You are on page 1of 8

PRAKTIKUM IZ GENETIKE

Vjeba 1: Mendelovi zakoni (zakon segregacije i monohibridno krianje) Mendel je od 1856. do 1860. godine pratio nasljeivanje 7 monogenskih svojstava vrtnoga graka. U svojim je istraivanjima kao polazni biljni materijal koristio iste linije (homozigote) za ta svojstva. Kada je kriao iste linije (npr. graak visoke stabljike s grakom niske stabljike), u prvoj filijalnoj (F1) generaciji dobivao je sve visoke biljke (Slika 1). U drugoj filijalnoj (F2) generaciji, dobivene samooplodnjom F1 generacije, dobio je potomke od kojih je veina imala visoke stabljike, no neki su imali niske stabljike. Mendel je prebrojavanjem potomaka utvrdio da je visokih biljaka tri puta vie od niskih. Na slian je nain pratio nasljeivanje ostalih 6 karakteristika.

Slika 1: Krianje graka: parentalna i uniformna F1 generacija.

U svim sluajevima utvrdio je da se u F1 generaciji ispoljava samo jedan od dva alternativna fenotipa, dok su u F2 generaciji zastupljena oba fenotipa u omjeru 3:1 to ini fenotipski omjer F2 generacije monohibridnog krianja. Zakljuio je slijedee: (a) u svakoj se biljci nalaze dva nasljedna faktora za jedno svojstvo, od kojih se samo jedan prenosi u sljedeu generaciju (gameta prenosi samo jedan od dva alela nekog gena), (b) u F1 generaciji jedan faktor je dominantan (izraen u fenotipu, vidljiv), a drugi je skriven (recesivan alel), (c) dva nasljedna faktora razdvajaju se jedan od drugoga prilikom stvaranja gameta (razdvajanje alela u anafazi I mejoze), a zatim se slobodno kombiniraju s faktorom druge jedinke.
Monogensko svojstvo: svojstvo kontrolirano jednim genom ili jednim parom alela (za razliku od poligenskog svojstava kontroliranog s 2 ili vie gena). 1

Mendelov prvi zakon nasljeivanja kae da se par alela za neko svojstvo razdvaja ili segregira tijekom stvaranja gameta (proces nastanka gameta je gametogeneza, a ukljuuje mejozu) tako da svaka gameta dobije po jedan alel (gamete su haploidne). Fizika osnova segregacije alela je razdvajanje homolognih kromosoma u anafazi I ili sestrinskih kromatida u anafazi II mejoze. Ako se alel za visoku stabljiku nalazi na jednom kromosomu, a alel za nisku stabljiku na njegovom homolognom paru, jasno je da se aleli ne mogu nai zajedno u istoj gameti. Test-krianje (test cross) Dva razliita fenotipa okrugla i naborana sjemenka graka - odreena su s 3 razliita genotipa (SS, Ss, ss). Dominantni fenotip (okrugla sjemenka) odreen je s dva razliita genotipa (SS i Ss). Da bi u nekoj populaciji graka otkrili genotip graka okruglih sjemenki moramo napraviti krianje tih biljaka s recesivnim homozigotom (ss). Krianje biljke nepoznatog genotipa s recesivnim homozigotom naziva se testkrianje. Iz fenotipskog omjera F1 generacije test-krianja moemo zakljuiti o genotipu roditelja: ako je roditelj bio homozigot u F1 generaciji dobit emo sve fenotipski iste biljke (okrugla sjemenka), a ako je roditelj bio heterozigot krianje e dati fenotipski razliite potomke (okrugla sjemenka:naborana sjemenka) u omjeru 1:1. a) jedinka dominantnog fenotipa je homozigot

100% potomaka dominantnog fenotipa b) jedinka dominantnog fenotipa je heterozigot

Ss

50% potomaka dominantnog fenotipa i 50% potomaka recesivnog fenotipa

Povratno krianje (backcross) Povratno krianje je krianje hibrida (jedinke F1 generacije) s jednim od roditelja ili s jedinkom genetiki identinoj/vrlo slinoj jednom od roditelja. Ova vrsta krianja primjenjuje se u uzgoju kulturnih biljaka (Slika 2) i domaih ivotinja, kao i kod npr. proizvodnje transgeninih/transgenih biljaka ili knockout mieva.

