIJA izmeu emocionalne i konativne slui za uspjenije isitavanje poruke kao dodatak kodu (npr. slika i tekst uz ilustraciju postoji i poruka)

9. BINOKULARNI ZNAKOVI
to su prorodni znakovi stvar su vrste i osobina koje stvaraju dva oka (kolarna slika predmeta); dva oka vide razliito neki objekt do 60 m udaljenosti ovjek vidi binokularne znakove (3-D), a iza 60 m slika postaje plona i monokularni znak

10. MONOKULARNI ZNAK

spadaju u osnovne vizualne elemente; strukturalni znakovi koji tvore vizalni element predmet toplih boja nam se ini blie

Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIKI DIZAJN

11. BINAKULARNO ZAMJEIVANJE

to je dubinsko zamjeivanje; stvara stereoskopiju ljudske oi opaaju dubinu. Prilikom promatranja nekog predmeta svako oko prima drugaiji oblik predmeta zbog udaljenosti oiju od predmeta. Ono se zasniva na 3D; dolazi do konvergencije linije gledanja to je predmet udaljeniji ini se manji i obrnuto

12. MONOKULARNO ZAMJEIVANJE

to je plono zamjeivanje javlja se u onom sluaju kada je predmet udaljen od nas preko 60 m. Tada ljudsko oko doivljava formu kao 2D budui da ne postoji mogunost sukcesivnog itanja forme (oni na koje moemo utjecati)

13. KOJI SU NAJRAZVIJENIJI KOMUNIKACIJSKI ZNAKOVI

verbalni slui kao opi komunikacijski sustav najfleksibilniji u tumaenju komunikacijskih potreba

14. TO JE OBLIK
nain egzistencije odreene cjeline

15. DOBRA ORGANIZACIJA FORME

pojednostavljivanje da bude itljiva, jasna bez usmjerenosti, nedvosmislena ako je dobro organizirana laka je itljivost, a to je cilj

16. ZAKON PREGNANCE

zakon koji diferencira subjektivne kvalitete ljudi prema njihovoj usmjerenosti na manji ili vei ritam (naginju ritmiranju ili simetriranju) zakon koji uvjetuje stabilnu formu za razliku od napete simetrija (sustav poravnavanja) Grka i Rim, renesansa, klasicizam ritam (sustav izotravanja) ekspresionizam, barok, helenizam, futurizam

17. OSNOVNI ZAKONI VIZUALNE PERCEPCIJE

forma se vidi max. jednostavna koliko uvjeti to doputaju nikada se ne vidi savreno zbog umova forma se pojednostavljuje to je vei um (na max. udaljenosti su sve toke)

18. TO JE STRUKTURALNI SKELET

gruba konstrukcija oblika koristimo ga radi lakeg sagledavanja i crtanja

19. OPTIKA TEINA

koordinirani strukturalni element forme koji se mjeri svjetlinom, formom i oblikom utjeu smjer i izgled forme

20. REDOSLJED OPTIKIH TEINA PREMA KVADRATIMA

1, 2, 4, 3

Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIKI DIZAJN

21. ESTETSKI ZAKONI

1. ZAKON SIMETRIJE temelji se na naelu da su djelovi lijeve i desne strane u ravnotei u odnosu na sredinju os; to je odnos meusobnih teina u kojoj je teina lijeve strane jednaka teini desne; ona postavlja odnose veliina u vodoravnom poloaju; u likovnosti predstavlja zaustavni element, statinost, koheziju, povezivanje; ravnotea slike se postie veliinom oblika, tonskom gradacijom i bojom 2. ZAKON PROPORCIJE usklauje veliinu i poloaj oblika prema okomitom poloaju; idealna kombinatorika izmeu simetrije i ritma 3. ZAKON RITMA osnova pokretljivosti, gibanja, dinamike, ivota; osnovna linija ritmikog pokreta je dijagonala; ritam se postie gradacijom ploha, suprostavljanjem linija (Cezzane), sukobom svjetlo sjena (barok), i nanosom boje (toplo hladno; impresionizam); predstavlja izmjenu elemenata i njihovih intervala suprotno je simetriji

