Javna ustanova Mjeovita srednja elektrotehnika kola Tuzla

Jasmina Omerdi, Sejfudin Agi

ELEKTRONIKA III

za struno zvanje TEHNIAR MEHATRONIKE

-skriptaTuzla, septembar/rujan 2011.

SADRAJ
UVOD I POGLAVLJE: OPERACIONI POJAAVAI 1. OPERACIONI POJAAVAI 1.1. IDEALNI OPERACIONI POJAAVA 1.2. KONSTRUKCIJA OPERACIONOG POJAAVAA 1.2.1. Strujno ogledalo 1.2.2. Diferencijalni pojaava 1.3. OPERACIONO POJAALO A 741 1.4. OSNOVNI SKLOPOVI SA OPAMP 1.4.1. Invertujui pojaava 1.4.2. Neinvertujui pojaava 1.4.3. (Diferencijalni) pojaava sa simetrinim ulazom 1.5. ANALOGNE OPERACIJE SA OPERACIONIM POJAAVAEM 1.5.1. Invertor 1.5.2. Mnoa sa realnom konstanom 1.5.3. Sabira 1.5.4. Pomjera faze 1.5.5. Integrator 1.5.6. Diferencijator 1.5.7. Naponski ponavlja (slijedilo) 1.5.8. Logaritamsko pojaalo 1.5.9. Antilogaritamsko pojaalo 1.5.10. Sklop za mnoenje 1.5.11. Sklop za dijeljenje 1.5.12. Sklop za stepenovanje i korjenovanje 1.6. PRIMJERI KOLA SA OPERACIONIM POJAAVAIMA 1.6.1. Senzor svjetla 1.6.2. Automatsko ukljuivanje ventilatora u automobile 1.6.3.Monitor stanja baterije od 12V 1.7. LABORATORIJSKE VJEBE IZ OPERACIONIH POJAAVAA Vjeba I: Diferencijalno pojaalo Vjeba II: Invertirajui pojaava Vjeba III: Ispitati uticaj frekvencije na rad integratora? Vjeba IV: Ispitati uticaj kapaciteta kondenzatora na rad diferencijatora? II POGLAVLJE: TIRISTORI 2. TIRISTORI 2.1. OSOBINE I PODJELA 2.2 JEDNOSMJERNI DIODNI TIRISTOR 2.3 JEDNOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR 2.3.1. Isklopivi tiristor - GTO tiristor 2.3.2. Regulacija struje jednosmjernim triodnim tiristorom 2.4 DIJAK - DVOSMJERNI DIODNI TIRISTOR 2.5. TRIAC - DVOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR 2.5.1. Regulacija struje trijakom 2.6. UKLJUENJE I ISKLJUENJE TIRISTORA 2.6.1. Sklopovi za ukljuenje tiristora 2.6.2. Iskljuenje tiristora 2.6.3. Sklopovi za iskljuenje 2.7. PRIMJENA TIRISTORA 2.7.1. Sklop za ukljuenje tiristora s UJT 2.8. LABORATORIJSKE VJEBE IZ TIRISTORA III POGLAVLJE: JEDNOSPOJNI TRANZISTOR 3. JEDNOSPOJNI TRANZISTOR 4. LITERATURA 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 11. 11. 11. 12. 12. 13. 13. 13. 14. 14. 15. 15. 15. 16. 16. 16. 17. 17. 17. 18. 18. 18. 18. 18. 19. 19. 20. 21. 21. 21. 22. 23. 23. 24. 25. 25. 26. 26. 26. 26. 27. 27. 27. 28. 29. 31.

UVOD

UVOD
Prvobitno znaenje rijei elektronika odnosilo se na oblast fizike u kojoj su se prouavale fizike pojave u vezi sa kretanjem elektrona, i to prvenstveno u vezi sa kretanjem elektrona u vakuumu i gasovima, a kasnije sa kretanjem elektrona i u metalima. Za vrijeme drugog svjetskog rata, elektronikom je poela da se naziva i oblast primjene elektronskih cijevi, elektronskih kola. Danas elektronika prouava pojave i u elementima elektronskih kola i u samim elektronskim kolima. Poetak datira od polovine XIX vijeka sa prvim prouavanjima poluprovodnika.
Slika 1.5 FET BS 208 (200V 0,2 A) TO-92

Proizvodnja planarnih tranzistora, pri kojoj se na jednoj ploici silicijuma istovremeno pravi veliki broj tranzistora, ukazala je na mogunost izrade itavog kola na jednoj silicijumskoj ploici jer su se pored tranzistrora mogli realizirati i diode, kondenzatori i otpornici.

Slika 1.1 Vanjski izgled poluprovodnike diode

Slika 1.6. MOSFET BSS 89 (200V 0,3A) TO-92

Slika 1.2 Dioda Fiber Opto SPR SFH 350

Poetkom XX vijeka pronaena je elektronska cijev trioda, kao prvi aktivni element, tj. element koji je mogao pojaati signal. Polovinom XIX vijeka se pojavio takasti tranzistor i otpoela masovna proizvodnja i upotreba tranzistora u elektronskim kolima.

Danas se elektronika primjenjuje ne samo u svim tehnikim disciplinama, ve je u ivotu susreemo na svakom koraku. Razvijajui se sama i nalazei primjenu u nauci i tehnici, elektronika je doprinijela razvoju nauke i tehnike uopte.

Slika 1.3. Bipolarnih tranzistor BC 160/16 (PNP 40V 1A)

Slika 1.7 IC Eprom 27 C 256 DIP 28

Na alost, a zahvaljujui zahtjevima armije i vasionskih istraivanja, elektronika se naglo razvijala prema kritetijumima: to manje dimanzije, to manja teina i to je mogue pouzdaniji rad elektronskih sistema.

Poto nije napisan prihvatljiv udbenik za predmet Elektronika za III razred ova skripta predstavlja skromni doprinos autora da prevaziu taj problem i omogui uenicima i svim zainteresiranim lake praenje i savlaivanje nastave iz ovog predmeta. Skripta je napisana prema Nastavnom planu predmeta Elektronika za 3. razred po GTZ modelu, struno zvanje tehniar mehatronike i odlukom Nastavnikog vijea Elektrotehnike kole u Tuzli dozvoljena za internu upotrebu.

Slika 1.4 Bipolarni tranzistor za vee snage

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

OPERACIONI POJAAVAI

1
poglavlje

Invertirajui pojaava sa operacionim pojaalom

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

1. OPERACIONI POJAAVAI
Operacioni pojaavai su jedna vrsta direktno spregnutih pojaavaa. Prema tome oni pojaavaju istosmjerne signalne i naizmjenine do svoje granine frekvencije. Ovakav pojaava ima simetrian ulaz, a nesimetrian izlaz. Operacioni pojaava je prvobitno koriten u analognim raunskim mainama za vrenje analognih operacija, kao to su: sabiranje, mnoenje, diferenciranje, integrisanje itd. Po tome je dobio naziv: OPERACIONI POJAAVA. Danas se operacioni pojaava izrauje u integrisanoj tehnici. Dimenzije same silicijumske ploice nisu vee od dimenzija ploice prvih tranzistora. Ploica je montirana u isto kuite kao i tranzistor (npr. TO5). Cijena operacionog pojaavaa je jedva neto vea od cijene tranzistora. Budui da je montiran u jedno kuite, moemo ga tretirati kao poseban elemenat sa odreenim karakteristikama. Ovdje emo definisati i objasniti karakteristike operacionog pojaavaa i dati izvjesna osnovna kola u kojima se primjenjuje. Osim primjene za matematiku operaciju u analognim raunskim mainama, poslije usavravanja, naao je primjenu i u mnogim drugim oblastima, tako da je danas jedan veoma esto upotrebljavani nezamjenljiv elemenat u elektronici. Izveden u integrisanoj tehnici, malih je dimenzija, jeftin, pouzdan i temperaturno stabilan pojaava. Operacioni pojaava (Operational Amplifier, OP AMP) je integralno elektronsko kolo iroke primjene, iju funkciju definie spoljanja povratna sprega. Naziv potie iz vrijemena analognih raunara, gdje je oznaavao kolo koje je vrilo neku raunsku operaciju. U dananje vrijeme operacioni pojaavai sa veoma visokim pojaanjem koriste spoljanje komponente koje u kolu povratne sprege definiu odziv, a time i funkciju celog kola. Za operacioni pojaava bez kola povratne sprege kae se da radi u otvorenoj petlji (open-loop). Ovaj termin obino se vezuje za idealni operacioni pojaava sa beskonanim pojaanjem, ulaznom impedansom i propusnim frekventnim opsegom, i nultom izlaznom impedansom. U praksi ni jedan operacioni pojaava nema ovakve idealne karakteristike, tako da se u proraunu kola sa operacionim pojaavaima mora uzeti u obzir i njihovo manje ili vee odstupanje od idealnih karakteristika. Termin "operacioni pojaava" prvi put se pojavio 1943 u radu Johna R. Ragazzinnija "Analysis of Problems in Dynamics", gdje je opisan praktian rad Georgea A. Philbricka. Na slici 1.1 vidi se prvi operacioni pojaava sa elektronskim cjevima nazvan K2-W, koji je konstruisala firma George A. Philbrick Research. Ovaj model je nastao 1952, vie od decenije pre prve tranzistorske verzije. Prvi monolitni operacioni pojaava, koji je razvio Bob Widlar, pod imenom A702 (proizvoa Fairchild Semiconductor), ponuen je tritu 1963. Sastojao se od devet tranzistora i kotao je oko 300 amerikih dolara, to je ograniilo njegovu primjenu na vojne primjene i na avijaciju.

