You are on page 1of 136

UVOD U TURIZAM I TURISTIKO POSLOVANJE

Teaj za voditelje poslovnica i turistike vodie


Prof. dr. Lidija Petri Ekonomski fakultet Split

Povijesni razvoj turizma


Svako putovanje nije turizam, ali zato svaki turizam pretpostavlja i putovanje! Povijest razvoja turizma jest povijest razvoja putovanja! Ipak, turizam je relativno mlada pojava (sredina 19. st.); nastao je kad su se stekli uvjeti za njegovu afirmaciju u pravom smislu rijei.
Razvojne faze turizma

Pojave analogne turizmu

Pravi turizam
2

Pojave analogne turizmu- predturistika epoha Stari vijek Organizirane ljudske zajednice oko 4000 g. p. n. e.
Pojava novca i trgovine Prva putovanja motivirana trgovinom, stjecanjem novih znanja, kulturnim potrebama ili zdravstvenim razlozima

U treem tisuljeu p.n.e. ljudi iz dotad poznatog svijeta posjeivali su Egipat u elji da vide piramide i druge spomenike Pisani tragovi o putovanjima u tom razdoblju vezani su uz Babilon, Asiriju

U Kini i Japanu jednako se razvijaju putovanja iz zadovoljstva, ali se esto spominju i ona vezana uz trgovinu. Razvoj trgovine - prometni putevi poput "puta svile" od Kine do Crnog mora, "Jantarskog puta od Baltika do Sredozemlja te "Puta soli" od Hadramauta do Arabije i Male Azije. Osim trgovaca putovali su i putopisci, inovnici, lijenici i zabavljai.

http://www.silkroadproject.org/tabid/177/default.aspx Vani svjetski trgovaki putovi u 1. st. (podebljane linije pokazuju tok 4 puta svile)

Antiko doba
Putovanja iz zadovoljstva javljaju se ve u antikom doba. Sportska dogaanja; najpoznatije Olimpijske igre koje su se poele odravati 776.g. p. n. e., ali i brojne druge igre regionalnog karaktera kao npr. Istamske, Nemejske i Pitijske. Religijski motivi putovanja: poznato proroite Delfi
stadion u Olimpiji

Delfi

Rimljani su takoer organizirali i

redovito odravali priredbe radi razonode i zabave u rimskom amfiteatru- Circus Maximus-u, koji je mogao primiti i do 180 000 posjetitelja, ali i izvan Rima (npr. arena u Puli)

Circus Maximus
5

Zbog odmora, zabave i zdravlja putovali su u tada ve poznata mjesta za odmor (Rodos, Malu Aziju, Egipat kao i neka poznata ljeilita/terme kod nas, Varadinske toplice, Rimske toplice) ili u Saint Moriceu, Vichiju, Weisbadenu itd. Pored odlaska u terme, Rimljani su tijekom ljetnih vruina odlazili i u svoje ladanjske kue (tzv. villae rustica-e) u emu se moe nazrijeti tragove odlaska na putovanja zbog rekreacijskih motiva.

Rimsko kupalite u gradu Bath u Engleskoj

Model rimske Villae Rusticae

Rimljani imaju vrlo razgranatu mreu cesta (90 000 km cesta prvog reda i oko 200 000 km cesta drugog reda), dobru organizaciju prijevoza. Ceste su bile pod dravnom upravom, a za sigurnost putovanja brinula je vojska. U tzv. Cursus Publicus-ima, (javnim uredima) mogle su se dobiti informacije vezane uz putovanje, unaprijed rezervirati mjesta u koijama uz izdavanje potvrde o izvrenoj rezervaciji ili kupiti karta za prijevoz, uplatiti smjetaj i prehranu na postajama. Posebno je zanimljivo da su postojali i napisani itinerari i vodii za razne pravce kretanja.
cesta u Pompejima

Srednji vijek Razvoj putovanja zaustavljen propau Zapadnog Rimskog Carstva 476. g. Nestaju putovanja motivirana razonodom i rekreacijom. Dugotrajni ratovi su iscrpili Europu pa poinje razdoblje smirivanja i sreivanja prilika, oivljava proizvodnja, a s njome i trgovina. Tek u 12. st. poinje se ponovno koristiti koije kao prijevozno sredstvo, a putuju vitezovi, lutajui propovjednici i pustolovi.

Prva masovnija putovanja u srednjem vijeku potie Crkva; Hodoaa vjernika u svetita od kojih je prvo i najpoznatije Santiago de Compostella u panjolskoj (u Svetu Zemlju, a kasnije i u ostala svetita kao to su Loreto, Benares itd). Uz ceste se sve vie diu "pratei objekti"; svratita, gostionice, prodavaonice potreptina itd., Ponovno se nakon rimskih vremena javljaju i "organizatori" hodoasnikih putovanja.
Santiago de CompostellaUnesco-v spomenik kulture

Humanizam i renesansa Razdoblje humanizma i renesanse u Europi razdoblje procvata kulturnog i duhovnog stvaralatva. M. Montaigne 1580. kree na putovanje Europom "Journal de Voyages en Italie. Povratak prirodi, u 18. st.-poznata ideja J. J. Rousseaua pokree tadanju intelektualnu elitu na putovanja Europom. Slina putovanja kroz 18. i 19. stoljee poduzima cijeli niz uglednih intelektualaca onoga doba (Stendahl, Goethe, Byron, Heine i dr.) 10

Od sredine 16. stoljea pa sve do sredine 19. stoljea u veem broju putuju i mladi pripadnici plemstva, aristokracije i bogatih trgovaca -

Grand Tour of Europe

Trajala su 2-4 godine, a obuhvaala su uglavnom zemlje Mediterana-kolijevke civilizacije i kulture. Grand Tours - pretea pravih turistikih putovanja, a neki ih teoretiari nazivaju ak i meufazom izmeu predturistike i turistike epohe.
11

12

13

Specifinosti faze pojava analognih turizmu: putovanja su pojedinana i neorganizirana, nema aktivnog odnosa putnika i ambijenta nema osnovnih faktora turizma (nema dovoljno slobodnih sredstava i slobodnog vremena, komunikacijski, tj. prometni i receptivni faktori nisu dovoljno razvijeni, urbanizacija je na poetku razvoja i uglavnom ne djeluje kao faktor turizma, nema medija koji bi promovirali atraktivne faktore itd.), uesnici putovanja su uglavnom predstavnici bogatih, aristokratskih slojeva, uloga drave pasivna. je u cijelom razdoblju uglavnom
14

Turistika epoha
Turistika epoha - razdoblje koje poinje sredinom 19. st., a moe ga se uvjetno podijeliti i na 4 razdoblja:
1.

Od 1845-1875. godine (u turistikim putovanjima prevladava aristokracija; posjeti banjama, ljeilitima i kulturnim centrima) od 1875 -1910. g. u turistikim putovanjima sudjeluje i buroazija (javljaju se prva turistika mjesta i kapital se poinje interesirati za rastui fenomen turizma) nakon 1910. g. jaanjem borbe za prava radnika (skraenje radnog vremena, godinji odmori, vee plae itd.) u turistika putovanja se ukljuuju i obini slojevi graana, nakon drugog svjetskog rata dolazi do nagle i burne ekspanzije turistikih putovanja i turizam postaje predmetom interesa brojnih znanstvenih disciplina, a nadasve ekonomske teorije i prakse. 15

2.

3.

4.

15

Karakteristike turistike epohe: putovanja dobivaju na masovnosti; putuju sve vie i predstavnici ostalih slojeva drutva, a ne samo aristokrati, izmeu turista i ambijenta sve vie dolazi do aktivnog meuodnosa, svi se osnovni faktori turizma snano razvijaju i djeluju stvarajui masovnu, drutvenu potrebu za turistikom rekreacijom, sezona postaje preteito ljetna, kupalina, uloga drave je aktivna turizam postaje snaan ekonomski faktor i djeluje kao posljedica i faktor privrednog razvoja
16

Poeci organiziranog turizma


Turizam, bez obzira na njegovu blisku vezu s putovanjem, je pojava iji nastanak vezujemo uz napredak znanosti i tehnologije (naroito u oblasti prometa) uz porast ivotnog standarda i slobodnog vremena. Thomas Cook - 1841. prvo organizirano putovanje Osniva prvu putniku agenciju (1845. g.) te u narednim godinama organizira niz putovanja i posjeta (posjet Svjetskoj izlobi u Londonu 1851.g., 1869. g. putovanje u Egipat, a 1871. g. putovanje oko svijeta). 1879. godine osnovao je prvu poslovnu banku kao novarsku instituciju koja radi s Cookovim putnikim ekom (voucherom) i kreditnim pismima.