KRIANJE

1. BACK CROSS

2. BACK CROSS

Slika 2. Prikaz krianja kulturne biljke velikog klasa i visoke stabljike (A) s nekultiviranim srodnikom malog klasa niske stabljike (B), s ciljem dobivanja biljke velikog klasa i niske stabljike (A') u F2 generaciji. Cilj je u nekoliko ciklusa povratnog krianja dobiti jedinku A''' koja je genetiki gotovo istovjetna roditelju genotipa A osim u svojstvu za duinu stabljike.

Iako je Mendel utvrdio zakone nasljeivanja na primjeru svojstava odreenih jednim genom, osobine u biljaka, ivotinja te u ovjeka mogu biti, i najee su, odreene s vie gena. Takva se svojstva nazivaju poligenska svojstva. U ovjeka su to na primjer: boja oiju, boja kose, visina, teina, inteligencija itd. Takoer, razvoj nekih bolesti poput sranih bolesti i raka, uvjetovan je mutacijama u vie gena. U ovjeka je poznato puno monogenskih nasljednih bolesti ije je nasljeivanje lako pratiti (jer su uvjetovane promjenom samo u jednom genu) analizom rodoslovlja. Mogunost otkrivanja genetikih bolesti prije raanja potomstva vana je radi planiranja obitelji.

PRIMJERI DOMINANTNO-RECESIVNOG NASLJEIVANJA OSOBINA KOD OVJEKA


DOMINANTNO Uni reanj slobodan Uho s Darwinovom kvrgom Uho bez snopa dlaica Uni reanj s rupicom Ivica kose na sredini ela izvijena Deformirani nokti (Nail patella sindrom) Bijeli pramen u kosi kod mukaraca elavost kod mukaraca Tamna kosa Ravna kosa Rupica na bradi (kost) Kratki prsti (brahidaktilija) Vie prstiju (polidaktilija) Nemogunost savijanja palaca (distalna hiperekstenzibilnost) Posljednji lanak malog prsta savijen ka domalom Dlaice na srednjem lanku prstiju Sposobnost uzdunog savijanja jezika Normalna usta Sposobnost poprenog savijanja jezika Lijevi palac preko desnog Kaiprst krai od etvrtog prsta kod mukaraca Dvije tetive u korijenu ake Maljavost Pjegavost (izraena) Osjeanje gorkog okusa feniltiokarbamida (PTC) Osjeanje okusa brucina Oi pigmentirane Katarakt oiju Normalan vid Normalno razlikovanje boja Nesposobnost osjeaj brucina Oi plave Zdrave oi Kratkovidnost Sljepoa za boje Tri tetive u korijenu ake (kada se stisne pesnica) Odsustvo maljavosti Odsustvo pjegavosti Nesposobnost osjeaja gorine PTC-a Odsustvo dlaica na srednjem lanku svih prstiju Nesposobnost uzdunog savijanja jezika Zeja usna Nesposobnost poprenog savijanja jezika Desni palac preko lijevoga (pri sklopljenim akama) Kaiprst krai od etvrtog prsta kod ena RECESIVNO Uni reanj vezan Uho bez Darwinove kvrge Snop dlaica na obodu uha Uni reanj bez rupice Ravna ivica kose na elu Normalni nokti i patela Bijeli pramen u kosi kod ena Prorijeenost kose kod ena Crvena kosa Kovrava kosa Bez rupice na bradi Normalna duina prstiju Normalan broj prstiju Distalna hiperekstenzibilnost palca (savijanje i do 45%) Mali prst ravan

