Professional Documents
Culture Documents
Meutim, kako sve do poetka XIX st. nismo poznavali zakonsku pravnu zatitu prava industrijske svojine, ne znai da takva pravna zatita nije postojala. Zanatlije, trgovci, cehovi, esnafi, traili su od vladara privilegije bavljenja odreenom djelatnodu. Vrijeme trajanja privilegije je uvijek bilo ogranieno izmeu 5 i 20 god. U statutima cehovskih korporacija nailazimo na odredbe o pravu proizvoaa da svoje proizvode obiljeava robnim znakom. Prvi pravni propis koji je regulisao pravnu zatitu pronalaska, donijet je 1623. god. u Engleskoj. Cilj ovog propisa bio je da se zabrane monopoli koji su ometali slobodnu trgovinu. Izuzetak od tih monopola bio je patent, koji se odobravao za odreeni broj godina.
Meutim, s obzirom na napostojanje bilo kakvih propisa iz oblasti autorskog prava, ostvarivanje pravne zatite autorskih moralnih prava, zavisilo je od volje vladara i drutvenog poloaja koji je uivao autor.
Javila se potreba za donoenjem me. sporazuma izmeu drava lanica, kojima se blie reguliu sporna pitanja materijalnog prava.
Prva grupa takvih sporazuma donijeta je s ciljem da pripadnicima Pariske konvencije omogudisticanje pojedinih prava industrijske svojine za podruje vie zemalja, na osnovu jedne me.prijave. Druga grupa sporazuma imala je za cilj ustanovljavanje me. klasifikacije za pojedina pravaindustrijske svojine, radi lakeg me.- pravnog prometa ovih prava izmeu lanica Pariskekonvencije. Treda grupa sporazuma obuhvata sporazume na regionalnoj osnovi izmeu zemalja lanicaodreene regionalne organizacije. Imaju za cilj harmonizaciju nacionalnih propisa zemaljalanica, unifikaciju nacionalnih propisa, itd.
Na planu me. autorskog prava, donijeto je vie me. konvencija, od kojih su najznaajnije: Bernska konvencija i Univerzalna konvencija.
Pronalasci predstavljaju osnovni izvor tehnikog napredka, pod uslovom da su saznanja koja pruaju dostupna javnosti, i uz uslov da se takvi pronalasci primjenjuju u industriji. Patent ne moe biti dodjeljen za pronalaske ije bi objavljivanje ili iskoritavanje bilo protivno javnom poredku ili moralu; kao ni za pronalaske hirurkog ili dijagnostikog postupka ili postupka lijeenja koji se primjenjuje neposredno na ivom ljudskom ii ivotinjskom organizmu, osim pronalazaka koji se odnose na proizvode, materije ili smjese koje se upotrebljavaju u tom postupku.
30. Zastupanje
Podnosilac prijave za patent moe da bude strano fiziko ili pravno lice, s tim to u postupku pred nadlenim organom mora da ima zastupnika. Zastupnik moe da bude fiziko ili pravno lice BiH. Kako bi Institut imao uvid ko moe da se bavi poslovima zastupanja, on vodi registar zastupnika. U registar se mogu upisati ne samo dravljani BiH, nego i ona lica koja imaju prebivalite, tj. sjedite u BiH. Drugi uslov koji zastupnik treba ispunjavati jeste strunost. Fiziko lice mora da ima zavren pravni fakultet i poloen poseban struni ispit, da ima zavren jedan od tehnikih fakulteta i poloen poseban struni ispit, da ima zavren pravni ili tehniki fakultet i najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima industrijske svojine. Pravno lice treba da zapoljava najmanje jedno lice koje ispunjava uslove predviene zakonom.
to se tie obima prava koja se stiu patentom on je odreen sadrajem patentnih zahtjeva koji su formulisani u patentnoj prijavi.
