You are on page 1of 11

GETALT

STUDIO

BEOGRAD

SEMINARSKI RAD

GRANINI (BORDERLINE) POREMEAJ LINOSTI

studentkinja: Milena Kevrean trening teraoeutkinja: Marija Stefanovi

Beograd Oktobar 2008.

Granini poremeaj linosti je daleko najire prouavan poremeaj i to iz brojnih razloga. Jedan od njih je taj da u populaciji osoba koje pate od poremeaja linosti, grupa sa graninim poremeajem pati na verovatno najoigledniji nain. Njihov osnovni nain odnosa, to ini srnu temu osoba sa ovim poremeajem, izaziva zabrinjavajuu patnju ne samo njih ve i onih koji su u intimnom kontaktu sa njima. Postoji saglasnost da ih treba shvatati kao veoma teke poremeaje linosti. Nije u pitanju proces koji se kree ka psihozi, ve jedno trajno stanje, koje se ne menja tokom celog ivota, koje nije ni neuroza, mada ima mnoge neurotine simptome, ni psihoza, iako ima mnoge osobine asocijalne psihopatske linosti. Od psihopatije se razlikuje teom klinikom slikom, koja ima i psihotine elementa: afektivnu prazninu, nekad do izvesne mere disocirano miljenje, izvestan poremeaj suda realnosti, paranoidnu nastrojenost. Zbog toga se teko razlikuje od blagih oblika shizofrenije ili drugih psihoza. Meutim prava psihoza se nikada ne razvija, stanje ostaje isto i simptomi linosti se kreu u oblastima u kojima se podruja normalnosti, neuroza, psihopatija i psihoza natkriljuju.

Neuroza

Normalnost

Granini sluaj

Psihopatija

Psihogena psihoza

Izdvajanje ove klinike slike samo na osnovu simptomatologije nije mogue. Zbog toga je dinamika i psihogenetika analiza svakog od ovih sluajeva od izuzetnog znaaja. Kod graninih sluajeva glavni poremeaji su na podruju funkcija Ega. Granini sluaj moemo videti kao stanje ozbiljno oslabljenih funkcija Ega koje zahvata sekundarni proces miljenja, adaptaciju prema okolini, integraciju, odravanje objektnih odnosa i odbrane od primitivnih, nesvesnih impulsa. Poremeaj identiteta kod ovih bolesnika ima svoje poreklo jo u veoma ranoj razvojnoj fazi, kada psiholoke granice izmeu sebe-subjekta i objektamajke, jo ne postoje, ili su vrlo slabe. Obrazac odnosa izmeu subjekta i objekta, bio on dobar ili lo, biva introjektovan i postaje deo linosti. Ako je ovaj odnos lo ili doe do odbacivanja deteta od strane majke, ovaj lo obrazac ostaje introjektovan kao trajna struktura Ega. Kliniki se to kasnije manifestuje kao oseanje unutranje ravosti, praznine ili slabosti. Takav bolesnik ne moe da razume dobar ljudski odnos, jer su njegovi najraniji obrasci odnoenja sa okolinom upeatili ravost u njega, to se odraava na njegovo doivljavanje svih izvan njega. Objektni odnosi su teko narueni. Bolesnik udi za bliskou koja ne moe da bude postignuta, jer istovremeno postoji stalni strah od unitenja. Objekat se opaa esto u skladu sa deijom matom koja se odnosi na majku. To su veoma zavisne osobe, koje se istovremeno plae svake bliskosti iz straha da je njihova ljubav destruktivna. U vezi sa poremeajem funkcije Ega nedovoljno je razvijena sposobnost doivljavanja sopstvene realnosti i kontinuiteta sopstvene linosti. Stvaraju se jake narcistike odbrane u vidu oseanja grandiozne i destruktivne moi, povlaenje u svet fantazija i magijskog miljenja, loe rasuivanje, slab kontakt sa realnou. Regulisanje i kontrola nagonskih impulsa je rava, postoji potreba za neposrednom gratifikacijom, to dovodi do direktnog erotinog ili agresivnog ispoljavanja. Odbrane se sastoje u negaciji, u projekciji, racionalizaciji, ili su nedovoljne, pa dolazi do oseanja krivice, preterane anksioznosti ili sumnjiavosti. Funkcije Ega poputaju u svakoj nestrukturisanoj situaciji, kao to su slobodne asocijacije ili anksioznost. Potrebno je posmatranje bolesnoka due vreme. Najupadljiviji poremeaji se uoavaju u oblasti afektiviteta i miljenja ali je najvanije usmeriti panju na celokupno ponaanje bolesnika. Afektivni poremeaji vode poreklo iz poremeaja objektnih odnosa. Apatija se opisuje kao glavni nalaz. Mnogi od njih pokazuju histerine ispade i prekomerne emocionalne izlive, ili se napijaju i drogiraju, ili stupaju u patoloke seksualne odnose da bi istovremeno izbegli nedostatak oseanja, kao i bolna oseanja. I mada ude da iskuse emocije, oni ih istovremeno ne podnose i sa ljudima imaju povrne veze, koje esto kidaju da bi izbegli dublje ili trajnije odnose. Ovaj strah od bliskosti zasnovan je na strahu od rastanka i strah od gubitka sopstvenog identiteta koji e preplaviti objekat. Odnosi sa objektima su izraeni u krajnostima i sastoje se u povremenim izazivanjima svae i odbacivanju objekta. To bolesniku dozvoljava da