Slika 1.1 Operacioni pojaava sa elektronskim cijevima

Bob Widlar je 1965, razvio pojaava A709, takoe za Fairchild Semiconductor. Ovaj pojaava je imao vee pojaanje, vei propusni opseg i manje ulazne struje. Veliki obim proizvodnje smanjio je trokove, tako da je cijena ovog pojaavaa brzo pala sa poetnih 70 na 10, pa zatim i na 2 amerika dolara, to je doprinelo irokoj primeni i daljem razvoju novih tipova operacionih pojaavaa, sa razliitim karakteristikama, sa bipolarnim, FET, MOSFET tranzistorima, razliitim konfiguracijama, itd.

Slika 1.2. Opti oblik i simbol operacionog pojaavaa sa detaljnom elektrina ema sa prikljucima

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

Operacioni pojaavai pokrivaju opseg napona napajanja od 0.9V do preko 1000V. Koriste se u raznim elektronskim kolima, kao linijski drajveri, komparatori (jednobitni A/D konvertori), za pomjeranje naponskog nivoa, kao pojaavai, oscilatori, filteri, kondicioneri signala, drajveri motora i drugih aktuatora, strujni i naponski izvori i u mnogim drugim aplikacijama. Na slici 1.2 dat je grafiki simbol operacionog pojaavaa. Lijeva slika je simbol koji se upotrebljava kad nam je bitno da se samo istakne pojaavako osobina operacionog pojaavaa. Slovo A treba da nas podsjeti da je to pojaava, meutim i ovo slovo se esto izostavlja. Znak + (plus) na ulazu 1 oznaava da se izlazni napon U0 ne invertuje (ne obre) u odnosu na fazu ulaznog signala U1. Taj ulaz se naziva neinvertirajui ulaz. Znak (minus) na ulazu 2, oznaava da je izlazni napon U0 fazno pomjeren u odnosu na ulazni napon U2, oznaava da je izlazni napon U0 fazno pomjeren u odnosu na ulazni napon U2 za 180, odnosno da je faza izlaznog napona invertovana (obrnuta) u odnosu na ulazni napon U2. Taj ulaz se naziva invertujui ulaz. Kad treba da se prikau kolo polarizacije (napajanje UCC), kolo frekventne kompenzacije (FK) i drugo, crtaju se prikljuci kao to je prikazano na slici 1.1b. Poto se ovo vri kod crtanja kompletne eme ureaja u kome su primjenjeni operacioni pojaavai, eventualno i neka druga integrisana kola, to, da bi se razlikovali pojaavai jedni od drugih, esto se umjesto oznake A stavlja oznaka konkretnog operacionog pojaavaa, kao to je ovdje stavljena oznaka pojaavaa A741.

1.1.IDEALNI OPERACIONI POJAAVA

Dananji operacioni pojaavai imaju veoma dobre radne karakteristike. Prilikom analize elektronskih kola sa operacionim pojaavaima esto emo njegove karakteristike idealizovati, kako je prilazano na slici 1.4, kako bismo uprostili analizu.

Slika 1.4. Idealni operacioni pojaava

Idealan operacioni pojaava ima: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Beskonano veliko diferencijalno (AUd=) pojaanje, koje ne zavisi od amplitude izlaznog napona, Pojaanje srednje vrijednosti jednako nuli (AUc=0), odnosno, Faktor potiskivanja srednje vrijednosti signala beskonano velik (Fp=), Ulazni otpor beskonano velik (R=), Izlazni otpor jednak nuli (R0=0) i Beskonano irok propusni opseg (B=).

Operacioni pojaava obino radi sa povratnom spregom, pa e pojaanje pojaavaa zavisiti od koeficijenta povratne sprege, ako je samo pojaanje dovoljno veliko uvijek je A>>1, to je jedan od uslova za negativnu povratnu spregu (drugi je protufaznost signala). Ako predpostavimo da izlazni signal nee biti suvie velik, nelinearnost prenosne karakteristike ne treba uzimati u obzir. Prema tome prva pretpostavka je opravdana. Na slici 1.5 prikazana je idealizovana i realna prenosna karakteristika operacionog pojaavaa. IdealIzovana treba da se poklapa sa ordinatom, jer smo predpostavili da je pojaanje beskonano veliko, dok je karakteristika realnog pojaavaa nagnuta, a napon ogranien. Pojaanje srednje vrijednosti moemo zanemariti, jer je ono mnogo manje od diferencijalnog pojaanja.

Slika 1.3. Najprostiji operacioni pojaava

Na slici 1.3 dat je najprostiji operacioni pojaava. Nainjen je samo sa jednim diferencijalnim pojaavaem. Ima simetrian ulaz, a nesimetrian izlaz. Oigledno je da, pored prikljuka za ulaz i izlaz, mora postojati i prikljuak za napajanje kolektora UCC i emitora UEE.

Ulazni otpor se moe smatrati beskonano velikim, zato to je mnogo vei od spoljanjeg, sa njim vezanim serijskim otporom, a izlazni otpor jednak nuli, ako je mnogo manji od otpora optereenja. Beskonano veliki opseg moe se pretpostaviti, ako je radna frekvencija mnogo manja od granine frekvencije. Termin "operacija" odnosi se na matematiku operaciju, kao to je sabiranje, integracija itd. Idealni operacioni

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

pojaava predstavlja kolo koje se u teoriji naziva "nulor" i koje se sastoji od dva elementa nulatora i noratora. Ulazni stepen operacionog pojaavaa je nulator (nema ni napona ni struje), a izlazni dio je

norator (bilo koji napon i struja). Ove dvije komponente daju zamiljenom operacionom pojaavau idealne karakteristike.

Slika 1.5. Idealna i realna prenosna karakteristika operacionog pojaavaa

1.2. KONSTRUKCIJA OPERACIONOG POJAAVAA

Da bi operacioni pojaava imao karakteristike blizu idealnih, treba obezbjediti: da ulazna struja bude minimalna da um i smijetnje usljed zajednikog (common-mode) napona budu minimalni (to se postie primjenom diferencijalnog ulaznog stepena)

pojaanje treba da bude dovoljno veliko (to se postie primjenom pojaavaa sa zajednikim emiterom uz aktivno optereenje (strujno ogledalo) obezbediti dovoljno struje na izlazu kako ne bi bio "oboren" kad se prikljui potroa (to se postie primjenom izlaznog pojaavaa koji obezbjeuje dovoljnu izlaznu struju i malu izlaznu otpornost Imajui navedeno u vidu, moemo da smatramo da je jako uproena ema operacionog pojaavaa data na slici 1.6.

Slika 1.6. Uprotena ema operacionog pojaava

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

1.2.1. Strujno ogledalo

U operacionim pojaavaima strujna ogledala koriste se kao strujni izvori i kao aktivna optereenja. Osnovna primjena je u strujnim izvorima. U idealnom sluaju, struja je nezavisna od optereenja. U prostom strujnom izvoru oigledno je:

To emo uraditi tako da koristimo podatak da je kolektorska struja bipolarnog tranzistora zavisna samo od napona VBE.

Za fiksno R ova struja se ne mijenja. Kada bismo mogli da "kopiramo" ovu struju u neku drugu granu kola u kojoj elimo da definiemo struju, tada bismo mogli da kaemo da smo napravili strujni izvor u toj, drugoj, grani kola sa vrijednou IREF.

Slika 1.7. Princip napajanja iz strujnog izvora

Slika 1.8. Princip napajanja iz strujnog ogledala

Ako je uzemljen strujno ozvor koriste se NPN tranzistori,a za uzemljeni potroa koriste se PNP tranzistori.

Slika 1.9. Primjena NPN i PNP tranzistora u strujnom ogledalu

U idealnom sluaju, nezavisno od razliitih vrijednosti otpornosti u kolektorskom kolu, struja bi trebalo da bude nepromjenjena. Poto se napon kolektor-emiter drugog tranzistora, a napon kolektor-emiter prvog tranzistora je fiksiran na 0.7V, kolektorska struja drugog tranzistora se mijenja sa otpornou potroaa.

Namee se prosto rjeenje: ukoliko obezbedimo da se naponi kolektor-emiter ne mijenjaju sa vrijednou potroaa, nee se mijenjati ni kolektorske struje. Pri tom naponi kolektor-emiter ne moraju da budu jednaki, dovoljno je da se ne mijenjaju sa promjenom potroaa. Jedno rjeenje koje obezbeuje da se kolektorski napon ne mijenja sa promjenom potroaa dato je na slici desno. Ovaj strujni izvor zove se

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

Wilsonovo strujno ogledalo. Za uzemljene potroae koriste se PNP tranzistori.

U idealnom sluaju diferencijalni pojaava pojaava samo razliku dva napona, bez obzira na njihovu apsolutnu vrijednost. Diferencijalni pojaava pojaava razliku dva napona. Primjenom Kirhofovih zakona za naponsnku konturu (slika 1.13) koja ukljuuje baze tranzistora dobijamo:

Slika 1.10. Varijante Wilsonovog strujnog ogledala

Ako elimo da napravimo strujni izvor ija e struja biti mnogo manja od referentne IREF, napon VBE2 treba da bude manji od VBE1. Poto je zavisnost kolektorske struje od napona baza-emiter eksponencijalna, male razlike u naponu baza-emiter prouzrokovae velike razlike kolektorskih struja. Sljedee kolo zove se Widlarovo strujno ogledalo i koristi se kao izvor malih struja.

