FAX

1.Uvod

Svrha ovog poglavlja je upoznati korisnika s hardverskom i softverskom

podrškom koja omogućava da se računalo s Linux operativnim sustavom koristi
kao fax uređaj. Biti će opisani programi potrebni za primanje i slanje faksimila,
način njihove instalacije i konfiguracije za jednog ili više korisnika, te grafička
sučelja koja omogućavaju korištenje istih u grafičkom okruženju za Linux (X
windows) i Windows operativne sustave.

2.FAX poslužitelji

Svako računalo opremljeno Data/Fax modemom (internim ili eksternim) može

se koristiti kao fax uređaj. To znači da se uz pomoć tog računala mogu primati i
slati faksimili.
Iako je Data/Fax modem dovoljan za primanje i slanje faksimila, za potpunu
funkcionalnost klasičnog fax uređaja potrebni su još i pisač (omogućava ispis
faksimila na papir) i skener (kako bi se dokumenti koji su u papirnatom obliku
mogli prebaciti na računalo i dalje proslijediti u obliku faksimila).
Osim navedenih hardverskih komponenti potrebno je i sučelje koje će korisniku
omogućiti komunikaciju s hardverom (Data/Fax modem). Program koji
komunicira s Data/Fax modemom i koji omogućava korisniku primanje i slanje
faksimila pomoću računala naziva se fax poslužitelj. Osim osnovnih operacija
slanja i primanja faksimila, fax poslužitelji omogućavaju i automatsko primanje
i slanje faksimila (npr. korisnik ne mora sjediti cijelo vrijeme za računalom i
čekati da stigne faksimil, a isto tako može zakazati slanje nekog dokumenta u
neko određeno vrijeme a fax poslužitelj će se pobrinuti da dokument bude
poslan onda kad to korisnik želi). Napredniji fax poslužitelji podržavaju i
prosljeđivanje primljenih faksimila u obliku email poruke (npr. ako je korisnik
na putu, svi faksimili koje primi u svom uredu mogu mu biti poslani preko
email-a). Isto tako, bolji fax poslužitelji pružaju podršku i za višekorisničke
sustave (računalo s više korisnika ili računala u mreži).

FAX klijenti
Većina fax poslužitelja koji rade pod Linuxom se pokreću i koriste iz komandne
linije pisanjem naredbi. Kako bi se olakšao rad korisnicima postoje fax klijenti
koji pružaju podršku za primanje i slanje faksimila u grafičkom okružju za Linux
(XWindows) i za MS Windows operativne sustave. Fax klijenti su samo grafičko
sučelje za fax poslužitelje i kao takvi ne dodaju nikakvu novu funkcionalnost
(nikakve nove mogućnosti) radu nego su tu samo kako bi olakšali korištenje fax
poslužitelja korisnicima i pružili im sve pogodnosti koje pruža grafičko sučelje
(lakši i jednostavniji rad).

Fax poslužitelji
U ovom poglavlju biti će opisani najpopularniji Linux fax poslužitelji, postupci
instalacije, konfiguracije, njihove mogućnosti i način korištenja.
Dva najpoznatija fax poslužitelja za Linux su:
 z EFax
z HylaFax

Efax je jednostavan fax poslužitelj, skromnih mogućnosti. Iako podržava više

korisnika, uglavnom se koristi na osobnim računalima namijenjenim jednom
korisniku.
HylaFAX je napredniji fax poslužitelj koji podržava više korisnika, a može se
koristiti i kao fax poslužitelj za lokalnu mrežu. Omogućava automatsko
prosljeđivanje faksimila putem elektroničke pošte, kao i prosljeđivanje
elektroničke pošte putem faksimila.

3.EFax

3.1 Opis

EFax je mali, jednostavan program za slanje i primanje faksimila uz pomoć bilo

kojeg fax modema (Class 1, 2 ili 2.0 ). Namijenjen je jednokorisničkim
sistemima.

3.2 Instalacija i konfiguracija

EFax se distribuira u obliku tar-gz arhive (efax-0.9.tar.gz). Može ga se

može skinuti sa Interneta na Web adresi www.cce.com.
Postupak instalacije:

z Iskopirati datoteku efax-0.9.tar.gz u željeni direktorij i pozicionirati se u

taj direktorij
z Otpakirati datoteku naredbom tar -xzvf efax-0.9.tar.gz
z Nakon izvršenja tar naredbe u trenutnom direktoriju bi se trebao pojaviti
novi direktorij pod imenom efax-0.9.
z Editiranje Makefile datoteke

Prije daljnje instalacije treba podesiti neke parametre u Makefile datoteci

koja se nalazi u direktoriju efax-0.9. Datoteka je tekstualna i može se
editirati u bilo kojem ASCII editoru (vi, joe, pico, emacs, xemacs, gedit,
kate...).

Stavke koje treba promijeniti (ovisno o parametrima sustava):

{ BINDIR

„ direktorij u koji će biti iskopirane izvršne datoteke programa

„ najčešće je /usr/bin ili /usr/local/bin

{ MANDIR

„ direktorij u koji će biti iskopirane man datoteke

„ najčešće /usr/man, /usr/local/man ili /usr/local/share/man

Nakon unesenih promjena datoteku treba snimiti.

z Pokrenuti prvi dio instalacije naredbom make

z Prije nastavka instalacije treba editirati datoteku pod imenom fax koja se
nalazi u istom direktoriju kao i Makefile datoteka. fax je također
tekstualna datoteka i može ju se editirati bilo kojim ASCII editorom.
Stavke koje treba editirati:
{ DEV

„ uređaj u /dev direktoriju na koji je spojen modem

„ tipično :

„ modem (za /dev/modem)

„ ttyS1 (za /dev/ttyS1)

„ itd...

{ FROM

„ telefonski broj linije na koju je spojen modem u

internacionalnom formatu
„ internacionalni format za telefonske brojeve:
„ +pozivni_broj_zemlje pozivni_broj_grada

lokalni_telefonski_broj
„ npr. +385 1 666 666 (385 - Hrvatska, 1 - Zagreb, 666 666

lokalni telefonski broj)

{ NAME

„ ime korisnika

„ ovdje upisano ime se pojavljuje u zaglavlju svakog faksimila

Stavke koje slijede treba po potrebi samo uključiti (isključiti).

Stavka je isključena ako se ispred nje nalazi znak #, inače je uključena.

{ PAGE
odabir veličine stranice
„

„ opcije su letter, a4, legal

„ uključiti samo jednu, ostale isključiti

{ PRTYPE
„ tip printera

„ opcije su :

„ ps - PostScript (npr. Apple LaserWriter)

„ pcl - HP-PCL (npr. HP LaserJet)

„ treba uključiti samo jednu

{ PRCMD
„ naredba za ispis slika na pisač

„ tipično lpr ili lp

{ GS
naredba za pokretanje GhostScripta
„

„ tipično gs

„ potrebno samo ako se žele slati PostScript datoteke

{ DIALPREFIX
„ odabir nekih opcija koje se tiču biranja telefonskog broja

„ P - pulsno biranje

„ T - tonsko biranje

„ W - čekanje tona za početak biranja

„ 9 - potrebno na internim centralama da bi se dobila vanjska

 linija (može biti i 0)
„ npr. DIALPREFIX="T9" - biranje je tonsko, 9 služi za dobivanje
vanjske linije
„ Ovisno o tipu modema treba uključiti jednu od sljedećih linija:
# FCINIT='-j\Q4' # AT&T ( Dataport, Paradyne )
# FCINIT='-j\Q1' # Motorola ( Power Modem,3400
Pro )
# FCINIT='-j*F1' # QuickComm ( Spirit II )
# FCINIT='-j&H2' # USR ( Courier, Sportster )
# FCINIT='-or' # Multi-Tech ( for bit reversal )
Ako se ne koristi niti jedan od navedenih modema, tada sve linije
treba ostaviti isključenim.
Treba isključiti sljedeću liniju:
TELCVT='sed -e s/+1/1/ -e s/+/011/' # North America
{ INIT
„ naredba za inicijalizaciju modema
„ vrijednosti koje su već postavljene rade za većinu modema

{ RESET

„ naredbe za reset modema

„ vrijednosti koje su već postavljene vrijede za većinu modema

{ FAXDIR

„ direktorij u koji će se spremati pristigli faksimili

„ korisnik ga mora sam napraviti i onda podesiti ovu opciju

Ostale opcije koje ovdje nisu navedene mogu se ostaviti na već

postavljenim vrijednostima.

z Završiti instalaciju naredbom: make install

EFax fax poslužitelj je nakon opisanih koraka instaliran i spreman za korištenje.