22. IZVEDENI ESTETSKI ZAKONI

ZAKON DOMINACIJE (zlatni rez) hijerarhija po vanosti djelova u formi; manja stranica u odnosu na veu, odnosi se kao vea nasprem cjeline; povezuje zakone simetrije, ritma i proporcije; potavlja dinamiki odnos ravnotee; pravilom zatnog reza sluili su se Egipani, Grci pri oblikovanju svojih hramova Partenon M : m = M : (M + m) estetska naela su estetski oblici koji usklauju meusobne odnose unutar kompozicije. To su
odnosi koji se temelje na optikom momentu razraivanja plohe, na detaljima koji su u meusobnoj ovisnosti i na izgledu cjeline s psiholokom porukom

1. HARMONIJA kombinacija istih ili slinih elmenata u cjelini; mirnoa, nenaglaen ritam, mir i slaganje; slinost moe biti postignuta oblikom, veliinom i bojom 2. KONTRAST sadraj suprotnog, max. razlika veliina i iznenaenje novog elementa; kontrast je prekid i stanka, a moe se postii razmakom oblika, tamno-svjetlo, jaina razlika boje, odnosom horizontalnih i vertikalnih linija 3. RAVNOTEA je posebni fenomen rasporeda oblika na povrini; to je balans masa suprotnih strana. Ona je moment koji izjednauje sve sile. Ravnoteu djelimo na formalnu, neformalnu (asimetrinu) i optiku 4. DOMINACIJA odreuje centar panje, ishodite ideja likovnog stvaralatva; kontrast dijelova odvojenost od ostalih formi; dvije vrste dominacija centralna (statika i mirna) i decentralna (dinamika i pokretna) 5. JEDINSTVO povezivanje djelova na nekoj povrini; zajednitvo svih oblika; zasniva se na funkcijonalnosti pojedinih djelova forme

23. KAKVE MOGU BITI OPE KOORDINACIJE ELEMENATA

1. ISKLJUIVANJE informacije; i 2. SADRAVANJE 3. DODIRIVANJE 4. PRESJECANJE forma je neitljiva; elementi se nemogu dovesti u vezu; previe itljivo; redundacija (zaliha znanja) itljivo; i R

24. ARS ACCURATA

stil koji trtira boju kao vizalni fenomen u matematikoj kombinatorici gdje se prouavaju izvjesni sustavi i odstupanja od njih stil blizak komp. grafici DENOTACIJA = osnovno znaenje neke rijei KONOTACIJA = stupanj udaljenosti znaenja od denotativnog znaenja

25. DENOTACIJA I KONOTACIJA

Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIKI DIZAJN

26. PRAVILO ZA TEINU U STRUKTURI FORME

najtei u strukturi forme je onaj koji je najblii teitu vee optike teine nastaju kada je forma u vrstim tokama strukturalnog skeleta ako elementi nisu u djelu strukturalnog skeleta, a povezani su, onda djelovi koji idu iz vrstih toaka djeluju kao zamanjaci slobodni elementi optiki postaju tei prema periferiji toke udaljene od vrstih toaka su lake

27. TO JE LINIJA?
osnovni element linearne dekorativne sheme sustav optikih veza toaka; nastala kretanjem toke u prostoru translacijom, rotacijom, translacijom + rotacijom jedan od osnovnih strukturalnih elemenata najnia likovna strukutura (osnova svake likovnosti) TRANSLACIJA prisutna u Grkoj umjetnosti ROTACIJA Rimska umjetnost SUKCESIVNA TRANSLACIJA I ROTACIJA romantizam SIMULTANA TRANSLACIJA I ROTACIJA gotika linija je granica perceptivnog entiteta; proporcionalno debljini linija dobiva se teina forme podjela: monotone mogu biti svjetlije, tamnije... varijante anatomske, kaligrafske...

