Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword or section
Like this
143Activity

Table Of Contents

0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Inzenjerska fizika 1- predavanja

Inzenjerska fizika 1- predavanja

Ratings: (0)|Views: 51,534|Likes:
Published by Etf_Unsa

More info:

Published by: Etf_Unsa on Oct 03, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/10/2013

pdf

text

original

 
1
ELEKTROTEHNI
Č
KI FAKULTETSARAJEVO
INŽENJERSKA FIZIKA I 
-predavanja za 1.sedmicu nastave-
1. FIZI
Č
KE OSNOVE MEHANIKE
1.1 UvodFizikaje fundamentalna prirodna znanost ( nauka ) ; ona prou
č
ava op
ć
a svojstva izakone kretanja materije, po
č
evši od kretanja ( gibanja ) tijela pa sve do strukture isvojstva fizikalnog polja i prostora.
Fizi
č
ari nastoje otkriti zakone o ponašanju materije uraznim uvjetima i dobivena saznanja primijeniti u tehnologiji i tehnici.Rije
č
 fizikadolazi od gr 
č
ke rije
č
i
ϕυσιζ 
(fisis), što zna
č
i priroda i zato se, dugovremena, fizika zvala filozofija prirode.
Tvar (supstanca)
je jedan od osnovnih oblika materije; sva tijela u prirodi izra
đ
ena su odtvari.
Fizikalno polje
(npr. gravitacijsko, elektri
č
no itd.) tako
đ
er je jedan oblik materije.Materija se nalazi u neprestanom kretanju; ona prelazi iz jednog oblika u drugi, i pri tomeostaje neuništiva i sa
č
uvana.
Prostor i vrijeme
tako
đ
er su oblici materije i vezani su uz njenokretanje jer se sve promjene materije odvijaju u prostoru i vremenu.Veza fizike i ostalih prirodnih znanosti vrlo je velika i, ponekad, je teško na
ć
i granicuizme
đ
u fizike, kemije i biologije. Moderna fizika i kemija toliko se isprepli
ć
u da se danaskemija može gotovo smatrati posebnom granom fizike. Moderna biologija, posebno njenagrana biofizika, tako
đ
er je tijesno povezana s fizikom i kemijom.U fizici postoje dvije metode:
eksperimentalna i teorijska
. Eksperimentalna metoda bazira se na eksperimentu i mjerenju. Nekad je lakše do
ć
i do odre
đ
enog fizikalnog zakonateoretski, pomo
ć
u matematike, a zatim ga, eventualno, provjeriti eksperimentom. Akoeksperiment potvrdi neku teoretsku pretpostavku, tada se on prihva
ć
a kao prirodni zakon; ako je obori, tada se ta pretpostavka mora promijeniti tako da bi bila u skladu sa mjerenjem.S obzirom na ove metode
fizikase može podijeliti naeksperimentalnuiteoretsku fiziku
.Teoretska fizikamatemati
č
ki razvija i povezuje fizikalne zakone, dok eksperimentalnafizikaizvodi rezultate iz iskustva.
Matematika je vrlo važno oru
đ
fizi
č
ara
. Ona nam služida prikažemo fizikalne zakone u konciznoj i jasnoj formi, da ih povezujemo jedan iz drugogizvodimo.
1.2 Mjerenje u fiziciMjerenje je osnova svih prirodnih znanosti
, pa i fizike, koja je tipi
č
na eksperimentalnaznanost. Engleski fizi
č
ar i matemati
č
ar W. Thomson, lord Kelvin (1824-1907), istakao jevažnost mjerenja ovim rije
č
ima:
"Kad ono o
č
emu govorite možete izmjeriti i izraziti brojevima, tada znate nešto otome; kada to ne možete izmjeriti, tada je vaše znanje oskudno i nedovoljno..."
Pri istraživanju u fizici prvo moramo uo
č
iti neriješeni problem koji je od znanstvenoginteresa. Zatim precizno mjerimo. Mjerenja ponavljamo nekoliko puta da bi smo što višesmanjili pogrešku mjerenja. Zatim slijedi analiza eksperimentalnih podataka, fizikalnoobjašnjenje eksperimenta i pronalaženje fizikalnih zakona.
 
2
 
Mjerenje fizikalnih veli
č
inau stvari jeuspore
đ
ivanjefizikalne veli
č
ine kojumjerimo sa odgovaraju
ć
om standardnom istovrsnom veli
č
inom, tzv. jedinicom.
Fizikalna veli
č
ina opisuje kvalitativno i kvantitativno neku mjerljivu osobinu fizikalnogstanja ili procesa. Ona omogu
ć
uje definiranje fizikalne pojave i njeno opisivanje umatematskom obliku pomo
ć
u odgovaraju
ć
ih jednadžbi. Fizikalne veli
č
ine su npr. put,vrijeme, brzina, rad, energija, itd. 
Fizikalne veli
č
ine ozna
č
avaju se malim i velikim slovima latinske abecede i gr
č
kogalfabeta.Oznake fizikalnih veli
č
ina dogovoreni su na me
đ
unarodnom nivou.
To suve
ć
inom po
č
etna slova engleskih i latinskih naziva. Tako npr. simbol za brzinu je
 
