Professional Documents
Culture Documents
Pravi turizam
2
Pojave analogne turizmu- predturistika epoha Stari vijek Organizirane ljudske zajednice oko 4000 g. p. n. e.
Pojava novca i trgovine Prva putovanja motivirana trgovinom, stjecanjem novih znanja, kulturnim potrebama ili zdravstvenim razlozima
U treem tisuljeu p.n.e. ljudi iz dotad poznatog svijeta posjeivali su Egipat u elji da vide piramide i druge spomenike Pisani tragovi o putovanjima u tom razdoblju vezani su uz Babilon, Asiriju
U Kini i Japanu jednako se razvijaju putovanja iz zadovoljstva, ali se esto spominju i ona vezana uz trgovinu. Razvoj trgovine - prometni putevi poput "puta svile" od Kine do Crnog mora, "Jantarskog puta od Baltika do Sredozemlja te "Puta soli" od Hadramauta do Arabije i Male Azije. Osim trgovaca putovali su i putopisci, inovnici, lijenici i zabavljai.
http://www.silkroadproject.org/tabid/177/default.aspx Vani svjetski trgovaki putovi u 1. st. (podebljane linije pokazuju tok 4 puta svile)
Antiko doba
Putovanja iz zadovoljstva javljaju se ve u antikom doba. Sportska dogaanja; najpoznatije Olimpijske igre koje su se poele odravati 776.g. p. n. e., ali i brojne druge igre regionalnog karaktera kao npr. Istamske, Nemejske i Pitijske. Religijski motivi putovanja: poznato proroite Delfi
stadion u Olimpiji
Delfi
redovito odravali priredbe radi razonode i zabave u rimskom amfiteatru- Circus Maximus-u, koji je mogao primiti i do 180 000 posjetitelja, ali i izvan Rima (npr. arena u Puli)
Circus Maximus
5
Zbog odmora, zabave i zdravlja putovali su u tada ve poznata mjesta za odmor (Rodos, Malu Aziju, Egipat kao i neka poznata ljeilita/terme kod nas, Varadinske toplice, Rimske toplice) ili u Saint Moriceu, Vichiju, Weisbadenu itd. Pored odlaska u terme, Rimljani su tijekom ljetnih vruina odlazili i u svoje ladanjske kue (tzv. villae rustica-e) u emu se moe nazrijeti tragove odlaska na putovanja zbog rekreacijskih motiva.
Rimljani imaju vrlo razgranatu mreu cesta (90 000 km cesta prvog reda i oko 200 000 km cesta drugog reda), dobru organizaciju prijevoza. Ceste su bile pod dravnom upravom, a za sigurnost putovanja brinula je vojska. U tzv. Cursus Publicus-ima, (javnim uredima) mogle su se dobiti informacije vezane uz putovanje, unaprijed rezervirati mjesta u koijama uz izdavanje potvrde o izvrenoj rezervaciji ili kupiti karta za prijevoz, uplatiti smjetaj i prehranu na postajama. Posebno je zanimljivo da su postojali i napisani itinerari i vodii za razne pravce kretanja.
cesta u Pompejima
Srednji vijek Razvoj putovanja zaustavljen propau Zapadnog Rimskog Carstva 476. g. Nestaju putovanja motivirana razonodom i rekreacijom. Dugotrajni ratovi su iscrpili Europu pa poinje razdoblje smirivanja i sreivanja prilika, oivljava proizvodnja, a s njome i trgovina. Tek u 12. st. poinje se ponovno koristiti koije kao prijevozno sredstvo, a putuju vitezovi, lutajui propovjednici i pustolovi.
Prva masovnija putovanja u srednjem vijeku potie Crkva; Hodoaa vjernika u svetita od kojih je prvo i najpoznatije Santiago de Compostella u panjolskoj (u Svetu Zemlju, a kasnije i u ostala svetita kao to su Loreto, Benares itd). Uz ceste se sve vie diu "pratei objekti"; svratita, gostionice, prodavaonice potreptina itd., Ponovno se nakon rimskih vremena javljaju i "organizatori" hodoasnikih putovanja.
Santiago de CompostellaUnesco-v spomenik kulture
Humanizam i renesansa Razdoblje humanizma i renesanse u Europi razdoblje procvata kulturnog i duhovnog stvaralatva. M. Montaigne 1580. kree na putovanje Europom "Journal de Voyages en Italie. Povratak prirodi, u 18. st.-poznata ideja J. J. Rousseaua pokree tadanju intelektualnu elitu na putovanja Europom. Slina putovanja kroz 18. i 19. stoljee poduzima cijeli niz uglednih intelektualaca onoga doba (Stendahl, Goethe, Byron, Heine i dr.) 10
Od sredine 16. stoljea pa sve do sredine 19. stoljea u veem broju putuju i mladi pripadnici plemstva, aristokracije i bogatih trgovaca -
Trajala su 2-4 godine, a obuhvaala su uglavnom zemlje Mediterana-kolijevke civilizacije i kulture. Grand Tours - pretea pravih turistikih putovanja, a neki ih teoretiari nazivaju ak i meufazom izmeu predturistike i turistike epohe.
11
12
13
Specifinosti faze pojava analognih turizmu: putovanja su pojedinana i neorganizirana, nema aktivnog odnosa putnika i ambijenta nema osnovnih faktora turizma (nema dovoljno slobodnih sredstava i slobodnog vremena, komunikacijski, tj. prometni i receptivni faktori nisu dovoljno razvijeni, urbanizacija je na poetku razvoja i uglavnom ne djeluje kao faktor turizma, nema medija koji bi promovirali atraktivne faktore itd.), uesnici putovanja su uglavnom predstavnici bogatih, aristokratskih slojeva, uloga drave pasivna. je u cijelom razdoblju uglavnom
14
Turistika epoha
Turistika epoha - razdoblje koje poinje sredinom 19. st., a moe ga se uvjetno podijeliti i na 4 razdoblja:
1.