17

Dominacija eljeznice kao prijevoznog sredstva eljeznika mrea se poinje postavljati najprije u Engleskoj, 1825. godine. 1876. u Belgiji se osniva Compagnie Internationale des wagons-Lits et des Grand Express Europeens Osim eljeznikog, vanu ulogu u omasovljenju putovanja je odigrao i brodski prijevoz, naroito nakon izuma parnog stroja. Prvi parobrod je 1837. godine preplovio Atlantik, 1841. Samuel Cunnard osniva parobrodarsku kompaniju Cunnard Line i uvodi prvu redovitu liniju izmeu Europe i Amerike.
18

Godine 1844. engleska kompanija Peninsular and Oriental Co. organizira prvo kruno krstarenje Mediteranom. Posebni turistiki vodii za pojedine zemlje; njihovo tiskanje je pokrenuo Njemac Karl Beadecker. O njihovoj popularnosti dovoljno govori podatak da je "bedeker" i danas sinonim za dobro pisani turistiki vodi.
19

Sredinom 19. stoljea raste interes za odmaranjem u primorskim mjestima koja svoju popularnost zasnivaju na zdravstvenim svojstvima morske vode.

Povod za odlazak na more u to vrijeme nije bilo kupanje u moru, ve kupke morske vode koje su se pripremale u javnim kupalitima ili hotelima.
Polovicom 19. st. ovakva putovanja postaju toliko omiljena da se u junoj Francuskoj poinju graditi brojni hoteli, parkovi i drugi za turiste omiljeni sadraji, to je dovelo do razvoja francuske, a ubrzo i talijanske rivijere.

20

Poeci turizma u Hrvatskoj


Poeci intenzivnijeg razvoja turizma u Hrvatskoj vezuju se uz Opatiju, gdje je 1844. godine, izgraena villa Angiolina.

Sve je zapoelo 1844. godine kada je trgovac iz Rijeke, Iginio Scarpa, kupio ovaj poluotok po vrlo povoljnoj cijeni, i skromnu kuu pretvorio u prekrasnu vilu, nazvanu prema njegovoj pokojnoj supruzi. Nakon toga su poeli pristizati prijatelji i gosti. To je rezultiralo sa sve vie posjeta istaknutih linosti Opatiji, poput austrijske carice Marije Anne koja je u Villi Angiolini boravila 1860. Godine 1911. prodao je zemljite Povjerenstvu za zdravstvo za 2,5 milijuna guldena.
21

Opatija je 1889. proglaena ljeilitem te postala popularno zimovalite bogatih gostiju iz Austro-Ugarske i drugih dijelova Europe. U to vrijeme poinju se osnivati i razliita drutva za ureenje i poljepavanje mjesta, za izgradnju kupalita, za promet stranaca i sl.

Jedna od prvih takvih organizacija je bilo Drutvo za poljepavanje mjesta osnovano 1864. u Krku, a kao
najstarije drutvo za razvoj turizma u Hrvatskoj izdvaja se Higijeniko drutvo, osnovano 1868. godine u Hvaru. Nelukrativni turizma karakter

- temelj drutvene organizacije


22

Aktivnije ukljuivanje Hrvatske u meunarodni turistiki promet poinje ve u prvoj polovici 20. stoljea. Najvei turistiki promet ostvaren je 1938. godine 500 tisua turista koji su ostvarili oko 3 milijuna noenja, od ega se 61 % odnosilo na inozemni turistiki promet Najposjeenija turistika mjesta su bila: Opatija, Dubrovnik, Crikvenica, Rab, a u unutranjosti ljeilite Topusko

23

Industrijska revolucija - revolucionarne promjene u tehniko tehnolokim dostignuima (prometna sredstva)


Fordova pokretna (tekua) vrpca - masovna proizvodnja automobila, nii trokovi proizvodnje, a time i cijenu,
Autobus - prvi put upotrebljen za razgled grada 1900. godine u New Yorku Godine 1919. ostvarena je prva komercijalna zrana linija izmeu Pariza i Londona.

Suvremeni turizam

Masovnijem razvoju turizma svakako je doprinijela i sindikalna radnika borba poetkom 20. stoljea, zahvaljujui kojoj su radnici stekli pravo na plaeni godinji odmor, ali i vee plae, to je bio neposredan preduvjet veem zamahu turistikih putovanja.
24

Definiranje turizma-osnovni pojmovi


Najstarija konceptualna definicija (Hunziker i Krapf, 1942): "Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja pojedinaca i promjene mjesta boravka, ukoliko dotini ne-rezidenti time ne zasnivaju stalno prebivalite u konkretnom mjestu i ne obavljaju nikakvu gospodarsku/lukrativnu djelatnost. Na svjetskoj konferenciji statistiara 2001. g. u Vancouveru, prihvaena je nova statistika definicija koja kae da: "Turizam obuhvaa sve aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoga uobiajenog okruenja u vremenu do maksimalno godine dana u svrhu odmora, poslovnih razloga te drugih razloga za koje nisu plaeni u mjestu koje posjeuju.
25

Pojam "uobiajeno okruenje" je kljuan u definiciji jer podrazumijeva geografsku cjelinu unutar koje se pojedinac kree u svojoj svakodnevnoj ivotnoj rutini, i ima nekoliko dimenzija: uestalost: mjesta koja osoba posjeuje u svakodnevnoj rutini mogu biti locirana i na znaajnim udaljenostima (npr. osoba iz Splita, koja radi u Omiu ili Makarskoj); udaljenost: mjesta u blizini mjesta boravka ak iako ih osoba ne posjeuje esto; razliito poimanje "udaljenosti" u ovisnosti o geografskim faktorima vrijeme putovanja do nekog mjesta i natrag definicija mjesta na kojima pojedinca obavlja svakodnevne poslove vezane uz rad, kupovinu, studiranje i sl.
26

Uvodi se novi termin, posjetitelj koji podrazumijeva dnevne posjetitelje (ekskurziste) i turiste
Klasifikacija putnika prema WTO-u
Termin
Rezident

Meunarodni turizam
Osoba koja obitava u odreenoj dravi u razdoblju ne kraem od12 uzastopnih mjeseci prije posjeta drugoj dravi, gdje se ne zadrava dulje od godine dana. Osoba koja putuje u drugu dravu, van svoga uobiajenog okruenja i zadrava se u razdoblju ne duljem od godine dana sa svrhom posjeta koja nema za cilj ostvarenje bilo kakve plaene aktivnosti. Posjetitelj koji putuje u drugu dravu, van svoga uobiajenog okruenja u razdoblju od najmanje 1 noenja do najvie 12 mjeseci, sa svrhom posjeta koja nema za cilj ostvarenje bilo kakve plaene aktivnosti. Posjetitelj koji putuje u drugu dravu, van svoga uobiajenog okruenja u razdoblju kraem od 24 h i bez ostvarenja noenja u zemlji koju je posjetio, a ija svrha posjeta nema za cilj ostvarenje bilo kakve plaene aktivnosti.

Domai turizam
Osoba koja boravi u konkretnoj dravi najmanje 6 mjeseci prije odlaska u drugo mjesto u granicama iste drave. Osoba, rezident konkretne drave, koja putuje u drugo mjesto unutar granica svoje drave, ali van svoga uobiajenog okruenja u razdoblju ne duljem od 6 mjeseci sa svrhom posjeta koja nema za cilj ostvarenje bilo kakve plaene aktivnosti. Posjetitelj, rezident konkretne drave, koji putuje u drugo mjesto unutar granica svoje drave, ali van svoga uobiajenog okruenja u razdoblju od najmanje 1 noenja do najvie 6 mjeseci sa svrhom posjeta koja nema za cilj ostvarenje bilo kakve plaene aktivnosti. Posjetitelj, rezident konkretne drave koji putuje u drugo mjesto unutar granica svoje drave, ali van svoga uobiajenog okruenja u razdoblju kraem od 24 h i ne ostvaruje noenje u konkretnom mjestu, a ija svrha posjeta nema za cilj ostvarenje bilo kakve plaene aktivnosti.