okrivljuje objekat zbog odbacivanja, da pravda svoj bes i svoje preterane zahteve. U miljenju se via izvestan poremeaj rasuivanja, logikog povezivanja uzroka i posledica, zbog mehanizma negacije i projekcije, koji se koriste kao odbrane, i razlabavljeno razlikovanje unutranjih stimulusa. Bolesnici nisu u stanju da izdvoje bitne od nebitnih dogaaja, ukoliko se ti dogaaji tiu njih lino. Misaoni proces je siromaan zbog oskudnog znanja i slabe sposobnosti uenja. S jedne strane, uenje zahteva da se samom sebi prizna da se neto ne zna, to je u suprotnosti sa ogromnim narcistikim potrebama ovih linosti, s druge strane, uenje zahteva pozitivno identifikovanje sa razliitim osobama ije iskustvo treba prihvatiti, nauiti, a pacijent nije sposoban za pozitivnu identifikaciju. Izgled bezvoljnosti povremeno smenjuje sa napadima iznenadnog, ruilakog besa, to je uslovljeno jakim potrebama i impulsima. Javljaju se i razni neurotini simptomi: fobini, prisilni, hipohondrijski, depresivni, anksiozni, neurastenini. Ponaanje ovih bolesnika je ubedljivo asocijalno. To je posledica niske tolerancije na frustraciju, nesposobnosti da se odloi gratifikacija i tendencija da se deluje impulsivno. Oni nisu u stanju da budunost sagledaju realistiki, imaju neprijateljski i negavistiki stav. Povlae se od drugih, ponekad potpuno, pa izgleda kao da je re o pravom autizmu. Povremeno naputaju posao bez razloga, danima lee u krevetu i slino. Radni uinak im je stalno nizak. Nisu u stanju da prihvate disciplinu, obaveze, rutinu i pravila. Puni su prkosa, megalomanskih zahteva, moe doi do paranoidnih reakcija koje se javljaju na beznaajne povode. Granini poremeaj linosti je jedan od najee dijagnostikovanih poremeaja u irokim urbanim sredinama. Jedan od najeih klinikih greaka po pitanju ovog poremeaja je kada se kao granini dijagnostikuju pacijenti koji su doiveli ozbiljan situacioni stres. Treba imati na umu da je ovo poremeaj linosti koji se rano javlja i koji je hronian. Ova dijagnoza treba da se upotrebljava samo za dugotrajno prisutne osobine linosti, a ne za prolazne klinike sindrome. Oznaka granina linost nosi diferencirajue znaenje izmeu neurotinog i psihotinog. Granini sadri histerini, izbegavajui, zavisni, pasivno agresivni i kompulsivni poremeaj linosti. Bilo bi vrlo opasno u smislu tretmana shvatati pacijenta sa zavisnim poremeajem linosti kao graninog. Najvanije ispoljavanje graninog poremeaja linosti je vezano za nestabilnost. Nestabilnost graninog se protee na gotovo sve znaajne sadraje i aspekte njegovog iskustva. On ima nestabilan identitet i ispoljava jedan nivo kontrole impulsa i afekata. Lini ciljevi i interpersonalne reakcije su osnovni okidai njegovog neobinog naina rukovoenja svojim iskustvom.