Od 1845-1875. godine (u turistikim putovanjima prevladava aristokracija; posjeti banjama, ljeilitima i kulturnim centrima) od 1875 -1910. g. u turistikim putovanjima sudjeluje i buroazija (javljaju se prva turistika mjesta i kapital se poinje interesirati za rastui fenomen turizma) nakon 1910. g. jaanjem borbe za prava radnika (skraenje radnog vremena, godinji odmori, vee plae itd.) u turistika putovanja se ukljuuju i obini slojevi graana, nakon drugog svjetskog rata dolazi do nagle i burne ekspanzije turistikih putovanja i turizam postaje predmetom interesa brojnih znanstvenih disciplina, a nadasve ekonomske teorije i prakse. 15
2.
3.
4.
15
Karakteristike turistike epohe: putovanja dobivaju na masovnosti; putuju sve vie i predstavnici ostalih slojeva drutva, a ne samo aristokrati, izmeu turista i ambijenta sve vie dolazi do aktivnog meuodnosa, svi se osnovni faktori turizma snano razvijaju i djeluju stvarajui masovnu, drutvenu potrebu za turistikom rekreacijom, sezona postaje preteito ljetna, kupalina, uloga drave je aktivna turizam postaje snaan ekonomski faktor i djeluje kao posljedica i faktor privrednog razvoja
16
17
Dominacija eljeznice kao prijevoznog sredstva eljeznika mrea se poinje postavljati najprije u Engleskoj, 1825. godine. 1876. u Belgiji se osniva Compagnie Internationale des wagons-Lits et des Grand Express Europeens Osim eljeznikog, vanu ulogu u omasovljenju putovanja je odigrao i brodski prijevoz, naroito nakon izuma parnog stroja. Prvi parobrod je 1837. godine preplovio Atlantik, 1841. Samuel Cunnard osniva parobrodarsku kompaniju Cunnard Line i uvodi prvu redovitu liniju izmeu Europe i Amerike.
18
Godine 1844. engleska kompanija Peninsular and Oriental Co. organizira prvo kruno krstarenje Mediteranom. Posebni turistiki vodii za pojedine zemlje; njihovo tiskanje je pokrenuo Njemac Karl Beadecker. O njihovoj popularnosti dovoljno govori podatak da je "bedeker" i danas sinonim za dobro pisani turistiki vodi.
19
Sredinom 19. stoljea raste interes za odmaranjem u primorskim mjestima koja svoju popularnost zasnivaju na zdravstvenim svojstvima morske vode.
Povod za odlazak na more u to vrijeme nije bilo kupanje u moru, ve kupke morske vode koje su se pripremale u javnim kupalitima ili hotelima.
Polovicom 19. st. ovakva putovanja postaju toliko omiljena da se u junoj Francuskoj poinju graditi brojni hoteli, parkovi i drugi za turiste omiljeni sadraji, to je dovelo do razvoja francuske, a ubrzo i talijanske rivijere.
20
Sve je zapoelo 1844. godine kada je trgovac iz Rijeke, Iginio Scarpa, kupio ovaj poluotok po vrlo povoljnoj cijeni, i skromnu kuu pretvorio u prekrasnu vilu, nazvanu prema njegovoj pokojnoj supruzi. Nakon toga su poeli pristizati prijatelji i gosti. To je rezultiralo sa sve vie posjeta istaknutih linosti Opatiji, poput austrijske carice Marije Anne koja je u Villi Angiolini boravila 1860. Godine 1911. prodao je zemljite Povjerenstvu za zdravstvo za 2,5 milijuna guldena.
21
Opatija je 1889. proglaena ljeilitem te postala popularno zimovalite bogatih gostiju iz Austro-Ugarske i drugih dijelova Europe. U to vrijeme poinju se osnivati i razliita drutva za ureenje i poljepavanje mjesta, za izgradnju kupalita, za promet stranaca i sl.
Jedna od prvih takvih organizacija je bilo Drutvo za poljepavanje mjesta osnovano 1864. u Krku, a kao
najstarije drutvo za razvoj turizma u Hrvatskoj izdvaja se Higijeniko drutvo, osnovano 1868. godine u Hvaru. Nelukrativni turizma karakter
Aktivnije ukljuivanje Hrvatske u meunarodni turistiki promet poinje ve u prvoj polovici 20. stoljea. Najvei turistiki promet ostvaren je 1938. godine 500 tisua turista koji su ostvarili oko 3 milijuna noenja, od ega se 61 % odnosilo na inozemni turistiki promet Najposjeenija turistika mjesta su bila: Opatija, Dubrovnik, Crikvenica, Rab, a u unutranjosti ljeilite Topusko
23
Suvremeni turizam
Masovnijem razvoju turizma svakako je doprinijela i sindikalna radnika borba poetkom 20. stoljea, zahvaljujui kojoj su radnici stekli pravo na plaeni godinji odmor, ali i vee plae, to je bio neposredan preduvjet veem zamahu turistikih putovanja.
24
Pojam "uobiajeno okruenje" je kljuan u definiciji jer podrazumijeva geografsku cjelinu unutar koje se pojedinac kree u svojoj svakodnevnoj ivotnoj rutini, i ima nekoliko dimenzija: uestalost: mjesta koja osoba posjeuje u svakodnevnoj rutini mogu biti locirana i na znaajnim udaljenostima (npr. osoba iz Splita, koja radi u Omiu ili Makarskoj); udaljenost: mjesta u blizini mjesta boravka ak iako ih osoba ne posjeuje esto; razliito poimanje "udaljenosti" u ovisnosti o geografskim faktorima vrijeme putovanja do nekog mjesta i natrag definicija mjesta na kojima pojedinca obavlja svakodnevne poslove vezane uz rad, kupovinu, studiranje i sl.