3.3 Korištenje EFax fax poslužitelja

Slanje faksimila
Faksimil se šalje naredbom

# fax send telefonski_broj ime_dokumenta

npr. # fax send 666666 dokument.txt

Dokumenti koji se šalju mogu biti ASCII ili PostScript formata.

Ako je broj na koji se šalje faksimil već ručno nazvan tada se slanje pokreće
naredbom

# fax send -m ./ime_datoteke

npr. # send -m ./dokument.txt

Primanje faksimila
Faksimil se prima naredbom
# fax recive ./ime_datoteke

Ako je u naredbi zadano ime datoteke tada se pristigli faksimil pohranjuje u

datoteke čija se imena sastoje od zadanog imena datoteke i broja stranice
faksimila kao nastavka (npr. ime.001).

Primjer:

Način pohrane faksimila uz zadano ime datoteke

Ako je primanje faksimila pokrenuto naredbom fax recive dokument i
ako pristigli faksimil ima tri stranice tada će faksimil biti pohranjen u
datotekama sa imenima:
{ dokument.001,

{ dokument.002,

{ dokument.003.

Ako je primanje faksimila pokrenuto bez specificiranog imena datoteke

tada će se imena datoteka u kojima je pohranjen faksimil sastojati od
datuma i vremena kad je faksimil primljen kao prefiksa i broja stranice kao
sufiksa.
Primjer:
Način pohrane faksimila bez zadanog imena datoteke
Ako je primanje faksimila pokrenuto naredbom fax recive i ako je
faksimil primljen 4.4. u 15.30 sati i 20 sekundi tada su imena datoteka u
kojima je faksimil pohranjen:
{ 0404153020.001,

{ 0404153020.002,

{ 0404153020.003.

Pregledavanje, ispis i uklanjanje pristiglih faksimila

Pristigli faksimil može se pogledati naredbom

# fax view ./ime_datoteke

Primjer:

Pregledavanje faksimila
Ako se pristigli faksimil sastoji od tri stranice i pohranjen je u datoteke
{ dokument.001,

{ dokument.002,

{ dokument.003.

tada se mogu pogledati sve tri stranice faksimila naredbom

# fax view ./dokument.0*
ili se može pogledati samo neka stranica zasebno zadavanjem naredbe
# fax view ./dokument.002 ( za drugu stranicu ).
Faksimil se može poslati na pisač naredbom
# fax print ./ime_datoteke
Kao i u prethodnom primjeru moguće je ispisati sve stranice faksimila
 odjednom ili samo neke.
Za uklanjanje faksimila koristi se naredba
# fax rm ./ime_datoteke
Također je moguće maknuti cijeli faksimil ili samo neke stranice.
Automatsko primanje faksimila
Automatsko primanje faksimila pokreće se naredbom
# fax start
Automatsko primanje faksimila zaustavlja se naredbom
# fax stop
Obje ove naredbe može pokrenuti samo privilegirani korisnik (root).
Status procesa za automatsko primanje faksimila moguće je pogledati
naredbom
# fax status
Kako bi se automatsko primanje faksimila pokrenulo pri svakom podizanju
sustava potrebno je u datoteku inittab koja se nalazi u /etc direktoriju
dodati naredbu
# fax answer
Ako je pokrenut proces za automatsko primanje faksimila tada je moguće
provjeriti jesu li pristigli novi faksimili naredbom
# fax queue

3.4 Zaključak

EFax je jednostavan program za primanje i slanje faksimila. Jednostavno ga je

instalirati i konfigurirati. Jednostavan je za korištenje. To mu je ujedno i
nedostatak, jer ne pruža nikakve dodatne funkcije osim primanja i slanja
faksimila.
4.HylaFAX

4.1 Opis

HylaFAX je napredniji fax poslužitelj od Efax-a. Podržava sve funkcije koje

podržava i Efax, ali uz to ima i podršku za višekorisničke sustave kao što su
višekorisnička računala i računala u lokalnoj mreži. Isto tako HylaFAX podržava
preusmjeravanje faksimila na email tj. svaki pristigli faksimil može se
preusmjeriti na email adresu korisnika.
HylaFAX ima podršku za sve tipove fax modema (Class 1, Class 2 i Class 2.0).
Dokumenti koji se šalju mogu biti u PDF, PostScript, PlainText, GIF, JPEG, PNG i
TIFF formatima, a HaylaFAX se brine o tome da prije slanja budu pretvoreni u
format pogodan za prijenos (PostScript ili TIFF/F format).
HylaFAX je baziran na klijent-poslužitelj arhitekturi. Fax modem (ili više njih)
mogu se nalaziti samo na jednom računalu u mreži (na istom računalu nalazi se
i HylaFAX poslužitelj) dok se HylaFAX klijenti mogu nalaziti na bilo kojem
računalu koje ima pristup poslužitelju.

Slika 4.1 Klijent - poslužitelj struktura

Rad s više fax modema također je podržan od strane HylaFAX-a koji se brine o
tome da efikasno rasporedi poslove među njima i time osigura što veću
propusnost cijelog sustava.

Instalacija HylaFAX poslužitelja

HylaFAX se distribuira u obliku tar-gz arhive (hylafax-4.1.tar.gz). Može ga
se skinuti s Interneta na adresi http://www.hylafax.org.
Prije same instalacije HylaFAX-a možda će biti potrebno instalirati dodatne
programe koji su potrebni za ispravno prevođenje i ispravan rad programa.
Paketi potrebni za instaliranje i rad HylaFAX-a:

z TIFF,
z gcc,
z C++ runtime libraries,
 z Ghostscript,
z gmake,
z gawk,
z sed,
z /bin/test.

Svi navedeni programi dolaze standardno sa svim Linux distribucijama i nije ih

potrebno dodatno skidati s Interneta.