Iskustveni ciklus Senzacije Graninim je teko da razgranie svoje senzacije. Oni osciliraju izmeu doivljavanja senzacija kao manifestacija sopstvenih potreba i identiteta i doivljavanja senzacije kao okidajueg odgovora na neke realne ili zamiljene pretnje ili uvrede. Svsenost Simbolizuju svoje senzacije kroz sopstveno shvatanje selfa. Self doivljavaju kao nesiguran, nezreo i konfuzan. Oni su nesigurni u to da li da veruju svojim senzacijama i, najvie, ne mogu da se prilagode injenici da imaju pomeana oseanja u odnosu na sebe i druge. Kada dozvole da neke senzacije postanu figura, gube mnogo od pozadine u tom procesu. Stoga se potpuno gube u najurgentnijoj potrebi nemajui svest o kontinuitetu. Mobilizacija Granini je bipolarna linost i stoga je ili visoko mobilisan ili apatian. Akcija Akcije graninog su iznenadne i neoekivane. Dokaz su slabe inhibitorne kontrole. Pokret ka akciji je vrlo rapidan i, u zavisnosti od okolnosti i osobe, moe imati nasilnu ili samokanjavajuu prirodu. Kontakt Granini poremeaj moe da se zakai za kontakt i da ima potekoa da se odvoji. U terapiji moe postati deje zahtevan ili se tvrdoglavo opirati kontaktu. Povlaenje Povlaenje kod graninih pacijenata stvara anksioznost zato to je napunjeno sadrajima naputanja. Ipak, povremeno, granini pacijent doivljava regresivne periode intenzivnog povlaenja. Upotrebljavajui analitike termine moemo rei da fuzija zauzima mesto kontakta i cepanja.

Otpor/ adaptacija na kontakt Konfluencija Nesiguran doivljaj linog identiteta graninog pacijenta dovodi do perioda konfluencije koji se smenjuje sa prolaznim i reaktivnim naletima autonomije Introjekcija Pacijent e izgledati kao da introjektuje ili ususava terapeuta, dok e se povremeno preokretati ka izoptavanju introjekta. Getalt terapeuti moraju biti posebno paljivi da im ne izmaknu momenti introjektovanja. ak i ako klijent izgleda olakano zato to je projektovao neto pozitivno, terapeut mora ostati budan u sluaju da se situacija preokrene u odbacivanje. Ovo je jedini nain da se stabilizuje neto u terapeutskom odnosu to omoguava terapeutu da se suoi sa iznenadnim zaokretima koji su karakteristini za svakodnevni ivot graninog. Projekcija Granini pacijent e da projektuje komplementarne strane svog iskustva rae nego svoj aktuelni ivot. Ukoliko se osea neprijatno, nee projektovati da se ostali tako oseaju ve da ele da ga ponize. Projekcija izgleda da slui svrsi stabilizovanja internih objekata. Interno iskustvo e biti manje uznemirujue ukoliko moe da se ispolji nekim unutranjim okidaem. Retrofleksija Na interpersonalnom nivou, granini pacijenti imaju skromnu toleranciju za retrofleksiju. Veliki deo tretmana graninog e se fokusirati na razvoju njegove sposobnosti da adekvatno retroflektuje i stoga pone da razvija bolji sistem kontrole impulsa i afekata. S druge strane, granini je majstor patoloke retrofleksije u formi samodestruktivnog ponaanja. Defleksija Nedostatak smislene veze izmeu onoga to se aktuelno deava oko njega i njegovog iskusutva se odraava putem masivne defleksije informacija koje su u neskladu sa njegovim raspoloenjem.

Sistem podrke Interpersonalni Granini pacijent ima dugotrajne probleme u odravanju adekvatne i podravajue socijalne mree zbog svog visoko nestabilnog karaktera i prirode svojih afekata. Ljudi koji se nau u intimnom kontaktu sa graninim zavraavaju patei i nerazumevajui ta se desilo. Njeno mentalno stanje nije u mogunosti da podri intimne socijalne mree granine osobe. Veina zdravih ljudi ne eli da bude vezana za neprekidno promenljive afekte graninog. Kognitivni Kognitivno iskustvo graninog je toliko kapriciozno i nestabilno da ga on teko moe upotrebiti kao pouzdanu podrku. U smislu tretmana, ipak neka kognitivna restrukturacija moe da se postigne ukoliko terapeut istrajava u tom pravcu i ukoliko je u stanju da se suoi sa nekim od snanih afekata graninog u cilju postizanja proboja. Bazine polarnosti Zadovoljstvo/bol Senzacije zadovoljstva i bola su prepoznate, meutim na vrlo polarizujui nain. Bol je uvek neizdriv a zadovoljstva nemaju granica. Self/drugi Granini pacijent doivljava velike oscilacije izmeu panje upuene sebi i panje upuene drugima. On je esto zbunjen u vezi toga koga pokuava da povredi ili zadovolji. Pasivno/aktivno Granini pacijent je pasivan ili aktivan na krunoj osnovi. Moe biti hiperaktivan ili nepokretan ili apatian. Fenomenoloke transakcije Kognitivni mod. Jednog dana za graninog je terapija dobra, sledeeg ne. Jednog dana ste dobri, sledeeg vie ne. Emotivni mod. Granini je emocionalno nestabilan. Njegovi afekti i raspoloenja su esto u neskladu sa spoljanjom stvarnou. On se pomera iz stanja normalnosti ka depresiji ili uzbuenju ili doivljava periode apatije koji su prekinuti kratkim izletima ljutnje, anksioznosti ili euforije. Funkcije kontakta U periodima stresa, granini mora esto da se ispravlja poto brzo menja percepsiju i kogniciju. U stanju je da vas voli i mrzi gotovo u istoj reenici.

