Jasmin Krdali UVOD Nezaposlenost se do XIX Vijeka promatrala iskljuivo kroz njezinu posljedicu siromatvo i bijedu, a ne kao samostalan

problem koji je nuno istraivati i rijeiti. Tek je poetkom XX vijeka izneseno miljenje da nezaposlenost nije samo problem pojedinaca koji su njome pogoeni, ve i problem privrede a i same drave, te da istraivanja treba usmjeriti na uzroke ove pojave. Uz inflaciju, nezaposlenost je jedan od najteih ekonomskih problema jer znai izostanak proizvodnje i prihoda, izaziva visoke fiskalne trokove, pridonosi znaajnoj ''razgradnji'' ljudskog kapitala, poveava nejednakost (neravnopravnost) u drutvu, a izaziva i znaajna psiholoka optereenja ostavljajui doivljaj beskorisnosti i bezizglednosti. Nezaposlenost se moe razvrstati prema razliitim gleditima. Tradicionalna podjela tipova nezaposlenosti prema njihovim uzrocima najee razlikuje normalnu, strukturalnu i cikliku nezaposlenost. Normalna nezaposlenost ukljuuje sezonsku i frikcionalnu. Sezonska nezaposlenost je

posljedica snanih varijacija privrednog procesa u odreenim djelatnostima uvjetovanih klimatskim, tradicionalnim ili institucionalnim uvjetima, ukoliko se razdoblja zatija ne mogu premostiti proizvodnjom za zalihe ili preraspodjelom radnog vremena. Znaajne promjene na strani ponude rada u odreenim razdobljima tijekom godine, naprimjer u vrijeme zavretka kolske godine, takoer mogu biti uzrok sezonskih promjena razine nezaposlenosti. Frikcionalna nezaposlenost javlja se zbog neprestanog kretanja ljudi izmeu podruja i zaposlenja ili kroz razliite stadije ivotnog ciklusa, odnosno ukoliko prelazi s jednog radnog mjesta na drugo zahtijevaju odreeno vremensko razdoblje izvan rada (npr. vrijeme traenja) uzrokovano nesavrenou obavjetenosti i mobilnosti. Obino se pretpostavlja da je takva nezaposlenost kratkotrajna budui da podrazumijeva istovremeno postojanje odgovarajuih radnih mjesta, a za usklaivanje ponude i potranje, odnosno spajanje radnika i poslova, potrebno je jedino vrijeme. ak i kad bi ekonomija imala punu zaposlenost, uvijek bi postojalo neko kolebanje dok diplomirani studenti trae posao ili dok se ene nakon poroda vraaju u radnu snagu.

Strukturalna nezaposlenost oznaava nepodudarnost izmeu ponude i potranje za radnicima u pogledu zanimanja, kvalifikacija ili regionalnog rasporeda. Nepodudarnosti se mogu javiti zbog toga to potranja za jednom vrstom rada raste dok se potranja za drugom vrstom rada smanjuje u uvjetima u kojima se ponude rada ne mogu brzo prilagoivati. Ciklika nezaposlenost, koja se jo naziva i konjukturnom, posljedica je opeg nedostatka potranje na tritu roba i implicitno na tritu rada. Ona se javlja kad je sveukupna potranja za radom niska. Kad se smanjuju potronja i proizvodnja, nezaposlenost se poveava. Meutim, sam pojam podrazumijeva da se radi o srednjoronoj pojavi koja nestaje u uvjetima ponovne ekspanzije gospodarstva. Ukoliko se radi o dugoronom niskom gospodarskom rastu, takav se tip nezaposlenosti uvjetovane nedostatkom potranje naziva stagnacijska nezaposlenost. U ovakvu tradicionalnu podjelu na normalnu, strukturalnu i konjukturnu nezaposlenost ne uklapaju se vrlo bitni oblici tehnoloke i ''nove'' strukturalne nezaposlenosti. "Nova" strukturalna nezaposlenost nastaje kada su kapitalni fondovi nekog gospodarstva nedovoljni da bi zaposlili svu raspoloivu radnu snagu. Takva strukturalna nezaposlenost tipina je za zemlje u razvoju, ali se privremeno moe pojaviti i u razvijenim zemljama. Tehnoloka nezaposlenost moe se promatrati kao dio strukturalne nezaposlenosti, s obrazloenjem da tehnoloki razvoj predstavlja vaan pokreta strukturalnih promjena. Razliit razvoj produktivnosti ili razliite promjene u potranji koje su posljedica inovacije proizvoda izazivaju promjene u mogunostima zapoljavanja u razliitim sektorima i potrebu prilagodbe novim uvjetima. Ako prilagodbu nije mogue odmah i u potpunosti ostvariti, nastaje tehnoloki uzrokovana strukturalna nezaposlenost. U ekonomskoj teoriji vano mjesto zauzima razlikovanje dobrovoljne i nedobrovoljne nezaposlenosti. Osobe koje su odbile ponueni posao moemo nazvati dobrovoljno nezaposlenima jer su odabrale daljnje traenje posla nadajui se boljim uvjetima, ali su mnoge od tih osoba neeljeno izgubile prethodni posao te su protiv svoje volje u situaciji da trae odgovarajui posao. Takoer, osobe koje su dobrovoljno napustile prethodni posao moemo nazvati dobrovoljno nezaposlenima, no ako su ga napustile oekujui da e u kratkom roku pronai drugi posao, a uvjeti trita rada onemoguuju pronalazak novog zaposlenja tijekom dueg razdoblja, takva produljena nezaposlenost sigurno nije dobrovoljna. Iz navedenog je