4.2 Postupak instalacije

1.) Iskopirati datoteku hylafax-4.1.tar.gz u željeni direktorij i pozicionirati se

u taj
direktorij
2.) Odpakirati datoteku naredbom

# tar -xzvf hylafax-4.1.tar.gz

3.) Nakon izvršenja tar naredbe u trenutnom direktoriju bi se trebao pojaviti

novi direktorij
pod imenom hylafax-4.1
4.) Pozicionirati se u direktorij hylafax-4.1
5.) Prije početka same instalacije potrebno je pokrenuti skriptu koja će
provjeriti jesu li na
sustavu instalirani svi programi koji su potrebni za prevođenje i rad HylaFAX-a.
Skripta
se pokreće naredbom

# ./configure

Skripta provjerava je li na sustavu instaliran sav potreban softver za instalaciju

HylaFAX- a i ako nije javlja što nedostaje, tako da se ti programi mogu dodatno
instalirati na računalo. Druga zadaća skripte je podešavanje parametara koje
HylaFAX koristi u radu.
Nakon što skripta provjeri da li je sustav (računalo) spremno za instalaciju
HylaFAX-a korisnik može promijeniti neke uobičajene parametre instalacije kao
što su direktoriji u koje će se instalirati sam program, izvršne datoteke,
direktoriji u koje će se spremati primljeni faksimili i slično. Skripta nudi neke
uobičajene postavke koje je u pravilu nije potrebno mijenjati.
Nakon što skripta ispiše uobičajene parametre na ekran, pita korisnika da li ih
želi prihvatiti. Za prihvaćanje uobičajenih parametara dovoljno je pritisnuti
tipku Enter (Return). Ako se neki od parametara želi promijeniti, treba upisati
no i pritisnuti Enter. Nakon toga može se promijeniti vrijednost svake od
ponuđenih opcija. Ako se vrijednost ne želi promijeniti, dovoljno je pritisnuti
Enter, dok je za postavke koje se žele promijeniti potrebno upisati novu
vrijednost i nakon toga pritisnuti Enter. Nakon što su unesene željene
promjene skripta ponovno traži od korisnika da ih prihvati (Enter). Ako se želi
još nešto promijeniti može se ponovno upisati no nakon čega se cijeli postupak
ponavlja.
Nakon što su podešeni direktoriji za instalaciju, potrebno je još podesiti
direktorije u kojima se nalaze programi koje HylaFAX koristi u radu. Kao i u
prvom dijelu, skripta ponovno nudi uobičajene postavke koje u pravilu nije
potrebno mijenjati. Ako se ipak neka postavka želi promijeniti postupak je isti
kao i u prethodnom dijelu. Za prihvaćanje ponuđenih postavki dovoljno je
pritisnuti Enter.
Nakon što skripta završi s radom HylaFAX je spreman za nastavak instalacije.
6.) Drugi dio instalacije pokreće se naredbom:

# make

Na sporijim računalima ovaj dio instalacije može potrajati dosta dugo vremena.
Nakon što make završi s radom dolazi zadnja faza instalacije. Za pravilno
instaliranje
HylaFAX-a, prije pokretanja zadnje faze instalacije korisnik se mora prijaviti na
računalo
kao root (ako već nije prijavljen kao root). To se može napraviti naredbom:

# su

nakon čega je potrebno unijeti root zaporku.

7.) Kad je korisnik prijavljen kao root, zadnja faza instalacije pokreće se
naredbom:

# make install

Nakon što make završi s radom HylaFAX poslužitelj je instaliran na računalo.

Prije
pokretanja samog poslužitelja potrebno je još pokrenuti postupak konfiguracije.

4.3 Konfiguracija HylaFAX poslužitelja

Prije korištenja samog poslužitelja, potrebno ga je konfigurirati, kao i modeme

koji će biti korišteni za fax komunikaciju (može biti samo jedan ili više njih).
Konfiguracija HylaFAX poslužitelja pokreće se skriptom faxsetup koja se nalazi
u direktoriju /usr/local/sbin (samo u slučaju da su kod instalacije i
pokretanja skripte configure prihvaćene uobičajene postavke i da korisnik nije
promijenio direktorije u koje je instaliran HylaFAX). Konfiguracija poslužitelja
pokreće se naredbama:

# cd /usr/local/sbin
# ./faxsetup

Nakon pokretanja skripta provjerava sustav i traži od korisnika da unese neke

osnovne postavke za ispravan rad poslužitelja. Većina postavki može se ostaviti
na ponuđenim vrijednostima (dovoljno je pritisnuti Enter).
Postavke koje se moraju promijeniti:
 z Country code
{ pozivni broj zemlje u kojoj se korisnik nalazi

{ za Hrvatsku: 385

z Area code
{ lokalni pozivni broj

{ npr. za Zagrebačku županiju: 1

z Long distance dialing prefix

{ potrebno je upisati 0

z International dialing prefix

{ ostaviti ponuđenu vrijednost

Sve ostale postavke mogu se ostaviti na ponuđenim vrijednostima (dovoljno je

pritisnuti Enter).
Nakon što su unesene osnovne postavke za rad poslužitelja, automatski se
pokreće druga skripta za konfiguraciju modema pod imenom faxaddmodem. Ona
služi za konfiguraciju svih modema koji su spojeni na računalo na kojem je
instaliran HylaFAX poslužitelj. Većina postavki može se ostaviti na ponuđenim
vrijednostima (dovoljno je pritisnuti Enter). Skriptu faxaddmodem potrebno je
pokrenuti za svaki modem (ukoliko ih ima više) koji se koristi za slanje
faksimila.
Postavke koje korisnik mora unijeti su:

z Serial port that modem is connected to

{ serijski port na koji je spojen modem,

{ npr. ttyS0 (modem na COM1) ili ttyS1 (modem na COM2) ili modem.

z County code
{ pozivni broj zemlje u kojoj se korisnik nalazi,

{ za Hrvatsku: 385.

z Area code
{ lokalni pozivni broj,

{ npr. za Zagrebačku županiju: 1.

z Phone number of fax modem

{ telefonski broj linije na kojoj je spojen modem u internacionalnom

formatu,
{ internacionalni format:

+broj_zemlje.lokalni_pozivni_broj.lokalni broj,
„ npr. +385.1.123456 - zemlja je Hrvatska (385), lokalni pozivni

broj je za Zagreb (1), broj telefona korisnika je 123456.

z Long distance dialing prefix
{ broj za udaljene veze (0).

z International dialing prefix

{ broj za internacionalne veze (00).

z Rings to wait before answering

{ koliko će puta zvoniti telefon prije nego se modem javi (npr. 2).

z Modem speaker volume

{ glasnoća modema,

{ moguće opcije:

„ off - modem se ne čuje,

 „ low - vrlo slabo,
„ quiet - tiho,

„ medium - srednja glasnoća,

„ high - najglasnije.

z Max number of pages to accept in a recived faksimile

{ maksimalni broj stranica koji će biti prihvaćen u dolazećem faksimilu.

Sve ostale postavke mogu ostati na ponuđenim vrijednostima (dovoljno je

pritisnuti Enter).
Neki od parametara se upisuju u obje skripte (faxsetup i faxaddmodem).
Poslužitelj će koristiti podatke unesene u faxaddmodem (za svaki od modema), a
u slučaju da neki od podataka nedostaje, pročitati će ga iz faxsetup skripte.
Nakon što su uneseni osnovni parametri za rad modema, skripta provjerava koji
je modem spojen na računalo. Skripta može prepoznati većinu modema klase
1, 2 i 2.0 i za neke već ima podešene parametre. Ako modem koji je spojen na
računalo nije među njima, skripta traži od korisnika da sam unese potrebne
naredbe za komunikaciju s modemom. Većina tih naredbi je standardna i raditi
će sa svim modemima pa se za sve naredbe koje skripta traži može prihvatiti
ponuđena vrijednost (dovoljno je samo pritisnuti Enter). Nakon što se podesi
prvi modem, procedura se ponavlja za sve ostale modeme koji su spojeni (ako
je više modema spojeno na računalo).

Nakon što su svi modemi konfigurirani poslužitelj je spreman za rad.