Slika 1.13. Elektronska ema diferencijalnog pojaavaa

Kirhofov zakon za vor spoja emitera dva tranzistora

Slika 1.11. Widlarovo strujno ogledalo

1.2.2. Diferencijalni pojaava

Diferencijalni pojaava pojaava razliku dva napona, slika 1.12. izlaz = A(ulaz1 - ulaz2)

Slika 1.12. Diferencijalni pojaava

Grafiki prikaz gornjih jednaina daje uvid u prenosnu karakteristiku ovakvog diferencijalnog pojaavaa. Posmatrajmo vi,dm kao ulaz i vo,dm kao izlaz. Diferencijalni pojaava koji je prikazan na slici moe sa dobrom aproksimacijom da se smatra dobrim pojaavaem razlike dva signala ukoliko je:

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

Slika 1.14. Grafiki prikaz rada diferencijalnog pojaavaa

Ulazni signal ne smije da bude veliki, da bi ovo kolo radilo kao diferencijalni pojaava. Poto je za nulti ulazni napon izlazni napon takoe jednak nuli, prikazana konfiguracija pojaavaa omoguava povezivanje vie ovakvih kola u kaskadu bez unoenja istosmjernog ofset napona u kolo. Da bi se poboljala linearnost i poveao opseg ulaznog napona, dodaje se otpornik u kolo emitera oba tranzistora. Cijena koja se plaa je znatno smanjeno pojaanje ovakvog kola.

22 tranzistora, 11 otpornika, kondenzatora i jedne diode.

jednog

Slika 1.16. Simbol i JG kuite (pogled odozgo) A 741

Slika 1.15. Poveanje opsega ulaznog napona sa RE

1.3. OPERACIONO POJAALO A 741

Proizvoai elektronskih komponenata proizvode vrlo veliki broj razliitih izvedbi operacionih pojaavaa. Ovdje emo prikazati osnovne osobine onog koji nosi oznaku A 741. Elektronska ema na slici 1.19 pokazuje da se pojaava A 741 sastoji od:

Slika 1.17. Fizike dimenzije A 741 (JG ceramic dual-in-line), dimenzije su u inima (milimetrima)

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

10

Slika 1.18. U, J i FK kuita A 741

Slika 1.19. Elektrina ema A 741

Tabela 1.1. Elektrine karakteristike A 741 (UCC=15V, T=25C)

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

11

1.4. OSNOVNI SKLOPOVI SA OPAMP

1.4.1. Invertujui pojaava
Invertujui operacioni pojaava je pojaava sa povratnom spregom kod koga se ulazni signal dovodi na invertujui ulaz. Ovo je osnovno pojaavako kolo operacionog pojaavaa. Kod njega je izvedena naponsko paralelna povratna sprega, kako je prikazano na slici 1.20. Kako se u analognom raunaru operacioni pojaavai vezuju kaskadno, izlazni otpor pojaavaa je jednak nuli, te da bi se moglo ostvariti paralelno dovoenje vraenog signala, mora se staviti otpor R1, jer inae povratne sprege ne bi bilo.

Ova struja, budui da je Id = 0, sva protie i kroz otpor R2, preko kog se vri povratna sprega, te je izlazna struja: Io I, a izlazni napon:
Uo R 2 Io R2 Ui Ri

Prema tome pojaanje operacionog pojaavaa u ovakvoj konfiguraciji je: R2 A R1 Ulazni otpor, usljed prisustva virtualne nule jednak je otporu R1.

1.4.2. Neinvertujui pojaava

TAnal Tranzistorskom pojaavau sa uzemljenim kolektorom, moe se nainiti odgovarajua konfiguracija sa operacionim pojaavaem. Na izlazu imamo pojaan napon, ali je ostao u fazi sa ulaznim naponom. Ulazni napon se dovodi na neinvertujui ulaz, a povratna sprega na invertujui. Ako bi se povratna sprega izvela na invertujui ulaz, ona bi bila pozitivna. emai konfiguracija neinvertujueg pojaavaa je data na slici 1.21. operacionog

Budui da je diferencijalni napon na ulazu samog pojaavaa jednak nuli, cio pad ulaznog napona bie na otporu R1, te je i kod ovog pojaavaa
Slika 1.20. ema i ekvivalentna ema operacionog pojaavaa u spoju sa invertovanim ulazom

Ui Ri

Usljed beskonano velikog pojaanja A0o, pri konanom izlaznom naponu U0o ulazni diferencijalni napon Ud je jednak nuli, jer je:
Ud Uo Ao Uo 0

Poto je struja kroz otpor R2 jednaka struji kroz otpor R1, to je izlazni napon:
Uo I R1 R2 ,

Usljed beskonano velikog ulaznog otpora Ri operacionog pojaavaa, a i zbog toga to je ulazni diferencijalni napon jednak nuli, i ulazna struja Id jednaka je nuli. Prema tome posmatrano sa ulazne strane, pojaava se ponaa kao da mu je ulaz kratko spojen. Zato kaemo da je taka 2 "virtualna nula". Virtualna nula zbog toga, to je struja kroz nju jednaka nuli, a ne jednaka struji kratkog spoja. Posmatrajmo sad ekvivalentna ema pojaavaa. Kako je Ud=0, lako moemo da izraunamo ulaznu struju:

te je pojaanje pojaavaa: 1.1

A Uo Ui I R1 R 2 I R1 1 R2 R1

Ii

Ui Ri

I
Slika 1.21. Operacioni pojaava sa neinvertujuim ulazom i povratnom spregom preko invertujueg ulaza

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

12

Dakle sa istim elementima, ako se signal dovodi na neinvertujui ulaz pojaanje e biti vee za jedinicu, a faza izlaznog signala bie jednaka fazi ulaznog signala. Kada treba upotrebljavati dva napona ili kada treba pojaati naponsku razliku izmeu dvije take u nekom kolu, od kojih jedna nije uzemljena, koristi se operacioni pojaava sa simetrinim ulazom.

Neka je Uu2=0, tada je izlazni napon:

Ui1

R2 Uu1 R2 R1 R1 R 2

1.4.3. (Diferencijalni) pojaava sa simetrinim ulazom

U ovu svrhu se moe koristiti neposredno operacioni pojaava u spoju sa slike 1.2. Ulazni otpor pojaavaa mora biti simetrian i za neinvertirajui i za invertujui ulaz. Na slici 1.22 prikazana je ema ovakvog pojaavaa koji se naziva i diferencijalni pojaava. Ovaj spoj se koristi kada treba pojaavati razliku dva napona. Tada je pojaanje operacionog pojaala vrlo veliko i relativno nestabilno, pa se mora uvesti negativna povratna sprega radi stabilizacije pojaanja. Ulazni otpor pojaavaa je isti za invertirajui i neinvertirajui ulaz. Uz uslov da je Id1 Id2 0 , Ud 0 i da je R1 R1 ' i
R2 R 2 ' nai emo pojaanje uzevi da se ulazni

Prvi lan na desnoj strani je pojaanje neinvertirajueg pojaala, a drugi slabljenje dovedenog signala. Sreivanjem prethodnog izraza za izlazni napon se dobije: R2 Ui1 Uu1 . R1 Dovedimo sada napon na invertirajui ulaz, a da je pri tome napon na neinvertirajuem ulazu jednak nuli. Tada je izlazni napon:
Ui2 R2 Uu2 . R1

Ako istovremeno dovedemo napone na oba ulaza, na izlazu e se pojaviti zbir napona:
Ui Ui1 Ui2 R2 Uu1 R1 Uu2 .

Pojaanje ovakvog diferencijalnog pojaala je:

A Ui Uu1 Uu2 R2 . R1

signal dovodi prvo na prvi , a zatim na drugi ulaz.

Slika 1.22. Operacioni pojaava sa simetrinim ulazom diferencijalni pojaava

1.5. ANALOGNE OPERACIJE SA OPERACIONIM POJAAVAEM

U analognim raunarima se analogne matematike operacije ostvaruju pomou operacionog pojaavaa. Osnovna konfiguracija kola sa operacionim pojaavaem dat je na slici 1.23. Ova ema je ista kao ona na slici 1.20, samo su otpori R1 i R2 zamjenjeni impedansama Z1 i Z2. Prema tome, osnovna konfiguracija operacionog pojaavaa je pojaava sa invertujuim ulazom. Njegovo pojaanje iznosi: A
Z2 . Z1
Slika 1.23. Opta ema operacionog pojaavaa

Veina matematikih operacija se ostvaruje pogodnim izborom ovih impedansi.

Zbog univerzalnosti upotrebe operaciono pojaalo je najvaniji linearni integrisani sklop. Osim osnovnih spojeva postoji jo itav niz primjena. Pri narednom razmatranju je uvedena pretpostavka da je operaciono pojaalo po osobinama slino idealnom.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

13

1.5.1. Invertor
Za promjenu znaka neke matematike veliine potrebno je da ta veliina po apsolutnoj vrijednosti ostane ista, ali da joj se promjeni samo znak. Ako je bila pozitivna da postane negativna, ako je bila negativna da postane pozitivna. Prema tome, pojaanje operacionog pojaavaa treba da je jednako jedinici, ali da je izlazni napon suprotnog znaka od ulaznog. Ovo moemo ostvariti sa invertujuim pojaavaem sa slike 1.20, odnosno, ako u osnovnom kolu datom na slici 1.23 umjesto impedansi Z1 i Z2 stavimo otpore R1=R2=R, kao na slici 1.24.