oito da se pojmovi dobrovoljnosti i nedobrovoljnosti ne mogu upotrijebiti u njihovom jednostavnom svakodnevnom znaenju. Nezaposlenost kao neiskoriteni dio radne snage ne obuhvaa sve potencijalne ponuae rada na tritu odnosno neiskoritene radne resurse gospodarstva. Postoje osobe koje se prema definiciji radne snage trenutno nalaze izvan trita rada, ali bi pri povoljnijoj konjukturnoj situaciji ili pri izmijenjenim strukturalnim uvjetima aktualizirale ponudu svog rada (tiha rezerva, obeshrabreni radnici). Takva pojava naziva se prikrivena nezaposlenost. Razliiti tipovi nezaposlenosti nisu meusobno neovisni ve se meusobno isprepleu; tako naprimjer u razdoblju visoke konjukture opada razina sezonske i strukturalne nezaposlenosti; poduzea u razdoblju recesije za preostalu razinu zaposlenosti poveavaju kvalifikacijske zahtjeve, dotad frikcionalni problemi prerastaju u strukturalne; razlika izmeu stope rasta produktivnosti i proizvodnje moe biti posljedica tehnolokog napretka, ali i nedostatne potranje izazvat e nezaposlenost koju treba razliito klasificirati, itd. Zbog svih tekoa vezanih uz ovaj problem, nije rijetka tvrdnja da kvantitativno pojedinano identificiranje razliitih tipova nezaposlenosti nije uope mogue. RS

Direktor Zavoda za zapoljavanje Republike Srpske (RS) Nedeljko Veselinovi rekao je da stopa nezaposlenosti u Srpskoj iznosi 36 odsto, to znai da je povoljnija nego u Federaciji BiH, zahvaljujui, prvenstveno, mjerama koje Zavod kontinuirano provodi. On je naveo da je u RS za prvih 11 mjeseci ove godine zaposleno oko 28 000 lica, to je za 8 00 vie nego u proloj godini. Rije je prvenstveno o projektu zapoljavanja pripravnika i projektu SESP koji se tie zapoljavanja lica starijih od 45 godina, koji se realizuje uz pomo Svjetske banke pojasnio je Veselinovi. Prema njegovim rijeima, plan za iduu godinu Zavoda za zapoljavanje RS predvia realizaciju programa zapoljavanja pripravnika i posebne ciljne grupe porodica koje imaju vie lanova na Birou za zapoljavanje.

Veselinovi je objasnio da aktivna politika zapoljavanja podrazumijeva ulaganje sredstava i rad iji je cilj zapoljavanje novih radnika, dok se pasivna politika zapoljavanja odnosi na aktivnost Zavoda za zapoljavanje radi servisiranja lica koja su ostala bez posla, to ukljuuje i davanje znaajnog iznosa naknada tim licima. Naalost, oko 80 odsto sredstava kojima raspolaemo odlazi upravo na pasivnu politiku zapoljavanja zakljuio je Veselinovi u izjavi Srni.

