I.
UVODNE NAPOMENE
Raznolikost ekosistema Srbije, ije bogatstvo florom i faunom ilustruje
č
pristutvo 3.600 razliitih biljnih vrsta, od kojih su mnoge lekovite i aromatine,
č č
ukazuje, pored ostalog, na proizvodnju velikih koliina nektara kao osnovnog
č
preduslova za razvoj pelarstva i proizvodnju prirodnog meda u šumskim podrujima
č č
Srbije. Nažalost, i pored ovoga, pelarstvo u Srbiji još uvek nije postiglo takav stepen
č
razvijenosti koji bi odgovarao objektivnim mogunostima pelarenja kod nas, ve
ć č ć
zaostaje i u odnosu na druge poljopriv-redne grane.Nesumnjivo je, dakle, da Srbija sa veoma povoljnim klimatsko-floristi-kim
č
podrujima, autohtonom rasom pele -
č č
Apis melliphera carnica
L., te izborom dobrihkošnica i savremenom tehnologijom pelarenja može vrlo brzo postii znaajnu
č ć č
proizvodnju prirodnog meda. U skladu sa tim, izraen je program pro
đ
izvodnjeprirodnog meda u šumskim podrujima Srbije ija se realizacija zasni
č č
va nakooperaciji sa seoskim domainstvima, radnicima koji su ostali bez polsla usled
ć
jedstava NATO snaga i drugim zainteresovanim graanima.
đ
Program izrade košnica za pele osmišljen je praktino kao pratei pro
č č ć
gramprogramima razvoja pelarstva i prozvodnje meda. Naime, smatra se da 30 košnica
č
predstavlja minimalni broj po kooperantu. Nadalje, finansijsko-ekonomska analizarauna se na prosenom nivou od 50 i 100 pelinjih dru
č č č
štava, odnosno 50 i 100komada košnica po kooperantu, s obzirom da se kroz dve do tri godine pelinjak u
č
vlastitoj produkciji može poveati i do 200 pelinjih društava, a što podrazumeva
ć č
nabavku dodatnog broja košnica.
II.
OPIS PROIZVODA
A.
Opšte napomene
Košnica predstavlja pelinji stan, adaptiran od strane oveka za lakše
č č
korišenje pelinjih proizvoda. Dugi niz godina, sve do 1750, usavršavale su se
ć č
košnice sa nepokretnim saem, kada je pronaena košnica sa pokretnim saem koja
ć đ ć
predstavlja revolucionarni pronalazak savremenog pelarstva. I ove košnice, iju
č č
osnovnu jedinicu predstavlja ram ili okvir, su se vremenom menjale i usavršavale,tako da se do danas razvio i zadržao niz razliitih tipova košnica. Sve njih karakterišu
č
odreene prednosti i nedostaci, ali još uvek ne postoji jedinstvena standardna
đ
košnica.Od poznatijih tipova, kao što su:
pološka
,
Alberti-Žnideršieva (AŽ)
č
,
Dadant-Blatova (DB)
,
Langstrot-Rutova (LR)
i u novije vreme
Fararova
košnica,najraširenija je Langstrot-Rutova ili LR košnica i kao takva se smatra
2