1.5.3. Sabira

Slika 1.25. Sklop za sabiranje

Kolo predstavljeno na slici 1.10 slui za zbrajanje elektrinih signala. Ulazni signali imaju trenutne vrijednosti u1, u2,...,un. Zbog beskonano velike ulazne otpornosti operacionog pojaala struja u operaciono pojaalo je jednaka nuli. Radi toga je struja i koja tee kroz otpornik R jednaka sumi ulaznih struja i1, i2, ..., in.
Slika 1.24. Mjenja znaka ili invertor

Napon ui iznosi:
ui iR R u1 R1 u2 R2 ... un . Rn

Pojaanje pojaavaa sa slici 1.24 je:

A Z2 Z1 R2 R1 1,

Ako je R1=R2=...=Rn prethodnu relaciju je mogue napisati u sljedeem obliku:

pa je izlazni napon:
Uo AUi Ui

ui

Dakle, isti po amplitudi, ali suprotnog znaka dva ovakva kaskadno vezana operaciona pojaavaa propustie nepromjenjen signal.

R R1

n k 1

uk .

Izlazni napon je proporcionalan sumi ulaznih napona. Ako odaberemo da su otpori R1 i R2 jednaki dobija se:

1.5.2. Mnoa sa realnom konstanom

Ukoliko je Z1=R1, a Z2=R2 prema slici 1.23, pojaanje e biti: R2 A k, R1 pa je izlazni napon: Uo Ukoliko je: k>1, izlazni napon je vei od ulaznog, a za k<1, izlazni napon je manji od ulaznog. Operacija je ispravna samo ako je konstanta sa kojom se mnoi negativna. Da bi operacija bila ispravna i u sluaju kada treba mnoiti pozitivnom konstantom. u kaskadi sa mnoaem. treba vezati invertor koji e naponu promjeniti znak, te e biti:
Uo kUi ,
kUi

ui

n k 1

uk .

Prema prethodnoj relaciji izlazni napon je jednak negativnoj vrijednosti sume ulaznih napona, te se ovaj sklop moe koristiti za realizaciju operacije sabiranja. Sklop za sabiranje se moe realizovati i tako da se operacija sabiranja izvodi bez promjene predznaka. Za to koristimo sklop prikazan na slici 1.26. Lako je uoiti da ovaj sklop predstavlja varijantu neinvertirajueg spoja operacionog pojaala. Ako je R1=R2=...=Rn vrijedi relacija:
ui R1 R2
' n k 1

nR 1

uk .

jer je invertor promjenio znak.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

14

Pri tome je izlazni napon proporcionalan sumi ulaznih napona. Ako se ispuni uslov:
R1 R 2 nR 1 ' 1

izlazni napon e biti jednak sumi ulaznih napona. Za operacione pojaavae sa FET tranzistorima i umjerenim vrijednostima otpornosti u kolu otpornik RB se ne stavlja. Jedna od primjena ovog kola je u audio mikserima, kao na slici 1.27.
Slika 1.26. Sklop za sabiranje bez promjene predznaka

Slika 1.27. Audio mikseta (sabira)

Audio mikser sa slike na svom izlazu daje zbir napona V1, V2 i V3, ponderisanih poloajem klizaa potenciometara. Pojaavai 1, 2 i 3 su jedinini kad su prekidai otvoreni, a imaju pojaanje 10 kada su prekidai zatvoreni.

1.5.4. Pomjera faze

U dosadanjim primjerima Z1 i Z2 su bile realne impedanse (otpori). Ukoliko izaberemo impedanse Z1 i Z2 jednake po apsolutnoj vrjednosti, one e biti jednake i ulaznom naponu, ali e biti fazno pomjeren u zavisnosti od toga kolika je faza pojaanja.

Z1

Z2

arctg

A imaginarno A real no

Slika 1.28. Sklop za integriranje

U zavisnosti od impedanse Z1 i Z2 moe se ostvariti fazni pomjeraj od 0 360.

Zbog prividnog kratkog spoja na ulazu operacionog pojaala struja i(t) iznosi:
it uu t . R

1.5.5. Integrator
Matematiku operaciju integriranja obavlja operaciono pojaalo u spoju datom na slici 1.28.
1 i t dt C

Izlazni napon ui(t)odreen je relacijom:

ui t 1 uu t dt . RC

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

15

I ovdje napon ui t vremena t.

moe biti bilo koja funkcija

veliku struju jer mu je izlazni otpor, praktino jednak nuli.

Izlazni napon je proporcionalan integralu ulaznog napona pa se ovaj sklopzove sklop za integriranje ili integrator. U posebnom sluaju, kada je ui t napon e biti:
ui t 1 Udt RC U t. RC

konst. , izlazni

Pri tome izlazni napon linearno raste sa vremenom. Ovakav sklop se zove Milerov integrator i njime se generiu vremenske baze u katodnoj cijevi osciloskopa.

Slika 1.30. Naponski ponavlja (slijedilo)

1.5.6. Diferencijator
Operaciono pojaalo dato u spoju na slici 1.29 slui za obavljanje matematike operacije deriviranja.

Izlazni napon e biti u fazi sa ulaznim naponom, jer je napon doveden na neinvertujui ulaz. Kako je pojaanje pojaavaa vrlo veliko to je diferencijalni napon jednak nuli, pa poto su izlazi i neinvertujui ulaz kratko spojeni, to je izlazni napon praktino jednak ulaznom naponu. Za jedinino naponsko pojaanje izrauju se specijalni operacioni pojaavai, koji imaju odline karakteristike i vrlo veliki ulazni otpor.

1.5.8. Logaritamsko pojaalo

Sklop kod kojeg je izlazni napon proporcionalan logaritmu ulaznog napona dat je na slici 1.31.
Slika 1.29. Sklop za deriviranje

Zbog prividnog kratkog spoja struja kroz kondenzator je: du t it C u . dt Ista struja tee i kroz otpornik R pa je izlazni napon:
ui t itR RC duu t . dt
Slika 1.31. Sklop za logaritmiranje

Izlazni napon je, kako vidimo, proporcionalan vremenskoj derivaciji ulaznog napona, sa faktorom proporcionalnosti jednakim vremenskoj konstanti RC kola u sklopu. Ulazni napon uu(t) moe biti bilo koja funkcija vremena.

Struja kroz diodu je:

uD

ID0 e U T

1 ,

1.5.7. Naponski ponavlja (slijedilo)

Izvjesni pretvarai ili senzori da bi pravilno radili moraju raditi sa malim optereenjem i moraju biti izolovani od mjernog ureaja ili upravljanog ureaja. Operacioni pojaava, vezan slino tranzistoru sa uzemljenim kolektorom, kako je prikazano na slici 1.30, ima naponsko pojaanje praktino jednako jedinici i vrlo veliku ulaznu impedansu, ali zato moe na izlazu dati

pri emu je ID0 inverzna struja zasienja. Istovremeno za struju vrijedi: i=uu/R. Zbog prividnog kratkog spoja na ulazu operacionog ui . pojaala je uD

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

16

Iz prethodnih relacija slijedi:

ui U T ln 1 uu . RID0
ui Ri

uu

RID0 e U T .

Ako je ispunjen uslov uu

ui

RID0 , tada je:

U T ln uu , RID0

pa je izlazni napon proporcionalan prirodnom logaritmu ulaznog napona.

1.5.9. Antilogaritamsko pojaalo

Kod antilogaritamskog pojaala osnovni element koji omoguava njegov rad je element sa PN spojem. Obrnuto od logaritamskog pojaala, u kojem je struja kroz element odreivala izlazni napon, ovdje ulazni napon treba da odreuje izlaznu struju. Radi toga je potrebno da dioda i otpornik zamijene mjesta, kao to je prikazano na slici 1.32. Struja kroz diodu je odreena relacijom:
i ID0 e
uu UT

Slika 1.32. Sklop za antilogaritmiranje

Kao to se vidi iz posljednjeg izraza, izlazni napon je eksponencijalna funkcija ulaznog napona, te moe posluiti i u spoju antilogaritamskog, i u spoju eksponencijalnog pojaala. Nedostatak ovog sklopa je zavisnost izlaznog napona od struje zasienja ID0, koja je eksponencijalna funkcija temperature.

pa je izlazni napon odreen relacijom:

1.5.10. Sklop za mnoenje

Meusobno mnoenje vie promjenljivih veliina se moe ostvariti pomou: logaritamskog pojaala, sklopa za sabiranje i antilogaritamskog pojaala, kao to je prikazano na slici 1.33.

Slika 1.33. Sklop za mnoenje

Pretpostavimo da promjenljive x i y.

je

potrebno

pomnoiti

dvije

pojaviti antilogaritam te veliine odnosno proizvod z x y.

Ako ove dvije promjenljive dovedemo na ulaze dva logaritamska pojaala, na njihovim izlazima emo imati ln(x) i ln(y). Ove dvije veliine treba sabrati, to se i ini u drugom stepenu, koji ini sabira. Na izlazu iz sabiraa imamo signal jednak sumi logaritama signala x i y, tj. ln(x)+ln(y). Kada ovu veliinu privedemo antilogaritamskom pojaalu, na njegovom izlazu e se

1.5.11.

Sklop za dijeljenje

Sklop koji realizuje operaciju dijeljenja mogue je dobiti na slian nain kao i za operaciju mnoenja. Jedino je logaritmu djelitelja potrebno promijeniti znak. To se postie pomou invertora. Prema tome, iza logaritamskog pojaala djelitelja treba ubaciti invertor, koji e logaritmu djelitelja promijeniti znak, kao na slici 1.34.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

17

Slika 1.34. Sklop za dijeljenje

Tada e se na izlazu iz sabiraa dobiti razlika logaritama dijeljenika i djeltelja ln(x)-ln(y), tako da e se na izlazu antilogaritamskog pojaala dobiti z x / y .