28. VRSTE LINIJA

1. MONOTONE LINIJE djeluju plono; to je linija tanja forma djeluje lake (Boticelli roenje Venere) lelujava monotona linija daje dojam mlohave plohe (nije napeta) Matisse G.Rouall (ekspresionizam) slika Isusa sa vrtim potezima to podsjea na srednjovjekovne drvoreze debljina monotonih linija utjee na optiku teinu. 2. ANATOMSKE LINIJE daje osjeaj volumena (3D) tipine za renesansni crte (Michelangelo i Rebrand) sugerira smjer svjetla i volumen po prirodi je napeta jer ima stalnu oscilaciju otra, vrsta i tanka na osvjetljenim mjestima; meka i debela na mjestima u tami gotovo svo klasino slikarstvo ima u sebi anatomske linije TANKA: izrazito zacrnjena (100%), otra i tamna, vrsta (daje osjeaj lakoe i lebdenja na osvjetljenim mjestima DEBELA: vrlo svjetla po intezitetu (70%), daje osjeaj teine i kompaknosti 3. KALIGRAFSKE LINIJE rukopisna linija, ima definiran min. i max. potez (odreena oscilacijom tanko-debelo) po prirodi je dekorativna, proizala iz umjetnosti gdje je imala dekorativnu ulogu (izbjegavanje figuracije; slikanje Isusa i Svetaca islamska umj. ili umj. arabeske) ovaj tip linije i poveava itljivost i radi toga se zadrala u pismima tanko-debelo kao redudacija oblika (uzlazni i silazni potezi) podjela prema funkionalnosti: konturne oznaavaju formu unutarnje nastaju principom preklapanja, perspektive

Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIKI DIZAJN

29. BOJA U DIZAJNU

kljuni strukturalni element dekorativne sheme boja je rezultat svjetla, predmeti reflektiraju komplementarni dio svjetla od onoga kojeg apsorbiraju mjeri se kao valna duljina; svaka boja ima odreenu svjetlinu izasienost; na nas ostavlja odreeni psiholoki i fizioloki doivljaj; fizioloko djelovanje boja je percepcija, a psiholoko su subjektivne reakcije; kriterij za boju je oko sekundarna je formi koja je definirana svjetlinom tri vrste boje: primarne (CMY) sekundarne (N, LJ, Z) tercijalne (N-Z, LJ-Z, N-LJ, smei tonovi) boja utjee na percepciju dubine (tople blie, hladne dalje) boje se mogu pojaavati i smanjivati u smislu kontrasta (najvie se meusobno razlikuju komplementarne boje bijela i crna su neboje, siva boja je neutralna

30. ICSID
meunarodna organizacija za industrijski dizajn DIZAJN je kreativna stvaralaka djelatnost koja se bavi formalnim problemima, ali i unutarnjim (strukturalnim) koji proizvod ine nedjeljivom cjelinom, sa stanovita proizvoaa i korisnika

31. VIZUALNA STRUKTURA FORME

vizualna forma je evidentna kao injenica koju registriramo golim okom za 2D vizuelnu formu granica je linija; strukturirana je od svjetline i boje koja se u praksi esto razlae na toku, liniju i plohu mora imati ulogu (znaenje); uvjek je medij, a slui u svrhu komunikacija vizuelnu formu odreujemo sposobnou naih ula i svojim osobinama; snalaenje putem vienja sustava monokularnih i binokularnih znakova

32. GEOMETRIJSKI ELEMENTI VIZUALNOG PREDOAVANJA

2D forma: toka, linija, ploha 3D forma: toka, linija, ploha, volumen, prostor

33. TITRAVOST
pojava kada oko vie ne moe pratiti formu (ne moe odrediti to je forma a to pozadina zbog nesavrenosti oka) impresionizam je prvi istraivao anomalije i inertnost oka titravost postignuta tokicama (pointilizam) pop-art takoer iskoritava nesavrenost oka za postizanje raznih vizualnih efekata

