ie tes Peat TTT KOMPLETNA POVIJEST KRIMINALNOG SVIJETARZAJ 1. p10 Srlaol ui Smrt Dona Calogera Vizzinija 9 Gepant 10 Sicilija: sree mafije 15 Ketmminal ma Siciliji 47 Pojava mafije 19 ‘Nave moguénoati nakon uiedinjenja Malije 21 ‘Swaki je Sicilijanac blo odan Siciliji j mafiji Mafija se seli u Amoriku: prvi je na redu New Orleans 25 Espositovo nasljedstvo: Cra ruka 26 Mafija u New Yorku 29 Prva dvounjerna veza izmedu Amerike | Sicitije 31 Prisnga mafije | polava Conn riostre 34 Prohibicija 39 Konipcija politike: Warren Harding 42 ‘Chicago u rukama “Volikoga Billa” Thompsona 43 AlCapane 4% New York 53 Rokoterstvo radnikn i “Mali Augio" Orgon 87 Sicilijanac i Zidew: Lucky Luciano i Meyer Lansky 59 Amok’ Rothetein 61 New York j prohibieija 65 Hitka ai previast: njujoriko povjerenstvo 68 Luciano protiv “brkatih Poteova" 60 4 potetak novoga dob Dutch Schultz 74 Louis Lapke 77 Alberto Anastasia 74 Bonjamin “Bugsy” Sirgol 81 Meyer Lansky { posljedice 65 Lucky Luciano, Don Calis i iskycavanje savernika na Sicilija 91 Vito Genovese | ratni plijun 93 Sicilija: borba protiv komunizma 4 Salvatore Giuliano 96 Magija a Corleoneu 10% Utjcaj Luciana | potetak kroja stare thole 104srce mafije ICILIJA NIJE OBIGAN OTOK. Dvije tisuée godina prije otkri¢a Ameriko. taj je otok, zbog svoga geografskog polozaja, platio previsoku cijenu. Sicilija je, naime, smjeStena u samom srcu Sredozemna mora te, grubo reteno. u stratedkom sredistu poznatoga svijeta. To je otok Sto su ga mnogi htjeli osvojiti i zadrzati: Grei, Rimljani, Bizantinci, Arapi, Nijemci, Francuzi to razni gusari i skorojevici koji su se u meduvremenu trudili steGi neko prepoznatljivo ime. Prvi socijalni sustav na Siciliji razradili su Rimljani: posjekli su Sume i pretvorili otok u feudalnu koloniju ¢iji je zadatak bio opskrba kopna p§énicom. PSenicu su proizvodili robovi obradujuci golema imanja koja ‘su se prostirala po cijelom otoku; no, iako je pseni- ca uglavnom nestala, imanja s robovima i dalje su postojala, Feudalizam je bio vidljiv na cijelom otoku — pravo posjedovanja zemijista seljacima je dano tek u devetnaestom stoljecu. Zbog svojih interesa, zemljoposjednici su pravnim trikovima postigli da tek nekolicina seljaka ostvari svoje pravo. Vedina je soljaka to morala Gekati jo3 cijelo stoljece i vise.