26
Uvodi se novi termin, posjetitelj koji podrazumijeva dnevne posjetitelje (ekskurziste) i turiste
Klasifikacija putnika prema WTO-u
Termin
Rezident
Meunarodni turizam
Osoba koja obitava u odreenoj dravi u razdoblju ne kraem od12 uzastopnih mjeseci prije posjeta drugoj dravi, gdje se ne zadrava dulje od godine dana. Osoba koja putuje u drugu dravu, van svoga uobiajenog okruenja i zadrava se u razdoblju ne duljem od godine dana sa svrhom posjeta koja nema za cilj ostvarenje bilo kakve plaene aktivnosti. Posjetitelj koji putuje u drugu dravu, van svoga uobiajenog okruenja u razdoblju od najmanje 1 noenja do najvie 12 mjeseci, sa svrhom posjeta koja nema za cilj ostvarenje bilo kakve plaene aktivnosti. Posjetitelj koji putuje u drugu dravu, van svoga uobiajenog okruenja u razdoblju kraem od 24 h i bez ostvarenja noenja u zemlji koju je posjetio, a ija svrha posjeta nema za cilj ostvarenje bilo kakve plaene aktivnosti.
Domai turizam
Osoba koja boravi u konkretnoj dravi najmanje 6 mjeseci prije odlaska u drugo mjesto u granicama iste drave. Osoba, rezident konkretne drave, koja putuje u drugo mjesto unutar granica svoje drave, ali van svoga uobiajenog okruenja u razdoblju ne duljem od 6 mjeseci sa svrhom posjeta koja nema za cilj ostvarenje bilo kakve plaene aktivnosti. Posjetitelj, rezident konkretne drave, koji putuje u drugo mjesto unutar granica svoje drave, ali van svoga uobiajenog okruenja u razdoblju od najmanje 1 noenja do najvie 6 mjeseci sa svrhom posjeta koja nema za cilj ostvarenje bilo kakve plaene aktivnosti. Posjetitelj, rezident konkretne drave koji putuje u drugo mjesto unutar granica svoje drave, ali van svoga uobiajenog okruenja u razdoblju kraem od 24 h i ne ostvaruje noenje u konkretnom mjestu, a ija svrha posjeta nema za cilj ostvarenje bilo kakve plaene aktivnosti.
Posjetitelj
Turist
27
POSJETITELJI
motivi posjeta: zdravlje, edukacija, rekreacija, poslovni posjeti, posjeti kongresima, sajmovima ostali nelukrativni motivi
TURISTI
DNEVNI POSJETITELJI
Sutina (bit) turizma proizlazi iz raznolikih veza unutar drutvenih i ekonomskih odnosa koje ovjek uspostavlja radi zadovoljenja turistikih potreba.
DRAVA I NJENE INSTITUCIJE
TURISTI /POTROAI
Pojavni su oblici turizma veoma brojni i u stalnom su procesu promjena. Njih se definira prema izabranom kriteriju, a najei kriterij je statistiki.
29
Prema statistikom kriteriju izvrena je klasifikacija pojavnih oblika (vrsta) turizma i to ovisno o porijeklu turista (posjetitelja) i zemlji koju se posjeuje: DOMAI TURIZAM - stanovnici zemlje A putuju po zemlji A (npr. stanovnici Hrvatske putuju i borave unutar Hrvatske) ULAZNI TURIZAM -inbound - stanovnici zemlje B putuju po zemlji A (primjer stanovnici Njemake borave u Hrvatskoj) IZLAZNI TURIZAM - outbound - stanovnici zemlje A putuju po zemlji B (Hrvati odlaze na odmor u neku drugu zemlju).
30
Turizam s aspekta tokova kretanja turista: turizam u granicama neke zemlje je njen UNUTARNJI TURIZAM NACIONALNI TURIZAM obuhvaa turistika kretanja stanovnika pojedine nacije, unutar zemlje ili izvan nje, dakle domai i izlazni turizam MEUNARODNI TURIZAM odvija se meu pojedinim zemljama, to znai da obuhvaa i ulazni i izlazni turizam (stanovnici zemlje A u zemlju B i obratno).
31
Klasifikacija turizma
TURIZAM
MEUNARODNI
IZLAZNI
32
Kriteriji za razvrstavanje posebnih/pojavnih oblika turizma prema mobilnosti (boravini - stacionarni, tranzitni, kruna putovanja) obiljejima turistikog prostora (primorski, otoki, planinski, jezerski, gradski, seoski) nainu organizacije putovanja (individualni, grupni) sadraju boravka (zdravstveni, lovni, ribolovni, portski, kongresni, kulturni, naturizam, incentive-poticajna, nautiki, vjerski) dobi i obiteljskom statusu (djeji, turizam za mlade, obiteljski, turizam tree dobi duljini boravka (glavni odmor, 2. ili 3. odmor u godini, izletniki-vikend).
33
Turistika destinacija je sustav koji sadri raznovrsne elemente. Destinacija predstavlja fleksibilan, dinamian prostor ije granice odreuje samo trite (turistika potranja), neovisno o administrativnim granicama. 34
Istraivanje upoznavanje destinacije Angairanjem zapoinju inicijative da se osigura ponuda za posjetitelja, a kasnije i za promociju destinacije Razvojna faza podrazumijeva dolazak velikog broja turista; javljaju se i prvi problemi vezani uz pretjerano koritenje i smanjenje kvalitete usluga; Faza konsolidacije podrazumijeva smanjenje broja posjetitelja, iako je njihov broj jo uvijek vei od broja lokalnog 36 stanovnitva.
2.
Stagnacija pom laivanje
Razvijanje
propadanje
3.