1.5.12. Sklop za stepenovanje i korjenovanje

Slika 1.35. Skop za stepenovanja i korjenovanje

Stepenovanje neke promjenljive x cijelim brojem a, moe se ostvariti tako da se kratko spoji onoliko ulaza mnoaa koliki je stepen a, pa se na taj zajedniki ulaz dovede promjenljiva x. Na izlazu mnoaa e biti

1.6. PRIMJERI KOLA SA OPERACIONIM POJAAVAIMA

1.6.1. Senzor svjetla

xa .

Meutim, ukoliko a nije cio broj, ili je manji od jedinice (korjenovanje), pomou ovakvog sklopa nije mogue izvriti stepenovanje. Tada se uvodi sklop dat na slici 1.35. Pomou logaritamskog pojaala dobije se logaritam veliine x. Ovaj logaritam se pomnoi sa izloiocem a pomou mnoaa konstantom, pa se na izlazu iz mnoaa dobije veliina a ln( x ) . Pomou antilogaritamskog pojaala konano se dobije veliina z x a . R2 Ukoliko je veliina a vea od jedinice imamo R1 stepenovanje, a ukoliko je manja od jedinice imamo korjenovanje.
Slika 1.36. Senzor svjetla

Kad svjetlost ne pada na senzor, rele je zatvoren. Kad svjetlost padne na svjetlosno zavisan otpornik, rele se otvara. Da bi se funkcija kola promjenila, treba zamijeniti R1 i svjetlosno zavisan otpornik (LDR). Ovo kolo se primjenjuje u mranim komorama, za automatsko zakljuavanje vrata, paljenje svjetla u dvoritu itd.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

18

1.6.2. Automatsko ukljuivanje ventilatora u automobilu

1. 2.

3.

Snimiti emu spoja i karakteristike sa osciloskopa u izvjetaj, Izraunati odgovarajue pojaanje u dB, Napisati kratki komentar.

Slika 1.37. Ukljuivanje ventilatora u automobilu

Koritenjem NTC otpornika (Negative Temperature Coefficient) za ukljuivanje ventilatora na jednoj i iskljuivanje na drugoj temperaturi

1.6.2. Monitor stanja baterije od 12V

(Tr1=Tr2=Tr3=BC237, RC=2,2k, RE=1,5k, RB=10k, Psim=1k/50% (potenciometar za simetriranje),UCC=UEE=12V) Slika 1.39. Diferencijalno pojaalo

Vjeba II: Invertirajui pojaava

Za invertirajui pojaava sa slike 1.40 realiziran sa A 741 izraunati:

Slika 1.38. Provjera baterije od 12 V

Trimer 100 K kontrolie postavnu taku ovog kola na gornji nivo (npr. 12.5V ili slino). Da se posmatra nizak nivo napona, i da se LED upali kad se baterija isprazni ispod odreenog nivoa, treba spojiti LED preko otpornika od 330 na masu.

1.7. LABORATORIJSKE VJEBE IZ OPERACIONIH POJAAVAA Vjeba I: Diferencijalno pojaalo

Na ulaze pojaavaa sa slike 1.39 spojiti sinusoidalni izmjenini napon amplitude 1 mV, frekvencije 1 kHz. Osciloskopom snimiti, izmjeriti i nacrtati: a) b) c) dobivene vrijednosti napona ulaza Uul1 prema naponu na izlazu Uiz1, dobivene vrijednosti napona ulaza Uul1 prema naponu na izlazu Uiz2, dobivene vrijednosti napona na izlazu Uiz1, prema izlazu Uiz2 (diferencijalni izlaz)? c) a)

Slika 1.40. Invertirajui pojaava sa A 741 (R1=10k, R2=100k)

b)

Pojaanje ako je R1=10k, R2=100k (U=15V, Uul=10mV, f=1kHz). Izvriti simulaciju EWB ili Multisim softverom i prikazati rezultate? Pojaanje ako je R1=10k, R2=1M (U=15V, Uul=10mV, f=1kHz). Izvriti simulaciju EWB ili Multisim softverom i prikazati rezultate? Za pojaava sa R1=10k, R2=100k (U=15V, Uul=10mV, f=1kHz) izmjeriti napone i izraunati pojaanje

20 log(

Uiz ) u dB Uul
100

na slijedeim frekvencijama:
f (kHz) A (dB) 1 4 8 10 20 40 80 200

Za svako mjerenje:

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

19

Na osnovu izmjerenih vrijednosti nacrtati frekventnu karakteristiku pojaavaa (x-osa frekvencija (kHz), yosa pojaanje A (dB)). Obavezno koristiti Microsoft Excel. Odrediti donju i gornju graninu frekvenciju pojaavaa (mjesto na frekventnoj karakteristici gdje pojaanje poinje padati za vie od 3 dB) i napisati koje su to vrijednosti.

f (Hz)

100

500

1.000

2.000

10.000

Vjeba IV: Ispitati uticaj kapaciteta kondenzatora na rad diferencijatora?

Spojiti emu prema slici 1.42. Na ulaz diferencijatora priljuiti trouglasti napon amplitude 1V, frekvencije 1kHz.

Vjeba III: Ispitati uticaj frekvencije na rad integratora?

Slika 1.42. Elektronska ema diferencijatora

Mijenjati kapacitet kondenzatora prema priloenoj tabeli:

Slika 1.41. Elektronska ema integratora C 1 pF 100 pF 0,33 nF 33 nF

Spojiti emu prema slici 3. na ulaz integratora prikljuiti pravougaoni napon amplitude 2V, frekvencije 1kHz i osciloskopom ustanoviti odnose ulaznog i izlaznog napona. Prikazati dobivene vremenske dijagrame. Mijenjajui frekvenciju ulaznog signala, prema priloenoj tabeli, ustanoviti kakve promjene se se deavaju i napisati kratki komentar. Prikazati sve dobivene vremenske oblike?

Prikazati dobivene vremenske oblike sa osciloskopa za svaku vrijednost C. Kako promjena C utie na rad diferencijatora? Napisati kratki komentar.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

TIRISTORI

poglavlje

Statika karakteristika tiristora

TIRISTORI

21

2. TIRISTORI
2.1. OSOBINE I PODJELA
Zajednika svojstva/osobine svih tiristora su: imaju dva stabilna stanja - vodljivo i nevodljivo, mogu drati blokirni napon. odnosno malu snagu za upravljanje radom tiristora. Izrauju se tiristori koji mogu voditi anodnu struju od nekoliko stotina mA kao i oni za struju od nekoliko hiljada A, koji mogu drati zaporni i blokirni napon od nekoliko desetaka V do nekoliko kV. Oblik kuita tiristora zavisi o snazi. Slika 2.1 prikazuje jedno kuita za tiristore sa dva i tri izvoda.

Tiristori koji imaju samo dvije elektrode, anodu i katodu, promjenu stanja postiu promjenom prikljuenog napona napajanja. Tiristori koji imaju tri elektrode, anodu, katodu i upravljaku elektrodu, promjenom struje upravljake elektrode prebacuju se iz nevodljivog u vodljivo stanje. Prema smjeru voenja struje tiristore dijelimo na: istosmjerne i dvosmjerne.

2.2 JEDNOSMJERNI DIODNI TIRISTOR

Jednosmjerni diodni tiristor zasniva se na tiristorskoj PNPN strukturi unutar monokristala silicija s dvije elektrode koje se nazivaju anoda (A) i katoda (K). Od katode prema anodi izmjenjuju se N- i P-slojevi (slika 2.2), tako da dioda ima tri PN-prelaza.

Prema naelu rada, razlikujemo sljedee tiristore: jednosmjerni diodni tiristor, jednosmjerni upravljivi triodni tiristor (SCR), dvosmjerni diodni tiristor (DIAC) i dvosmjerni upravljivi triodni tiristor (TRIAC).

Slika 2.2. Struktura i simbol jednosmjernog diodnog tiristora

Slika 2.1. Kuita tiristora

Jednosmjerni diodni tiristor moe se uklopiti (ukljuiti) samo pri pozitivnom naponu izmeu anode i katode, prekoraenjem tzv. napona prekretanja. Vodljivi tiristor se isklapa (iskljuuje) prirodnim prolaskom struje kroz nulu. Slika 2.3 pokazuje strujno-naponsku karakteristiku jednosmjernog diodnog tiristora.

Tiristori se koriste kao prekidake komponente (elektroniki ventili) i kao ispravljai, preteno u energetskoj elektronici. Imaju sposobnost upravljanja signalima velikih snaga uz istovremeno malu potronju,

Slika 2.3. Strujno naponska karakteristika jednosmjernog diodnog tiristora

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

TIRISTORI

22

Na karakteristici zapaamo tri podruja rada: u I. kvadrantu podruje voenja i podruje blokiranja, u III. kvadrantu podruje zapiranja.

Vanjski PN-prelazi su napropusno polarizirani, a srednji PN-prelaz je propusno polariziran. Diodni tiristor ne vodi struju te se nalazi u stanju visokog otpora. Tee vrlo mala napropusna struja. Porastom napona inverzne polarizacije kod probojnog napona UPROB nastupa proboj. U napropusnom podruju karakteristika je slina karakteristici diode. Jednosmjerni diodni tiristor koristi se za okidanje tiristora.