Kada podnosilac prijave ne plati predviene takse i trokove postupka za priznanje prava, smatra se da je odustao od prijave. Isto tako, nepladanje taksi i trokova za odravanje zatidenog prava u vanosti, ima za posljedicu gubitak tog prava. Odricanje nosioca prava; ako nosilac patenta podnese Institutu pismenu izjavu kojom se odrie svog prava, to pravo prestaje narednog dana od dana podnoenja pismene izjave. Ako je u registar upisano odreeno pravo u korist tredeg lica, nosilac patenta, ne moe se odredi svog prava bez prethodne pismene saglasnosti lica na ije je ime upisana licenca, prijenos, zaloga i dr. Prestanak nosioca prava; ako nosilac patenta ne plati propisanu taksu i trkove postupka za odravanje priznatog patenta, patent prestaje narednog dana od dana isteka roka za pladanje taksa i trokova postupka. Ukoliko je nosilac prava fiziko lice, njegovo pravo de se ugasiti u sluaju smrti, pod uslovom da nema nasljednika ili da su oni odbili da prihvate pravo industrijske svojine. Ako je rije o pravnom licu, danom brisanja iz registra tog pravnog lica prestaje pravo industrijske svojine. Oglaavanje nitavim rjeenja o priznanju prava; ako poslije izdavanja patenta Institut utvrdi da u momentu donoenja rjeenja o priznanju ovih prava nisu postojali uslovi, predvieni zakonom, za priznanje ovih prava, rjeenje o priznanju prava na patent, oglaside se nitavim. Rjeenje o priznanju patenta, Institut moe oglasiti nitavim za svo vrijeme trajanja prava, po slubenoj dunosti, na zahtjev zainteresiranog lica ili na zahtjev javnog pravobranioca. Ukidanje prava; ovaj nain prestanka predvien je samo za patente za mikrobioloki pronalazak u kojem se pojavljuju mikroorganizmi. Institut moe ukinuti rjeenje kojim je priznato pravo patenta za mikrobioloki pronalazak, ako utvrdi da je ivi bioloki materijal koji je deponovan u nadlenu ustanovu, prestao da postoji, nije dostupan javnosti i iz drugih razloga ili je njegova dostupnost javnosti imala prekid dui od propisanog roka.
dviije vrste registra: registar prijava i registar odabrenih topografija koje imaju karakter knjiga. Postupak za zatitu se pokrede podnoenjem prijave Institutu i to za svaku topografiju posebno. Ukoliko podnosilac nije autor i nema saglasnost autora, otedeni ima pravo u sudskom postupku, tubom za osporavanje prava, da ostvari pravnu zatitu. Prijava za zatitu mora imati oblik propisan zakonom tj. da sadri zahtjev i odgovarajude priloge. Zahtjev treba da sadri: naziv topografije, podatke o podnosiocu i autoru, datum podnoenja prijave, datum nastanka topografije,...Druga faza u postupku je ispitivanje prijave. Institut prvo utvruje da li se prijava stvarno odnosi na topografiju onako kako je u Zakonuutvreno i da li je podnijeta u roku od 2 odnosno 15. god. zavisno da li se komercijalno koristi ili ne. Nakon toga, Institut utvruje da li sadraj odgovara uslovima predvienim u Zakonu i ako utvrdi da je to sluaj- donosi rjeenje o priznanju prava na topografiju. U suprotnom, Institut de obavjestiti podnosioca prijave i dati mu rok od 30 dana do 3 mj. Da otkloni nedostatke. Ukoliko podnosilac to ne uini Institut donosi rjeenje o odbijanju zahtjeva. Priznato pravo se upisuje u registar i nosiocu prava se izdaje isprava o zatidenoj topografiji, a podaci se objavljuju u slubenom glasilu. TRIPS propisuje obavezu za zemlje lanice da omogude uvanje poslovnih tajni koje se odnose na prijavljenu topografiju. Rok trajanja prava na topografiju poinje da tee od dana podnoenja uredne prijave ili od dana prve komercijalne upotrebe topografije, Zavisno od toga koji je rok raniji. Konvencija o zatiti topografije predvia kao minimalan rok zatite 8 godina.
koji se ispoljava u odreenoj prostornoj formi; pronalazak koji se ne mora ispoljavati u odreenoj formi. Uslovi za sticanje pravne zatite korisnog modela su: novost, tehnika priroda i privredna primjenjivost. Nosilac korisnog modela ima ista prava kao i nosilac patenta. Prednost u odnosu na patent je postupak priznanja koji je kradi, a nedostatak je krade trajanje pravne zatite.
protivan zakonu ili moralu; i koji sadri dravni ili koji drugi grb, zastavu ili amblem, naziv zemlje ili meunarodne organizacije, osim po odobrenju nadlenog organa. Lik ili ime lica moe se zatititi samo po pristanku tog lica, a ako je rije o umrlom samo po pristanku branog druga i djece ili drugih nasljednika. Za zatitu lika historijske ili druge umrle znamenite linosti potrebna je i dozvola nadlenog organa.