BIH Prema nedavno zavrenoj studiji o pravima mladih koju je provela dravna komisija, nezaposlenost mladih u BiH je etiri puta vea od EU.

12. augusta proslavlja Meunarodni dan mladih. U Bosni i Hercegovini proslava je zasjenjena zabrinjavajuim injenicama. Prema anketi o radnoj snazi 2007., nezaposlenost mladih u BiH je 58 posto i jedna je od najveih u regionu.

Prema nedavno zavrenoj studiji o pravima mladih koju je provela dravna komisija, nezaposlenost mladih u BiH je etiri puta vea od EU. Kako je ovo istraivanje pokazalo, pitanje nezaposlenosti mladih je kompleksno ima mnotvo razloga. Primjerice, obrazovni sistem nije usklaen s predvienim potrebama trita rada i ne ukljuuje profesionalnu orijentaciju i pomo u razvoju karijere za studente.

Sredina koja ne podstie poduzetnitvo, takoer, predstavlja dodatnu prepreku za mlade ljude dok sloena struktura obrazovnog sistema uveava kulturnu i etniku izoliranost mladih i onemoguava ih u voenju prosperitetnog drutvenog ivota.

Spomenuta pitanja utjeu i na ponaanje mladih u drugim segmentima, poput odnosa spram politike i migracije. Mnogi se mladi ljudi usteu politiki djelovati a samo pet posto je politiki aktivno u drutvu, uz osjeaj da je njihov utjecaj ionako zanemariv. Kretanja mladih unutar zemlje i u inostranstvu su ograniena, dok je od izvjetaja UNDP-a Glas tihe veine, iz 2007, 62 posto mladih iskazalo elju da napusti zemlju ukoliko bi im se

pruila

prilika.

Oigledno, posljedice zanemarivanja goruih pitanja koja tite mlade ljude predstavljaju osnovni razlog za njihovu apatiju, elju za odlaskom i mogue socijalne nemire. Agencije Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini prepoznaju odgovornost svih drutvenih aktera i institucija da unaprijede uvjete i mogunosti za mlade ljude i spremne su u tome pomoi. UN-ove agencije u Bosni i Hercegovini rade s mladim ljudima na razliite naine u nastojanju da ih ukljue u procese razvoja i pozitivne promjene, u saradnji sa svim nivoima vlasti, organizacijama graana i poslovnim sektorom.

Aktivnosti agencija UN-a su posebno fokusirane na unapreenje svijesti mladih u vezi s pitanjima reproduktivnog zdravlja i HIV/AIDS-a, podsticanja zapoljavanja, neformalnog obrazovanja te aktivnog graanskog djelovanja.

Agencije Ujedinjenih naroda u Bosni Hercegovini ele prilikom Meunarodnog dana mladih istaknuti njihovu predanost da nastave raditi s mladima i za mlade u Bosni i Hercegovini, priznavajui ih kao jednu od najveih vrijednosti koju ova zemlja ima, saopeno je.

Bih

Stopa

nezaposlenosti

BiH

premaila

40

posto

Gotovo 60.000 ljudi ostalo je bez posla u Bosni i Hercegovini u proteklih dvanaest mjeseci, a procjenjuje se kako je trenutana stopa nezaposlenosti u toj zemlji premaila 40 posto.

Nezaposleni

Bosna

Hercegovina

Gotovo 60.000 ljudi ostalo je bez posla u Bosni i Hercegovini u proteklih dvanaest mjeseci, a procjenjuje se kako je trenutana stopa nezaposlenosti u toj zemlji premaila 40 posto, objavio je danas sarajevski list Dnevni avaz.

Prema podacima kojima raspolae Agencija za rad i zapoljavanje BiH, zbog tekih posljedica svjetske gospodarske krize otkaze je od listopada 2008. dobilo 58.717 zaposlenih. Ukupna stopa nezaposlenosti u BiH, prema podacima agencije, sada je 41,8 posto, a to znai da posao u toj zemlji trenutano bezuspjeno trai vie od pola milijuna njenih graana. Samo od poetka ove godine otputeno je vie od 42.000 zaposlenih od ega oko 16.000 u FBiH, a ak 26.000 u Republici Srpskoj.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) Edhem Biber upozorio je meutim kako slubena statistika ne uzima u obzir tzv. sivu ekonomiju te cijeni kako je bez posla i prihoda u proteklih godinu dana zapravo ostalo vie od 100.000 ljudi.