A ngairanje
Istraivanje
4.
V e rijem
5.
Stagnacijom je postignuta maksimalna aglomeracija. Destinacija vie nije u modi i ima ozbiljne ekoloke, ekonomske i socijalne probleme. Propadanje je faza kada su posjetitelji zauvijek izgubljeni i destinacija postaje ovisna o manjim lokalitetima, dnevnim izletima i vikend posjetiteljima. Pomlaivanje ukljuuje nove aktivnosti, novu kvalitetu, nova trita i nove distribucijske kanale. Najee se pomlaivanje vri uvoenjem novih, alternativnih oblika turizma i sl.
37
R azvijanje
propadanje
A ngairanje
7.
Istraivanje
V e rijem
Klasifikacija potreba prema Abrahamu Maslow-u Fizioloke potrebe; Potrebe za sigurnou; Potrebe za pripadanjem i ljubavlju; Potrebe za samopotovanjem; Potrebe za samouvaavanjem i samoaktualizacijom Spoznajne potrebe, U realnom ivotu sve su ovjekove potrebe trajno prisutne, pa tako i dok putuje kao turist.
39
40
41
Motivacija Turistiki motivi su unutranji poticaji ovjeku da se ukljui u turistike tokove. Turistika motivacija-ponaanje ovjeka koji je potaknut tim unutranjim pobudama za ukljuenjem u turistiku aktivnost s konanim ciljem, da se zadovolji neka turistika potreba. Suvremena psihologija dijeli motive na bioloke, drutvene i osobne. Bioloki proizlaze iz temeljnih ljudskih potreba (ukljuuju gastronomiju (lokalni specijaliteti), nautiku (spavanje na brodu), psihiku i fiziku relaksaciju, ali s turistikim predznakom).
42
Drutveni motivi su za turizam najznaajniji jer u prvi plan guraju ovjekovu neprestanu elju za kontaktima s drugim ljudima i unapreivanjem meuljudskih odnosa. Osobni motivi su zapravo okrenuti prema samom turistu, a istiu zadovoljenje njegove potrebe za samodokazivanjem (vlastita organizacija putovanja), samopotvrivanjenm (stjecanje ugleda boravkom u mondenom ljetovalitu), upoznavanjem novih prostora i kultura, stjecanjem novih saznanja i dr.
43
44
Odluka o kupnji
Ponaanje turistikog potroaa se bitno razlikuje od ostalih potroaa i to zbog sljedeih znaajki
neopipljiva i nemjerljiva kupnja neimpulsivna kupnja obuhvatno planiranje kupnje kupovanje unaprijed.
45
Koliina potranje se izraava u naturalnim jedinicama U turizmu potranju, osim po broju realiziranih noenja sagledavamo i kroz broj turista, budui da u samoj definiciji pojma turista stoji i njegova povezanost s noenjem kao uslugom, odnosno dobrom koje se u turizmu prodaje i kupuje.
47
Na turistiku potranju utjeu subjektivni i objektivni faktori: Subjektivni su faktori potranje uvjetovani subjektivnim stavovima i potrebama potroaa/turista, a mogu biti Racionalni subjektivni faktori (zdravstvene potrebe i sl..) Iracionalni faktori (moda, ugledanje, snobizam, ljubav, religija i sl.) U objektivne faktore potranje ubrajamo sve one objektivne okolnosti koje poveavaju ili smanjuju kupevu spremnost na potronju kao npr. standard, i s tim u vezi dohodak, slobodno vrijeme, sigurnosni uvjeti..
48
b)
Efektivna ili aktualna potranja; aktualni broj sudionika u turizmu, odnosno broj stvarnih (de facto) turista Potisnuta potranja; dio ukupne populacije koji zbog razliitih razloga ne putuje. Sastoji se od dva elementa:
a)
b)
potencijalna potranja (dio populacije koji namjerava putovati s promjenom osobnih uvjeta, npr. plae, odnosno kupovne moi) odgoena potranja (dio potranje koji ne putuje radi nezadovoljavajuih objektivnih okolnosti kao to je klima, lo smjetaj, teroristike aktivnosti i sl.