Posjetitelj

Turist

Dnevni posjetitelj/ ekskurzist

27

Klasifikacija putnika i posjetitelja


PUTNICI

POSJETITELJI
motivi posjeta: zdravlje, edukacija, rekreacija, poslovni posjeti, posjeti kongresima, sajmovima ostali nelukrativni motivi

OSTALI PUTNICI TRANZITNI PUTNICI PREDSTAVNICI KONZULATA


POGRANINI RADNICI

TURISTI

DNEVNI POSJETITELJI

BJEGUNCI I NOMADI LANOVI ORUANIH SNAGA EMIGRANTI


28

VRSTE I OBLICI TURIZMA


Vano je razlikovati pojavne oblike njegove biti ili sutine. turizma od

Sutina (bit) turizma proizlazi iz raznolikih veza unutar drutvenih i ekonomskih odnosa koje ovjek uspostavlja radi zadovoljenja turistikih potreba.
DRAVA I NJENE INSTITUCIJE

TURISTI /POTROAI

PROIZVOAI /PODUZEA U TURIZMU I PRATEIM DJELATNOSTIMA

Pojavni su oblici turizma veoma brojni i u stalnom su procesu promjena. Njih se definira prema izabranom kriteriju, a najei kriterij je statistiki.
29

Prema statistikom kriteriju izvrena je klasifikacija pojavnih oblika (vrsta) turizma i to ovisno o porijeklu turista (posjetitelja) i zemlji koju se posjeuje: DOMAI TURIZAM - stanovnici zemlje A putuju po zemlji A (npr. stanovnici Hrvatske putuju i borave unutar Hrvatske) ULAZNI TURIZAM -inbound - stanovnici zemlje B putuju po zemlji A (primjer stanovnici Njemake borave u Hrvatskoj) IZLAZNI TURIZAM - outbound - stanovnici zemlje A putuju po zemlji B (Hrvati odlaze na odmor u neku drugu zemlju).

30

Turizam s aspekta tokova kretanja turista: turizam u granicama neke zemlje je njen UNUTARNJI TURIZAM NACIONALNI TURIZAM obuhvaa turistika kretanja stanovnika pojedine nacije, unutar zemlje ili izvan nje, dakle domai i izlazni turizam MEUNARODNI TURIZAM odvija se meu pojedinim zemljama, to znai da obuhvaa i ulazni i izlazni turizam (stanovnici zemlje A u zemlju B i obratno).

31

Klasifikacija turizma

DOMAI UNUTARNJI ULAZNI

TURIZAM

DOMAI NACIONALNI IZLAZNI ULAZNI

MEUNARODNI

IZLAZNI

32

Kriteriji za razvrstavanje posebnih/pojavnih oblika turizma prema mobilnosti (boravini - stacionarni, tranzitni, kruna putovanja) obiljejima turistikog prostora (primorski, otoki, planinski, jezerski, gradski, seoski) nainu organizacije putovanja (individualni, grupni) sadraju boravka (zdravstveni, lovni, ribolovni, portski, kongresni, kulturni, naturizam, incentive-poticajna, nautiki, vjerski) dobi i obiteljskom statusu (djeji, turizam za mlade, obiteljski, turizam tree dobi duljini boravka (glavni odmor, 2. ili 3. odmor u godini, izletniki-vikend).

33

Turistiko mjesto i destinacija


Mjesto koje ima privlanu snagu - atrakcije, te ostvaruje odreeni intenzitet posjeta i odreene potronje te po toj osnovi egzistencije lokalnog stanovnitva, dobiva naziv turistiko mjesto. 1992. godine Pravilnik o proglaenju i razvrstavanju turistikih mjesta u razrede; A, B, C, D Noviji Pravilnik o proglaenju i razvrstavanju turistikih mjesta u razrede, NN 75/92; 127/07; NN 88/08: http://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-92-09-pr-turist-razredi-n.html Destinacija (od latinskog pojma destinatio, onis, f.) - odredite, cilj. U turizmu destinacija oznaava lokalitet, mjesto, regiju, zemlju, skupinu zemalja, pa ak i kontinent kao odredite turistikog putovanja. Njeno ishodite je turistiko mjesto.

Turistika destinacija je sustav koji sadri raznovrsne elemente. Destinacija predstavlja fleksibilan, dinamian prostor ije granice odreuje samo trite (turistika potranja), neovisno o administrativnim granicama. 34

Tipologija destinacija obuhvaa pet prostornih modela:


putovanja u jednu destinaciju (A1) lanano putovanje; tipini itinerer s posjetom nizu destinacija bez arinog odredita (A2) osnovna destinacija (u kojoj se boravi) te slui za posjet drugima u radijusu osnovne destinacije (A3) kruno putovanje s jednom arinom destinacijom (A4) regionalno kruno putovanje; posjet nizu destinacija u regiji (A5)
35

ivotni ciklus destinacije


1.
Broj posjetitelja O RIE TK LO A A K LN K N LA O TRO IN STITU N LIZA CIO A M

Istraivanje upoznavanje destinacije Angairanjem zapoinju inicijative da se osigura ponuda za posjetitelja, a kasnije i za promociju destinacije Razvojna faza podrazumijeva dolazak velikog broja turista; javljaju se i prvi problemi vezani uz pretjerano koritenje i smanjenje kvalitete usluga; Faza konsolidacije podrazumijeva smanjenje broja posjetitelja, iako je njihov broj jo uvijek vei od broja lokalnog 36 stanovnitva.

2.
Stagnacija pom laivanje

Razvijanje

propadanje

3.

A ngairanje

Istraivanje

4.

V e rijem

5.

B posjetitelja roj O K I TR E LKLA O AN IN IT C N L A ST U IO A IZ M K NR L O T OA Stagnacija pom laivanje


6.

Stagnacijom je postignuta maksimalna aglomeracija. Destinacija vie nije u modi i ima ozbiljne ekoloke, ekonomske i socijalne probleme. Propadanje je faza kada su posjetitelji zauvijek izgubljeni i destinacija postaje ovisna o manjim lokalitetima, dnevnim izletima i vikend posjetiteljima. Pomlaivanje ukljuuje nove aktivnosti, novu kvalitetu, nova trita i nove distribucijske kanale. Najee se pomlaivanje vri uvoenjem novih, alternativnih oblika turizma i sl.
37

R azvijanje

propadanje

A ngairanje
7.

Istraivanje

V e rijem

Turistike potrebe pojam i sadraj


Chreiologija (grki, chreia-potreba, logosznanost), nauka o potrebama to su potrebe? Potrebe su temelj motiviranog ponaanja ovjeka. One predstavljaju zahtjev pojedinaca ili drutvenih grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi olakanja osjeaja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajuih razina blagostanja
38

Klasifikacija potreba prema Abrahamu Maslow-u Fizioloke potrebe; Potrebe za sigurnou; Potrebe za pripadanjem i ljubavlju; Potrebe za samopotovanjem; Potrebe za samouvaavanjem i samoaktualizacijom Spoznajne potrebe, U realnom ivotu sve su ovjekove potrebe trajno prisutne, pa tako i dok putuje kao turist.

39

40

41

Motivacija Turistiki motivi su unutranji poticaji ovjeku da se ukljui u turistike tokove. Turistika motivacija-ponaanje ovjeka koji je potaknut tim unutranjim pobudama za ukljuenjem u turistiku aktivnost s konanim ciljem, da se zadovolji neka turistika potreba. Suvremena psihologija dijeli motive na bioloke, drutvene i osobne. Bioloki proizlaze iz temeljnih ljudskih potreba (ukljuuju gastronomiju (lokalni specijaliteti), nautiku (spavanje na brodu), psihiku i fiziku relaksaciju, ali s turistikim predznakom).
42

Drutveni motivi su za turizam najznaajniji jer u prvi plan guraju ovjekovu neprestanu elju za kontaktima s drugim ljudima i unapreivanjem meuljudskih odnosa. Osobni motivi su zapravo okrenuti prema samom turistu, a istiu zadovoljenje njegove potrebe za samodokazivanjem (vlastita organizacija putovanja), samopotvrivanjenm (stjecanje ugleda boravkom u mondenom ljetovalitu), upoznavanjem novih prostora i kultura, stjecanjem novih saznanja i dr.