Pokret, dodir. Moe da ima mnogo pokreda i dodira i da ih nema uopte. U terapeutu moe da izazove i elju da ga dodirne ali i potpuno suprotno oseanje. Granina osoba je posebno sklona ozbiljnoj depresiji i distiminom poremeaju. Poznato da je imaju odreene predispozicije za opsesivnokompulzivni poremeaj. Dijagnoza Da bi se postavila dijagnoza granini sluaj potrebno je due posmatranje osobe uz posebnu analizu razvoja u ranom detinjstvu (objektni odnosi), analizu afektivnog stanja, procesa miljenja i celokupnog ponaanja bolesnika, naroito njegovog odnosa prema uenju, radu i prema drugim ljudima. Dinamika terapije Iako je granini sluaj stanje koje traje celog ivota postoji izvesna dinamika koja se sastoji u tome to u kraem ili duem vremenskom periodu klinikom slikom preovlauju neurotini, psihopatski i ree psihotini elementi. Takoe postoji period kada se ovi pacijenti ponaaju relativno normalno, a nebrojani simptomi se javljaju u blagom obliku. Najvanije je razgranienje ovih sluajeva sa shizofrenijom. Terapijski cilj u leenju ovih stanja nije analiza Ida, ve jaanje Ega. Medikamentna terapija ima dodatnu ulogu i bira se u zavisnosti od preovlaujuih simptoma u datom trenutku. Ekstremna emocionalna nestabilnost graninog i nekonzistentnost njegovih afekata esto ini terapijsku relaciju tekom i napetom. Terapeuta e granini doivljavati kao vrlo dobrog ili vrlo loeg. U inicijalnim razgovorima, granini pacijent se predstavlja na jedan od dva naina. Neki se pojavljuju kao gotovo potpuno normalni. jedino se u trenutku kada poinju da govore o tome ta im se deava u ivotu ili o onome ta rade sebi ili drugima moe pretpostaviti ozbiljan poremeaj linosti. U ovoj taki esto je vrlo teko povezati osobu koja pred nama sedi sa karakterom koji opisuje. Drugi se pojavljuju u vrlo regresivnom stanju. Ponaaju se detinjasto, impulsivno, i manipulativno. Prepoznaje se akting aut nekih stvari o kojima govore da im se u ivotu deavaju. Organizacija transfera Getalt terapija moe biti vrlo snana podrka a granini pacijenti nam dolaze sa predispozicijom za intenzitet. On e nas alternativno koristiti kao dobar ili kao lo objekat. Moe se ili brzo privezati za nas ili stalno drati distancu. Kada granini pacijent postane vezan, ima tendenciju da se prekomerno vezuje.

