Vodozemci (Amphibia)

By: Žan & Kristian

Slide 2

Općenito o vodozemcima

 Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka

 Njihovo znanstveno ime je izvedeno od grčkog "amphi bios" (dvostruki

život),a to ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve
proživljavaju u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu. Ali
ostaju cijeli život upućeni na blizinu vode

Slide 3

Prilagodbe vodozemaca

 Bolja zaštita od UV zraka

 Jači kostur i mišići (rad nogu, a ne repa za kretanje)

 Osjetni organi su bliže površini tijela

 Promjena živčanog i mišićnog sustava

 Regulacija tjelesne temperature

Slide 4

Koža

 Sadrži brojne žlijezde s gustim sekretom (pomaže u zaštiti kože i održava je

vlažnom)

 Polusmina – tanka i vlažna

 Usmina – dobro prokrvljena (omogućuje dobru izmjenu plinkva kroz kožu,

ali i gubitak tekućine) – sadrži otrovne žlijezde

Slide 5

Koštano – mišićni sustav

 Čvrst kostur i jaki mišići – nose težinu tijela u kopnenim uvjetima

 Koštano – mišićni sustav je potreba za podupiranje glave za vrijeme

hranjenja

 Kralješnica – 9 kralješaka
  Rebra su jako smanjena i nisu povezana s prsnom kosti, a bezrepci uopće
nemaju rebra.

 Lubanja – kratka, široka i nepotpuno okoštala

Slide 6

Živčani sustav

 Mozak – sličan veličinom, oblikom i funkcijom kao kod riba

 Najveći dio mozga zauzima srednji mozak s vidnim režnjevima

 Kralješnična moždina je kratka i završava kratkom niti

Slide 7

Osjetila – vid i okus

 Vodozemci u stadiju ličinke imaju bočnu prugu koja se u odraslih kopnenih

oblika gubi

 Riboliko oko se promijenilo – leća je sploštena, a oko zaštićuju kapci i suzne

žlijezde

 Osjetila za okus nalaze se u ustima

Slide 8

Osjetila – sluh i njuh

 U uhu se razvio bubnjić koji prima vibracije visokih frekvencija, a

tzv.opekularni uređaj prima niske frekvencije

 Opekularni uređaj – nužan životinjama u određivanju zvukova poput

žuborenja i šuštanja, ali još se ne zna kako radi

 Srednje je uho s Eustahijevom cijevi povezano s usnom šupljinom

 Osjetila za njuh – u nosu, a otvori se mogu zatvarati i otvarati

Slide 9

Probavni sustav i metabolizam

 Metabolizam relativno spor – ne treba im mnogo hrane ni kisika

 Hrane se kukcima - hvataju pomoću jezika

 Hitinaza – enzim za razgradnju hitinske kutikule kukaca i ostalih malih

člankonožaca
  Tanko crijevo – debelo crijevo - nečisnica

Slide 10

Disanje

 U ličinačkom stadiju imaju škrge

 Odrasli vodozemci imaju pluća

 Osim plućnog disanja imaju i kožno

 U grkljanu se nalaze glasnice

 Mužjaci imaju sa strane dva zvučna mjehura, a služe im za kreketanje

Slide 11

Video – kreket

Slide 12

Optjecajni sustav

 Srce – sastoji se od lijeve i desne pretklijeteke i jedne klijetke

 Krv se u velikom dijelu ne miješa – optok krvi djelotvorniji nego u riba

 Limfni sustav – vraća tjelesne tekućine iz tkiva u krv

 Vodozemci ne mogu živjeti na niskim temperaturama – spavaju zimski san

Slide 13

Izlučivanje i osmoregulacija:

 Za izlučivanje služi bubreg

 Tjelesna se tekućuina gubi i isparavanjem kroz kožu

 Mnoge vrste izlučuju razrijeđenu mokraću

Slide 14

Razmnožavanje

 Vanjska oplodnja
  Većina se razmnožava u vodi ili u vlažnim kopnenim staništima

Slide 15

Regeneracija

 Brojne mogućnosti obnove izgubljenih dijelova tijela

 Daždvenjaci mogu obnoviti nogu, stopalo dijelove gubice, oči rep pa čak
pluća i gonade