43

USPOREDBA MOTIVA 2007 I 2010.

44

Proces donoenja odluke o kupnji


Prepoznavanje problema Potraga za informacijama Procjena alternativa

Odluka o kupnji

Ponaanje nakon kupnje

Ponaanje turistikog potroaa se bitno razlikuje od ostalih potroaa i to zbog sljedeih znaajki
neopipljiva i nemjerljiva kupnja neimpulsivna kupnja obuhvatno planiranje kupnje kupovanje unaprijed.

45

Turistika potranja i njeni initelji


Ekonomija: potranja se definira kao ukupna koliina roba i usluga koje su kupci spremni kupiti na tritu u odreenom vremenu i po odreenim cijenama; gleda se njena elastinost tj. ovisnost o promjeni cijena i dohotka Psihologija: potranja se promatra s aspekta potreba, motivacije i ponaanja kupaca. Geografija: ukupan broj osoba koje putuju, ili ele putovati radi koritenja turistikih sadraja i usluga na mjestima udaljenim od njihova mjesta boravka i rada.
46

Razmatranje potranje s ekonomskog aspekta

Koliina potranje se izraava u naturalnim jedinicama U turizmu potranju, osim po broju realiziranih noenja sagledavamo i kroz broj turista, budui da u samoj definiciji pojma turista stoji i njegova povezanost s noenjem kao uslugom, odnosno dobrom koje se u turizmu prodaje i kupuje.
47

Na turistiku potranju utjeu subjektivni i objektivni faktori: Subjektivni su faktori potranje uvjetovani subjektivnim stavovima i potrebama potroaa/turista, a mogu biti Racionalni subjektivni faktori (zdravstvene potrebe i sl..) Iracionalni faktori (moda, ugledanje, snobizam, ljubav, religija i sl.) U objektivne faktore potranje ubrajamo sve one objektivne okolnosti koje poveavaju ili smanjuju kupevu spremnost na potronju kao npr. standard, i s tim u vezi dohodak, slobodno vrijeme, sigurnosni uvjeti..
48

Razmatranje potranje s aspekta geografije


a)

b)

Efektivna ili aktualna potranja; aktualni broj sudionika u turizmu, odnosno broj stvarnih (de facto) turista Potisnuta potranja; dio ukupne populacije koji zbog razliitih razloga ne putuje. Sastoji se od dva elementa:
a)

b)

potencijalna potranja (dio populacije koji namjerava putovati s promjenom osobnih uvjeta, npr. plae, odnosno kupovne moi) odgoena potranja (dio potranje koji ne putuje radi nezadovoljavajuih objektivnih okolnosti kao to je klima, lo smjetaj, teroristike aktivnosti i sl.

c)

Nepostojea potranja; dio populacije koji ili ne eli ili ne moe putovati
49

Svjetska turistika potranja


Tablica
Godina Dolasci u mln

Kretanje broja turista u meunarodnim turistikim tokovima i ostvareni prihodi u izabranim godinama
Prosjena stopa promjena (%) Prihodi u mln US $ Prosjena stopa promjena (%)

kol 1 kol 2 kol 3 kol 4 kol 5 1950-1960 25,2-69,3 10,6 2,1-6,9 12,6 1960-1965 69,3-112,9 10,2 6,9-11,6 10,1 1965-1970 112,9-165,8 8,0 11,6-17,9 9,1 1970-1975 165,8-222,3 6,0 17,9-40,7 17,9 1975-1980 222,3-284,3 5,0 40,7-103,1 20,4 1981 286,7 0,8 105,2 2,0 1982 286,7 1,0 98,5 -6,4 1983 289,9 1,1 101,0 2,5 1984 317,1 9,4 111,0 9,9 1985 327,6 3,3 116,1 4,6 1986 338,6 3,4 140,6 21,1 1987 364,9 7,8 172,5 22,7 1988 399,7 9,5 199,5 15,7 1989 429,2 7,4 215,6 8,1 1990 455,8 6,2 261,0 21,1 1991 463,1 1,6 267,5 24,1 1992 502,9 8,6 305,0 14,0 1993 512,5 1,9 307,4 0,8 1994 531,4 3,7 335,8 9,2 1995 561,0 5,6 380,7 13,9 1996 594,8 5,5 433,9 8,1 1997 612,8 3,0 443,8 2,3 1998 626,5 3,8 1999 650,4 3,8 456,3 2000 698,8 7,4 474,4 4,0 2001 684,0 2,8 463,0 -2,4 2002 703,0 2,8 480,0 3,7 2003 689,0 -1,9 523,0 8,9 2004 763,0 10,7 600,0 14,7 2005 806,0 5,4 680,0 7,4 2006 846,0 4,9 733,0 7,8 2007. 903,0 6,7 856,0 15,3 2008. 922,0 2,1 944,0 10,3 2009. 880,0 -4,6 852,0 -9,75 Izvor: UNWTO, Yearbook of Tourism Statistics, vol. I i II, ed. 43, 1990, 1996, 2002, ; Tourism highlights 2010., preuzeto s: http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights10_en_LR.pdf

50

Distribucija potranje po svjetskim regijama


Tablica Distribucija meunarodnog turistikog prometa po pojedinim regijama
Regija 1980 Dolasci Udio (000) (%) 284,282 100,00 7,337 2,58 61,356 6,757 1,469 47,321 5,809 20,955 186,362 36,001 17,921 60,624 69,426 2,390 21,58 2,37 0,51 16,64 2,04 7,37 65,55 12,66 6,30 21,32 24,45 0,84 1990 Dolasci (000) 455,812 15,090 93,722 11,417 1,748 71,922 8,635 53,087 283,157 46,723 26,648 90,509 111,854 7,423 Udio (%) 100,00 3,31 20,56 2,50 0,38 15,78 1,89 11,64 62,12 10,24 5,84 19,85 24,53 1,62 2000 Dolasci (000) 698,8 27,6 129,0 17,3 4,3 92,0 15,4 111,9 403,3 76,7 44,1 126,1 141,7 14,7 Udio (%) 100,0 4,0 18,5 2,5 0,6 13,2 2,2 16,0 57,7 11,0 6,3 18,1 20,3 2,1 2007. Dolasci Udio (000) (%) 903,0 100,0 44,4 4,9 142,5 19,5 7,7 95,3 19,9 174,5 484,4 95,6 57,6 176,2 154,9 15,8 2,2 0,9 10,6 2,2 19,3 53,6 10,6 6,4 19,5 17,1 2009 Dolasci Udio (000) (%) 880,0 100,0 45,6 5,2 140,7 19,5 7,6 21,4 21,4 181,2 459,7 89,5 53,1 171,1 146,0 15,9 2,2 0,9 2,3 2,3 20,6 52,2 10,2 6,0 19,4 16,6 -

Svijet Afrika Amerika Karibi Centralna Amerika Sjeverna Amerika Juna Amerika Istona Azija i Pacifik Europa Centralna i istona Europa Sjeverna Europa Juna Europa Zapadna Europa Istoni Mediteran

Srednji Istok 5,992 7,577 20,6 47,6 52,9 2,10 1,66 2,9 5,3 6,0 Juna Azija 2,280 3,179 6,4 9,8 10,1 0,80 0,69 0,9 1,1 1,1 Izvor: Yearbook of Tourism Statistics, WTO Madrid 1982.; http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights08_en_LR.pdf http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights10_en_LR.pdf 51

52

53

54

Prognoze turistike potranje

55

56

Promet turista u Republici Hrvatskoj


Noenja turista u razdoblju od 1975-2005. g.
UKUPNO 1975. 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2007. 2009 42.411 53.600 67.665 52.52 12.885 39.183 51.421 56.006 56.300 DOMAI 17.761 23.475 26.619 18.474 4.370 5.138 5.434 6.431 5.799 STRANI 24.650 30.125 41.046 31.049 8.515 34.045 45.987 49.575 50.501

Izvor: DZS, http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/06-Turizam-br-05w.pdf

Dolasci turista u razdoblju od 1975-2009 .g. (u 000)