Kako bi HylaFAX mogao u potpunosti iskoristiti mogućnosti modema spojenog
na računalo i kako bi mogao pratiti rad svakog pojedinog modema koristi se
program faxgetty. Za svaki modem koji je spojen na računalo mora biti
pokrenut po jedan faxgetty program. Kako bi se osiguralo pokretanje
faxgetty programa prilikom svakog podizanja sustava potrebno je editirati
datoteku inittab koja se nalazi u /etc direktoriju. Datoteka /etc/inittab je
obična ASCII datoteka i može se editirati u bilo kojem tekst editoru. Na kraju
datoteke inittab potrebno je za svaki modem koji je spojen na računalo dodati
liniju oblika:

id:2345:respawn:/usr/local/sbin/faxgetty ime_uređaja

gdje je:

z id - ime linije unesene u inittab datoteci,

z ime_uređaja - je ime uređaja u /dev direktoriju na koji je spojen modem.

Primjer:
Promjene potrebne u inittab datoteci za automatsko pokretanje faxgetty
programa
Ako su na računalo spojena dva modema, jedan na COM1 (prvi serijski port) a
drugi na COM2 (drugi serijski port) tada u datoteku /etc/inittab treba dodati
sljedeće linije:

t0:2345:respawn:/usr/local/sbin/faxgetty ttyS0
t1:2345:respawn:/usr/local/sbin/faxgetty ttyS1

Ako je na računalo spojen samo jedan modem, onda ovisno o serijskom portu
na koji je spojen u datoteku inittab treba dodati samo jednu od gore
navedenih linija.
Omogućavanje pristupa klijentima
Da bi klijenti s drugih računala mogli pristupati poslužitelju potrebno im je dati
ovlasti za to. Specifikacije o tome koja računala i koji korisnici mogu pristupati
poslužitelju nalaze se u datoteci /var/spool/hylafax/etc/hosts.hfaxd. Tu
datoteku nije potrebno ručno editirati nego se može koristiti skripta faxadduser
u /usr/local/sbin direktoriju.
Opis rada skripte faxadduser
Skripta faxadduser dodaje korisnika u
datoteku /var/spool/hylafax/etc/hosts.hfaxd i time mu omogućava pristup
fax poslužitelju. Skripta se koristi za dodavanje lokalnih korisnika (korisnika koji
su na istom računalu na kojem je i poslužitelj) kao i za dodavanje korisnika koji
rade na drugim računalima.
Način pokretanja skripte:

# /usr/local/sbin/faxadduser -a admin_zaporka -p zaporka -u UID

ime

Od svih opcija samo je ime obavezno navesti.

z admin_zaporka - omogućava korisniku administratorske privilegije,

z zaporka - zaporka za običnog korisnika,
z UID - identifikacijski broj korisnika. HylaFAX ga koristi kako bi ograničio
pristup pojedinim korisnicima ili grupama korisnika npr. kako ne bi svi
mogli gledati sve pristigle faksimile. UID je broj u rasponu od 0 do 6001.
Više korisnika može imati isti UID, u kojem slučaju svi oni imaju pristup
istim resursima. S druge strane, svaki korisnik može imati svoj zasebni
UID.
z ime - korisničko ime koje korisnik koristi prilikom spajanja na poslužitelj.
Ako korisnik radi na računalu koje je mrežom spojeno na poslužitelj tada
je ime oblika ime@ime_računala (npr. adolmac@marija.fer.hr ili
adolmac@101.53.68.245).

Primjeri dodavanja novih korisnika.

Primjer:
Dodavanje korisnika koji rade na istom računalu na kojem je poslužitelj.
# ./faxadduser -a cooler administrator - dodaje korisnika s korisničkim
imenom administrator čija je zaporka cooler i koji ima administratorske
privilegije
# ./faxadduser -p obični pajo - dodaje običnog korisnika s korisničkim
imenom pajo i zaporkom obični.
# ./faxadduser -p obični -u 10 pajo - dodaje običnog korisnika s
korisničkim imenom pajo i zaporkom obični čiji je UID 10
Primijer:
Dodavanje korisnika koji rade na računalima koja su mrežom spojena na
poslužitelj.
# ./faxadduser -p obični -u 10 pajo@cecilija.zesoi.fer.hr - obični
korisnik s korisničkim imenom pajo, zaporkom obični čiji UID je 10 i koji radi
na računalu cecilija.zesoi.fer.hr
# ./faxadduser -a cooler administrator@naomi.zesoi.fer.hr - dodaje
korisnika sa administratorskim ovlastima čije je korisničko ime administrator,
zaporka je cooler i radi na računalu naomi.zesoi.fer.hr

Održavanje poslužitelja
HylaFAX dolazi sa dva programa za održavanje koja se moraju periodički
pokretati na poslužitelju a zovu se faxqclean i faxcron.
faxqclean je odgovoran za brisanje starih faksimila sa poslužitelja. Ovaj
program pokreće root korisnik.
faxcron se brine za brisanje starih log datoteka i za uklanjanje starih faksimila
sa klijenta. Ovaj program pokreće korisnik.
Oba programa moraju biti periodički pokretana (npr. jednom dnevno ili češće,
ovisno o frekvenciji slanja i primanja faksimila). Kako se niti administrator niti
korisnici ne bi morali brinuti oko pokretanja navedenih programa može se
koristiti program cron koji će automatski pokretati faxqclean i faxcron u
zadanom mu periodu.

Primjer:
Pokretanje faxqclean programa svakih sat vremena.
U direktorij /var/spool/cron dodati datoteku koja se zove root (ako već ne
postoji) i sadrži sljedeću liniju

0 * * * * /usr/local/sbin/faxqclean

Primjer:
Periodičko (dnevno) pokretanje faxcron programa za korisnika s korisničkim
imenom adolmac
U direktorij /var/spool/cron dodati datoteku koja se zove adolmac i sadrži
sljedeću liniju

25 23 * * * /usr/local/sbin/faxcron

Automatska obrada primljenih faksimila

Koji put je poželjno dostaviti pristigle faksimile direktno primateljima. HylaFAX
šalje sve pristigle faksimile u skriptu faxrcvd. Ta skripta može se prepraviti
tako da koristi lokalno znanje o pošiljateljima i primateljima faksimila kako bi
pristigle faksimile prosljeđivala primatelju preko npr. elektroničke pošte. Isto
tako, često može biti korisno automatski ispisivati pristigle faksimile na pisač.
Prosljeđivanje primljenog faksimila primatelju putem elektroničke pošte
Prosljeđivanje primljenih faksimila moguće je samo u slučaju da faksimile
primljene s jednog telefonskog broja uvijek prima ista osoba. Telefonski broj
osobe koja će slati faksimile mora biti unaprijed poznat kako bi se moglo
konfigurirati prosljeđivanje.
Da bi pristigli faksimil proslijedili nekome putem elektroničke pošte potrebno je
u direktoriju /var/spool/hylafax/etc napraviti datoteku FaxDispatc
sljedećeg sadržaja:

case "$SENDER" in
*1*510*235*) SENDTO=adolmac@fer.hr;; # Sve faksimile primljene s
# broja telefona 01 510 235
# proslijedi na email adresu
# adolmac@fer.hr
*42*257*345*) SENDTO=spajic@fer.hr;; # Sve faksimile primljene s
# broja telefona 042 257 345
# proslijedi na email adresu
# spajic@fer.hr
*) SENDTO=;; # Ovo mora biti ovdje radi # faksimila koji se ne #
prosljeđuju
esac

Ova skripta sve faksimile koji su pristigli s broja 01 510 235 šalje na email
adresu adolmac@fer.hr, a one pristigle s broja 042 257 345 na email adresu
spajic@fer.hr. Asteriksi (*) se stavljaju umjesto razmaka u telefonskom broju
pristiglog faksimila. Ako razmaka nema tada se telefonski broj piše bez
asteriksa. Razmake postavlja fax uređaj pošiljaoca, tako da je potrebno primiti
barem jedan faximil da bi bilo moguće ispravno editirati datoteku.
Automatski ispis faksimila na pisač može se omogućiti editiranjem skripte
faxrcvd koja se nalazi u direktoriju /var/spool/hylafax/bin. Na kraj skripte
samo treba dodati liniju:

$TIFFBIN/fax2ps $1 | lp

i svaki primljeni faksimil biti će proslijeđen na pisač.