c)
Nepostojea potranja; dio populacije koji ili ne eli ili ne moe putovati
49
Kretanje broja turista u meunarodnim turistikim tokovima i ostvareni prihodi u izabranim godinama
Prosjena stopa promjena (%) Prihodi u mln US $ Prosjena stopa promjena (%)
kol 1 kol 2 kol 3 kol 4 kol 5 1950-1960 25,2-69,3 10,6 2,1-6,9 12,6 1960-1965 69,3-112,9 10,2 6,9-11,6 10,1 1965-1970 112,9-165,8 8,0 11,6-17,9 9,1 1970-1975 165,8-222,3 6,0 17,9-40,7 17,9 1975-1980 222,3-284,3 5,0 40,7-103,1 20,4 1981 286,7 0,8 105,2 2,0 1982 286,7 1,0 98,5 -6,4 1983 289,9 1,1 101,0 2,5 1984 317,1 9,4 111,0 9,9 1985 327,6 3,3 116,1 4,6 1986 338,6 3,4 140,6 21,1 1987 364,9 7,8 172,5 22,7 1988 399,7 9,5 199,5 15,7 1989 429,2 7,4 215,6 8,1 1990 455,8 6,2 261,0 21,1 1991 463,1 1,6 267,5 24,1 1992 502,9 8,6 305,0 14,0 1993 512,5 1,9 307,4 0,8 1994 531,4 3,7 335,8 9,2 1995 561,0 5,6 380,7 13,9 1996 594,8 5,5 433,9 8,1 1997 612,8 3,0 443,8 2,3 1998 626,5 3,8 1999 650,4 3,8 456,3 2000 698,8 7,4 474,4 4,0 2001 684,0 2,8 463,0 -2,4 2002 703,0 2,8 480,0 3,7 2003 689,0 -1,9 523,0 8,9 2004 763,0 10,7 600,0 14,7 2005 806,0 5,4 680,0 7,4 2006 846,0 4,9 733,0 7,8 2007. 903,0 6,7 856,0 15,3 2008. 922,0 2,1 944,0 10,3 2009. 880,0 -4,6 852,0 -9,75 Izvor: UNWTO, Yearbook of Tourism Statistics, vol. I i II, ed. 43, 1990, 1996, 2002, ; Tourism highlights 2010., preuzeto s: http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights10_en_LR.pdf
50
Svijet Afrika Amerika Karibi Centralna Amerika Sjeverna Amerika Juna Amerika Istona Azija i Pacifik Europa Centralna i istona Europa Sjeverna Europa Juna Europa Zapadna Europa Istoni Mediteran
Srednji Istok 5,992 7,577 20,6 47,6 52,9 2,10 1,66 2,9 5,3 6,0 Juna Azija 2,280 3,179 6,4 9,8 10,1 0,80 0,69 0,9 1,1 1,1 Izvor: Yearbook of Tourism Statistics, WTO Madrid 1982.; http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights08_en_LR.pdf http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights10_en_LR.pdf 51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
prirodna (biotropna) dobra, tj. faktori drutveni (antropini) faktori Prirodna dobra (odnosno resurse) moemo strukturirati na sljedei nain: 1) turistiki prostor, ukljuujui kopnene i vodene povrine 2) prirodna turistika bogatstva i rijetkosti, ukljuujui ono to je radom prirode na povrini zemlje formirano, a ima svojstvo turistike atrakcije, te 3) klimatski uvjeti Drutveni faktori -sve naslijeene i izgraene atrakcije
66
2.
3. 4.
5. 6.
7.
PRIRODNE ZNAMENITOSTI: nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park uma, zatieni krajolik, spomenik prirode, spomenik parkovne arhitekture i drugo. KULTURNE ZNAMENITOSTI: stari grad, dvorac, rudnik, samostan, rodni dom, ekoselo, muzej, galerija i spomenik kulture, VJERSKO SREDITE MANIFESTACIJE: koncerti, festivali, ljetne igre, kazaline predstave, sportske manifestacije i ostale manifestacije. IGRANICE (CASINO) KUPALITA: termalna kupalita, kupalita na obali Jadrana i ostala kupalita, 67 SAJMOVI
68
69
.Tematski parkovi s vie od 6 milijuna posjetitelja u 2003. Tematski park Magic Kingdom, Florida Disneyland, Tokyo Disneyland Anaheim, California DisneySea, Tokyo Disneyland, Paris Universal Studios JP Everland (KR) Epcot Center, Walt Disney World Lotte World, Seoul Disney MGM Studios, Walt Disney World Disney's Animal Kingdom Universal Studios Orlando Blackpool Pleasure Beach Islands of Adventure at Universal Orlando
Izvor: Vanhove, N., op. cit. 2005., str. 104.
Posjetitelji (u mil) 15,4 13,2 12,7 12,2 10,2 8,8 8,8 8,6 7,2 7,9 7,3 6,8 6,2 6,1
70
71
72
Komunikacijski elementi turistike ponude U ovu skupinu elemenata turistike ponude ubrajaju se: razne vrste prijevoznih sredstava, sva prometna infrastruktura koja slui boljem povezivanju destinacije s potencijalnim tritima. Zrani promet- najzastupljeniji (svjetska flota od cca 20ak tisua zrakoplova i preko 15 000 zranih luka) Rastu avio prometa doprinio je:
proces deregulacije i ukidanja ograniavajuih propisa zranog prijevoza u SAD-u i EU, Pojava tzv. low-cost carriera, tj. niskotarifnih zrakoplovnih kompanija (kao to su Ryan Air, JetAir itd.) koje nude reduciranu uslugu prijevoza bez dodatnih usluga, ali zato po iznimno niskim cijenama. proces okrupnjavanja tj. integriranja avio kompanija, uslijed ega dolazi do reduciranja trokova te sniavanja cijena karata.
73
2005. g. tritem dominiraju tri velika zrana saveza The Star Alliance; Lufthansa, United Airlines, Canada Air, Air New Zealand, All Nippon Airlines, Australian Airlines Group, British Midlands, Mexicana Airlines, Scandinavian Airlines, Singapore Airlines, Thai and Varig, Croatian Airlines, Oneworld; American Airlines, British Airlines, Aer Lingus, Cathay Pacific, Finnair, Iberia, Lan-Chile, Quantas, The Sky Team: Air France, Delta, AeroMexico, Alitalia, Czech Airlines, Korean Air Lines, KLM, Nortwest i Continental. Cestovni promet- rastue znaenje; u razdoblju od 1970. do 1990. g. u svijetu je broj automobila porastao sa cca 190 mil. na cca 450 mil., od ega samo u Europi sa 68 mil na 185 mil
74
75
76
77
78
OSNOVNI
OBJEKTI ZA SMJETAJ
DOPUNSKI (KOMPLEMENTARNI)
81
7.
8.
BUSINESS (Poslovni), MEETINGS (Za sastanke), CONGRESS (Kongresni), CLUB (Klub), CASINO (Kasino), HOLIDAY RESORT (Odmorini), COASTLINE HOLIDAY RESORT (Priobalni odmorini), ZA OSOBE S INVALIDITETOM
9. 10.
11.
12.
16. 17.