Podruje blokiranja: Na anodu je prikljuen pozitivni, a na katodu negativni pol izvora napona (anoda je pozitivnija od katode), a napon je manji od napona napon prekretanja UPR: 0<UAK<UPR. Vanjski PN-prelazi su propusna polarizirani, a srednji je napropusno polariziran. Diodni tiristor je u stanju blokiranja i tee zanemariva napropusna struja pa se nalazi u stanju visokog otpora. Vrijednost napona prekretanja UPR zavisi o tipu tiristora i moe varirati u granicama 20-2000V. Radna taka nalazi se u dijelu 0A karakteristike. Podruje voenja: Jednosmjerni diodni tiristor provede struju kad prikljueni napon dostigne vrijednost veu od napona prekretanja UPR - anoda je pozitivnija od katode. Kad provede struju, struja naglo poraste i napon izmeu anode i katode poprimi malu vrijednost (oko 0,6-2V, ovisno o tipu), te ima vrlo mali otpor. Prelaz iz stanja blokiranja u stanje voenja odvija se brzim prolaskom kroz podruje negativnog otpora. U stanju voenja sva tri PN-prelaza propusno su polarizirana. Radna taka nalazi se u dijelu BC karakteristike. Vodljivi jednosmjerni diodni tiristor prestaje voditi struju kad struja padne ispod odreene vrijednosti struje dranja IH kad anodni napon padne ispod napona dranja UH ili promjenom polariteta napona, tj. uz UAK<0. Podruje zapiranja/proboja: Na anodu je prikljuen negativni, a na katodu pozitivni pol izvora napona (anodaje negativnija od katode): UPROB<UAK<0.

2.3 JEDNOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR

Jednosmjerni triodni tiristor je poluvodika komponenta s tri elektrode koja moe voditi struju samo u jednom smjeru, a zasniva se na tiristorskoj PNPN strukturi. Triodni tiristor se od diodnog tiristora razlikuje po tome to pored anode (A) i katode (K) ima izvedenu upravljaku elektrodu G (gate) iz podruja P2 slika 2.4. esto se naziva silicijeva upravljiva ispravljaica - SCR (engl. silicon controlled rectifier) ili samo tiristor.

Slika 2.4. Struktura i simbol jednosmjernog triodnog tiristora

Slika 2.5. Strujno naponska karakteristika jednosmjernog triodnog tiristor

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

TIRISTORI

23

Kad je potencijal anode manji od potencijala katode, tiristor ne vodi struju. Kad je potencijal anode vei od potencijala katode, tiristor dri blokirni napon manjim od napona prekretanja ukoliko na upravljakoj elektrodi nije prikljuen pozitivni impuls. Dovoenjem pozitivnog impulsa na upravljaku elektrodu, tiristor provede struju, nakon ega je na njemu mali pad napona (tipino 1-3V). Kad tiristor provede struju, nije potreban impuls na upravljakoj elektrodi. Tiristor prestaje voditi prirodnim prolaskom struje kroz nulu. Slika 2.5 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku jednosmjemog triodnog tiristora. Kao i diodni tiristor, triodni tiristor se moe nalaziti u: stanju blokiranja, stanju voenja i stanju zapiranja. Podruje blokiranja: Triodni tiristor nalazi se u podruju blokiranja ako je izmeu anode i katode prikljuen pozitivni napon manji od napona prekretanja: 0<UAK<UPRO a na upravljakoj elektrodi nije prikljuen napon. Kroz tiristor tee vrlo mala inverzna struja. Podruje voenja: Kada napon UAK postane vei od napona blokiranja, tiristor prelazi u stanje voenja. Struja poraste do vrijednosti koju odreuje vanjski otpor serijski spojen s tiristorom i vanjskim izvorom napona. Napon na tiristoru poprimi malu vrijednost. Kad je struja upravljake prikljunice nula (IG=0), a napon jednak naponu preklapanja, tiristor se ponaa kod diodni tiristor. Preklapanje tiristora u vodljivo stanje obino se izvodi preko upravljake elektrode, na koji se dovodi pozitivni napon, odnosno struja odreene jakosti IG. Ako prikljuimo napon na tiristor tako da je anoda pozitivnija od katode (UAK>0), ali napon manji od napona prekretanja, tiristor provede dovoenjem napona na upravljaku elektrodu. Tiristor prelazi u stanje voenja te napon izmeu anode i katode poprimi malu vrijednost. to je struja upravljake prikljunice vea, to e tiristor provesti struju kod manjeg napona. Kad provede struju, nije mu vie potreban napon na upravljakoj elektrodi. Vodljivi diodni tiristor prestaje voditi kad struja padne ispod odreene vrijednosti struje dranja IH kad anodni napon padne ispod napona dranja UH ili pak promjenom polariteta napona UAK<0. Podruje zapiranja/proboja: Tiristor se nalazi u podruju zapiranja uz prikljueni negativni napon UAK<0. Tiristor ne vodi, a kroz njega tee zanemariva inverzna struja zasienja koja ne zavisi o prikljuenom naponu. Za napone vee od probojnog napona nastupa proboj i porast struje. Prekoraenjem doputenog maksimalnog inverznog napona zbog zagrijavanja moe doi do unitenja tiristora. Kod jednosmjemog diodnog tiristora postoji ograniena dozvoljena vrijednost brzine porasta napona propusne polarizacije izmeu anode i katode. Prekoraenjem dozvoljene brzine tiristor moe provesti struju i bez

upravljakog impulsa, zbog parazitnih kapacitivnosti unutar tiristora. U strujnim krugovima tiristor se odreenim spojevima titi od naglog porasta napona i struje. U praksi se najvie upotrebljava upravo jednosmjerni diodni (SCR) tiristor, za regulaciju brzine vrtnje istosmjernih motora, za regulaciju rasvjete, u izmjenjivaima i ispravljaima, dakle uglavnom u ureajima energetske elektronike.

2.3.1. Isklopivi tiristor - GTO tiristor

Za isklopivi tiristor koristi se naziv GTO tiristor, to je kratica od engleskog naziva gate turn-off thyristor. Isklopivi tiristor ili GTO pripada potpuno upravljivim sklopkama. Isklopivi tiristor moe voditi struju u jednom smjeru, a drati napon blokiranja oba polariteta. Poput klasinog tiristora, i GTO se iz stanja blokiranja dovodi u stanje voenja kratkim pozitivnim impulsom struje upravljake elektrode i ostaje u stanju voenja, ali je za vrijeme voenja potrebna i dalje struja upravljake elektrode (nekoliko A, ovisno o tipu). Meutim, za razliku od klasinog tiristora, GTO se moe isklopiti pomou kratkotrajnog, ali snanog negativnog impulsa struje upravljake elektrode. Amplituda negativnog strujnog impulsa tipino iznosi 1/3 struje koja se isklapa. Ne koristi se isklapanje prolaskom struje kroz nulu. Slika 2.6 prikazuje simbol isklopivog tiristora.

Slika 2.6. Simbol isklopivog (GTO) tiristora

2.3.2. Regulacija struje jednosmjernim triodnim tiristorom

Tiristori su pogodni za regulaciju struje u izmjeninim strujnim krugovima. Regulacija ukupne snage postie se mijenjanjem vremena voenja tiristora. Pri analizi strujnih krugova s tiristorom potrebno je definirati ugao upravljanja . Ugao upravljanja je ugao pri kojem se na tiristor dovodi okidni strujni impuls koji prebacuje tiristor iz stanja blokiranja u stanje voenja. Pritom je ugao voenja tiristora =180-. Slika 2.7 prikazuje strujni krug s regulacijom snage pomou jednosmjemog triodnog tiristora, a slika 2.8 dijagrame napona na potroau, tiristoru i struju upravljake elektrode. Tiristor se napaja iz izmjeninog izvora napona. Radom tiristora upravlja se strujnim impulsom na upravljakoj elektrodi pomou jednosmjernog diodnog tiristora.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

TIRISTORI

24

okidanje triodnog tiristora mogu se dobiti iz posebnih sklopova iji se rad mora sinhronizirati s izmjeninim naponom.

2.4 DIJAK - DVOSMJERNI DIODNI TIRISTOR

Naziv dijak dolazi od engleskog naziva DIAC (diode for alternating current). Simbol i strukturu dijaka prikazuje slika 2.9. Dijak je petoslojna NPNPN struktura s dvije elektrode koje se nazivaju anoda A1 i A2.

Slika 2.7. Regulacija struje jednosmjernm tiristorom

Slika 2.9. Struktura i simbol dijaka

Razlikuje se od jednosmjernog diodnog tiristora po tome to vodi struju u oba smjera. Dijak je simetrina komponenta, pa naponi prekretanja u oba smjera imaju jednaku vrijednost, a suprotni polaritet. Slika 2.10 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku dijaka. Karakteristika je u prvom kvadrantu identina karakteristici jednosmjernog diodnog tiristora, a u treem kvadrantu je istog oblika, ali za negativne vrijednosti napona i struje.