34. KARAKTERISTIKE ROKOKOA

pojavljuje se u Francuskoj oko 1730 do 1770/80 g u prvom redu umjetnost interijera koji se ukraava slikam, tapiserijama, brojnim motivima preuzetim iz kineske umjetnosti sve je razgibano, naprlitano; dekorativni elementi nepravilnih oblika (koljke) ralanio je i preinaio monumetalne i pompozne oblike baroka u lake, njenije, intimnije

Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIKI DIZAJN

35. DEKORATIVNE SHEME

sustavi kojima se elementarne likovne strukture artikuliraju u predobe 1. LINEARNA DEKORATIVNA SHEMA osnovni element je linija; znaenje linija je znaenje granica; linearni crte je osnovica likovnosti i to u umjetnikom i komunikacijskom smislu linija u potpunosti objanjava prostor u komunikacijskom smislu linearni sustav ide od slike preko ideograma do iste apstrakcije i simbola (slova, brojke) koji su komunikacijski sposobniji nego brojne figurativne predodbe 2. PLONA DEKORATIVNA SHEMA nalazi se u 2D sustavu medija i zato je vana u likovnosti i grf. dizajnu pojavljuju se tonske vrijednosti susreemo je u stilovima moderne gdje se forma ita po principu jednostavnosti; iluzija 3D postie se suavanjem i irenjem likovnih elemenata; u baroku se plohe popunjavaju tonovima odreenih valnih duljina zbog jednostavnosti prisutna je u bizantu, romanici i u srednjovjekovnim stilovima plohe se svrstavaju u sukcesini sustav (jedno do drugog) 3. SVJETLO SJENA iskoritava plohu ploha ini formu povezuju se nesemantike vrijednosti u plohe zbog jednake vrijednosti u svjetlu ili sjeni na kontrasnom sustavu se bazira fiziologija baroka - barok bazira svoju estetiku na ritmu SFUMAT sustav povezivanja razliitih tonskih vrijednosti na vrlo malom prostoru; taj prijelaz se postie modeliranjem ili toniranjem Leonardo da Vinci poznat po finim prijelazima modeliranje = toniranje moduliranje = koloristiki sustav 4. TONSKA DEKORARIVNA SHEMA tonsko variranje jedne boje; nijansiranje, modeliranje svjetlina dobiva se osjeaj konvergencije; iluzija 3D podrazumjeva koliinu svjetla svjetlo- tamno, a definira se optiki tonski nain slikanja susreemo u prahistoriji (zidovi spilja oslikani bizonima), u renesansi i baroku podrazumjeva upotrebu chiaroscura (veza izmeu plohe i svjetline boja koje se meusobno povezuju u cjelinu tvorei formu u iluziju trodimenzionalnosti barok) moemo podjeliti prema gradaciji (renesansa) i svjetlo tamno (barok) 5. KOLORISTIKA DEKORATIVNA SHEMA ako je ploni sustav obojan tako da je jedno toplo a drugo hladno (pod uvjetom da na taj nain moemo tumaiti 3D) onda je hladno dalje, a toplo blie sustavno se primjenjuje od impresionizma KOLOR SUSTAVI oni koji naglaavaju svjetlost i dinamike osobine boja KOLORIZAM naglaava obojenost forma (od Cezannea); iako je dojam 3D, sustav je i dalje ploan; zastupa teoriju da boje trebaju biti to intezivnije (ako je jedna boja do druge onda se sukcesivno pojaava intezitet boje npr. crvena i plava crvena i siva = crvena je jo crvenija, a siva je plava