FAMILY (Obiteljski), SMALL & FRIENDLY (Mali i prijateljski), SENIOR CITIZENS (Za starije osobe), HEALTH & FITNESS (Zdravlje i fitness), SPA (Toplice), WELLNESS, DIVING CLUB (Ronilaki klub), MOTEL (Motel), SKI (Ski),
82
Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine "kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj" (interno proieni tekst Pravilnika iz NN 75/08 i 45/09 ;
1. Soba za iznajmljivanje
2. Apartman 3. Studio apartman 4. Kua za odmor 5. Prenoite 6. Odmaralite 7. Hostel 8. Planinarski dom 9. Lovaki dom 10. Ueniki dom ili studentski dom 11. Objekt za robinzonski smjetaj.
83
84
85
86
87
88
http://www.mint.hr/UserDocsImages/ulaganja.pdf
89
Aktualni trendovi u turistikoj ponudi Rast broja destinacija Tehnoloke inovacije i branding Novi oblici smjetajnih kapaciteta i atrakcija
Timesharing - vremenski ogranien zakup jedinice smjetaja all-inclusive resorts- predstavlja hotel ili turistiko naselje u kojemu se gostima po jedinstvenoj cijeni nudi integralna usluga , cruising, tematski parkovi i sl.
Procesi "usitnjavanja" kapitala (mala i srednja poduzea) Procesi koncentracije (nastanak velikih multinacionalnih kompanija)
90
Drava porijekla hotela Austrija Italija Nizozemska Maarska Luksemburg SAD Rusija Slovaka Njemaka Belgija Bosna i Hercegovina Francuska Kanada Poljska Slovenija Ukrajina UKUPNO
2 2 11
Kempinski Hilton Iberostar Lifeclass Hotels Arcotel Best Western Golden Tulip Leading Hotels of the World Small Luxury Hotels Azalea
1 1 3 1 1 1 1 1 1 6
franiza, mngm franiza, mngm mngm franiza, mngm franiza, mngm konzorcij konzorcij konzorcij konzorcij mngm
vicarska SAD panjolska Slovenija Austrija Austrija Nizozemska SAD Velika Britanija Austrija
Falkensteiner
FDI, mngm
Austrija
Vienna International
mngm
Austrija
SRS Utell
1 6
konzorcij konzorcij
Njemaka SAD
92
93
emitivne
receptivne
detaljistike
grosistike kombinirane
Prema organizaciji
Djelatnost turistikih agencija retailera (maloprodajnih agencija ) temelji se najveim dijelom na posrednikoj ulozi na temelju ega dobiva proviziju. Osnovni razlozi koritenja posrednika:
povoljnija cijena cjelokupnog putovanja mogue tekoe pri stupanju u vezu s ponuaima turistikih usluga smanjenje rizika pri organizaciji putovanja.
96
Tour operator je agencija grosist koja, objedinjujui usluge razliitih ponuaa kreira i organizira tzv. paualna putovanja (paket aranmane) na veliko u svoje ime i za svoj raun za jo nepoznate kupce te na toj osnovi kontinuirano ostvaruje glavni izvor svojih prihoda.
. Osnovne razlike izmeu agencije i tour operatora
TOUROPERATOR trgovac na veliko poduzetnik i posrednik kupuje u vlastito ime, i za vlastiti raun kreira vlastiti proizvod osnovni izvor prihoda; prodaja vlastitih proizvoda snosi rizik za neprodane kapacitete u pravilu nema izravan kontakt s klijentima prodaju svojih proizvoda vri najee koristei posrednike lokacija nije presudna za uspjeno poslovanje glavna funkcija: organizatorska ima na tritu specifinu informatovno-savjetodavnu funkciju promocijska funkcija vrlo znaajna
PUTNIKA AGENCIJA trgovac na malo posrednik prodaje usluge u svoje ime, ali za tui raun plasira na tritu tue proizvode osnovni izvor prihoda: provizija ne snosi rizik neprodanih kapaciteta ima izravan kontakt s klijentima vri izravnu prodaju klijentima lokacija vrlo bitna za uspjeh poslovanja glavna funkcija:posrednika prevladava opa infoermativnosavjetodavna funkcija vrlo izraena komercijalnopropagandna funkcija 97
Paket aranman moemo definirati kao "unaprijed araniranu kombinaciju ne manje od dvaju sljedeih elemenata, prodanu ili ponuenu na tritu po jedinstvenoj cijeni, kad usluge traju dulje od sata i ukljuuju jedno noenje: prijevoz, smjetaj i prehrana te ostale turistike usluge nevezane s transportom i smjetajem koje ine znaajan dio paket aranmana (ovise o matovitosti agencije i zainteresiranosti potencijalnih putnika Touroperator u svome poslovanju sklapa brojne ugovore sa treim partnerima, a posebno istiemo ugovor o alotmanu. To je ugovor s hotelijerima prema kojemu se hotel obavezuje staviti touroperatoru na raspolaganje odreeni dio svojih kapaciteta u odreenom vremenskom razdoblju, a touroperator se obavezuje da e ih prodavati, tj. sukcesivno puniti...
98
1698
1680
TUI
Thomas Cook
Rewe
FTI
Alltours
100
Uinci turizma
POZITIVNI UINCI Ekonomske i neekonomske funkcije ili uinci turizma U neekonomske funkcije, tj. uinke turizma ubrajamo one kojima turizam u prvom redu djeluje na turista, a to su: zdravstvena, socijalna, obrazovna, kulturna itd. U ekonomskom smislu turizam djeluje na nain da pretvara brojna neprivredna dobra i resurse (kao npr. sunce, more, klimu, ljekovite izvore, povijesne spomenike itd.) u privredna dobra koja ostvaruju dohodak (konverzijski uinak turizma)
101
da se turistika potronja prelijeva iz turistikih djelatnosti u mnoge druge umnoavajui svoje poetno djelovanje. Tako prelivena turistika potronja izaziva esto znatne pozitivne promjene, koje proizlaze iz poveane i usavrene proizvodnje i koje mogu poveati dohodak, a to ve predstavlja multiplikativni uinak turizma. Osim toga turizam utjee na: poveanje zaposlenosti poboljanje platne bilance razvoj nedovoljno razvijenih regija
102
103
104
105
106
Turizam generira tzv. direktnu, indirektnu i induciranu zaposlenost. Direktna zaposlenost se odnosi na zaposlenost u hotelima, restoranima, turistikim agencijama i nonim klubovima i sl. Indirektna zaposlenost se odnosi na na osobe koje rade u onim djelatnostima koje su ovisne o turizmu u odreenim razdobljima poslovanja, (npr. graevinarstvo, lijenici koji pomau turistima, trgovci i sl.). Inducirana zaposlenost se odnosi na dodatno zapoljavanje koje rezultira iz multiplikativnih efekata turistike potronje.