Opte terapijske strategije Najvanija tema u induktivnoj fazi terapije je ustanoviti razgovor na nain koji gradi terapijski odnos uprkos pacijentovoj oiglednoj nestabilnosti. Od ogromne je vanosti da terapeut odrava vrlo jasne granice i da bude posebno stabilan i dobro centriran. Neke od tehnika za provociranje afekata i regresiju mogu biti potencijalno opasne sa ovim pacijentima koji su ve dovoljno regresivni i imaju slabu kontrolu impulsa i afekata. Ovo zaista nije situacija za dijalog sa pokojnom majkom, makar do trenutka u kome je terapeut potpuno siguran da je klijent sposoban da izae iz stanja regresije i dovoljno se konsoliduje. Terapeuti koji su sposobni da ostanu u okviru oznaene strukture podravajueg regresivnog rada mogu optimalno koristiti svoju sposobnost da rade na granici kontakta. Tako oni rade na procesu sada i ovde na paljiv i stabilizujui nain. Terapijski proces se onda fokusira na ojaavanje veza izmeu selfa i afekta. Terapeut treba da bude sposoban da izdri neke od snanih, preplavljujuih afekata kako pozitivnih tako i negativnih u koje e pacijent upadati tokom suoavanja sa stvarnou injenica i terapijskih zahteva. Ovaj pristup mora biti podravajui, okrenut ka realnosti i u pravcu reedukovanja, pre nego interpretiranja ekstrema iz afektivnog ponaanja. On je zasnovan na podravajuim i stabilizujuim afektima odnosa terapeut/klijent pre nego na sadraj klijentove intrapsihike organizacije. Greengerg (1988) nam daje detaljne indikacije kako da primenimo getalt pristup u radu sa graninim pacijentima. Predlae da se zadovolje etiri osnovne potrebe graninog pacijenta: 1. Intenzivan interpersonalni odnos koji omoguava graninom da bude priznat i potovan kao jedinstveno ljudsko bie 2. Mogunost da se odvoji i ponaa samostalno da bi reaktivirao proces rasta 3. Mogunost da testira nove naine ponaanja u zatienoj i sigurnoj sredini 4. Razvezivanje kompleksa primitivnih odbrana i obnavljanje kapaciteta za kontakt u sadanjem vremenu. Grupna terapija moe da bude dobar oblik tretmana. Ona omoguava razliite transfere i bavi se tendencijom graninog da trai intenzivne jadenna-jedan odnose. Pacijentu ovaj oblik rada redukuje rizik prevelike regresije, a terapeutu redukuje rizik kontratransfera. Porodina terapija, ovde terapeut moe da opservira i radi sa transferom sa drugim lanovima porodice. Obzirom da se granini pacijenti i njegova porodica pre fokusiraju jedni na druge nego na terapeuta, u ovom sluaju e vie verovati terapeuti nego ukoliko to pokua na individualnoj terapiji. Svesnost-kontakt fokus u okviru getalta bi trebalo da omogui terapeutu da radi sa negativnim transferom, agresivnim impulsima i primitivnim odbranama kao to su cepanje, projektivna identifikacija, primitivne idealizacije i omniopotencija kroz dinamiku sada i ovde situacije. Ovakav fokus mora da se sprovodi sistematski i paljivo.Moe biti potrebno nekoliko susreta nedeljno tokom nekoliko godina. Terapeut mora da se dri tekog

pravca kojima izbegava transfernu reakciju i oslanja se na konfrontaciju, pojanjavanje i dominaciju sada i ovde interpretacija. Kontratransfer Granini pacijenti tee da se preterano veu za terapeuta i suprotno, neki terapeuti tee da se takoe preterano veu. Povremeno moemo osetiti ljutnju na infantilne zahteve ovih pacijenata i stoga se oseati kao da bi ih odbacili. Neki terapeuti imaju linu potrebu da uine udo i mogu se uvui u pojavnu spremnost graninog da udje u kontakt sa dubokim povredama i oseanjima. Sa graninima je najbolje odrati dovoljni distancu da bi smo imali zdravu perspektivu kada, kako se to neizbeno deava, ceo paket sruio na nas. Terapeuti ponekad gube svoju sposobnost da budu uesnici opserveri, kao posledicu snanih i nestabilnih afekata graninih pacijenata. Neophodna je adekvatna podrka i konsultacija kolega. Ovo su teki i izazovni pacijenti i svima nama je potrebna pomo u radu sa njima.