Pored ovih ig ima i dvije nove funkcije: garantna funkcija-prisutnost garantne funkcije iga u svijesti potroaa je neosporna injenica i to je osnovni motiv prilikom izbora nekog proizvoda ili usluge. Takvu funkciju imaju znaci kvaliteta, standardi i druga zvanina mjerila; reklamna funkcija-plasiranjem novog proizvoda na trite, ig ima znaajno mjesto, jer se pomodu njega reklamira i identifikuje nov proizvod. Takoer, obavjetava potroae da je izaao nov proizvod, obavjetava o njegovim svojstvima, kvaliteti, itd. Takoer, ig ima funkciju da omogudi nadlenim organima koji su nadleni za kontrolu kvaliteta proizvoda i usluga, da mogu da obavljaju svoju djelatnost zahvaljujudi postojanju identifikovanih proizvoda i proizvoaa. Pravna zatita iga ustanovljena je u cilju zatite interesa tri kategorije subjekata (savjesnih privrednika, potroaa i drutvene zajednice).
Mogude su dvije situacije: kada prijavilac iga koristi svoje lino ime ili naziv svog posjeda kao ig i kada prijavilac kao ig koristi tue ime ili posjed uz saglasnost ovih lica.
organa za registraciju. To znai da drugi privredni subjekt moe koristiti znak koji je isti ili slian registrovanom igu, pod uslovom da se radi o drugoj vrsti robe ili usluga.
za istu robu, odnosno uslugu. ig prestaje da vai i prije isteka roka od deset godina ako: se nosilac iga odrekne prava; ako nosilac iga bez opravdanog razloga ne upotrebljava ig u neprekidnom trajanju od 5 godina od dana upisa u registar; na osnovu sudske odluke; ako se kolektivni ig upotrebljava protivno aktu; ako je nosilac prestao da postoji; ako je rjeenje o priznanju iga proglaeno nitavim. Nosilac prava na ig ima pravo da se odrekne prava bez navoenja razloga, s tim da institutu podnese pismenu izjavu; nede se modi odredi ako postoji pravo u korist tredih lica. Rjeenje o priznanju iga moe se oglasiti nitavim, u cjelini ili djelimino, ako se utvrdi da u vrijeme donoenja rjeenja nisu bili ispunjeni uslovi za priznanje iga, ako je ig stekao obiljeje generike oznake, na zahtjev zainteresiranog lica.