107
Turizam - radno intenzivna djelatnost te kao takav predstavlja jedan od glavnih izvora zapoljavanja u velikom broju (napose receptivnih turistikih) zemalja. WTTC procjenjuje da 2006. g. turistika industrija (direktne turistike djelatnosti) u svijetu generira oko 76,7 mil. radnih mjesta, dok turistika ekonomija (djelatnosti direktno i indirektno povezane s turizmom) generira ukupno oko 234,3 mil. radnih mjesta. Do 2016. broj radnih mjesta u turistikoj industriji e narasti na 89,5 mil., dok e u turistikoj ekonomiji narasti na 279,3 mil. U RH turistika ekonomija generira 262,000 radnih mjesta (23,1% od ukupnog broja), tj. 1 na svaka 4,3 radna mjesta, a turistika industrija 121,000 (10,6% od ukupne zaposlenosti). Do 2016. prognoze su da e turistika ekonomija generirati 414,000 radnih mjesta, a turistika industrija 188,000 (14,2 % od ukupnog broja)
108
109
110
Sociodemografski konflikti depopulacija zalea, prevelika orijentacija lokalnog stanovnitva na turizam i zanemarivanje tradicionalnih aktivnosti kao to je npr. poljoprivreda, velika sezonska koncentracija radne snage visok udio enske i relativno mlade radne snage kao i radne snage niskog stupnja obrazovanja relativno visoka pokretljivost Ekonomski konfliti naputanje tradicionalnih djelatnosti, cijene nekretnina pretjerano rastu upravo zahvaljujui turizmu, turizam generira i opi rast cijena u sezoni pa je stoga esto i jedan od uzronika inflacije itd.
111
Sociokulturni konflikti unitavanje identiteta destinacije devastacija (namjerna i nenamjerna) spomenikog nasljea pretjerana komercijalizacija kulture porasta devijantnih oblika ponaanja i kriminala konflikti turista i domaina... Masovni turizam dovodi do prelaska tzv. praga saturacije (odnosno zasienosti) nakon ega daljnji razvoj turistike djelatnosti biljei mnogo vie negativnih nego pozitivnih efekata. to uiniti? Upravljati/planirati razvojem turizma!
112
Poetak istraivanja na temu fizikih ili ekolokih kapaciteta prostora poinje 50-tih godina 20.st. (Sundt); Intenzivira se 80-tih godina u panjolskoj koja je trpjela ozbiljne posljedice masovnog razvoja turizma na njenim prostorima;
Baud-Bovy i Lawson - tablice indikatora pri planiranju turistike izgradnje na Mediteranu. Meu esto citirane pokuaje utvrivanja kapaciteta nosivosti turistikih prostora spominju se i prorauni raeni za turistiki prostorni plan Jadrana (1967), kao i kasnije za izradu Plana Junog Jadrana (1969). Za razliite tipove obale su izraunati koeficijenti gustoe (8 m2 i 6 m2 kupalinog pojasa po korisniku)
114
Primjer: zbog politike apartmanizacije i nekontrolirane gradnje raznih (komplementarnih) objekata za smjetaj na hrvatskom Jadranu, dolazi do prezasienosti prostora brojem turista i turistikih objekata; istodobno prostor gubi na kvaliteti i postaje ekonomski neodrivo investirati na njemu.
115
Socioloki kapacitet nosivosti utvruje najveu gustou u odreenoj zoni turistikog pojasa koju toleriraju sami turisti.
Utvruje se putem anketnih istraivanja.
Kulturoloki kapacitet nosivosti se definira kao kulturoloka tolerancija odnosno snoljivost izmeu lokalnog stanovnitva i turistikih posjetitelja u destinaciji.
Utvruje se putem anketnih istraivanja.
116
Indikatori :
Indikatori se izrauju radi praenja procesa turistikog razvoja i koordinacije aktivnosti u cilju postizanja odrivosti. Izrauju se za sve aspekte razvoja, prostornoekoloke, socio-kulturne i ekonomske. Indikatori pokazuju stvarne uinke turizma u destinaciji i pomau usporedbu s ostalim srodnim destinacijama. Usporeuju se s poeljnim standardima (parametrima) i prate odstupanja.