Biber je izjavio kako su, bez obzira na svjetsku gospodarsku krizu, vlasti u BiH odgovorne jer nisu uinile nita ne bi li zaustavile negativne trendove u poslovanju. "Ako energino ne ponu raditi na pomoi gospodarstvu i gospodarstvenicima, doivjet emo katastrofu", izjavio je Biber.

Osnovne karakteristike o zaposlenosti RS

dominantan broj zaposlenih je jo uvijek u dravnom sektoru privrede. Na osnovu zvaninih podataka ovo uee je veoma visoko i iznosi oko 90%. Kada se uzme u obzir struktura drutvenog proizvoda Republike Srpske, u kojoj dravni sektor uestvuje u 1998. godini sa 45.78%, a privatni sektor sa 42.86%, tada je jasno da je uee broja zaposlenih u privatnom sektoru svojine daleko vee, a u odnosu na ono koje je evidentirano u privatnim radnjama (8.2%) barem dva puta, tako da se moe procijeniti da je uee zaposlenih u dravnom sektoru izmeu 75 i 80%

najvei broj zaposlenih je u industriji (37.71%) iz rasporeda zaposlenih prema djelatnostima moe se dalje zapaziti da je visoko uee zaposlenih u druavnim organima i javnim institucijama (9.69%), a zatim trgovini (8.57%) i obrazovanju, nauci, kulturi i informisanju (7.41%).

realno se moe oekivati da je uee zaposlenih u poljoprivredi vee, nego to to zvanini podaci pokazuju, jer treba uvaiti sve probleme u vezi sa evidentiranjem zaposlenih u poljoprivredi. Na ovakav zakljuak naroito upuuje struktura GDP-a za

Republuku Srpsku, u kojoj u 1999. godini industrija uestvuje sa 21.86%, a poljoprivreda sa 23.78%. Moe se zakljuiti i to da je uee poljoprivrede u GDP-u u stalnom padu, tako da u Republici Srpskoj ovaj pad ide po stopi od -5.332%, to upuuje i na pad zaposlenosti u poljoprivredi. Struktura zaposlenih prema stepenu strunog obrazovanja ima poseban znaaj zbog injenice da proizvodnja ne zavisi samo od broja zaposlenih radnika, nego i od njihovog kvalifikacionog sastava. Moe se zapaziti da je kod zaposlenih u Republici Srpskoj dominantno uee zaposlenih sa srednjom strunom spremom i kvalifikovanih radnika, koji obuhvataju 54.85% ukupnog broja zaposlenih u dravnim i drutvenim preduzeima. Kao to je i logino oekivati, najmanja je zastupljenost magistara i doktora nauka, svega 0.44%. Jedan dio aktivnog stanovnitva koji nije zaposlen ni u dravnom ni u privatnom sektoru, a ne spada ni u privatne zanatlije ili poljoprivrednike, predstavlja nezaposleno stanovnitvo. Aktivno stanovnitvo u svom sastavu obuhvata i kategorije prikrivene, nedovoljne ili lane zaposlenosti. Pri tome treba napomenuti da pojam pune zaposlenosti ne podrazumijeva nuno angaovanje svih stanovnika neke zemlje, nego prisutnu nezaposlenost od 1.5 - 2% ili po amerikim ocjenama 3.5 - 4%. Svako prisustvo nezaposlenosti po ueu, pojavnom obliku i vrsti ima tetno dejstvo, a visoka nezaposlenost moe da uzrokuje teke ekonomske, socijalne, pa ak i politike posljedice. Stvarnu nezaposlenost nije jednostavno utvrditi, kada se imaju u vidu tekoe za odreivanje kriterijuma kod definisanja nezaposlenosti, kao i metodologije i naina obuhvatanja. U praksi to znai da se pored registrovane nezaposlenosti, mora uzeti u obzir prikrivena, nedovoljna ili lana nezaposlenost, a posebno je teko statistiko obuhvatanje rada "na crno"; i radnika "na ekanju". U tom smislu, obuhvat podataka na ovom planu jo je nedostatan, tako da se prije svega prati registrovana nezaposlenost na bazi podataka Republikog zavoda za zapoljavanje. Moe se zapaziti da je u poslijeratnom periodu prisutna stalna tendencija rasta lica koja trae zaposlenje. Najveu grupu nezaposlenih ini grupa visokokvalifikovanih i kvalifikovanih radnika, kao i nekvalifikovanih radnika, a zajedno sa nezaposlenima sa srednjom strunom spremom, uee ove tri grupe iznosi 93.65%. Moe se zakljuiti da se radnici sa viim nivoima strunog obrazovanja lake zapoljavaju. Ovo pokazuje i koeficijent proste linearne korelacije izmeu zaposlenih i nezaposlenih prema nivoima obrazovanja r = 0.785 koji pokazuje da izmeu ovih rasporeda postoji izraena, ali ne i visoka istosmjerna veza, to potvruje prethodne navode.