Automatsko prosljeđivanje svih faksimila na email podešava se tako dada se u
datoteci FaxDispatch u liniju

*) SENDTO=;;

upiše mail adresa osobe kojoj se prosljeđuju svi faksimili npr.:

*) SENDTO=tajnica@fer.hr

Konfiguracija mail-fax gateway sučelja

HylaFAX omogućava slanje primljenih email poruka kao faksimila. Kako bi ova
usluga bila uključena osim instalacije HylaFAX-a potrebno je konfigurirati i
program sendmail. Detalji o programu sendmail mogu se naći u dokumentaciji
"Upute za rad s poslužiteljima"
(http://pingvin.carnet.hr/linux_u_obrazovanju/projekt/druga_etapa/posluzitelji_
projekta "Linux u školama". Potrebne promjene u sendmail.cf datoteci.
Potrebno je uključiti sljedeće mailer definicije:
Mfax, P=/usr/local/lib/fax/mailfax, F=DFMShu, M=100000, A=mailfax
$u $h $f

Potrebno je dodati sljedeća pravila za prepisivanje adrese u rule set 0

R$+<@$+.FAX> $#fax $@ $2 $: $1 user@host.FAX

Potrebno je napraviti FAX pseudodomenu kako bi se izbjegle pogreške kod DNS

provjera dodavanjem linije
CPFAX
Nakon editiranja sendmail.cf datoteke potrebno je u
direktorij /usr/local/lib/fax iskopirati skriptu mailfax.sh-sendmail koja se
nalazi u poddirektoriju /faxmail osnovnog HylaFAX direktorija i to pod imenom
mailfax. To se može napraviti naredbom:

# mv hylafax_direktorij/faxmail/mailfax.sh-
sendmail /usr/local/lib/fax/mailfax

Nakon što je sendmail ispravno konfiguriran email poruke oblika

korisnik@odredišni_broj.fax
biti će proslijeđene HylaFAX poslužitelju kao faksimil koji se šalje na odredišni
broj. U tim porukama se ne mogu koristiti attachmenti.
5.HylaFAX klijent

U dosadašnjem tekstu bila je opisana instalacija i konfiguracija HylaFAX

poslužitelja. Sada će biti opisan HylaFAX klijent tj. program koji koristi korisnik
kako bi slao i primao faksimile.
HylaFAX klijent dolazi u istom paketu sa HylaFAX poslužiteljem i postupak
instalacije na računalo je gotovo identičan. Nakon kopiranja paketa u željeni
direktorij treba ga otpakirati naredbom:

# tar -xzvf hylafax-4.1.tar.gz

Nakon toga treba pokrenuti postupak prevođenja programa naredbom:

# make

Na kraju treba pokrenuti postupak instalacije (za to je potrebno biti prijavljen

kao root korisnik):

# su (nakon ove naredbe treba unijeti zaporku za root korisnika)

# make installClient

Ovime bi HylaFAX klijent trebao biti uspješno instaliran na računalo. Prije

samog korištenja potrebno je odrediti računalo na kojem je pokrenut HylaFAX
poslužitelj. To se postiže sljedećim naredbama:

# setenv FAXSERVER ime.računala (za korisnike csh ljuske)

ili
# export FAXSERVER ime racunala (za korisnike ksh ili sh ljuske)

Primjer:
Određivanje računala na kojem je pokrenut fax poslužitelj

# export FAXSERVER localhost - ako je poslužitelj pokrenut na

istom računalu na kojem je i klijent
# export FAXSERVER naomi.zesoi.fer.hr - ako je poslužitelj
pokrenut na računalu koje se zove naomi.zesoi.fer.hr

Naravno, prije nego se uspostavi komunikacija sa poslužiteljem, korisniku mora

biti odobren pristup na njega. Postupak odobravanja pristupa opisan je u
poglavlju 3.2.2. pod naslovom "Omogućavanje pristupa klijentima".

Slanje faksimila
Za slanje faksimila se koristi program sendfax koji se nalazi u
direktoriju /usr/local/bin. Program se poziva kao :

# sendfax opcije datoteke

Najkorisnije opcije programa sendfax:

 z d - odredišni broj
z a - zakazivanje slanja faksimila u neko određeno vrijeme

Primjer:
Slanje faksimila pomoću programa sendfax

# sendfax -a "0430" -d 1666666 faksimil.txt - slanje datoteke

faksimil.txt zakazano je za 4 sata i 30 minuta na broj 1666666
# sendfax -d 1666666 faximil.txt - slanje faksimila će biti
pokrenuto odmah

Na isti način se šalju i dokumenti u ostalim formatima (PDF, PostScript, GIF,

JPEG, PNG i TIFF).

Primanje faksimila
Primljeni faksimili se pohranjuju na poslužitelju u
direktoriju /var/spool/hylafax/recvq. O konfiguraciji poslužitelja ovisi da li
korisnik može ili ne može pristupati tom direktoriju. Ako je poslužitelj
konfiguriran za automatsko prosljeđivanje faksimila korisnicima putem
elektroničke pošte tada će svaki korisnik dobiti svoje faksimile čim oni stignu na
poslužitelj. Ako ta opcija nije uključena od strane poslužitelja tada ovisi o
administratoru kojem će korisniku dati pristup direktoriju u kojem su pohranjeni
pristigli faksimili. Ako korisnik ima pristup za čitanje tog direktorija tada može
pristigle faksimile prenijeti na svoje računalo nekim od protokola za prijenos
datotaka koji je instaliran na poslužitelju (npr. FTP, NFS, SMB).
Pristigli faksimili pohranjeni su u obliku TIFF datoteka (TIFF je format za
pohranu slika) i mogu se pregledavati bilo kojim programom koji podržava TIFF
format (npr. xtiff program). Isto tako TIFF datoteke mogu se prebaciti u
PostScript oblik datoteka programom tiff2ps koji dolazi standardno s HylaFAX
paketom. PostScript datoteke mogu se pregledavati programima kao što su
xpsview ili ghostview.
Korisnik koji radi na klijent računalu može provjeriti sadržaj recvq direktorija
na poslužiteljskom računalu uz pomoć naredbe (nije potrebno podešavati put):

# faxstat -r

Primjer izlaza faxstat -r naredbe:

HylaFAX scheduler on hyla.chez.sgi.com: Running

Modem ttyf2 (+1 510 999-0123): Running and idle

Protect Page Owner Sender/TSI Recvd@ Filename

-rw-r-- 9 fax 1 510 5268781 05Jan96 fax00005.tif
-rw-r-- 8 fax 1 510 5268781 07Jan96 fax00009.tif
-rw-r-- 2 fax 1 510 5268781 07Jan96 fax00010.tif
-rw-r-- 3 fax +14159657824 08Jan96 fax00011.tif
-rw-r-- 2 fax +14159657824 08Jan96 fax00012.tif