Slika 2.8. Vremenski dijagrami napona a) na izvoru, b) na potroau, c) na tiristoru

Kad jednosmjerni triodni tiristor ne vodi struju, na njemu je napon izvora, a na potroau je napon nula. Kad napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona prekretanja jednosmjemog diodnog tiristora, on provede struju, a na upravljaku elektrodu triodnog tiristora doe strujni impuls. Jednosmjerni tiristor provede struju i na njemu je mali pad napona (1-3V), a potroa dobiva napon izvora. Ugao upravljanja triodnog tiristora podeava se promjenjivim otpornikom, a moe biti izmeu 0 i 180. Prolaskom sinusnog napona kroz nulu triodni tiristor prestaje voditi struju, napon na potroau je ponovno nula, a napon izvora vlada na tiristoru. Ugao voenja tiristora moe biti od 0 do 180. to je vei ugao voenja triodnog tiristora, to je vea snaga predana potroau. Upravljaki impulsi za
Slika 2.10. Strujno-naponska karakteristika dijaka

Prvi kvadrant je podruje u kojem je elektroda A1 pozitivnija od elektrode A2. Obrnuto vrijedi za trei kvadrant; elektroda A2 je pozitivnija od elektrode A1. Dvosmjerni diodni tiristor koristi se za okidanje tiristora i trijaka.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

TIRISTORI

25

2.5. TRIAC - DVOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR

Dvosmjerni triodni tiristor je poluvodika komponenta s tri elektrode koja moe voditi struju u oba smjera. Za dvosmjerni triodni tiristor koristi se naziv trijak (engl. TRlAC - triode for alternating current). Dvosmjerni triodni tiristor ima dvije elektrode koje se nazivaju anoda A1 i A2, te treu upravljaku elektrodu G. Slika 2.11 prikazuje simbol i strukturu trijaka.

treem kvadrantu je istog oblika, ali za negativne vrijednosti napona i struje. Prvi kvadrant je podruje u kojem je elektroda A2 pozitivnija od elektrode A1 Obrnuto vrijedi za trei kvadrant, elektroda A1 je pozitivnija od elektrode A2. Trijak se koristi za regulaciju snage u izmjeninim strujnim krugovima, npr. za upravljanje strujom grijaa, arulja, motora, itd.

2.5.1. Regulacija struje trijakom

Slika 2.13 prikazuje strujni krug s regulacijom snage pomou trijaka, a slika 2.14 dijagrame napona na potroau, tiristoru i struju upravljake elektrode.

Slika 2.11. Struktura i simbol Triac Slika 2.13. Strujni krug sa regulacijom pomou trijaka

Struktura trijaka zasniva se na PNPN tiristorskoj strukturi, ali je podruje oko upravljake elektrode neto sloenije. Dovoenjem upravljakog impulsa na upravljaku elektrodu trijak moe provesti struju i za jedan i za drugi polaritet napona. Struja upravljake prikljunice moe biti pozitivna ili negativna. Kad jednom provede struju, impuls na upravljakoj elektrodi nije vie potreban. Tiristor prestaje voditi struju smanjenjem struje ispod minimalne struje dranja ili prolaskom napona kroz nulu. Slika 2.12 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku trijaka.

Slika 2.14. Vremenski dijagrami napona a) na izvoru, b) na potroau, c) na trijaku

Dvosmjerni tiristor (dijak) se napaja iz izvora izmjeninog napona. Radom trijaka upravlja se strujnim impulsom na upravljakoj elektrodi preko dijaka. Potroa je spojeno u anodnom krugu tiristora.
Slika 2.12. Strujno-naponska karakteristika Triac

Karakteristika je u prvom kvadrantu identina karakteristici jednosmjernog triodnog tiristora, a u

Kad trijak ne vodi struju, na njemu je napon izvora, a na potroauje napon nula. Kad za vrijeme pozitivnog poluvala napon izvora, tj. napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

TIRISTORI

26

prekretanja dijaka, on provede struju i na upravljaku elektrodu trijaka doe strujni impuls. Trijak provede struju i na njemu je mali pad napona (1-3V), a potroa dobiva napon izvora. Prolaskom sinusnog napona kroz nulu trijak prestaje voditi struju. Za vrijeme negativnog poluvala napona izvora, trijak ponovno provede kad napon na kondenzatoru dostigne vrijednost napona prekretanja dijaka. Ugao voenja trijaka moe biti od 0 do 180 u svakom poluvalu sinusnog napona. to je vei ugao voenja tiristora, to je vea snaga predana potroau. U usporedbi s jednosmjernim triodnim tiristorom, s trijakom se moe dobiti dvostruko vea snaga. Trijak se koristi za manje snage.

Na slici 2.15 i 2.16 prikazani su tranzistorski sklopovi za oblikovanje impulsa. Takvi se sklopovi obino upotrebljavaju za dobivanje impulsnih struja do 5A trajanje koje nije krae od 100s. Njihova je prednost u visokoj pouzdanosti i u velikoj brzini rada tranzistora.

2.6.2. Iskljuenje tiristora

Prekidanje struje koja tee kroz propusno polarizirani tiristor moe se ostvariti na razliite naine. Kada je NPNP-struktura u propusnome stanju, sva su tri PNprelaza polarizirana propusno. Stoga obje baze, a u nekim sluajevima jedno ili oba emiterska podruja, sadre viak sporednih i glavnih nositelja naboja, koji raste poveanjem propusne struje. Da bi tiristor bio preveden u nepropusno stanje, nagomilani viak naboja, odreen razlikom izmeu pokretnoga naboja u elementu polariziranom propusno i naboja prisutnoga u elementu polariziranom nepropusno, nuno ga je eliminirati elektrinim poljem ili rekombinacijom. Kada se tiristor napaja iz izvora istosmjernoga napona, njegovo iskljuenje nije toliko jednostavno kao u sluaju napajanja izmjeninim naponom. Naime, u izmjeninome strujnom krugu napon u svakoj poluperiodi prolazi kroz nulu, pa se iskljuenje postize uklanjanjem impulsa s upravljake elektrode, odnosno blokiranjem upravljakog sistema. U istosmjernome strujnom krugu iskljuenje se moe ostvariti samo uvoenjem odgovarajuega protunapona kojim se istosmjerna struja svodi na nulu. Osim dovoenja struje na nulu, tiristoru je potrebno osigurati dovoljno vremena za njegov oporavak.

2.6. UKLJUENJE I ISKLJUENJE TIRISTORA

2.6.1. Sklopovi za ukljuenje tiristora
Za praksu su najprihvatljiviji sklopovi koji proizvode impulse za ukljuenje tiristora, jer se impulsnim upravljanjem tono odreuje trenutak ukljuenja. Ovisno o vrsti aktivnih elemenata koji se upotrebljavaju u sklop ovima, razlikujemo tranzistorske, tiristorske, optoelektronike i druge uobliivae strujnih impulsa.

2.6.3. Sklopovi za iskljuenje

U praktinoj primjeni tiristora postoji nekoliko razliitih naina prisilne komutacije: Slika 2.15. Sklop za ukljuenje tiristora sa galvanski odvojenim ulazom

pomou oscilacijskoga kruga, pomou prethodno nabijenoga kondenzatora i pomou vanjskoga izvora.

Ipak, najee se susreu sklopovi za iskljuenje tiristora s prethodno nabijenim kondenzatorom koji se ukljuuje pomonim tiristorom. Na slici 2.17 prikazan je sklop za iskljuenje s pomonim tiristorom.

Slika 2.16. Sklop za ukljuenje tiristora sa Zener diodom koja odreuje prag ukljuenja Slika 2.17. Sklop za iskljuenje glavnog tiristora Th1 sa pomonim tiristorom Th2

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

TIRISTORI

27

U poetnome trenutku tiristori Th1 i Th2 nisu ukljueni i kondenzator C je prazan. Za poetak rada pretvaraa nuno je da upravljaki sistem da pozitivan upravljaki impuls na upravljaku elektrodu pomonog tiristora Th2. Kada se tiristor Th2 ukljui, kormutacijski se kondenzator C poinje nabijati iz izvora istosmjernoga napona E. Na kraju procesa nabijanja kondenzator dosegne napon UE, priblino jednak naponu izvora E s polaritetom oznaenim u zagradama. Nakon nabijanja kondenzatora sklop je pripremljen za rad. U trenutku kada na upravljaku elektrodu tiristora Th1 dovedemo upravljaki impuls, tiristor provede. Opteretna struja postupno raste. Istodobno nastaje proces rezonantnoga oscilovanja i ponovnog nabijanja komutacijskog kondenzatora preko induktiviteta L i diode D. Taj proces traje u toku polovice periode vlastitih oscilacija kruga i blokira se diodom D Da bi tiristor ukljuen u istosmjerni srujni krug bio iskljuen, struja koja kroz njega tee mora postati manja od struje dranja, To se postie energijom izbijanja kondenzatora, jer nabijeni je kondenzator izvor napropusnog napona zanemarivo maloga unutranjeg otpora pa kroz njega moe protjecati dovoljno velika inverzna struja. Stoga, kada na upravljaku elektrodu tiristora Th2 primijenimo upravljaki impuls, on provede i njegova struja praktino trenutno postane jednaka opteretnoj struji, dok struja to prolazi kroz tiristor Th1 postane jednaka nuli. Istodobno kao rezultat zapoeta procesa izbijanja komutacijskog kondenzatora C, na tiristoru Th1 vlada zaporni napon koji ubrzava uspostavljanje blokirnih svojstava tiristora,

Radom tiristora upravlja se iz generatora upravljakih impulsa. Ovisno o uglu upravljanja a, na potroau ROPT pojavljivat e se razliite srednje vrijednosti istosmjernoga napona, odnosno istosmjerne struje. Veem uglu odgovara manja, a manjem uglu vea srednja vrijednost izlazne veliine na optereenju ROPT.