1998. godine bilo je 61.74% posto nezaposlenih, tj. oko 40% u odnosu na aktivno stanovnitvo. Procjena stope nezaposlenosti nije jednostavan zadatak u sluajevima kada se ne raspolae adekvatnom bazom podataka. Moe se zapaziti da je stopa nezaposlenosti veoma visoka. To se posebno vidi ako se izvri uporeenje sa nekim odabranim zemljama u tranziciji: tako npr. stopa nezaposlenosti, ukljuujui radnike na ekanju, za Federaciju BiH iznosi 36.58%, za Bugarsku 14.3%, za Hrvatsku 16.4%, za Republiku eku 4.0%, za Maarsku 10.7%, za Makedoniju 24.9%, za Poljsku 12.3%, za Slovaku 13.0% i za Sloveniju 14.3%. Ovi podaci jasno pokazuju da je po pitanju nezaposlenosti Republika Srpska u veoma delikatnoj situaciji, to znai da u narednom periodu ovom problemu treba posvetiti naroitu panju, u kom smislu strategija ekonomskog razvoja i mjere ekonomske politike moraju odigrati posebnu ulogu na ovom planu. Imajui na umu proces privatizacije koji je u toku, to upuuje na zakljuak da e ovaj zadatak u narednom periodu biti i primaran i veoma teak za rjeavanje. [uredi] Osnovna obeleja industrije Kod industrije Republike Srpske kljuna karakteristika se odnosi na pad njenog udela u strukturi privrede jer ono sada iznosi 24% (1999. godina) prema ranijih 35-40%. Ovo je u prvom redu posledica niskog koritenja kapaciteta, a koje se kree od 15-20%. Od drugih karakteristika industrije RS potrebno je istai:

Strukturu, koja je vrlo nepovoljna jer po procenama, na propulzivne grane otpada samo 20%, a na pomone grane oko 22% te energetske grane 31% i konano na stacionarne grane (proizvodnje iroke potronje) 27%;

Veliku zastarelost osnovnih sredstava, gde se prosena stopa otpisanosti ceni sa 70% dok je za opremu otpisanost znatno vea - 80-85%. Poreenja radi, u bivoj Jugoslaviji je otpisana vrednost osnovnih sredstava privrede iznosila 51%, a opreme 66% (prema podacima za 1987. godinu);

Nisku efikasnost, a gde se ceni da proseni kapitalni koeficijent prelazi 5

FBIH

U FBiH stopa anketne nezaposlenosti u ovoj godini je 29,1 posto i vea je za 3,4 posto u odnosu na prolu godinu kada je bila 25,7 posto, saopteno je iz Federalnog zavoda za statistiku. Stopa nezaposlenosti najvia je meu mladim osobama dobi od 15 do 24 godine i iznosi 62,3 posto.

Stopa anketne zaposlenosti je 30,4 posto, to je manje za 0,5 posto u odnosu na prolu godinu kada je iznosila 30,9 posto.

U saoptenju se navodi da je stopa zaposlenosti najvia u starosnoj grupi od 25 do 49 godina i iznosi 49,0 posto.