 Punoglavac žabe može obnoviti rep i noge

Slide 16

Žabe

 Najveća skupina vodozemaca

 Glavni predstavnici bezrepaca

 Žive u vodi, ali i na kopnu

 Nastanjuju sve kontinente osim Anktartike i nekih oceanskih otoka

 Dijele se na tropske i subtropske

 Poznato je 3500 vrsta

 Duge su između 2 i 12 cm

 Najmanja ima 1 cm, a najveća 1 m

Slide 17

Žabe

 Odrasle žabe imaju kratko tijelo dobro razvijene stražnje noge i nemaju rep

 Obično su vitke životinjice velikih očiju i nevjerojatno okretljivosti

 Krastače su veće i nezgrapnije

 Mogu gledati i disati iako su cijelim tijelom uronjene u mulj

Slide 18

Žabe
  Mnoge vrste žaba i koje nisu vezane za vodu žive u šumama i na poljima,
ali postoje i vrste, primjerice južnoafrička pandžasta žaba i surinamska
pipa koje čitav život žive u vodi

 Žabe što žive na drveću imaju na nogama jastučiće koji im olakšavaju

penjanje

 Postoji puno porodica žaba; neke su ranidae (vodene žabe), pipidae

(vodene žabe), bufonidae (kopnene žabe)

Slide 19

Žabe

 Mladi žaba krastača se iz jajašca izležu kao punoglavci koji kasnije,

metamorfozom, postaju odrasle

 Većina žaba leže jajašca u vodu, ali naprimjer, mužjak žabe primalje nosi
jajašca na vrpcama omotanim oko stražnjih nogu

 U našim krajevima poznate su smeđa hrženica (rana temporaria), obična

gatalinka (hyla aborea), siva gubavica (bufo bufo), zelena žaba(rana
esculenta), mukač (bombina bombina)

Slide 20

Daždvenjaci

 Pripadaju repašima

 Četveronožne životinje duga repa i vlažna tijela

 Imaju dugi rep

 Žive ispod stijena u vlažnim šumama

 Male životinje duge od 5 do 15 cm, a postoji otprilike 370 vrsta

 Zanimljiva prilagodba daždvenjaka je potpun gubitak pluća

 Plinovi se izmjenjuju kroz kožu usta i ždrijelo

Slide 21

Daždvenjaci

 Nekoliko porodica nema potpune preobrazbe pa se u njih pojavljuje

neotenija, nastupanje spolne zrelosti prije završetka preobrazbe

 Hrana su mnogim pticama, zmijama i sisavcima

 Neke imaju otrove pa ih se životinje klone

  Neke ostavljaju napadaču dio tijela, to se tove samoamputacijom

 Daždvenjaci legu meka jajašca bez ovojnice pa ih stoga obično legu u vodu

Slide 22

Daždvenjaci

 Iz jajašca se izlegu mladi koji dišu na škrge

 Nakon nekog vremena počinju se mjenjati, odnosno dožive metamorfozu

 Gube škrge i ostala svojstva karakteristična za mlade, i postaju odrasli

daždvenjaci koji dišu plućima

 Većina daždvenjaka provede barem jedan dio života na tlu, no postoje i oni
koji nikada ne napuštaju vodu

Slide 23

Daždvenjaci

 Meksički aksolotl čak nikad potpuno ne odraste, ali se može razmnožavati i

onda kad još uvijek ima škrge i druga svojstva mladih

 Poznati repaši su pjegavi daždvenjak(salamandra salamandra), crni

daždvenjak (salamandra atra), mali vodenjak (triturus vulgaris), planinski
vodenjak (triturus alpestris), čovječja ribica (proteus anguinus) i drugi

Slide 24

Beznošci

 Žive jedinu u tropima gdje gmižu kroz vlažno tlo

 Poznato je 160 vrsta

 Izduženo tijelo bez nogu i kukovlja

 Imaju glavu s malim čeljustima, nosnim otvorima i parom očiju

 Oplodnja je unutrašnja

 Jaja leu u vlažno tlo

 Poznata porodica su rijači

Slide 25

Evolucija vodozemaca

 Rani vodozemci pripadaju u podrazred labyrinthodontia

 Pojavili su se prije 350 milijuna godina

 Veliki i glomazni, dulji od jednog metra

 Najbrojniji u kasnom paleozoiku i ranom mezozoiku, ali su izumrli

 Predpostavlja se da su najveći dio života proveli u vodi

 Mnogi su zadržali koštane ljuske slične ljuskama u riba

 Zbog toga se misli da su se rani vodozemci razvili od riba sličnih

resoperkama