Iz ispisa se može vidjeti telefonski broj pošiljaoca faksimila (Sender/TSI),

datum kada je faksimil primljen (Recvd@) i ime datoteke u koju je spremljen
(Filename)
Zaključak
HylaFAX je napredni fax poslužitelj. On podržava jednokorisničke i
višekorisničke sustave (višekorisničko računalo i računala u mreži), omogućava
automatsko prosljeđivanje primljenih faksimila korisnicima putem elektroničke
pošte, i omogućava korisnicima dostavu faksimila za slanje poslužitelju, preko
elektroničke pošte. Automatsko ispisivanje faksimila na pisač je podržano.
6.Fax klijenti koji rade u grafičkom okruženju (XWindows i MS
Windows)

Fax poslužitelji koji rade pod Linuxom se pokreću i koriste iz komandne linije
pisanjem naredbi. Kako bi se olakšao rad korisnicima postoje fax klijenti koji
pružaju podršku za primanje i slanje faksimila u grafičkom okružju pod Linux
(XWindows) i MS Windows operativnim sustavima. Fax klijenti su samo grafičko
sučelje za fax poslužitelje i kao takvi ne dodaju nikakvu novu funkcionalnost
(nikakve nove mogućnosti) radu nego su tu samo kako bi olakšali korištenje fax
poslužitelja korisnicima i pružili im sve pogodnosti koje pruža grafičko sučelje
(lakši i jednostavniji rad).
U ovom poglavlju biti će opisani najpopularniji Linux fax klijenti koji rade u
grafičkom sučelju, postupci njihove konfiguracije, mogućnosti i način korištenja.
Budući da neki fax poslužitelji koji rade pod Linux operativnim sustavom
pružaju podršku za umrežena računala preko TCP/IP protokola (HylaFAX
poslužitelj) biti će opisani i Windows klijenti koji preko mreže mogu komunicirati
sa fax poslužiteljem i na taj način omogućavaju korisnicima primanje i slanje
faksimila.
Dva najpoznatija fax klijenta za Linux su:

z XFax,
z GeFax.

Dva najpoznatija fax klijenta za Windows operativni sustav su:

z Cypheus,
z WHFC.

7.XFax

XFax je jednostavan grafički klijent namijenjen za rad s EFax fax poslužiteljem.

Dolazi u obliku rpm (Mandrake i RedHat Linux) i deb (Debian Linux) paketa što
uvelike olakšava postupak instalacije. Za svaku od navedenih distribucija
potrebno je pokrenuti program za instalaciju paketa (npr. Software Manager za
Mandrake Linux) i kao paket za instalaciju odabrati XFax paket. Postupak
instalacije .rpm i .deb paketa detaljno je opisan u dokumentaciji "Osnove
korištenja
Linux i Unix operativnih sustava", rev.1.0, elaborat 195/01-1, LSS-FER_ZESOI
(http://pingvin.carnet.hr/linux_u_obrazovanju/projekt/prva_etapa/linux_unix_o
Za ispravan rad XFax programa potreban je XForms paket tako da je prije
instalacije XFax-a potrebno instalirati i taj paket. XFax je moguće skinuti s
Interneta na adresi http://linux.tucows.com/business/preview/10213.html, dok
se paket XForms može skinuti na adresi http://world.std.com/~xforms.
Nakon instalacije program se pokreće naredbom:

# xfax

Opis rada
Za slanje faksimila potrebno je u polje Faxnumber upisati broj na koji se šalje
faksimil. Ovisno o potrebi mogu se ispuniti i polja Name (ime primatelja),
Institution (ime ustanove) i Service (odjel). Ovi podaci biti će ispisani na
prvoj stranici faksimila. Osnovni prozor programa prikazan je na slici 7.1.

Slika 7.1 Osnovni prozor XFax programa

Isto tako, pomoću opcije Edit Msg moguće je upisati poruku koja će biti
ispisana na prvoj stranici faksimila. Prije samog slanja potrebno je dodati
dokumente u formatima koje podržava EFax poslužitelj (PDF, PostScript,
PlainText, GIF, JPEG, PNG i TIFF) koji se žele poslati u faksimilu pomoću opcije
Add file. Dokumenti koji će biti uključeni u faksimil mogu se modificirati
pomoću opcije Edit. Opcija View Fax omogućava pregled faksimila u obliku u
kojem će biti poslan. Nakon unosa svih potrebnih podataka, slanje faksimila se
pokreće opcijom Send Fax. Faksimil se može ispisati na pisač opcijom Print
Fax.
Ostale opcije XFax-a nalaze se u menijima File i Options. U File meniju je
moguće učitati faksimil koji se nalazi na računalu (npr. pristigli faksimil)
opcijom Load fax data, snimiti faksimil opcijom Save fax data ili modificirati
postojeći podatke o faksimilu opcijom Edit fax data.
U Options meniju moguće je odrediti hoće li naslovna stranica s podacima o
pošiljatelju biti uključena u faksimil ili ne (opcija Show Frontpage), hoće li na
faksimilu biti ispisano vrijeme slanja (opcija Show Clock). Isto tako moguće je
odrediti koji će podaci biti ispisani na naslovnoj stranici (opcije Import
Recipient, Import Message, Import Document List).
U Options meniju nalazi se i opcija za podešavanje osobnih podataka o
korisniku XFax-a (Set User Info). Nakon odabira ove opcije otvara se novi
prozor (Slika 7.2) u kojem korisnik može unijeti svoje osobne podatke kao što
su ime (From Name), funkciju (Function), odjel (Department), telefonski
broj (Telephone Number), broj faxa (Fax Number), email adresa (Email) i
kućna adresa pošljaoca (Head Address). Svi ovi podaci biti će ispisani na
naslovnoj stranici faksimila ukoliko je opcija Show Frontpage u Options
meniju uključena.

Slika 7.2 Prozor za podešavanje podataka o pošiljaocu

8.GFax

GFax je grafički klijent koji podržava rad i sa EFax i sa HylaFAX fax

poslužiteljem. Dolazi u obliku tar-gz paketa i može ga se skinuti s Interneta na
adresi penguin.cowlug.org/gfax. Postupak instalacije je relativno jednostavan.
GFax paket treba odpakirati u željeni direktorij naredbom:

# tar -xzvf gfax-0.5.tar.gz

nakon čega treba pokrenuti skriptu za instalaciju:

# ./install.sh

Opis rada
Na slici 8.1 je prikazan osnovni prozor programa GFax.