iskoritavanja zatidenih ili nezatidenih prava industrijske svojine, dok se korisnik licence obavezuje da de iskoritavati predmet licence na ugovoreni nain i da de davaocu licence platiti predvienu naknadu. Ako je patent tj. industrijski dizajn prijavilo vie lica ili je patent, tj. industrijski dizajn priznat na ime vie lica, za ugovor o licenci potrebna je saglasnost svih tih lica. Kolektivni ig i geografska oznaka ne mogu biti predmet ugovora o licenci. Licenca koja nije upisana u registar nema pravno dejstvo prema tredim licima. Sud BiH je nadlean izdati prinudnu licencu na zahtjev zainteresiranog lica, ako nosilac patenta ne iskoritava zatideni pronalazak ili ako ga iskoritava u obimu koji nije dovoljan za zadovoljavanje potreba domadeg trita, ako odbija zakljuiti ugovor o licenci ili postavlja neopravdane uslove za zakljuenje tog ugovora. Zahtjev za izdavanje prinudne licence moe se podnijeti nakon isteka roka od 4 godine od datuma podnoenja prijave ili istekom 3 godine od datuma priznanja patenta. Prinudna licenca se ne moe odobriti ako nosilac patenta dokae postojanje zakonskih razloga koji opravdavaju neiskoritavanje ili nedovoljno iskoritavanje zatidenog pronalaska. Prinudna licenca odobrava snabdijevanje domadeg trita. Ona ne moe biti iskljuiva i njeno trajanje vezano je iskljuivo uz trajanje razloga zbog kojih je odobrena. Ne moe se prenositi bez prijenosa proizvodnog pogona, odnosno njegovog dijela u kojem se iskoritava pronalazak za koji je izdata. Ugovori o licenci se mogu podijeliti prema teritoriji, vremenu, obimu prava. Prostorno ogranieni ugovori o licenci su oni kojima se korisniku licence ograniava prostor na kome moe iskoritavati predmet ugovora. Ugovori o licenci se mogu zakljuivati na odreeno ili na neodreeno vrijeme. Ako je predmet ugovora knaw haw, nema objektivnog roka. Prema obimu prava imamo iskljuive i proste licence. Iskljuive daju korisniku iskljuivo pravo iskoritavanja predmeta ugovora, korisnik ima pravo da zabrani svim licima pa i davaocu licence da iskoritavaju predmet. Ako u ugovoru nije naznaeno o kojoj se licenci radi smatra se da je ustupljena prosta licenca.
naknada po proizvodnom komadu-zavisi od obima iskoritavanja, obino se uzima procenat neto fakturisane cijene; naknada prema prometu-koju ostvari korisnik iskoritavajudi predmet. Pored naknade, korisnik ima obavezu da iskoritava predmet na njegov nain, a ako prekorai granice postavljene ugovorom davalac moe da raskine ugovor i trai naknadu tete.
68. Nasljeivanje
Na prava industrijske svojine primjenjuju se pravila o testamentalnom i zakonskom nasljeivanju. Ako je ostavilac bio nosilac nekog prava industrijske svojine njegovi nasljednici postaju novi nosioci tog prava. Nasljednici imaju sva imovinska prava koja je imao nosilac za ivota ili podnosilac prijave u postupku za priznanje prava. Moralna prava nisu nasljedna, ali nasljednici imaju prava da se staraju o potenju moralnih prava ostavioca.
lica licu koje neovlateno koristi tui patent. Pojmom neposredne povrede patenta obuhvata se i ponuda za proizvodnju i isporuku djelova pronalazaka. Svaka isporuka nepatentiranih djelova nije zabranjena, to znai da trebaju biti ispunjeni odreeni uvijeti: lice kpoje isporuuje djelove mora da postupa neovlateno; treba da je u pitanju industrijska djelatnost lica kojima se isporueni djelovi; povreda se mora izvriti na teritoriji zemlje gdje je patent odobren. Djelovi koji se primjenjuju u patentiranom pronalasku mogu biti: neutralni dijelovi ( oni koji se mogu primjeniti na razne naine i u razne svrhe) i prilagoeni dijelovi ( koji su proizvedeni s ciljem da se primjene na nain koji de povrijediti patent tredeg lica). Posredna povreda podrazumijeva radnje pomaganja lica koje vri neposrednu povredu patenta.
tuba zbog povrede modela ili uzorka tuba za osporavanje modela ili uzorka tuba za priznanje autorstva. Tubu moe da podnese podnosilac prijave, nosilac prava i lice koje ima iskljuivo pravo; moe se podnijeti u roku od 3 godine od dana saznanja za povrudu i uinioca. Kaznenim odredbama predviena su dva dijela: ako jedno lice na svom proizvodu neovlateno upotrijebi tui prijavljeni ili zatideni model (kazna zatvora od 3 mjeseca do 3 godine); drugo, ako neovlateno objavi predmet prijave tueg modela ili uzorka (do 1 godine).