117
Indicators selected for lake Balaton Hungary Water quality:Faecal coliform count at beaches; chlorophyll-A algae count; tourist complaints about water Environmental education: Number of environmental modules offered by schools in the region in
conjunction with a count of the number of students who receive the modules Preservation of nature: Number of rare/endangered species Overcrowding and congestion in the beach area: Persons per square metre in the peak period Social impact: Ratio of tourists to locals in peak period Image of the region: Level of satisfaction by locals Seasonality: Tourist numbers in peak month Variety of attractions: Percentage of service establishments open year round Solid waste management: Percentage of households using official garbage removal (voucher purchase) Consumer satisfaction: Based on exit questionnaire Cleanliness of water and bushes: Number of toilets per tourist on beach in peak times Cleanliness of restaurants: Number of tourists with reported salmonella poisoning from local restaurants and eating outlets Crime: Number of crimes reported by non-residents/residents Pricing: Monthly average price of rooms Public access to beaches: Percentage of usable beach open to public Protection of biological resources: Category of site protection using IUCN index; number of rare/endangered species; existence of an organized plan for region Black market accommodation: Based on survey of visitors Funding for protection: percentage of hot spot revenues that are dedicated to protection Overall attitudes towards the destination: Based on visitor questionnaire 118 at beaches
Temeljem procijenjenih nosivih kapaciteta izvriti zoniranje podruja i utvrditi razvojni scenarij 4 osnovna modela/scenarija razvoja: potpuno slobodan razvoj, bez ikakvih zabrana i ogranienja intenzivni turistiki razvoj, sa nekim elementima kontrole ogranieni razvoj, tj. alternativni ili ekoturizam uravnoteeni, odrivi turistiki razvoj 119
puno zasienjemaksimumoptimum-
120
Eko certifikati
Eko labele/certifikati dodjeljuju se onim destinacijama, hotelskim poduzeima, marinama i plaama, ali i drugim turistikim subjektima koji razvijaju odrivi turizam odnosno pridravaju se naela ekolokog upravljanja. Mogu biti lokalne, nacionalne, meunarodne; svaka ima svoje kriterije i pravila.
121
Turizam moemo promatrati kao sloeni sustav-skup podsustava: Podsustav organa i organizacija koji vre upravljake uloge u sustavu; Podsustav elemenata koji imaju ulogu izvritelja sustava sastoji se od poduzetnika, strukovnih udruga, komora... Podsustav trinih elemenata turistikog sustava formiraju mnogobrojni domai i inozemni turisti, ali i sam
osnovnih zadataka
Dobra
turistiki proizvod
122
Organizacija turizma - upravljaki podsustav: Svaka zemlja ima specifinu organizaciju, prilagoenu svojim drutveno-politikim uvjetima, te ciljevima ope i turistike politike Organizacija u RH:
Odbor za turizam pri Saboru RH, Uredi dravne uprave za turizam na upanijskoj razini (inspekcijski poslovi) Ministarstvo turizma (mjere turistike politike, suradnja na meunarodnom planu) Turistika zajednica Hrvatske (hijerarhijska struktura; TZ upanija, gradova i opina); zaduene za statistiku i informacije, marketinke aktivnosti, prije svega promidba Upravni odjeli za turizam na upanijskoj, gradskoj i opinskoj razini
Osim slubene organizacije postoji i sustav raznih strukovnih udruga i organizacija na nacionalnoj i meunarodnoj razini (AIEST, UNWTO, WTTC itd.) Bilo bi poeljno da turistikom destinacijom upravlja tzv. DMO- destinacijska menagement organizacija, koja bi poivala na privatno-javnom partnerstvu svih zainteresiranih dionika.
123
MARKETING
turistike potranje, omoguava, posredstvom istraivanja, predvianja i pozicioniranja, plasiranje turistikih proizvoda na trite na nain da poduzee /destinacija realizira najvei mogui prihod, odnosno dobit. Specifinosti marketinga u turizmu: ne prodaje se klasian fiziki proizvod, nego specifino dobro sastavljeno od mnotva dobara i usluga, a ponajvie od neopipljivog doivljaja i iskustva u turizmu proizvodnja i potronja turistikih usluga se vre u isto vrijeme i na istom mjestu; nema skladitenja turistikih usluga,
124
kapaciteti nuni za pruanje odreenih turistikih usluga moraju biti pripremljeni unaprijed, tj. ne mogu se prilagoavati potranji, ve su fiksni, zbog sloenosti turistikog proizvoda, oteana je mogunost jedinstvene kontrole pojedinih dobara i usluga koji ulaze u njegov sastav, potranja je veoma elastina (tj. osjetljiva na promjene u dohotku i cijenama), sezonskog je karaktera na nju utjeu u velikoj mjeri iracionalni faktori kao to je moda, ugledanje i slino.
125
PROCES MARKETINKOG UPRAVLJANJA/PLANIRANJA 1) Marketinko istraivanje (prikupljanje podataka i analiza); ovaj se proces izvodi kroz niz analitikih faza iji je rezultat tzv. SWOT analiza. (S-strengths, jake strane, prednosti, W-weaknessess-slabosti, O-opportunities, mogunosti, T-threats, prijetnje). Ova analiza ima za cilj upoznati se; a) s ekonomskim, politikim, socio-kulturnim okruenjem u kojem poduzee djeluje, b) s konkurencijom, njihovom reputacijom, marketinkim metodama koje koriste itd. i c) s pozicijom kompanije na tritu, njenom prodajom, partnerima itd. 2) Segmentacija potranje i odabir ciljnih trita (segmenata); Segmentacija trita je zapravo dio ireg stratekog koncepta u suvremenom marketingu koji se ostvaruje tzv. marketinkim STP-om (Segmenting - segmentacija, Targeting odreivanje ciljeva, tj. ciljnih skupina potroaa, Positioning - pozicioniranje proizvoda).
126
127
http://press.croatia.hr/video_arhiva/
128
129
130
131
132
Tablica 19. Putnike agencije i njihove poslovnice od sijenja do rujna 2007. Broj agencija i njihovih poslovnica u zemlji Zaposleni ukupno (stanje 31. VIII.) od toga stalno Broj poslovnica u inozemstvu Zaposleni ukupno (stanje 31. VIII.) od toga stalno Izvor: Dravni zavod za stattsiku ; Pripenja 875 4 564 3 129 4 31 30
133
134
135
HVALA NA PANJI! Vidimo se na ispitu (po potrebi i ranije) tel. 430-670 e-mail: lipe@efst.hr
136