Slika 8.1 Osnovni prozor programa GFax

Prije početka rada potrebno je konfigurirati sam program. Nakon pokretanja

opcije Preferences otvara se prozor za konfiguraciju GFax-a (Slika 8.2).
 Slika 8.2 Prozor za podešavanje osnovnih parametara

Ovdje je potrebno odabrati fax poslužitelj koji se koristi i unijeti broj fax uređaja
(fax poslužitelja) samog korisnika (opcija Your Fax Number). Ovisno o tome
da li se koristi interna telefonska centrala potrebno je unijeti i broj za dobivanje
vanjske linije koji je u većini slučajeva 9 ili 0 (opcija Dial Prefix). Ovisno o fax
poslužitelju koji se koristi odabire se opcija Hylafax ili opcija Efax.
 Slika 8.3 Podešavanje parametara za HylaFAX poslužitelj

U slučaju da se koristi HylaFAX poslužitelj (Slika 8.3) potrebno je podesiti ime

računala na kojem se nalazi poslužitelj (opcija Fax Server Hostname) (npr.
naomi.zesoi.fer.hr), broj porta na kojem je fax poslužitelj (opcija Fax
Server Port Number) (ostavlja se vrijednost 4559) i korisničko ime (opcija
Hylafax Username).
 Slika 8.4 Podešavanje parametara za EFax poslužitelj

Ako se koristi EFax fax poslužitelj (Slika 8.4) potrebno je podesiti samo port na
kojem se nalazi modem (opcija Modem Port) dok se ostale opcije mogu
ostaviti na ponuđenim vrijednostima. Za kraj je potrebno podesiti korisničke
podatke odabirom opcije User (Slika 8.5).
 Slika 8.5 Podešavanje korisničkih parametara

Ovdje se može uključiti opcija da poslužitelj obavijesti korisnika putem

elektroničke pošte o primitku novog faksimila (opcija Send Email
Notification) i ukoliko je opcija uključena treba upisati email adresu korisnika.
Ostale postavke mogu se ostaviti na ponuđenim vrijednostima.
Nakon što su podešene sve potrebne opcije GFax je spreman za rad.
 Slika 8.6 Slanje faksimila

Slanje faksimila pokreće se odabirom opcije New Fax nakon čega se otvara
novi prozor (Slika 8.6) u kojem je potrebno odabrati datoteku (u PostScript
formatu) koja će biti poslana (opcija Postscript File) i upisati broj na koji se
šalje faksimil. Isto tako, moguće je odabrati da li će faksimil biti poslan odmah
(opcija Send Now) ili u neko određeno vrijeme (opcija Send At). U drugom je
slučaju potrebno upisati datum i vrijeme kada će faksimil biti poslan. Slanje
faksimila obavlja se odabirom opcije Send Fax.
 Slika 8.7 Telefonski imenik

Slika 8.7 GFax ima ugrađen i jednostavan imenik (Slika 8.7) koji se otvara
odabirom opcije Phone Book.
9.Cypheus

Cypheus je grafički klijent za HylaFAX fax poslužitelj koji radi pod operativnim
sustavom MS Windows. Program se može skinuti s Interneta i besplatan je za
nekomercijalnu upotrebu. Može se skinuti s Interneta na adresi
www.cypheus.de.

Slika 9.1 Podešavanje parametara za spajanje na poslužitelj

Pri prvom pokretanju programa otvara se prozor (Slika 9.1) u kojem je

potrebno podesiti ime računala na kojem je pokrenut HylaFAX poslužitelj (opcija
Server), port na koji je spojen poslužitelj (u pravilu je 4559) (opcija Port),
korisničko ime (opcija User Name) i zaporku (opcija Password). Opciju Use
FTP Passive mode može se ostaviti isključenom. Ako se uključi opcija
Autologon tada se prilikom sljedećeg pokretanja programa ovaj prozor više
neće pojavljivati (ako ju se ostavi isključenom prilikom svakog pokretanja
programa će biti potrebno nanovo podesiti sve navedene opcije). Ako se uključi
opcija Login as Admin tada će se program spojiti na poslužitelj sa
administratorskim ovlastima (u tom je slučaju potrebno unijeti zaporku za
administratora u polje Admin Password). Pritiskom na kvačicu u donjem
desnom uglu prozora prihvaćaju se postavljene opcije, nakon čega se program
spaja s poslužiteljem.
 Slika 9.2 Osnovni prozor Cypheus-a

Nakon što je veza s poslužiteljem uspostavljena otvara se glavni prozor

programa (Slika 9.2). Prije samog korištenja program je moguće prilagoditi
potrebama korisnika odabirom opcije Settings (Slika 9.3).
 Slika 9.3 Podešavanje korisničkih opcija

Ovdje je moguće podesiti jezik na kojem će biti ispisane opcije programa,

odabrati da li će se program automatski pokrenuti prilikom podizanja sustava,
uključiti automatsko prijavljivanje na poslužitelj itd. Odabirom opcije Viewer
moguće je podesiti neke parametre vezane uz preglednik faksimila (PostScript i
TIFF dokumenata). Odabirom opcije Cover Page (Slika 9.4) može se podesiti
izgled naslovne stranice faksimila.
 Slika 9.4 Podešavanje parametara vezanih uz naslovnu stranicu

Ovdje se mogu unijeti postavke kao što su ime pošiljatelja (opcija Name), ime
firme ili ustanove (Company), broj faxa (Fax), telefonski broj pošiljatelja
(Phone) itd. Uključivanjem opcije Use Cover Page svi će ovi podaci bit
ispisani na naslovnoj stranici faksimila. Odabirom opcije Automatic
Forwarding (Slika 9.5) moguće je podesiti automatsko prosljeđivanje
primljenih faksimila putem elektroničke pošte (uključena opcija Automatic
Forwarding by eMail, u polje eMail Address potrebno je upisati adresu na
koju će faksimil biti proslijeđen). Isto tako, moguće je proslijediti primljeni
faksimil na neki drugi fax uređaj (uključena opcija Automatic Forwarding by
Fax, potrebno je upisati broj telefonski broj fax uređaja na koji će faksimil biti
proslijeđen) i/ili ispisati faksimil na pisač (potrebno je odabrati željeni pisač).
Slika 9.5 Podešavanje parametara za automatsko prosljeđivanje faksimila
 Slika 9.6 Podešavanje parametara vezanih uz sam program

Odabirom opcije Cypheus (Slika 9.6) moguće je promijeniti veličinu ikona u

programu i font koji se koristi. Nakon što su promijenjeni željeni parametri
potrebno ih je snimiti odabirom opcije Save.
Slanje faksimila pokreće se odabirom opcije New Fax u glavnom prozoru
programa (Slika 9.7).

Slika 9.7 Slanje faksimila

Nakon što se otvori novi prozor (Slika 9.7) potrebno je odabrati datoteke koje
će biti uključene u faksimil (polje Documents) i upisati telefonski broj
primatelja u polje Fax Number. Budući da prije slanja prolaze kroz PostScript
printer, datoteke koje se šalju mogu biti u bilo kojem formatu kojeg podržavaju
aplikacije u MS Windows-ima pod kojima je pokrenut klijent. Moguće je
odabrati hoće li faksimil biti poslan odmah (opcija Send now) ili u neko
određeno vrijeme (opcija Send at, potrebno je podesiti i vrijeme slanja). Slanje
faksimila pokreće se opcijom Send Fax. Ako se prije slanja faksimil želi
pogledati u obliku u kojem će biti poslan može se odabrati opcija View & Send.
U program Cypheus ugrađen je i uređivač teksta koji se pokreće opcijom
Cypheus Texteditor (Slika 9.8), kao i telefonski imenik koji se pokreće
opcijom Phone Book (Slika 9.9) u glavnom prozoru programa. Cypheus
uređivač teksta sprema dokumente u .txt formatu, tako da ih je kasnije
moguće pogledati i ostalim uređivačima teksta.

Slika 9.8 Cypheus tekst uređivač teksta

Slika 9.9 Telefonski imenik ugrađen u program Cypheus

10.WHFC

WHFC je besplatni grafički klijent za HylaFAX fax poslužitelj koji radi pod
operativnim sustavom MS Windows. Može se skinuti s Interneta na adresi
www.transcom.de/whfc.

Slika 10.1 Osnovni prozor programa WHFC

Na slici 10.1 je prikazan osnovni prozor programa. Prije korištenja programa

potrebno je podesiti neke postavke pomoću opcije User Preferences u Fax
meniju (Slika 10.2).
 Slika 10.2 Korisničke postavke

Ovdje je potrebno podesiti opcije kao što su ime (opcija Name), korisničko ime
za HylaFAX poslužitelj (opcija Login), zaporka (opcija Password) itd. Moguće
je uključiti korištenje naslovne stranice kod slanja faksimila (opcija Use
Faxcover). Ako je opcija Use Faxcover uključena potrebno je popuniti polja
FaxNumber (telefonski broj fax uređaja), VoiceNumber (telefonski broj
korisnika), Company (kompanija), Location (adresa) koji će biti ispisani na
prvoj stranici faksimila. Moguće je odabrati veličinu papira za faksimile (opcija
Pagesize). Ako korisnik želi biti obaviješten putem elektroničke pošte o stanju
faksimila koje šalje i prima može to podesiti u izborniku Send EMail.
Za ispravan rad programa potrebno je još pomoću opcije System Preferences
u Fax meniju (Slika 10.3) podesiti ime računala na kojem je pokrenut HylaFAX
poslužitelj (polje Hostname) i broj porta na kojem je poslužitelj pokrenut
(opcija Port No.) (broj porta ovisi o poslužitelju i u većini slučajeva to je port
4559 ). Broj porta određuje administrator poslužitelja ali se najčešće ostavlja
na ponuđenoj vrijednosti 4559. Sve ostale postavke u ovom prozoru mogu se
ostaviti na ponuđenim vrijednostima.
Nakon što su podešeni svi navedeni parametri WHFC je spreman za rad.

Slika 10.3 Podešavanje sistemskih parametara

Slanje faksimila pokreće se odabirom prve ikone s lijeva u glavnom prozoru

programa (na njoj je nacrtan fax uređaj). Nakon odabira dokumenta koji se želi
poslati u obliku faksimila u novootvorenom prozoru (Slika 10.4) potrebno je
podesiti telefonski broj fax uređaja kojem se faksimil šalje. Moguće je (ali nije
nužno) podesiti vrijeme u koje će faksimil biti poslan (opcija Send fax job at),
uključiti naslovnu stranicu (opcija Use Faxcover) i podesiti polja koja će biti
ispisana na naslovnoj stranici (polja Faxcover from i Faxcover to). U ta je
polja potrebno upisati osnovne podatke o pošiljaocu i primatelju kao što su ime,
telefonski broj fax uređaja primaoca i pošiljatelja, telefonski broj primaoca i
pošiljatelja, adresa itd. Može se odabrati veličina stranice faksimila koji se šalje
(opcija Pagesize) i podesiti da li je potrebno da poslužitelj obavijesti korisnika
o uspješnom (ili neuspješnom) slanju faksimila putem elektroničke pošte
(opcija E-Mail Notific).
Nakon što su podešeni svi potrebni parametri slanje faksimila se pokreće
odabirom ikone OK.

Slika 10.4 Slanje faksimila

WHFC u sebi ima ugrađen i jednostavan telefonski imenik (Slika 10.5).

 Slika 10.5 Telefonski imenik

11.Zaključak

Računalo s fax poslužiteljem predstavlja efikasan nadomjestak za pravi fax

uređaj. Fax poslužitelji pružaju svu funkcionalnost klasičnog fax uređaja, a uz to
pružaju i dodatne mogućnosti koje klasični fax uređaji nemaju. Budući da su
dokumenti (faksimili) koji se primaju i šalju u digitalnom obliku pohrana
(arhiviranje) poslanih i primljenih faksimila u digitalnom obliku (na računalu) je
vrlo jednostavna za razliku od klasičnog fax uređaja gdje je za digitalnu
pohranu faksimila potrebno skeniranje i naknadna obrada skeniranog materijala
koja može oduzeti dosta vremena i nije praktična. Naravno, faksimile
pohranjene na računalu uvijek je moguće ispisati na pisač ako se ukaže potreba
za to. Editiranje faksimila također je pojednostavljeno jer se može obaviti na
računalu nakon čega se faksimil može odmah poslati bez potrebe za ispisom na
pisač i naknadnim slanjem preko klasičnog fax uređaja. Naslovna stranica
faksimila kod Linux klijenata nalazi se u posebnoj datoteci (ime i lokacija
datoteke ovise je o klijentu) koja je u Tex formatu pa se izmjena takve
datoteke ne preporučuje korisnicima koji nisu upoznati sa Tex programskim
paketom. Windows klijenti koriste naslovne stranice u PostScript formatu i
može ih se mijenjati u bilo kojem editoru koji može snimati dokumente u
PostScript formatu (npr. GhostView) ili u nekom drugom programu čiju je
izlaznu datoteku potrebno pretvoriti u PostScript format. Za umrežene korisnike
(firme, uredi), fax poslužitelji pružaju dodatne mogućnosti korištenja u obliku
primanja i slanja faksimila sa svojeg računala bez potrebe za odlaskom do
prostorije u kojoj se nalazi fax uređaj firme da bi poslali faksimil ili provjerili
jesu li pristigli novi dokumenti. Isto tako, mogućnost prosljeđivanja elektroničke
pošte u obliku faksimila i prosljeđivanje faksimila u obliku elektroničke pošte
pruža dodatnu fleksibilnost korisnicima zato jer se faksimil može primiti ili
poslati s bilo koje lokacije (jedini uvjet je pristup Internetu). Fax poslužitelji na
računalima i u ekonomskom pogledu imaju prednost nad klasičnim fax
uređajima. Svi fax poslužitelji i klijenti opisani u ovom pogledu potpuno su
besplatni i mogu se skinuti s Interneta i u današnje vrijeme kad je poslovanje
bez računala postalo nezamislivo (svaki ured posjeduje barem jedno a u pravilu
i više računala) ekonomski je isplativije nabaviti fax modem i na jednom
računalu instalirati fax poslužitelj nego kupovati klasični fax uređaj (modem je
barem dva do tri puta jeftiniji od najjeftinijeg fax uređaja). Ovo se pogotovo
odnosi na kućne korisnike (jedno računalo i jedan korisnik) gdje kupovina fax
uređaja u odnosu na instaliranje fax poslužitelja na računalo postaje gotovo
besmislena.
Što se tiče zahtijeva na snagu računala, niti fax poslužitelj, niti fax klijenti nisu
pretjerano zahtjevni. Fax poslužitelji mogu bez problema raditi i na, za
današnje vrijeme, vrlo sporim računalima (oba opisana fax poslužitelja mogu
bez ikakvih problema raditi na računalu s procesorom iz serije 486 sa 32Mb
memorije, dok je za pokretanje grafičkih klijenata za fax poslužitelje dovoljno
bilo koje računalo koje može pokretati ili MS Windows operativni sistem ili
XWindows grafičko sučelje za Linux operativni sustav). Podržani formati
dokumenata U Linux okružju su PDF, PostScript, PlainText, GIF, JPEG, PNG i
TIFF, a za sada nije podržano direktno slanje iz Star Office-a ili sličnih
programa. Windows klijenti za Hylafax podržavaju sve formate koje je moguće
ispisati na PostScript pisač, a također je moguće direktno iz MS Worda ili sličnih
programa slati faksimile jednostavnim ispisom na pisač koji nosi naziv klijenta.
Softver za fax poslužitelje i za fax klijente se i dalje razvija, tako da se u
budućnosti može očekivati dodavanje novih mogućnosti kako fax poslužiteljima
tako i fax klijentima što je još jedan od razloga za odbacivanje klasičnih fax
uređaja i prijelaz na nove tehnologije.