Konvencije. Koordinacioni komitet daje miljenja o svim pitanjima od zajednikog interesa, priprema nacrte akata, programa i budeta. Od 1994 godine radi WIPO-ov Centar za arbitrau.
pladanje dospjelih taksi za odravanje prava, kako bi se sprjeilo gaenje prava zbog nepladenih taksi. Ostala se odnose samo na pojedina prava industrijske svojine.
depozita
Donijet je u cilju jednostavnije, bre i ekonominije zatite pronalazaka koji obuhvataju mikroorganizme. Naime, jedno od osnovnih pravila patentnog prava je da pronalazak mora u prijavi patenta biti opisan potpuno i jasno, a kada se pronalazak odnosi na mikroorganizam koji nije dostupan javnosti, opis pronalaska u pisanoj formi nije dovoljan. To je razlog zbog koga je u nizu zemalja propisane da za potrebe patentiranja koji ukljuuju mikroorganizme koji nisu dostupni javnosti, pored pisanog opisa, mora da se izvri deponovanje uzoraka mikroorganizma u odreenoj ustanovi. Deponovanje se vri u specijaliziranim ustanovama. Ukoliko se patentna zatita za mikrobioloki pronalazak trai u vie zemalja, princip teritorijalnosti nalae da se u svakoj od zemalja izvri deponovanje uzorka mikroorganizma. Osnovni smisao Budimpetanskog sporazuma je da svaka lanica, koja dozvoljava ili zahtjeva deponovanje, mora da prizna, u tu svrhu, depozit mikroorganizma kod odreene meunarodne depozitne ustanove, bez obzira gdje se ona nalazi. Odnosno, jedan depozit kod jedne meunarodne depozitne ustanove, dovoljan je radi postupka patentiranja odnosnog pronalaska kod nacionalnih patentnih Instituta svih zemalja lanica.
jednog autorskog djela ne mora da bude i fiziki materijalizirana forma. Tako, pravnu zatitu uivaju i usmena knjievna i nauna djela, bez pisane podloge. Nedovrena djela, takoer, uivaju pravnu zatitu, pod uslovom da izraajna forma u dovoljnoj mjeri predstavlja sadrinu, ideju djela. Pod originalnosti mogu se podrazumijevati dvije vrste originalnosti: ona koja je vezana za linost autoraautorska originalnost, i ona koja je vezana za rezultat autovog stvaralatva-originalnost djela. Autorskopravnom zatitom nisu obuhvadene opde ideje, naela, principi i uputstva koja su sadrana u autorskom djelu. Takoer, autorskim djelom se ne smatraju zakoni, podzakonski akti, propisi, itd.
nedjeljivu cjelinu ili to moe da bude djeljiva cjelina koja je nastala radom vie lica i iji se doprinosi mogu odvojiti i posebno koristiti. U odgovoru na ovo pitanje nema jedinstvenog miljenja ali se uzima da koautorsko djelo moe da bude a i ne mora nedjeljiva cjelina, zavisno od vrste djela i konkretnih doprinosa.
diskreciono pravo da povue svoje djelo, da odustane od zakljuenog ugovora, uniti djelo, itd. Meutim, u tim sluajevima on mora da nadoknadi tetu koja je nastala vrenjem diskrecionog prava. Moralna prava su neotuiva. Poslije autorove smrti neka lino-pravna ovlatenja, koja su tjesno vezana za linost autora, gase se, dok se druga ovlatenja mogu prenijeti na nasljednike. Ovlatenja koja se mogu prenositi na nasljednike nazivaju se negativna ovlatenja.
i davanjem dozvole za davanje primjeraka djela u zakup. Ovladenje na umnoavanje djela sastoji se u iskljuivom pravu autora da dozvoli odnosno zabrani drugom licu biljeenje svog djela na materijalnu podlogu i umnoavanje primjeraka. Stavljanje primjeraka djela u promet je radnja iskoritavanja djela, radi koje se djelo umnoava. Autor ima iskljuivo pravo da dozvoli ili da zabrani drugome stavljanje u promet primjeraka svog djela. Iskljuivo pravo autora da odluuje o stavljanju primjeraka djela u promet, ogranieno je u odnosu na vlasnika koji je taj primjerak legalno pribavio od autora. Na meunarodnom planu su doneseni propisi kojima se regulie situacija davanja primjeraka autorskog djela u zakup. Direktivom EU je utvreno iskljuivo pravo autora da dozvoli ili zabrani drugome da primjerke djela daje u zakup ili poslugu.
Pree pravo autora na preradu primjeraka djela arhitekture-(izmjene na graevini, adaptacija i sl.). Ukoliko se izmjene na graevinskom objektu vre prema projektu koji nije sainio autor, moraju se potovati moralna prava autora.
tendencijama. Tako, za emitovanje sa videograma emisiono preduzede mora da trai saglasnost od autora. Pored toga, treba redi da se zkonska licenca samo odnosi na djela koja su zabiljeena na fonogramima koji su izdati. Sankcija prema emisionim preduzedima ukoliko ne potuju obim zakonske licence je odreivanje privremene mjere zabrane emitovanja fonograma odnosno videograma.
roku. Komisioni izdavaki ugovor je takav kod koga autor snosi trkove umnoavanja i rasturanja djela, a izdava ima ulogu komisionara. Kog ugovora o bududim djelima, autor prenosi na izdavaa pravo objavljivanja njegovih bududih djela. Ovom ugovoru je slian ugovor o opciji, na osnovu koga se autor obavezuje da de najprije ponuditi odreenom izdavau svoje budude djelo, s tim da izdava ima pravo da se u odreenom roku izjasni da li de ponueno djelo tampati ili ne. Izdavaki ugovor spada u iskljuivo autorske ugovore, jer za vrijeme vaenja izdavakog ugovora, autor ne moe svoje pravo objavljivanja autorskog djela ustupiti tredem licu, izuzev ako ugovorom nije drugaije predvieno. Bitni elementi: imena ugovornih strana, naziv djela, rok u kome je autor duan izdavau predati uredan rukopis, rok u kome je izdava duan da otpone sa putanjem primjeraka djela u promet, broj izdanja i visina tiraa. Predmet izdavakog ugovora mora biti tano odreen (autorsko djelo); ako je rije o djelu koje autor jo nije stvorio, ono mora biti odredivo pomodu naziva ili opisa. Ako autorsko djelo propadne usljed vie sile, poslije predaje izdavau-autor ima pravo na naknadu. Autorski honorar je vaan element ovog ugovora, autor ima obavezu zatite izdavaa od svih pravnih uznemiravanja, te obavezu da se uzdri od postupaka koji bi ometali izdavaa u vrenju prenesenog prava, zatim da izvri autorsku korekturu i da da odobrenje za tampu. Izdava je duan da na svakom primjerku djela na vidno mjesto stavi ime i prezime autora djela; takoer je duan da u sluaju novih izdavanja autorskog djela, omogudi autoru unoenje poboljanja ili izmjenu djela. Izdavaki ugovor moe da prestane: smrdu autora, prije zavretka djela, iscrpljivanjem tiraa svih ugovornih izdanja i protekom roka.
tome to se taj ugovor obino zakljuuje prije nego to je djelo na koje se odnosi nastalo. Lica koja sarauju na ostvarenju kinematografskog djela su brojna i njihovi doprinosi su razliiti. Prvu grupu autora ine koautori filmskog djela (reiser, pisac scenarija, glavni snimatelj, pisac muzike); sa svakim od ovih autora producent zakljuuje poseban ugovor. Drugu grupu autora ine autori pojedinih stvaralakih doprinosa filmskom djelu (scenograf, kostimograf). Ako se filmsko djelo snima po nekom ved postojedem autorskom djelu, producent mora da zakljui najprije ugovor o filmskoj preradi (adaptaciji) sa autorom tog djela. Predmet ugovora o kinematografskom djelu moe da bude knjievno ili muziko djelo koje prethodi filmskom djelu. Naknada je bitan element ovog ugovora. Koautori filmskog djela i autori pojedinih doprinosa su obavezni da omogude producentu da se nesmetano koristi njihovim djelima. Koautori i autori su obavezni da zavre svoje djelo i da ga predaju producentu u predvienom ugovornom roku; koautori i autori filmskog djela su duni da ugovorom prenesu na producenta zakonom odreena imovinska prava: pravo snimanja djela, umnoavanje i stavljanje u promet, itd. Producent je obavezan da snimi i zavri djelo na nain i u roku koji je predvien, u suprotnom, koautori i autori mogu raskinuti ugovor i traiti naknadu tete. Producent je duan da potuje moralno pravo autora; duan je u roku od 1 godine pustiti filmsko djelo u promet i javno ga prikazivati. Ugovor moe prestati: izvrenjem, raskidom i nemogudnodu izvrenja.
povodom njegovog djela. Zastupnici mogu biti fizika ili pravna lica (autorske agencije). Autori najede ostvaruju sovja prava preko organizacija koje su registrovane za zatitu autorskih prava. Drugi nain za ostvarivanje prava autora je kolektivan, preko organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih prava. Ove organizacije su neprofitabilne, neosnivaju se radi sticanja dobiti, ved radi ostvarivanja pojedinih vrsta autorkih i srodnih prava povodom odreenih predmeta zatite. Nosioci autorskog odnosno srodnih prava ostvaruju preko ovih organizacija iskljuiva imovinska prava kao i pravo na potraivanje naknada. Kad je rije o ostvarivanju iskljuivih prava nosioci autorskog i srodnih prava moraju ugovorom na iskljuiv nain da ovlaste organizaciju da ona u svoje ime a za njihov raun zakljuuje ugovore sa korisnicima autorskih djela i predmeta srodnih prava. Ugovori koje organizacija zakljuuje sa korisnicima su neiskljuivog karaktera. Kada je u pitanju ostvarivanje prava na naknadu, nosioci autorskog i srodnih prava daju nalog organizaciji da u svoje ime a za njihov raun naplati naknadu od korisnika. U poslovanju sa korisnicima, postoji pretpostavka (oboriva) da organizacija ima ovladenje da djeluje za raun svih nosilaca autorskog odnosno srodnih prava koji su obuhvadeni njenom djelatnodu. Organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava osnivaju autori odnosno nosioci autorskog i srodnih prava kao i njihova udruenja ugovorom o osnivanju ili odlukom o osnivanju. Organizacija stie svojstvo pravnog lica upisom u sudski registar. Ona je duna da dostavlja godinji izvjetaj o poslovanju kao i sve akte i dokumente koji se odnose na njeno poslovanje. Korisnici su duni da izvjetavaju organizaciju o nazivu predmeta zatite, obimu iskoritavanja i drugim okolnostima koje su relevantne za obraun naknade koja se , prema tarifi, plada.
autorsko-pravna zatita, predvia. Trede naelo je naelo minimalnih prava po kome Konvencija obezbjeuje autorima-pripadnicima zemalja lanica izvjesna prava, tzv. minimalna prava. Na ovaj nain Konvencija obavezuje drave lanice da usaglase svoje zakonodavstvo sa odredbama Konvencije i sa sadrinom minim. prava koja predvia Konvencija.
Ugovora sastoji se u proirenju iskljuivog prava autora na emitovanje djela na sluaj kad se djelo koristi preko Interneta i drugih naina koje pojedinac sam odabere.
Evropski sporazum o zatiti televizijskih emisija zakljuen je 1960. godine u Strazburu i vie puta je revidiran. To je regionalan sporazum drava lanica Evropskog savjeta otvoren za pristupanje. Dva su osnovna principa prisutna-naelo nacionalnog tretmana i minimalnih prava. Lica koja uivaju zatitu su proizvoai televizijskih emisija, koji imaju nacionalnost jedne od drava lanica. Prava proizvoaa TV emisija traju 20 godina. Ovaj Sporazum nije u suprotnosti sa odredbama Rimske konvencije ali on predvia veda prava za proizvoae TV emisija i po svom sadraju. Konvencija o distribuciji signala za prenos programa preko satelita zakljuena je u Brislu 1974. godine, broji 22 drave lanice. Usmjerena je iskljuivo na zatitu proizvoaa emisija kada se signal emituje posredstvom satelita za distribuciju. Zadatak konvencije je da obavee drave lanice da sprijee da se signal koji je stigao preko satelita upuduje publici kojoj nije namjenjen tj. koja nije platila za njegovo koritenje. Ugovor o interpretacijama i fonogramima donijet je 1996. godine u enevi kao meunarodni instrument za zatitu interpretatora i proizvoaa fonograma. Odredbe Ugovora su usklaene sa odredbama Rimske konvencije.