UKUPNO 1975. 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2007. 2009. 6.454 7.929 10.125 8.497 2.348 7.136 9.995 11.162 10.935 DOMAI 3.009 3.922 4.569 3.477 1.113 1.305 1.528 1.855 1.000 STRANI 3.445 4.007 5.556 5.020 1.324 5.831 8.467 9.307 9.935

Izvor: DZS, http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/06-Turizam-br-05w.pdf

57

58

59

60

61

62

63

64

Faktori (initelji) ponude


U najirem smislu - turistika ponuda podrazumijeva sve gospodarske i drutvene sudionike jedne zemlje/destinacije koji na direktan ili indirektan nain pridonose zadovoljavanju potreba turista U uobiajenoj podjeli ponuda podrazumijeva sljedee skupine elemenata:
1. privlani ili atraktivni, 2. saobraajni ili komunikacijski, 3. prihvatni ili receptivni faktori

65

Atraktivni faktori/elementi ponude


a. b.

prirodna (biotropna) dobra, tj. faktori drutveni (antropini) faktori Prirodna dobra (odnosno resurse) moemo strukturirati na sljedei nain: 1) turistiki prostor, ukljuujui kopnene i vodene povrine 2) prirodna turistika bogatstva i rijetkosti, ukljuujui ono to je radom prirode na povrini zemlje formirano, a ima svojstvo turistike atrakcije, te 3) klimatski uvjeti Drutveni faktori -sve naslijeene i izgraene atrakcije
66

Klasifikacija atrakcija u Republici Hrvatskoj


1.

2.

3. 4.

5. 6.

7.

PRIRODNE ZNAMENITOSTI: nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park uma, zatieni krajolik, spomenik prirode, spomenik parkovne arhitekture i drugo. KULTURNE ZNAMENITOSTI: stari grad, dvorac, rudnik, samostan, rodni dom, ekoselo, muzej, galerija i spomenik kulture, VJERSKO SREDITE MANIFESTACIJE: koncerti, festivali, ljetne igre, kazaline predstave, sportske manifestacije i ostale manifestacije. IGRANICE (CASINO) KUPALITA: termalna kupalita, kupalita na obali Jadrana i ostala kupalita, 67 SAJMOVI

68

69

.Tematski parkovi s vie od 6 milijuna posjetitelja u 2003. Tematski park Magic Kingdom, Florida Disneyland, Tokyo Disneyland Anaheim, California DisneySea, Tokyo Disneyland, Paris Universal Studios JP Everland (KR) Epcot Center, Walt Disney World Lotte World, Seoul Disney MGM Studios, Walt Disney World Disney's Animal Kingdom Universal Studios Orlando Blackpool Pleasure Beach Islands of Adventure at Universal Orlando
Izvor: Vanhove, N., op. cit. 2005., str. 104.

Posjetitelji (u mil) 15,4 13,2 12,7 12,2 10,2 8,8 8,8 8,6 7,2 7,9 7,3 6,8 6,2 6,1
70

71

72

Komunikacijski elementi turistike ponude U ovu skupinu elemenata turistike ponude ubrajaju se: razne vrste prijevoznih sredstava, sva prometna infrastruktura koja slui boljem povezivanju destinacije s potencijalnim tritima. Zrani promet- najzastupljeniji (svjetska flota od cca 20ak tisua zrakoplova i preko 15 000 zranih luka) Rastu avio prometa doprinio je:
proces deregulacije i ukidanja ograniavajuih propisa zranog prijevoza u SAD-u i EU, Pojava tzv. low-cost carriera, tj. niskotarifnih zrakoplovnih kompanija (kao to su Ryan Air, JetAir itd.) koje nude reduciranu uslugu prijevoza bez dodatnih usluga, ali zato po iznimno niskim cijenama. proces okrupnjavanja tj. integriranja avio kompanija, uslijed ega dolazi do reduciranja trokova te sniavanja cijena karata.
73

2005. g. tritem dominiraju tri velika zrana saveza The Star Alliance; Lufthansa, United Airlines, Canada Air, Air New Zealand, All Nippon Airlines, Australian Airlines Group, British Midlands, Mexicana Airlines, Scandinavian Airlines, Singapore Airlines, Thai and Varig, Croatian Airlines, Oneworld; American Airlines, British Airlines, Aer Lingus, Cathay Pacific, Finnair, Iberia, Lan-Chile, Quantas, The Sky Team: Air France, Delta, AeroMexico, Alitalia, Czech Airlines, Korean Air Lines, KLM, Nortwest i Continental. Cestovni promet- rastue znaenje; u razdoblju od 1970. do 1990. g. u svijetu je broj automobila porastao sa cca 190 mil. na cca 450 mil., od ega samo u Europi sa 68 mil na 185 mil

74

Brodski prijevoz u turizmu: trajektni prijevoz i cruising turizam


broj putnika na velikim brodovima za kruna krstarenja porastao je s 4,02 milijuna u 1989. g. na 9,61 milijuna putnika u 2000. g. s time da se do 2010. predvia oko 13,05 milijuna putnika na cruiserima. Putnici na cruiserima ostvaruju 1,4% ukupnih meunarodnih turistikih dolazaka. U cruisingu je danas ukljueno oko 300 brodova; 2001-2004. broj leajeva porastao je za oko 77% i danas ini oko 0,6% ukupnih hotelskih kapaciteta.

75

76

77

Nain dolaska u Hrvatsku

78

Receptivni elementi ponude


U receptivne (prijamne) elemente ubrajamo sve objekte koji slue za prihvat i prehranu gostiju i koji njihovom boravku pruaju odreeni rekreacijski sadraj. Receptivni elementi u irem smislu; servisi, radnje, trgovine, parkovi, komunalna infrastruktura itd.- sve to posredno slui turistima Receptivni elementi u uem smislu; ugostiteljski objekti za pruanje usluga smjetaja za pruanje usluga prehrane i toenja pia.
79

VRSTE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA


Hoteli

OSNOVNI

Turistika naselja Pansioni Tur. apartmani...

OBJEKTI ZA SMJETAJ
DOPUNSKI (KOMPLEMENTARNI)

Kampovi Odmaralita Privatni smjetaj Luke nautikog turizma

OBJEKTI ZA PREHRANU I PIE

Restorani, konobe, zdravljaci, caffe barovi i ostali slini objekti


80

Klasifikacija smjetajnih objekata u RH


Osnovni kapaciteti (skupina HOTELI) su prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN
88/07; NN 88/07 ; NN 58/08 ; NN 62/09 ) 1. Hotel

batina (heritage), 2. Hotel, 3. Aparthotel, 4. Turistiko naselje, 5. Turistiki apartmani, 6. Pansion.

81

Vrste posebnih standarda za HOTELE su:


1. 2. 3. 4. 5. 6.

7.

8.

BUSINESS (Poslovni), MEETINGS (Za sastanke), CONGRESS (Kongresni), CLUB (Klub), CASINO (Kasino), HOLIDAY RESORT (Odmorini), COASTLINE HOLIDAY RESORT (Priobalni odmorini), ZA OSOBE S INVALIDITETOM

9. 10.

11.

12.

13. 14. 15.

16. 17.

FAMILY (Obiteljski), SMALL & FRIENDLY (Mali i prijateljski), SENIOR CITIZENS (Za starije osobe), HEALTH & FITNESS (Zdravlje i fitness), SPA (Toplice), WELLNESS, DIVING CLUB (Ronilaki klub), MOTEL (Motel), SKI (Ski),
82

Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine "kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj" (interno proieni tekst Pravilnika iz NN 75/08 i 45/09 ;

Vrste kamp: kamp , kamp naselje, kampiralite, kamp odmorite


Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smjetaj iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj (interno proieni tekst Pravilnika iz NN 49/08 i 45/09) (NN 49/08) ; (NN 45/09)

1. Soba za iznajmljivanje
2. Apartman 3. Studio apartman 4. Kua za odmor 5. Prenoite 6. Odmaralite 7. Hostel 8. Planinarski dom 9. Lovaki dom 10. Ueniki dom ili studentski dom 11. Objekt za robinzonski smjetaj.
83

Ostali vani pravilnici o razvrstavanju ugostiteljskih objekata


Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske usluge u domainstvu 88/07, 58/08 i 45/09) Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu (NN 5/08) Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina "restorani", "barovi", "catering objekti" i "objekti jednostavnih usluga" (NN 82/07) (NN 82/09) (NN 82/07)

84

85

86

87

88

http://www.mint.hr/UserDocsImages/ulaganja.pdf

89

Aktualni trendovi u turistikoj ponudi Rast broja destinacija Tehnoloke inovacije i branding Novi oblici smjetajnih kapaciteta i atrakcija
Timesharing - vremenski ogranien zakup jedinice smjetaja all-inclusive resorts- predstavlja hotel ili turistiko naselje u kojemu se gostima po jedinstvenoj cijeni nudi integralna usluga , cruising, tematski parkovi i sl.