2.7.1. Sklop za ukljuenje tiristora s UJT

Sklop s jednoprelaznim tranzistorom (UJT) ukljuenje tiristora prikazan je na slici 2.19. za

Slika 2.19. Ukljuivanja tiristora jednospojnim tranzistorom

Pri niskim emiterskim naponima kroz jednoprelazni tranzistor tee samo slaba napropusna struja. Ako je emiterski napon dovoljno visok, prelaz E-B1 postaje polariziran propusno, odnosno njegov se otpor smanji. Emiterska struja ograniena je samo otporom RB1. Napon napajanja sklopa odrava se na stalnoj vrijednosti s pomou Zenerove diode ZD. Kapacitet C T nabija se preko promjenjivog otpora RT. Kada napon UC na kondenzatoru dostigne vrijednost napona prebacivanja UBO jednoprelaznog tranzistora, koji je odreen naponom napajanja U i otporima RB1 i RB2, prelaz E-B1 polariziran je propusno, pa se kapacitet CT izbija preko upravljakog kruga E-B1 i otpora RB1. Otpor RB1 reda nekoliko desetaka , prenosi impuls za ukljuenje iz kruga jednoprelaznog tranzistora u upravljaki krug tiristora. Preko otpora RS i diode D postavlja se struja dranja tiristora, to rezultira neosjetljivou sklopa na optereenje.

2.7. PRIMJENA TIRISTORA

Tiristori se kao sklopni beskontaktni elementi iroko primjenjuju. Jedna takva primjena prikazana je na slici 2.18.

2.8. LABORATORIJSKE VJEBE IZ TIRISTORA

Planirane su slijedee laboratorijske vjebe, za koje e pripreme biti distribuirane u vrijeme izvoenja vjebi:
Slika 2.18. Regulacija srednje vrijednosti ispravljene struje tiristorom

Prema slici 2.18 tiristor se napaja iz izvora izmjeninoga napona (npr. elektrine mree).

1. 2. 3. 4.

Snimanje karakteristika tiristora, Fazna regulacija sa dijakom i trijakom, Ispravlja sa tiristorom, Okidanje tiristora sa UJT tranzistorom.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

UJT - JEDNOSPOJNI TRANZISTOR

poglavlje

Okidanje tiristora UJT tranzistorom

UJT JEDNOSPOJNI TRANZISTOR

29

3. JEDNOSPOJNI TRANZISTOR
Jednospojni tranzistor (UJT) sastoji se od N-tipa poluvodia, koji ini bazu tranzistora i na krajevima ima dva prikljuka (B1 i B2), te od P-tipa poluvodia na kojem je prikljuak emitera E. Slika 3.1 prikazuje konstrukciju i simbol tranzistora. UJT se naziva i dvobazna dioda jer je po konstrukciji to dioda s dva prikljuka na bazi.

Slika 3.3. Ulazna karakteristika UJT tranzistora

Slika 3.1. Struktura i simbol jednospojnog tranzistora

Baza je napravljena od visokoomskog materijala te je zato otpor izmeu prikljuaka B1 i B2 relativno velik.

Uz napon UBB=0, struja IB2 = O. Ulazna karakteristika je karakteristika emiterske dio de koja se razlikuje od obine diode po tome to ima vei otpor. Kada je na UJT prikljuen napon UBB>0, pri malom emiterskom naponu UE, emiterska dioda je napropusno polarizirana i kroz nju tee samo mala inverzna struja IE0 od priblino 10A. Tada tranzistor predstavlja otpor reda vrijednosti desetak k. Na dijelu otpora RB1 postoji pad napona UR1 koji stvara struja IB2, te tranzistor ne vodi sve dok je UE<UR1. Uz IE=0, napon na otporniku RB1 raunamo prema izrazu: R1 UR1 UBB UBB R1 R 2

Faktor naziva se unutarnji omjer (engl. intrinsic stand-off ratio) i ovisno o tipu tranzistora ima vrijednost od 0,5 do 0,8. Vodljivost tranzistora mijenja se promjenom napona na emiteru. Porastom napona UE iznad UBB, dioda postaje propusno polarizirana te struja IE postaje pozitivna. Ona je i dalje mala, i to sve dok napon ne poprimi napon vrha ili napon prekretanja UP (taka A na slici 3.3). Za napone manje od napona prekretanja tranzistor je u stanju blokiranja (od 0 do take A). Od tog napona struja IE poinje naglo rasti, a napon UE se poinje naglo smanjivati. Razlog tome je emiterska struja koja injektira nosioce naboja u podruje izmeu emitera i baze B1 i na taj nain smanjuje otpor RB1 tj. poveava se vodljivost. U podruju izmeu take A i B tranzistor se ponaa kao negativni otpor jer se porastom struje IE smanjuje napon UE. Daljnjim porastom struje emitera tranzistor prelazi u podruje zasienja, a napon UE vrlo malo raste. Kako je struja emitera IE puno vea od struje IB2, struju IB2 moemo zanemariti, te krivulja vrlo malo odstupa od krivulje pri struji IB2=0. Napon prekretanja zavisi o prikljuenom naponu UBB i dan je izrazom: UR1 UBB UD UBB

Slika 3.2. Polarizacija jednospojnog tranzistora

Slika 3.2 prikazuje polarizaciju jednospojnog tranzistora. Tranzistor je prikazan ekvivalentnom emom, gdje je emiterski spoj predstavljen diodom, a otpor od katode diode do prve baze promjenjivim otporom RB1 i od katode diode do druge baze stalnim otporom RB2. Izmeu baza je prikljuen napon UBB, a u emiterskom krugu UEE. Jednospojni tranzistor radi na naelu mijenjanja otpora zbog gomilanja nosilaca naboja pri protjecanju struje kroz PN-spoj. Pri protjecanju struje izmeu emitera E i baze B1 nagomilavaju se upljine u bazi. U istom broju nagomilavaju se i elektroni kako bi se odrala ravnotea naboja. Izmeu emitera i prve baze B1 smanjuje se otpor RB1 s poveanjem struje emitera lE. Princip rada jednospojnog tranzistora moemo najbolje opisati pomou strujno-naponske karakteristike (slika 3.3), i to za: UBB=0 i UBB>0.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

UJT JEDNOSPOJNI TRANZISTOR

30

Napon napajanja obino ima vrijednost do 35V, a struja emitera tipino 50A. Jednospojni tranzistor koristi se za generiranje impulsa i za pobudu tiristora. U sklopu prema slici 3.4 (pogledaj sliku 2.19) jednospojni tranzistor slui za dobivanje kratkotrajnog impulsa koji se dovodi na upravljaku elektrodu tiristora kao okidni impuls. Promjenjivim otpornikom RP regulira

se ugao upravljanja tiristora u odnosu na sinusni punovalni ispravljeni napon. UJT provede kad je napon na kondenzatoru vei od njegovog napona prekretanja, to daje impuls na bazi B1 odnosno na upravljakoj elektrodi tiristora. Prolaskom ispravljenog napona kroz nulu tiristor prestaje voditi struju, a ponovno provede dolaskom novog impulsa.

Slika 3.4. Okidanje tiristora jednospojnim tranzistorom

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

LITERATURA

31

4. LITERATURA
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. Jasmina Kotur, Stanko Paunovi, Analogni elektroniki sklopovi, Zagreb 2009. T. Brodi, Analogna integrisana elektronika, Svjetlost, Sarajevo 1989. Vojin Cveki, Elektronika II, Linearna elektronika, Nauna knjiga Beograd, Beograd 1987. Vojin Cveki, Elektronika I, Poluprovodnika elektronika, Nauna knjiga Beograd, Beograd 1986. Sejfudin Agi, Predavanja na predmetu Elektronika za III razred, JU Mjeovita srednja elektrotehnika kola Tuzla, kolska 2005/06. godina. Sejfudin Agi, Predavanja na predmetu Praktina nastava za III razred, JU Mjeovita srednja elektrotehnika kola Tuzla, kolska 2009/10. godina. Jasmina Omerdi, Predavanja na predmetu Impulsna Elektronika za III razred, JU Mjeovita srednja elektrotehnika kola Tuzla, kolska 2007/08. godina. Ratko Opai, Elektronika II, za III razred elektrotehnike kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva Beograd, Beograd 1996. Senad etovi, Boo Ljuboja, ivko Marjanovi, Osnovi elektronike, telekomunikacija i automatike, Svjetlost, Sarajevo,1989. I. Modlic, B. Modlic, Visokofrekvencijska elektronika modulacija, modulatori, pojaala snage, kolska knjiga Zagreb, 1982. Praktina elektronika, asopis za elektronike, ET Nikola Tesla, Beograd, 1998. Slavoljub Marjanovi, Elektronika, diskretna i integrisana analogna kola, Nauna knjiga, Beograd, 1981. Spasoje Tei, Integrisana digitalana elektronika, Nauna knjiga, Beograd 1981. L.W.Turner, Electronic Engineers Reference Book, Newnes-Butterworth, London, 1976. Katalog firme Intel, Component Data Catalog, Santa Clara, 1998. Katalog firme Motorola, Analog Devices, Data-Acquisitio Databook, Norwood, 1982. C. Jung, The New Penguin Dictionary of Electronics, London 1985. P. Obradovi, Telekomunikacioni vodovi, Beograd, 1990. International Telecommunication Union, Radio-relay systems, 1994. International Telecommunication Union, Fixed-satelite service, 1994. Z. Smrki, Mikrotalasna elektronika, kolska knjiga, zagreb, 1986. D.F. Stout Handbook of Operational Amplifier CD (McGraw-Hill, 1976, ISBN 007061797X ) pp. 111. Multisim 7, Education Users Guide, Interactive Image Technologies, Toronto 2003. http://www.kelm.ftn.uns.ac.rs/literatura/mi/htm/Operacioni_pojacavac.htm www.diyaudio.com www.elektronika.ba www.sound.westhost.com www.analog.com www.conrad.com www.elektroniktutor.de

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole