Welcome to Scribd. Sign in or start your free trial to enjoy unlimited e-books, audiobooks & documents.Find out more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
6Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
E.H. Gombrih Umjetnost i Iluzija

E.H. Gombrih Umjetnost i Iluzija

Ratings: (0)|Views: 997|Likes:
Published by sime kuncic

More info:

Published by: sime kuncic on Sep 27, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/30/2013

pdf

text

original

 
Sveučilište u Zagrebu
 Akademija likovnih umjetnostiSEMINARSKI RADE. H. GombrichUMJETNOST I ILUZIJA
 
Predavač:
mr.sc.v.as Enes Quien
Šime Kunčić, I godina
- slikarstvoSvibanj, 2011
 
Već na samom početku Gombrich nam objašmjava kako se umjetnost
 
ne raĎa u
praznom prostoru i nijedan umjetnik nije nezavisan od svojih prethodnika i uzora, on je poput
naučnika i filozofa dio specifične tradicije i stvara u datom djelokrugu problema. Na samom
umjetniku je da se oslobodi te stege i
 prikaţe svoj doprino
s. Autor ove knjige nas poziva da
shvatimo taj utjecaj društvenih sila na naš stav pre
ma predstavljanju u umjetnosti-
 promjenjivo divljenje majstorstvu ili naglo gnjušenje pred tričavošću, draţ primitivnog igrozničavo traganje za alternativama, što sve moţe da izazove kolebanje stila
-
moći ćemoodgovorivši na pitanje zašto su različita doba i različiti narodi predstavljali vidljiv
svijet na
tako različite načine.Pri formiranju predodţbe o stilskom razdoblju, znanost o umjetnosti često se pozivala na
filozofiju, gotika na skolastiku ili renesansa na platonizam. Obratan utjecaj ostao je gotovo
neistraţen, premda se pod dojmom moderne psihologije načelno znalo isticati da slike poraĎaju misli kao podsvijest svijest. Komparativne analize likovnoumjetničkih, muzičkih,knjiţevnih, znanstvenih i filozofskih djela mogle bi precizirati smjer tih usporedbi, ali i
ukazati na njihove granice, naveo
 je Marcel Bačić.
 U
umjetnost i razmišljnje o tome kako to da postiji povijest umjetnosti
Gombrich nasuvodi Constableo
vom tvrdnjom kako je slikarstvo nauka koja se bavi istraţivanjem zakona prirode, usporeĎujući tako slikarstvo s fizikom. Kao dokaz toj tvrdnji ističe tradiciju zapadnogslikarstva koja počiva na neprestalnom eksperimentiranju i otkričima. Mnogi umjetnici d
anas
smatraju kako je vidljiv svijet istraţen i kako se treba okrenuti drugim oblastimaeksperimentiranja, zadiranje u tajne nesvjesnog i unutarnjeg. Umjetnik ne moţe doslovnokopirati travnjak obasjan suncem, ali ga moţe sugerirat, moţda su to najbolje d
okazali
francuski impresionisti. Kako on to čini u svakom poglednom slučaju, njegova je tajna alilozinka koja omogučuje ovu čaroliju poznata je svim umjetnicima, a glasi; „odnosi“ .Churchill poziva na ispitivanje kolika je uloga sječanja u slikarstvu.
Poruka koju platno primapr
ebačena je u kod, iz svjet
losti u boju i do platna
stiţe kao šifrirani dopis. Ona se moţedešifrirati tek kad se sve postavi u ispravni odnos i kad pigment postane svjetlost koji više nijeiz prirode već od umjetnosti.Od grčkog otkriča kontrasta, tj. Sjenčanja, preko antičkog mozaika sve do kiaro
-skurodrvoreza B. Grina trostepeni odnosi se u zapadnoj umjetnosti nesumnjivo pokazao kao
idealno oruĎe za istraţivanje naše reakcije na svjetlost. Jedno od glavnih pitanja slikarstva
 jest
kako izmiriti ono što nazivamo lokalnom bojom sa opsegom tonalnih prijelaza koje
sugerirajudubinu i volumen. U
 pravo iz Constableovog novog sistema znakova i proširenja svijesti
,
Monet iz ţelje da postigne nemoguće slike uspjeva sugerirat efekt popodn
evnog sunca
koristeči se efektom zasljepljenosti zbog bljeska. Njegove slike postaju još poetičnije. TakoConstablov opis pejzaţnog slikarstva kao istraţivanje znakova prirode moţemo pojednostavnit kazavši kako ono što slikar istraţuje nije priroda fizičkog svijeta već prirodanašeg reagiranja na taj svijet. On se ne bavi uzorcima već mehanizmima izvjesnih efekata.
 