36. CENTRALNA PERSPEKTIVA

predstavlja prikaz iz jedne toke gledita; oite centralne perspektive daje najvei doivljaj prostornosti centralna perspektiva dobila je na znaenju razvojem vizuelnog medija definirana u renesansi u Italiji; sustav koji sublimira preklapanje

Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIKI DIZAJN

37. POLIPERSPEKTIVA
slikanje (sustav) sa vie toaka gledita da se vie toga kae o formi 1. SVJESNA POLIPERSPEKTIVA KUBIZMA 2. RADOVI EGIPATSKIH UMJETNIKA imaju zadatak biti nacrt, uputa, kako neto stvarno izgleda 3. POLIP. PREDKOLUMBOVE AMERIKE razloeni na dijelove da bi se neto vidjelo iz svih kuteva, razloeni po centrlnoj osi 4. RENGENSKA PERSPEKTIVA jedno se vidi kroz drugo (sustav prozirnosti), prisutna u djeijem crteu; esto koritena u nadrealizmu jer ima halucinantne karakteristike; u sustavu reng. polip. veliku ulogu imaju topografska mjesta (lijevo, desno, gore, dolje)

38. OBRNUTA PERSPEKTIVA

ono to je dalje prikazuje se kao vee, a to je blie manje plohe umjesto da se suuju prema daljini, one se ire (ikone)

39. VERTIKALNA PERSPEKTIVA

nain prikazivanja oblika jedan iza drugoga koji se i u stvarnosti nalaze tako

40. IKOHOLOKA PERSPEKTIVA (PERSPEKTIVA ZNAENJA)

nain prikazivanja gdje se veliinom lika izraava njegovo znaenje veliina ne oznaava prostorni odnos ve ljestvicu vrednovanja, vanosti i znaenja likova

41. GEOMETRIJSKA ILI LINEARNA PERSPEKTIVA

prikaz privida prostora zasniva se na geom. konstrukciji prostorne ili optike piramide osnova piramide je etverokut okrenut prema gledatelju, a njezim vrh je na horizontu

42. ATMOSFERSKA (ZRANA) PERSPEKTIVA

zasniva se na promjeni boja i obrisa koja nastaje zbog prostorne udaljenosti oblika i slojeva zraka atmosfere

43. KOLORISTIKA PERSPEKTIVA

temelji se na 2D; upotrebljavaju se monotone linije; koristi se koloritom (odnos toplih i hladnih boja); ivlje slikarstvo; koritenje koloristike dek. sheme

44. KONCEPTUALIZAM
smjer u suvremenoj umjetnosti koji je doprinjeo razumjevanju elementarne strukture, vizualnosti i znakova namjera mu je bila pokazati mnogoznanost znakova u odnosima sa oznaenim pokazivanje razliitih mogunosti znakova za neki objekt (Josef Kosuth je izloio stolicu i fotografiju stolice i napisao stolica) FIGURATIVNI ZNAKOVI znakovi slini referntu (oponaaju prirodu)

45. FIGURACIJA
sve to nalii neemu o emu govorimo svaki prepoznatljivi objekt u podruju likovnosti naziva se figuralnim figurativni znakovi = znakovi slini referentu

46. NISKOFORMALIZIRANI STIL

9

Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIKI DIZAJN

svrha mu je bolje shvaanje forme, to se postie pravilnim crtanjem forme, tj. vizuelnim raspoznavanjem to itanje ide izvana prema unutra (normalna itljivost) provokacija; svjesno slii djeijem crteu; istrauje psihike efekte; negira estetiku neoklasicizam, konstruktivizam, supremantizam, geom. kubizam, naoplasticizam, minimalizam, konceptualizam

47. PRINCIP ULNOG REGISTRIRANJA FORME

vizalnu formu odreujemo sposobnou naih ula i svojim osobinama egzistencijalne naravi; snalaenje putem vienja sustava monokularnih i binokularnih ili samo monokularnih znakova

48. BERRY
stvorio izlobu niega; izloba vizuelnog znaka koji ne posjeduje materijalnost izlae efekte koncepta takve forme koja nee biti doivljena ne izlae formu ve njen efekt

49. GEOMETRIJSKA APSTRAKCIJA

tumai vizuelnost svojih radova kao stvar po sebi kocke, kvadrati, linije (strukturalni oblici) nemaju drugo znaenje nego ono koje pokazuju namjera da iskljui prenesena znaenja i da znakovi prestanu biti simboli ili signali i da predstavljaju sami sebe

50. KOGNITIVNA MAPA

sposobnost i iskustvo pojedinca da proita sustav znakova ukupno znanje bilo intelektualnog ili doivljenog tipa; raste cijelo vrijeme

51. KAKO SE STVARA STIL

razradom slinih asocijacija i svoenjem na formalni jezik

52. INFORMATIKO TUMAENJE FORME

jedinstvena forma je informacija ponovljena forma je redudancija REDUDANCIJA je svaki dodatak ili zaliha koja raste u beskonanost, ako je tako onda informacija tei k nuli ili obrnuto R , i 0 R 0, i ne valja ni jedno ni drugo; ustanovljeno da viak redundacije je dobar za pamenje; tipovi forme koji imaju vie redudacije uoljiviji su

53. IME JE LIMITIRAN ODNOS IZMEU INFORMACIJSKOG I REDUDACIJSKO DIJELA

subjektom (autorom), medijem (porukom) i primaocem (konzumentom)

54. NEGATIVNA FORMA ILI ANTIFORMA

dajemo vanost pozadini (nebitnom) kao formi i tako joj dajemo vrijednost; mogue oblikovati antiformu (kipar Moore)

10

Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIKI DIZAJN

55. GESTALT PSIHOLOGIJA

bavi se opaajnom formom psihologijom forme, kako raspored oblika utjee na percepciju; Kandinsky, Klee, Mondrian jedna od najpoznatijih metoda izuavanja forme; kae da se forma sastoji od tri dijela: omjer zbroja razliitih kuteva i ukupnog broja kuteva omjer zbroja razliitih kuteva i zbroja neprekinutih linija zbroj svih kuteva DEFINICIJA FORME: formu u umjetnosti predstavljaju sva sredstva likovnog izraavanja uvjetovana i sadrana u oblicima. Tu spadaju boje i estetski zakoni (osnovni i izvedeni). Forma je vanjski oblik u kojoj se prikazuje neka pojava. Ona je dio interesa i egzistira u prirodi budui da ima svoju funkciju i ulogu

56. SINEMATIZAM
sa poetkom filma poeo je niz stroboskopskog kretanja filmsko kretanje koje se sastoji od niza sinematikih pokreta (pokret u sekvencama) u futurizmu M. Duchamp Akt koji silazi niz stepenice

57. KAKO VIDIMO (ITAMO) ELEMENTE STRUKTURE

SUKCESIVNA ITLJIVOST FORME omoguava pojedinanu itljivost elemenata u formi; ovakav oblik itljivosti doivljavamo u krugu 60 m nakon toga UMOVI i dotinu formu vidimo 2D kao cjelinu SIMULATANA ITLIVOST FORME op-art = naizmjenino izmjenjivanje sukcesivne i simultane itljivosti forme dvije kontrastne boje doivljavamo max. itljivo u krugu 60 m, nakon toga boju doivljavamo kao smeu boje se stapaju u jednu

58. NAJELEMENTARNIJA STRUKTURA

toka kree i stvara linije; elementarni kontrast, negacija, diferencijacija

59. DVA TIPA PLONOG SUSTAVA

JUNJAKI STIL prvi dio dominantan, drugi djelovi su podreeni (Rafael i Leonardo) SJEVERNJAKI STIL rasuti, gotovo ravnopravni elementi (Mondrian)

60. PROBLEMI TOPLINE

toplina je jedan od imaginarnih elemenata prisutnih u usklaivanju forme najee se prikazuje slinou boja utjee na prostorne koleracije (naprijed nazad); time se forma doima veom (teom) odnosno manjom (lakom) svjetlina i boja su samo ekspresivni dodatak formi; ne moe se univerzalno odrediti njena optimalna toplina, niti teina odnosno veliina svjetlina optiki ima prednost nad bojom crvena blie od plave za bolji ritam jedna hladna boja + jedna topla boja

61. INTROSPEKCIONIZAM
bavi se problemima forme problem u praksi: treba uskladiti tekst i fotografije na stranici novina ili knjige

11

Pitanja i odgovori iz kolegija GRAFIKI DIZAJN

62. IZOMORFIZAM
oblicima pripisujemo odreene funkcije i po tome su kao takve prepoznatljive tumai da oblik slijedi svoju ulogu koju mu je dala priroda ili ovjek forma i njena funkcija su neodvojive

63. IKONOGRAFIJA
pomona disciplina povjesti umjetnosti koja analizira figuralna likovna dijela po atributima, simbolima, amblemima tipinim kod karakterizacije lika u slici ili kipu izmeu ostalog se bavi istraivanjem znaenja boja razliita znaenja boja u pojedinim kulturama (bijela = alost na istoku, na zapadu = crna)

64. MINIMALIZAM
60-tih godina u SAD; umjetnost koja pokuava u sklupturi stvoriti oblike koji nee opteretiti prostor nego samo biti dio tog prostora ideja minimalizma s malo se moe rei i vie ima ideju ne samo da reducira broj podataka u nekoj formi, nego da da jasne odnose izmeu cjeline dijelova reetkaste, kutijaste forme (polaze od kocke)

65. TAIZAM ILI AKCIONO SLIKARSTVO

jedan od pravaca apstraktnog slikarstva; sliak izgraena od smostalnih mrlja koje u meusobnom odnosu nepobuuju nikakve asocijacije pitanje sluajnosti (automatizam) ne moe se ponoviti Jackson Pollack s probuenom kanticom boje prska boju na platno na podu

66. KOMPOZICIJA
sastavljanje cjeline prema jednoj koncepciji dobivamo je od raznih strukturalnih elemenata i oblika; ti dijelovi u cjelini stvaraju poruku; pri komponiranju koristimo zakone estetike kompozicija je organizacija unutarnjih elemenata vizuelne predodbe 2D forme osnovne predpostavke kompozicije: ideja, materijal, format i sredstvo 1. PLONA KOMPOZICIJA 2D forma; skup raznih elemenata u raznim varijantama; raspored i poredak ploha ima narativni karakter; statina je 2. VODORAVNA KOMPOZICIJA pokret masa kree se s lijeva na desno u vodoravnom poloaju; karakterizira se na liniji; razvija se u pravcu ritmiziranja oblika; mirnoa, staloenost 3. OKOMITA KOMPOZICIJA pokret masa u okmitom poloaju; znak dinamike; forma raste sa zemlje u visinu opirui se sili tei (prim. gotike katedrale) 4. DIJAGONALNA KOMPOZICIJA predstavlja prodor i nemir; pokretljivost po dijagonali; odvodi sve to je postavljeno vodoravno ili okomito u lijevi ili desni kut; eli odvesti likovni sadraj van formata (Barok, Rembrant, Rubens) 5. OVALNA ILI KRUNA KOMPOZICIJA centrira pogled u sredite; svi elementi crtea izviru iz centra i polagano se ire u oblim linijama prema periferiji; ravne linije se gube; ovalnim linijama postie se ritmiko kruno gibanje (Rafaelo, Leonardo)

67. GROTA
vieslojna podloga raznih boja koja se grebe; ne zna se kakva e biti forma; naglaava se sluajnost automatsko slikanje iz vremena dadaizma

12