v
(velocity,velocitas), vrijeme
(time, tempus), silu
(force) rad
(work) itd.Fizikalni zakoni se mogu precizno izraziti i pomo
ć
u fizikalnih jednadžbi koje povezujufizikalne veli
č
ine u tom zakonu.
Mjeriti neku veli
č
inu zna
č
i odrediti broj koji pokazuje koliko puta ta veli
č
ina sadržiu sebi istovrsnu veli
č
inu dogovorom uzetu za jedinicu.
Za neku fizikalnu veli
č
inu nijedovoljno poznavati samo njenu broj
č
anu vrijednost, ve
ć
i njenu jedinicu. 
Svaka se fizikalna veli
č
ina može izraziti pomo
ć
u dva faktora, tj. broj
č
anomvrijednoš
ć
u i oznakom mjerne jedinice.
{ }
[ ]
A A A
=
(1.1)gdje su
{ }
A
broj
č
ana vrijednost i
[ ]
A
mjerna jedinica.
1.3 Me
đ
unarodni sistem (sustav) jedinica - SIFizikalne veli
č
inemogu se podijeliti naosnovneiizvedene, a ista podjela važi i za mjerne jedinice
.
Osnovne fizikalne
 veli
č
inesu one koje ne možemo jednu iz druge izvesti, ve
ć
ih
moramo definirati
. Sve ostale, izvedene, možemo izvesti iz osnovnih.Osnovne i izvedene jedinice
č
ine sistem ( sistem ) jedinica. Na XI zasjedanju Generalne konferencije za utege i mjere (Conference Generale des Poidset Mesures-CGPM) 1960. prihva
ć
en je
Me
đ
unarodni sistem mjernih jedinica, tzv. SI(Systeme International d'Unites)
koji je prihva
ć
en u cijelom Svijetu.Dogovorom je odabrano
sedam fizikalnih veli
č
ina iz kojih se izvode sve ostale
. 
Osnovne fizikalne veli
č
ine i osnovne jedinice Me
đ
unarodnog sistema
date su u tabeli 1.1.
Veli
č
inaOznaka
 
MjernajedinicaPodru
č
 je fizike
Duljina
metar (m)Masa
m
kilogram (kg)mehanikaVrijeme
sekunda (s)Termodinami
č
ka temperatura
kelvin ()toplinaJakost elektri
č
ne struje
 I 
amper (A)elektricitetJakost svjetlosti
 I 
kandela (cd)fotometrijaKoli
č
ina tvari
n
mol (mol)atomska fizika
 
3
1.
 
Duljina ( dužina )Jedinica duljine jemetar
. Metar je dužina koju u vakuumu pre
đ
e svjetlost za vrijeme od1/299 792 458 sekunde.
2.
 
MasaJedinica mase jekilogram
. Kilogram je masa me
đ
unarodnog etalona kilograma koji se
č
uva u Me
đ
unarodnom uredu za utege i mjere u Sevresu kraj Pariza.
3.
 
Vrijeme
Jedna
sekunda
  je trajanje od 9 192 631 770 perioda zra
č
enja koje nastaje pri prijelazuelektrona izme
đ
u dvaju hiperfinih nivoa osnovnog stanja atoma Cs
133
4.
 
Jakost elektri
č
ne struje
Stalna elektri
č
na struja ima ja
č
inu jednog
ampera
(A) ako, prolaze
ć
i u svakom od dva paralelna, ravna, beskona
č
no duga
č
ka vodi
č
a, zanemarivo malog presjeka, razmaknuta jedanmetar u vakuumu, uzrokuje izme
đ
u njih silu od
m N 
7
102
(Njutna po metru duljine).
5.
 
Termodinami
č
ka temperatura
Jedinica termodinami
č
ke (apsolutne) temperature je
kelvin
 (K). Jedan kelvin (K) jetermodinami
č
ka temperatura koja je jednaka 1/273,16 dijelu termodinami
č
ke temperaturetrojne ta
č
ke vode.
6.
 
Jakost ( ja
č
ina ) svjetlosti
Jedinica ja
č
ine svjetlosti je
kandela
(cd). Jedna kandela je jakost svjetlosti koju uokomitom pravcu zra
č
i površina od 1/600 000 m
2
crnog tijela na temperaturi skru
ć
ivanja platine pod tlakom od 101 325 Pa.
7.
 
Koli
č
ina tvari
Jedinica za koli
č
inu tvari je
mol
.Jedan mol je koli
č
ina tvari koja sadrži toliko jednakih
č
estica (molekula, atoma, elektrona, iona i sl.) koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika
6
C
12 .
.Da bi SI sistem bio pogodan za upotrebu usvojena je i tabela decimalnih dijelova idekadskih višekratnika osnovnih jedinica:
Prefiksi
faktorprefiksoznakafaktorprefiksoznaka
10
24
 jota Y 10
-1
deci d10
21
zeta Z 10
-2
centi c10
18
eksa E 10
-3
mili m10
15
peta P 10
-6
mikro µ10
12
tera T 10
-9
nano n10
9
giga G 10
-12
piko p10
6
mega M 10
-15
femto

Activity (143)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Mijo Dusper liked this
Harun Sjenar liked this
Anamarija Rogulj liked this
Ognjen Nanovskij liked this
Dobročinitelj liked this
bosanac20 liked this
Bojan Lazic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->