Normalna pigmentacija Normalan metabolizam Normalno zgruavanje krvi

Albinizam Alkaptonurija (Tyr), fenilketonurija(PHE) Hemofilija

O osnovnim pojmovima vjerojatnosti: OSNOVNA PRAVILA: I. Ako je potpuno sigurno da e se neto dogoditi, vjerojatnost je 1. II. Vjerojatnost da e se izmeu N dogaaja, koji su jednako vjerojatni i meusobno nezavisni, dogoditi jedan odreeni, jest 1/N. III. Ukupna vjerojatnost da e se dogoditi dva ili vie nezavisnih dogaaja, je umnoak vjerojatnosti svakog od tih dogaaja (tzv. i pravilo). Npr. vjerojatnost dobivanja dvije uzastopne etvorke bacanjem kocke je 1/6 x 1/6 = 1/36. IV. Ukupna vjerojatnost da e se dogoditi dva ili vie meusobno iskljuivih dogaaja, je zbroj vjerojatnosti svakog pojedinanog dogaaja (tzv. ili pravilo). Npr. vjerojatnost dobivanja etvorke ili estice jednim bacanjem kocke je 1/6 + 1/6 = 2/6. PRAKTINI RAD: Nasaivat ete F2 generaciju monohibridnog krianja (divlji tip x mutant) vrste Arabidopsis thalina (uronjak, Slika 3.) na umjetnu hranjivu podlogu u kvadratnoj petrijevki.

Slika 3. A.thaliana prikazana u fazama od klijanja (lijevo gore) do cvatnje (sredina). Uveano su prikazani cvijet, cvat i sjemenke (desno). 5

Rad e biti organiziran u etiri skupine po etiri studenta. Svaka skupina dobiva sljedei pribor: a) petrijevku s neselektivnom hranjivom podlogom, b) petrijevku s dodatkom herbicida, komercijalnog naziva BASTA (glufosinat-amonijeva sol / fosfinotricin; inhibitor glutamin sintetaze), c) sterilne akalice, d) mikropipetu, e) ute nastavke za mikropipetu, f) parafilm. Takoer, dobiva i dvije epice s po oko stotinjak F2 sjemenki, prethodno steriliziranih. Dvoje studenta iz svake skupine nasauju sjemenke na podlogu bez herbicida, a ostali na podlogu s herbicidom. U oba sluaja potrebno je na podloge nasaditi i oko desetak sjemenki obje roditeljske linije (divlji tip i mutant) kako biste se mogli upoznati s fenotipovima uju segregaciju ete pratiti. Na podlogama bez herbicida pratit ete segregaciju morfolokog fenotipa mutanta (wol1). S druge strane, na podlogama s herbicidom pratit ete segregaciju rezistencije na herbicid mutanta mop2. Gen za rezistenciju na herbicid (BAR / PAT fosfinotricin acetiltransferaza) nalazi se na T-DNA koja je ugraena u genom mutanta. Nasaivanje ete izvoditi pomou mikropipete i utih nastavaka ili sterilnim akalicama, u laminaru ili na radnim mjestima pored upaljenog plamenika. Nakon nasaivanja, petrijevke treba zatvoriti ljepljivom trakom (Parafilm) i inkubirati u komori za biljke (22C, 16 sati svjetla, 8 sati tame). Sljedei tjedan, svaka skupina e razvrstati proklijale biljice u fenotipske skupine i dobivene omjere statistiki analizirati hi-kvadrat testom.