Primer: * Marie (osoba koja nema granini poremeaj linosti) Razvodim se od svog supruga.Ovo poslepodne neoekivano me posetio. Poeli smo razgovor o posli i finansijama. Nema problema. Dok je stajao napolji i razgovarao sa mnom, naa su deca ulazila i izlazila iz kue pored njega. Nije pokuavao da razgovara sa njima, gotovo ih nije ni pogledao. udno. Zatim smo promenili temu. Rekao je da mu nisam dala priliku (20 godina prilika oigledno nije dovoljno) i da mu nisam rekla da u otii ako ne potrai psihijatrijsku pomo (po njegovom miljenju, trebala sam uiniti vie za njega). Pretpostavljam da je zaboravio da mi je otvoreno pretio da e me ubiti. Opet sam ja budalasta kako ne mogu prei preko pretnje smru? Mogla bih beskonano mnogo priati o iskrivljenoj logici, prikladnom gubitku seanja i oitoj manipulaciji. Ali, doi u do sutine prie. A to je da nem asutine. On jednostavno ne shvata. Ja sam morala nai primerne naine komunikacije s njim, ja sam morala odrediti granice. Ja sam morala razumeti bolest. A ta je on morao? Kakvu vezu moete imati kad jedan partner radi sve? Kakva je to veza u kojoj samo jedan partner mora imati razumevanja, mora opratati i stalno davati zahtevnom partneru? Na kraju me nekoliko sati posle nazva i poeo uzdisati na telefon i govoriti da e moda dati otkaz na poslu. Rekao mi je da gleda u revolver u kui gde sad ivi. Moje dvanaestogodinje dete pokazalo mi je da spustim slualicu. Jedva sam se prisilila da to uinim opet se javio dobri stari sindrom spaavanja. Ali, spustila sam slualicu. Ostavila sam ga njegovoj patnji. Uinila sam to. Nisam znala da imam tu snagu. Ali imam. I potpuno je u redu zauzeti se za sebe i paziti na svoja oseanja. Piem ovo i gledam u svoje osmogodinje dete kako puni ukrasni kavez zobenim kolaiima. To je njegov projekat. Zato je to vano? Jer je slobodan i osea se sigurno da bude ono to jeste, bez rizika od besa ili verbalnog zlostavljanja koje mora trpeti od nekog kome bi trebao verovati. Jer je njegova majka slobodna i sigurna da mu omogui da bude osmogodinjak. Jer

10

svi mi koji smo u vezi sa osobom koja ima granini poremeaj, imamo taj izbor i ne moramo se izvinjavati zbog bolesti koju nismo uzrokovali.

* Sylvia (osoba koja nema granini poremeaj linosti) Jako volim svog sina Johna koji boluje od Graninog poremeaja linosti. Godinama sam ili ivela ili umirala zavisno od toga kakvo mu je bilo stanje. Pije li opet? Uputa li se u veze sa problematinim enama? Troi li sav novac na stvari koje mu ne trebaju? Stalno sam mu davala gotovinu i pronalazila mu mesto za stanovanje jer su ga cimeri stalno izbacivali. Sluala sam ga dok je besneo i okrivljivao mene i svog oca za sve probleme u svom ivotu. Sve se promenilo kad je moj suprug doiveo srani udar. Paul je sada dobro, ali nakratko nismo bili sigurni hoe li se izvue. Ta mi je kriza pomogla da shvatim da sam se toliko usmerila na svog sina da gubim sebe, svog mua i odnos sa svojom erkom. Morala sam se izvui iz haosa. Odredila sam neke line granice oko toga hou li spaavati Johna i sluati njegove propovedi. John nije bio srean sa novim granicama tri godine je potpuno prekinuo kontakt sa nama. To je bilo vrlo bolno. Ali, nakon odreenog vremena, odluio je da je bolje da ima vezu s granicama nego nikakvu vezu sa nama. Vidimo se jednom meseno i razgovaramo telefonom. Napetost postoji, ali sa time mogu iveti. Opet se oseam kao ljudsko bie s ciljem, snovima i sreom. granice su koristile svima ak i Johnu. Nauio je da ivi bez nas. I dalje bih htela biti bliska sa svojim sinom. elela bih da moe da se brine o sebi i zatrai pomo. Ali, nauila sam pomiriti se sa tim da ga ne mogu promeniti. Mogu ga samo voleti i biti to bolja majka, istovremeno voleti sebe i brinuti se za druge lanove porodice.

LITERATURA: - Prof. dr sci M. Antonijevi, prof. dr sci Lj. Eri, prof. dr sci M. Ignjatovi, prof. dr sci P. Kalianin, prof. dr sci D. Milovanovi, prof. dr sci S. Mori-Petrovi, prof. dr sci M. terni, prof. dr sci J. Veljkovi, prof. dr sci J. Vesel i saradnici : Psihijatrija - Perls, F.S., Heferlajn, R. i Gudman, P. : Getalt terapija, Tom 2 - Paul T. Mason, m. s., Randy Kreger : Prestanite hodati po ljuskama jajeta - kliniki psiholog, Getalt terapeut Marija stefanovi : teorija u okviru naprednog programa - Gilles Delisle, PhD : Poremeaj linosti - iz perspektive Getalt terapije

11

You might also like