Procesi "usitnjavanja" kapitala (mala i srednja poduzea) Procesi koncentracije (nastanak velikih multinacionalnih kompanija)
90

Hoteli u Hrvatskoj u stranom vlasnitvu prema dravama porijekla

Drava porijekla hotela Austrija Italija Nizozemska Maarska Luksemburg SAD Rusija Slovaka Njemaka Belgija Bosna i Hercegovina Francuska Kanada Poljska Slovenija Ukrajina UKUPNO

Broj hotela u Hrvatskoj 40 14 11 10 9 5 4 4 3 1 1 1 1 1 1 1 107


91

Hotelski brandovi u Hrvatskoj 2008. godine


HOTELSKI BRAND Turkish Rixos Starwood Hotel Rixos Libertas, Dubrovnik Le Meridien Lav, Split Four Points by Sheraton, Zagreb Sheraton, Zagreb Westin, Zagreb Radisson Hotel Split (2009) Radisson Dubrovnik (2009) Regent Esplanade, Zagreb Regent Dubrovnik (2010) Sol Stella Maris, Istra Sol Umag, Istra, Sol Polynesia, Istra Sol Coral, Istra, Sol Garden Istra Sol Aurora, Istra, Sol ipar, Istra Moj mir bungalows, Istra Kangera, Istra, Savudrija, Istra Istrian villas, Istra Hotel Adriatic Savudrija (2009) Hilton Imperial Dubrovnik Iberostar Epidaurus, Cavtat Iberostar Albatros, Cavtat Iberostar Cavtat Grand Hotel Adriatic, Opatija Arcotel Alegra, Zagreb Astoria, Zagreb Hotel Holiday, Zagreb Adriana, Hvar Riva, Hvar Mina, Hvar Fontana, Jelsa TN Jadran, Jelsa Zora, Primoten Labineca, Gradac Faraon, Trpanj Donat, Zadar Funimation Club Dalmacija, Zadar Diadora, Zadar Iadera, Zadar Bristol, Opatija Astoria, Opatija Opatija, Opatija Miramare, Crikvenica Apoksiomen, Mali Loinj Millennium, Opatija Excelsior, Dubrovnik Dubrovnik Palace, Dubrovnik Grand Villa Argentina, Dubrovnik Bellevue, Dubrovnik Kompas, Dubrovnik Bonavia, Rijeka Broj hotela 1 4 Oblik FDI, mngm franiza, mngm Drava porijekla Turska SAD

Radisson SAS Regent Sol Mela

2 2 11

franiza, mngm franiza, mngm mngm

Danska SAD panjolska

Kempinski Hilton Iberostar Lifeclass Hotels Arcotel Best Western Golden Tulip Leading Hotels of the World Small Luxury Hotels Azalea

1 1 3 1 1 1 1 1 1 6

franiza, mngm franiza, mngm mngm franiza, mngm franiza, mngm konzorcij konzorcij konzorcij konzorcij mngm

vicarska SAD panjolska Slovenija Austrija Austrija Nizozemska SAD Velika Britanija Austrija

Falkensteiner

FDI, mngm

Austrija

Vienna International

mngm

Austrija

SRS Utell

1 6

konzorcij konzorcij

Njemaka SAD

Izvor: mr. sc. Novak, M., magistarska radnja, 2009.

92

Uloga poduzea uristikog posredovanja agencija na turistikom tritu


Poduzea turistikog posredovanja, posreduju izmeu turistike ponude i turistike potranje tj. povezuju dislocirane sudionike suprotnih polova turistikog trita. Pod pojmom turistiki posrednici najee podrazumijevamo putnike (turistike) agencije, tj. privredne subjekte koji potencijalnim klijentima daju razliite vrste usluga, a najvanije meu njima su prodaja vlastitog proizvoda-turistikog aranmana. Putnike agencije moemo dijeliti s obzirom na razliite kriterije i to;
prema sjeditu organizacije, prema predmetu poslovanja, prema organizaciji i podruju djelovanja.

93

emitivne

Prema sjeditu organizacije

receptivne

detaljistike

Prema predmetu poslovanja

grosistike kombinirane

Prema organizaciji

Pojedinane S mreom poslovnica Meunarodne

Prema podruju djelovanja

Nacionalne Regionalne lokalne


94

Putnike agencije vre sljedee funkcije:


posrednika (posreduje izmeu potroaa i davatelja razliitih usluga, kao i izmeu razliitih davatelja usluga, npr. prijevoznika i hotelijera, ili hotelijera i kulturnih institucija) informativno - savjetodavna (davanje raznih informacija i savjeta u vezi putovanja, boravka u destinaciji itd.); organizacijska (stvaranje paket aranmana); promotivna; razliite druge usluge - pribavljanje putnih isprava, prodaja karata za utakmice, priredbe, pribavljanje osiguranja u sluaju nesree ili gubitka prtljage, prodaja prospekata i suvenira, mjenjaki poslovi ili iznajmljivanje vlastitih prijevoznih sredstava, osiguravanje vodikih usluga itd.
95

Djelatnost turistikih agencija retailera (maloprodajnih agencija ) temelji se najveim dijelom na posrednikoj ulozi na temelju ega dobiva proviziju. Osnovni razlozi koritenja posrednika:
povoljnija cijena cjelokupnog putovanja mogue tekoe pri stupanju u vezu s ponuaima turistikih usluga smanjenje rizika pri organizaciji putovanja.

96

Tour operator je agencija grosist koja, objedinjujui usluge razliitih ponuaa kreira i organizira tzv. paualna putovanja (paket aranmane) na veliko u svoje ime i za svoj raun za jo nepoznate kupce te na toj osnovi kontinuirano ostvaruje glavni izvor svojih prihoda.
. Osnovne razlike izmeu agencije i tour operatora

TOUROPERATOR trgovac na veliko poduzetnik i posrednik kupuje u vlastito ime, i za vlastiti raun kreira vlastiti proizvod osnovni izvor prihoda; prodaja vlastitih proizvoda snosi rizik za neprodane kapacitete u pravilu nema izravan kontakt s klijentima prodaju svojih proizvoda vri najee koristei posrednike lokacija nije presudna za uspjeno poslovanje glavna funkcija: organizatorska ima na tritu specifinu informatovno-savjetodavnu funkciju promocijska funkcija vrlo znaajna

PUTNIKA AGENCIJA trgovac na malo posrednik prodaje usluge u svoje ime, ali za tui raun plasira na tritu tue proizvode osnovni izvor prihoda: provizija ne snosi rizik neprodanih kapaciteta ima izravan kontakt s klijentima vri izravnu prodaju klijentima lokacija vrlo bitna za uspjeh poslovanja glavna funkcija:posrednika prevladava opa infoermativnosavjetodavna funkcija vrlo izraena komercijalnopropagandna funkcija 97

Paket aranman moemo definirati kao "unaprijed araniranu kombinaciju ne manje od dvaju sljedeih elemenata, prodanu ili ponuenu na tritu po jedinstvenoj cijeni, kad usluge traju dulje od sata i ukljuuju jedno noenje: prijevoz, smjetaj i prehrana te ostale turistike usluge nevezane s transportom i smjetajem koje ine znaajan dio paket aranmana (ovise o matovitosti agencije i zainteresiranosti potencijalnih putnika Touroperator u svome poslovanju sklapa brojne ugovore sa treim partnerima, a posebno istiemo ugovor o alotmanu. To je ugovor s hotelijerima prema kojemu se hotel obavezuje staviti touroperatoru na raspolaganje odreeni dio svojih kapaciteta u odreenom vremenskom razdoblju, a touroperator se obavezuje da e ih prodavati, tj. sukcesivno puniti...
98

Izraziti procesi koncentracije u poslovanju touroperatora:


Primjer TUI: u vlasnitvu ili suvlasnitvu ima: preko 100 hotela u raznim destinacijama, s preko 150.000 leajeva, od toga samo na Kanarima 18.000 (2003. godine 290 hotela i 76 000 soba) 4 arter zrakoplovne kompanije s ukupno 90 aviona (20.000 sjedita), 81 touroperatora, kontrolira preko 3.200 turistikih agencija koje prodaju njegove aranmane te 21 receptivnu turistiku agenciju, zapoljava preko 46.000 osoba, kontrolira preko 70% europskog trita organiziranih putovanja.
99

Vodei turoperatori na Njemakom tritu (2000.2001.)


Prihod u mil. 9000 Eura 8000 7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 8929 7070 5325

1698

1680

TUI

Thomas Cook

Rewe

FTI

Alltours

100

Uinci turizma
POZITIVNI UINCI Ekonomske i neekonomske funkcije ili uinci turizma U neekonomske funkcije, tj. uinke turizma ubrajamo one kojima turizam u prvom redu djeluje na turista, a to su: zdravstvena, socijalna, obrazovna, kulturna itd. U ekonomskom smislu turizam djeluje na nain da pretvara brojna neprivredna dobra i resurse (kao npr. sunce, more, klimu, ljekovite izvore, povijesne spomenike itd.) u privredna dobra koja ostvaruju dohodak (konverzijski uinak turizma)
101

da se turistika potronja prelijeva iz turistikih djelatnosti u mnoge druge umnoavajui svoje poetno djelovanje. Tako prelivena turistika potronja izaziva esto znatne pozitivne promjene, koje proizlaze iz poveane i usavrene proizvodnje i koje mogu poveati dohodak, a to ve predstavlja multiplikativni uinak turizma. Osim toga turizam utjee na: poveanje zaposlenosti poboljanje platne bilance razvoj nedovoljno razvijenih regija

102

Ekonomski uinci turizma u svijetu


Globalni fenomen (ukljuuje sve zemlje svijeta); 900 mlrd US$ prihoda 9,9% uea u formiranju svjetskog BDP-a Sudjelovanje turizma u zapoljavanju (direktnom i indirektnom u svijetu) procjenjuje se na oko 8,4% od ukupno zaposlenih Ukupan turistiki izvoz (u terminima prihoda od turista i turistikih roba) procjenjuje se na 11 % od ukupnog svjetskog izvoza (roba i usluga) Preko 30 % svjetskog izvoza usluga

103

Pokazatelji turistikih rezultata u RH

104

105

106

Turizam generira tzv. direktnu, indirektnu i induciranu zaposlenost. Direktna zaposlenost se odnosi na zaposlenost u hotelima, restoranima, turistikim agencijama i nonim klubovima i sl. Indirektna zaposlenost se odnosi na na osobe koje rade u onim djelatnostima koje su ovisne o turizmu u odreenim razdobljima poslovanja, (npr. graevinarstvo, lijenici koji pomau turistima, trgovci i sl.). Inducirana zaposlenost se odnosi na dodatno zapoljavanje koje rezultira iz multiplikativnih efekata turistike potronje.

107

Turizam - radno intenzivna djelatnost te kao takav predstavlja jedan od glavnih izvora zapoljavanja u velikom broju (napose receptivnih turistikih) zemalja. WTTC procjenjuje da 2006. g. turistika industrija (direktne turistike djelatnosti) u svijetu generira oko 76,7 mil. radnih mjesta, dok turistika ekonomija (djelatnosti direktno i indirektno povezane s turizmom) generira ukupno oko 234,3 mil. radnih mjesta. Do 2016. broj radnih mjesta u turistikoj industriji e narasti na 89,5 mil., dok e u turistikoj ekonomiji narasti na 279,3 mil. U RH turistika ekonomija generira 262,000 radnih mjesta (23,1% od ukupnog broja), tj. 1 na svaka 4,3 radna mjesta, a turistika industrija 121,000 (10,6% od ukupne zaposlenosti). Do 2016. prognoze su da e turistika ekonomija generirati 414,000 radnih mjesta, a turistika industrija 188,000 (14,2 % od ukupnog broja)

108

Zaposleni u hotelima i restoranima Hrvatske

109

NEGATIVNI UINCI / KONFLIKTI


Ekoprostorni konflikti oneienje mora i kopna vizualna devastacija turistikih podruja neadekvatna upotreba zemljita itd.,

110

Sociodemografski konflikti depopulacija zalea, prevelika orijentacija lokalnog stanovnitva na turizam i zanemarivanje tradicionalnih aktivnosti kao to je npr. poljoprivreda, velika sezonska koncentracija radne snage visok udio enske i relativno mlade radne snage kao i radne snage niskog stupnja obrazovanja relativno visoka pokretljivost Ekonomski konfliti naputanje tradicionalnih djelatnosti, cijene nekretnina pretjerano rastu upravo zahvaljujui turizmu, turizam generira i opi rast cijena u sezoni pa je stoga esto i jedan od uzronika inflacije itd.
111

Sociokulturni konflikti unitavanje identiteta destinacije devastacija (namjerna i nenamjerna) spomenikog nasljea pretjerana komercijalizacija kulture porasta devijantnih oblika ponaanja i kriminala konflikti turista i domaina... Masovni turizam dovodi do prelaska tzv. praga saturacije (odnosno zasienosti) nakon ega daljnji razvoj turistike djelatnosti biljei mnogo vie negativnih nego pozitivnih efekata. to uiniti? Upravljati/planirati razvojem turizma!
112

Planiranje razvoja turizma u destinaciji


Planiranje razvoja nunost - sprjeava anarhiju i entropiju sustava Metoda odreivanja nosivih /prihvatnih kapaciteta destinacije (carrying capacity assessment) - metoda planiranja Nosivi kapaciteti -sposobnost destinacije da prihvati odreeni broj turista i turistikih aktivnosti, a da to istovremeno ne ugrozi njen opstanak i budui razvoj (u prostornom, sociokulturnom i ekonomskom smislu) Vrste nosivih kapaciteta prostora: prostorno-ekoloki/fiziki ekonomski i socio- kulturoloki
113

Poetak istraivanja na temu fizikih ili ekolokih kapaciteta prostora poinje 50-tih godina 20.st. (Sundt); Intenzivira se 80-tih godina u panjolskoj koja je trpjela ozbiljne posljedice masovnog razvoja turizma na njenim prostorima;
Baud-Bovy i Lawson - tablice indikatora pri planiranju turistike izgradnje na Mediteranu. Meu esto citirane pokuaje utvrivanja kapaciteta nosivosti turistikih prostora spominju se i prorauni raeni za turistiki prostorni plan Jadrana (1967), kao i kasnije za izradu Plana Junog Jadrana (1969). Za razliite tipove obale su izraunati koeficijenti gustoe (8 m2 i 6 m2 kupalinog pojasa po korisniku)
114

Ekonomski kapacitet nosivosti


Moe se definirati kao mjerilo kojim se utvruje razina mogue zasienosti nekog prostora turistikom izgradnjom nakon ega dolazi u pitanje ekonomska isplativost te izgradnje odnosno poslovanja objekta turistike ponude.

Primjer: zbog politike apartmanizacije i nekontrolirane gradnje raznih (komplementarnih) objekata za smjetaj na hrvatskom Jadranu, dolazi do prezasienosti prostora brojem turista i turistikih objekata; istodobno prostor gubi na kvaliteti i postaje ekonomski neodrivo investirati na njemu.
115

Socioloki kapacitet nosivosti utvruje najveu gustou u odreenoj zoni turistikog pojasa koju toleriraju sami turisti.
Utvruje se putem anketnih istraivanja.

Kulturoloki kapacitet nosivosti se definira kao kulturoloka tolerancija odnosno snoljivost izmeu lokalnog stanovnitva i turistikih posjetitelja u destinaciji.
Utvruje se putem anketnih istraivanja.
116

Indikatori :
Indikatori se izrauju radi praenja procesa turistikog razvoja i koordinacije aktivnosti u cilju postizanja odrivosti. Izrauju se za sve aspekte razvoja, prostornoekoloke, socio-kulturne i ekonomske. Indikatori pokazuju stvarne uinke turizma u destinaciji i pomau usporedbu s ostalim srodnim destinacijama. Usporeuju se s poeljnim standardima (parametrima) i prate odstupanja.

117

Indicators selected for lake Balaton Hungary Water quality:Faecal coliform count at beaches; chlorophyll-A algae count; tourist complaints about water Environmental education: Number of environmental modules offered by schools in the region in
conjunction with a count of the number of students who receive the modules Preservation of nature: Number of rare/endangered species Overcrowding and congestion in the beach area: Persons per square metre in the peak period Social impact: Ratio of tourists to locals in peak period Image of the region: Level of satisfaction by locals Seasonality: Tourist numbers in peak month Variety of attractions: Percentage of service establishments open year round Solid waste management: Percentage of households using official garbage removal (voucher purchase) Consumer satisfaction: Based on exit questionnaire Cleanliness of water and bushes: Number of toilets per tourist on beach in peak times Cleanliness of restaurants: Number of tourists with reported salmonella poisoning from local restaurants and eating outlets Crime: Number of crimes reported by non-residents/residents Pricing: Monthly average price of rooms Public access to beaches: Percentage of usable beach open to public Protection of biological resources: Category of site protection using IUCN index; number of rare/endangered species; existence of an organized plan for region Black market accommodation: Based on survey of visitors Funding for protection: percentage of hot spot revenues that are dedicated to protection Overall attitudes towards the destination: Based on visitor questionnaire 118 at beaches

Temeljem procijenjenih nosivih kapaciteta izvriti zoniranje podruja i utvrditi razvojni scenarij 4 osnovna modela/scenarija razvoja: potpuno slobodan razvoj, bez ikakvih zabrana i ogranienja intenzivni turistiki razvoj, sa nekim elementima kontrole ogranieni razvoj, tj. alternativni ili ekoturizam uravnoteeni, odrivi turistiki razvoj 119

Odnos alternativnih scenarija i prihvatnog kapaciteta

puno zasienjemaksimumoptimum-

-slobodni razvoj -intenzivni razvoj -odrivi razvoj

-umjerena varijanta alternativnog turizma minimum -ekstremna varijanta alternativnog turizma

120

Eko certifikati

Eko labele/certifikati dodjeljuju se onim destinacijama, hotelskim poduzeima, marinama i plaama, ali i drugim turistikim subjektima koji razvijaju odrivi turizam odnosno pridravaju se naela ekolokog upravljanja. Mogu biti lokalne, nacionalne, meunarodne; svaka ima svoje kriterije i pravila.
121

Turizam moemo promatrati kao sloeni sustav-skup podsustava: Podsustav organa i organizacija koji vre upravljake uloge u sustavu; Podsustav elemenata koji imaju ulogu izvritelja sustava sastoji se od poduzetnika, strukovnih udruga, komora... Podsustav trinih elemenata turistikog sustava formiraju mnogobrojni domai i inozemni turisti, ali i sam

Turistiki sustav i organizacija


Elementi i odnosi u turistikom sustavu Upravljaki podsustav Izvrni podsustav Prirodna i infrastrukturna javna dobra Organi i organizacije dravne uprave Usluga A Radni resursi Usluga B Turistika oprema Inozemni turisti Trini podsustav Potroai Domai turisti

osnovnih zadataka

Dobra

turistiki proizvod

122

Organizacija turizma - upravljaki podsustav: Svaka zemlja ima specifinu organizaciju, prilagoenu svojim drutveno-politikim uvjetima, te ciljevima ope i turistike politike Organizacija u RH:
Odbor za turizam pri Saboru RH, Uredi dravne uprave za turizam na upanijskoj razini (inspekcijski poslovi) Ministarstvo turizma (mjere turistike politike, suradnja na meunarodnom planu) Turistika zajednica Hrvatske (hijerarhijska struktura; TZ upanija, gradova i opina); zaduene za statistiku i informacije, marketinke aktivnosti, prije svega promidba Upravni odjeli za turizam na upanijskoj, gradskoj i opinskoj razini

Osim slubene organizacije postoji i sustav raznih strukovnih udruga i organizacija na nacionalnoj i meunarodnoj razini (AIEST, UNWTO, WTTC itd.) Bilo bi poeljno da turistikom destinacijom upravlja tzv. DMO- destinacijska menagement organizacija, koja bi poivala na privatno-javnom partnerstvu svih zainteresiranih dionika.
123

MARKETING
turistike potranje, omoguava, posredstvom istraivanja, predvianja i pozicioniranja, plasiranje turistikih proizvoda na trite na nain da poduzee /destinacija realizira najvei mogui prihod, odnosno dobit. Specifinosti marketinga u turizmu: ne prodaje se klasian fiziki proizvod, nego specifino dobro sastavljeno od mnotva dobara i usluga, a ponajvie od neopipljivog doivljaja i iskustva u turizmu proizvodnja i potronja turistikih usluga se vre u isto vrijeme i na istom mjestu; nema skladitenja turistikih usluga,
124

Marketing je filozofija upravljanja koja, u svjetlu

kapaciteti nuni za pruanje odreenih turistikih usluga moraju biti pripremljeni unaprijed, tj. ne mogu se prilagoavati potranji, ve su fiksni, zbog sloenosti turistikog proizvoda, oteana je mogunost jedinstvene kontrole pojedinih dobara i usluga koji ulaze u njegov sastav, potranja je veoma elastina (tj. osjetljiva na promjene u dohotku i cijenama), sezonskog je karaktera na nju utjeu u velikoj mjeri iracionalni faktori kao to je moda, ugledanje i slino.
125

PROCES MARKETINKOG UPRAVLJANJA/PLANIRANJA 1) Marketinko istraivanje (prikupljanje podataka i analiza); ovaj se proces izvodi kroz niz analitikih faza iji je rezultat tzv. SWOT analiza. (S-strengths, jake strane, prednosti, W-weaknessess-slabosti, O-opportunities, mogunosti, T-threats, prijetnje). Ova analiza ima za cilj upoznati se; a) s ekonomskim, politikim, socio-kulturnim okruenjem u kojem poduzee djeluje, b) s konkurencijom, njihovom reputacijom, marketinkim metodama koje koriste itd. i c) s pozicijom kompanije na tritu, njenom prodajom, partnerima itd. 2) Segmentacija potranje i odabir ciljnih trita (segmenata); Segmentacija trita je zapravo dio ireg stratekog koncepta u suvremenom marketingu koji se ostvaruje tzv. marketinkim STP-om (Segmenting - segmentacija, Targeting odreivanje ciljeva, tj. ciljnih skupina potroaa, Positioning - pozicioniranje proizvoda).

126

127

3. Planiranje marketinkih instrumenata Marketing mix


Proizvod- prilagoavamo odreenim trinim segmentima (skupinama turistikih potroaa koje se razlikuju s obzirom na nacionalnost, dob, spol, interese i hobije itd.) Cjenovna politika mora voditi rauna o vrsti proizvoda, fazi njegovog ivotnog ciklusa (ako ga tek uvodimo na trite cijena je nia), konkurenciji, i naravno trokovima. Distribucija u turizmu se odnosi na informacijsko-distribucijske kanale/tehnologije uz pomo kojih se proizvod pribliava kupcu Promocija - sustav aktivnosti uz pomo kojih se proizvod predstavlja kupcu (oglaavanje, osobna prodaja na sajmovima, unapreenje prodaje raznim plaenim i neplaenim oblicima propagande, odnosi sa javnou)

http://press.croatia.hr/video_arhiva/
128

129

130

Poslovanje ugostitelja i putnikih agencija

131

132

Tablica 19. Putnike agencije i njihove poslovnice od sijenja do rujna 2007. Broj agencija i njihovih poslovnica u zemlji Zaposleni ukupno (stanje 31. VIII.) od toga stalno Broj poslovnica u inozemstvu Zaposleni ukupno (stanje 31. VIII.) od toga stalno Izvor: Dravni zavod za stattsiku ; Pripenja 875 4 564 3 129 4 31 30

133

134

135

HVALA NA PANJI! Vidimo se na ispitu (po potrebi i ranije) tel. 430-670 e-mail: lipe@efst.hr

136

You might also like