ZADACI: 1. Crna boja zamoraca je dominantno svojstvo, a bijela recesivno. Crni homozigotni zamorac krian je s bijelim. Koliki dio crnih zamoraca iz F2 generacije e biti heterozigotni? 2. Parilo se dvoje crnih zamoraca istog genotipa. Dobiveno je 29 crnih i 9 bijelih potomaka. Kakav je genotip njihovih roditelja? 3. Heterozigotni crni zamorac krian je s homozigotnim bijelim. Navedite fenotipske i genotipske omjere koje oekujete iz povratnog krianja crnih potomaka s: a) crnim roditeljem; b) bijelim roditeljem 4. Crna vuna/runo ovaca je odreena recesivnim alelom b, bijela vuna/runo dominantnim alelom B. Bijeli heterozigotni ovan krian je s bijelom heterozigotnom ovcom. Iz tog krianja dobiven je bijeli ovan koji je povratno krian s enskim roditeljem. Koja je vjerojatnost da potomstvo tog krianja ima crnu vunu/runo? 5. Krian je graak zelenog (rec.) zrna s grakom utog (dom.) zrna. Od potomstva je 36 biljaka imalo zeleno zrno, a 31 uto. Prikaite to krianje. 6. U ovjeka albinizam uzrokuje recesivni alel a, dok je normalna pigmentacija pod kontrolom dominantnog alela A. Roditelji normalne pigmentacije imaju albino dijete. Koja je vjerojatnost da e: a) sljedee dijete biti albino?

b) c) d) e)

slijedea dva djeteta biti albino? sljedee troje djece imati normalnu pigmentaciju? drugo dijete biti albino a tree normalne pigmentacije? od sljedee dvoje djece jedno biti albino, a drugo normalne pigmentacije?

7. Kod ljudi je plava boja oiju recesivno svojstvo. ena smeih oiju i mukarac plavih oiju imaju plavooko dijete. Koja je vjerojatnost da e slijedee troje djece imati plave oi? 8. Kod ljudi je plava boja oiju recesivno svojstvo. ena smeih oiju i mukarac plavih oiju imaju plavooko dijete. Koja je vjerojatnost da e slijedee troje djece biti plavooke keri? 9. Kovrava kosa kod ljudi je recesivno svojstvo nad ravnom kosom. Koja je vjerojatnost da e dvoje roditelja ravne kose imati ker kovrave kose? 10. Cistina fibroza je bolest uzrokovana recesivnom autosomalnom mutacijom. Ako su oba (zdrava) roditelja nosioci mutiranog alela i imaju troje zdrave djece, koja je vjerojatnost da e njihovo etvrto dijete imati cistinu fibrozu. 11. Mladi brani par je posjetio specijalista za nasljedne bolesti (genetic counselor) zbog toga to svaki od njih ima brata ili sestru koji su oboljeli od cistine fibroze (cistina fibroza je recesivna bolest i niti jedan suprunik niti njihovi roditelji nemaju citsinu fibrozu). a) Koja je vjerojatnost da je ena nositelj bolesti? b) Koje su anse da njihovo dijete oboli od cistine fibroze? c) Koja je vjerojatnost da e njihovo dijete biti nositelj mutacije koja uzrokuje cistinu fibrozu? 12. Tay-Sacs je recesivna letalna bolest ivanog sustava u ljudi. Javlja se u ranoj ivotnoj dobi. Bolest je rijetka u ljudskoj populaciji openito, no esta u idova iz sredinje Europe. ena, iji je ujak obolio od te bolesti, pokuava odrediti vjerojatnost da ona i njen mu imaju bolesno dijete. Njezin otac ne pripada visoko-rizinoj skupini ljudi, a mueva sestra je umrla od te bolesti. a) Nacrtajte porodino stablo, napiite genotipove gdje je mogue. b) Odredite vjerojatnost da brani par rodi bolesno dijete.

13. Plod rajice moe biti crvene ili ute boje. Kriane su biljke slijedeih fenotipova Roditelji: crvena x crvena crvena x crvena crvena x uta Potomstvo: 61 crvena 47 crvena, 16 utih 58 crvenih

uta x uta crvena x uta

64 ute 33 crvene, 36 utih

a) Koji je fenotip dominantan? b) Koji su genotipovi roditelja i potomaka navedenih krianja? 14. Krianjem dviju zijevalica dobiveno je slijedee potomstvo: 83 s ruiastim cvijetom, 35 sa crvenim cvijetom i 36 s bijelim cvijetom. a) Koji su genotipovi i fenotipovi roditeljskih biljaka? b) Koji se genotipovi/fenotipovi oekuju u potomstvu slijedeih krianja (navedite omjer): crveno x crveno crveno x bijelo ruiasto x bijelo

You might also like