Umjetnikov problem je psihološki
-
dočaravanje, uvjerljivost slike je u našoj sposobnosti današ um registrira odnose, a ne pojedinačne elemente
.
Proces kordiniranja o kojem govori W. Churchill, otpočinje na putu izmeĎu mreţnice i
svijesti. Svijest o relativnoj svjetlini. Boja, oblik i svjetlina stvari ostaju za nas relativnokonstantne, premda se promjenom duljine, osvjetljenja, kuta gledanja i tako dalje,
mogu uočitiizvjesne varijacije. Doţivljavanje umjetnosti svodi se na odnos izmeĎu očekivanog idoţivljenog. Tako da neki stil, kao i kultura ili klima mjenja, otvara horizonte očekivanja,
mentalniu usmenost koja pretjerano registrira odstupanj
e i preinačenje. Zapaţajuči odnose
svijest registrira tedencije. K
onvencionalnost u nama simbolizira aktivan um, onu teţnju zasimbolom, koja se ne moţe osjetiti, a da se naš svijet ne rasturi u opčoj dvosmislenosti. I
kako je u Getheovom djelu Erdgeist
rekao Faustu: „Ono si što razumješ“ tako moramo bitisvijesni da iluzionistička slika preobraţava mrlju u skladu s značenjem koje se krije uispitivalačkom umu koji je u stanju proniknuti dvosmislenost viĎenja.E. Zola umjetničko djelo naziva kutkom prirode viĎenim kroz temperament. Temperament ililičnost umjetnika kroz stil preobraţava motiv. Kad je taj preobraţaj veoma uočljiv kaţemo da je izraţen stilizacijom. L
udvig Richter kroz anegdotu iz I
talije ističe kako stil vlada čak kadumjetnik ţeli vjerno r 
eproducirat prirodu.
 Nelson Goodman u Načinu svjetotvorstva izlaţetezu kako stil „ulazi u igru“ ondje gdje prestaju činjenice i počimlju osječaji, predstavljajući pitanje afektivnog i ekspresivnog kod stila, spram logičnog i intelektualnog. Stil nije
ogra
ničen ni na ono što se izraţava ni na osječaje. Usporedivši slike Cezannea i Van Gogha sfotografijama pejzaţa tih predjela Gombrich nameče pitanje jeli se umjetnička istina tolikorazlikuje od prozaičke istine da se pitanje objektivnosti uopče ne smije
postaviti. Njegovodgovor je negaciski i preusmjerava nas na
drugačije formuliranje pitanja, ističući kako slikane odgovara na pitanje točnosti ili ne točnosti kao što ni neka tvrdnja nije plava ili zelena.Ona poput bogatog tonskog raspona neke boje, sadrţi mnoštvo istine i iluzija.
Ludvig Klagesu knjizi O rukopisu daje primjer rukopisa koji k 
ao i crteţ kroz pokret odaje karakter svogautora. Tako Klages ističe kako su istine uvjek dvije i kako se snaţan pritisak moţe
protuma
čit kao snaga volje, ali i kao s
putanost,
slabi pritisak takoĎer ne jednoznačno moţe
predstavljati spretnost ili slabost
volje. Ti je starije od ja i kad Constable priznaje kako uči izslika svojih prethodnika, moţda nas navodi da u drugima kao u zrcalu gledamo svoj odraz i
tako upoznajemo sebe.
Slika tvrĎave Sant´Angeo u Rimu i Pariške katedrale Norte Daem u Parizu prikazu
 ju umjetnikov
 pokušaj da napravi vjeran dokument o nekom odreĎenom obliku. On ne polazi od svog vizualnogutiska, već od predstave ili pojma. Umjetnik tako svaki mo
tiv koji promatra, klasificira i podvodi pod
neki shematski oblik. Shema predstavlja nešto
 
najpribliţnije izvjesnu rasplinutu kategoriju koja se postupno zgrušava kako bi odgovarala obliku koji treba da reproducira. Kopiranje se dakle vrši krozritmičko smjenjivanje shema i ispravljanja.
 Profesor Zapgwill navodi kako proces reproduciranja najj
ednostavnijih figura nipošto nije psihološki jednostavan. Po pravilu, taj proces ima u suštini konstruktivan ili rekonstruktivan karakter ireproduciranje zadanih oblika biva posredovana uglavnom verbalnim i geometriskim formuloma, što

Activity (6)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
Ivan Kovačević liked this
Ivan Kovačević liked this
Likovni Atelje liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->