SVEUILITE U RIJECI

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI

Analiza stijenastog nosaa uslijed linijskog opteredenja sa promijenjivim
parabolinim intenzitetom du cijelog raspona i konzolnog nosaa opteredenog
koncentriranom silom na kraju primjenom metode konanih elemenata
Seminarski rad

Ivan Bukvid









Rijeka, srpanj 2011.
2

Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci Teorija plonih nosaa
Sveuilini diplomski studij

Seminarski rad
Student: Ivan Bukvi

IZJAVA


Izjavljujem da sam priloeno rjeenje seminarskoga rada u potpunosti izradio samostalno
iskljuivo uz koritenje biljeki s predavanja i konsultacije s predmetnim nastavnikom te uz
pomo citirane strune literature



Datum: _________________________







Potpis: _________________________


3

Saetak
U ovom seminarskom radu rjeeni su problemi odreivanja pomaka, deformacija i naprezanja
za zidni nosa ukljeten sa obje strane optereden parabolinim linijskim opteredenjem
promjenjivog intenziteta uzdu raspona na gornjem rubu i konzolnog nosaa opteredenog
koncentriranom silom na slobodnom kraju nosaa po metodi konanih elemenata. Radi
provjere modela i algoritma koji analizira spomenute probleme metodom konanih elemenata
izvrene su provjere tonosti modela, tzv. Patch Testovi koji u sluaju stanja konstantnog
naprezanja moraju kao rezultat dati jednake pomake i naprezanja u svim elementima mree
konanih elemenata. Za sva tri problema analizirano je nekoliko modela sa promjenjivim
brojem elemenata da bi se opisao efekt povedanja elemenata na tonost rezultata. Takoer je
napravljena usporedba rezultata pomaka svih modela sa pomacima po grednoj teoriji, a
naprezanja su se usporeivala sa rezultatima dobivenim po grednoj teoriji i teoriji plonih
nosaa.

4

Sadraj
1. Uvod................................................................................................................................5
2. Metoda konanih elemenata............................................................................................6
3. Definiranje matrica oblika...............................................................................................6
4. Definiranje matrica povezivosti.....................................................................................10
5. Definiranje rubnih uvjeta...............................................................................................11
6. Odreivanje deformacija i naprezanja...........................................................................12
7. Patch test........................................................................................................................13
8. Prikaz rezultata konzolnog nosaa................................................................................15
9. Prikaz rezultata obostrano upetog nosaa....................................................................19
10. Zakljuak......................................................................................................................23
11. Popis koritene literature...............................................................................................24

5

UVOD
U nastavku rjeeni su problemi odreivanja pomaka, deformacija i naprezanja za zidni nosa
ukljeten sa obje strane optereden parabolinim linijskim opteredenjem promjenjivog
intenziteta uzdu raspona na gornjem rubu i konzolnog nosaa opteredenog koncentriranom
silom na slobodnom kraju nosaa po metodi konanih elemenata. Takoer, izvrena je provjera
konzolnog nosaa na stanje konstantnog naprezanja, tzv. Patch test. Za sva tri problema
analizirano je nekoliko modela sa promjenjivim brojem elemenata da bi se opisao efekt
povedanja elemenata na tonost rezultata. Osnovnu ulogu unaprijeenja tonosti dobivenih
rezultata odigrava efekt progudivanja mree konanih elemenata; to znai da ako se za isti
model poveda broj elemenata a samim time i vorova u globalnoj mrei, onda vrijednosti
pomaka a samim time i naprezanja konvergiraju prema tonom rjeenju to vie to je mrea
konanih elemenata guda tj. to se u njoj nalazi vie konanih elemenata. U tu svrhu
analizirana su tri modela za sluaj zidnog nosaa ukljetenog sa obje strane opteredenog
parabolinim linijskim opteredenjem i etiri modela za sluaj konzolnog nosaa opteredenog
koncentriranom silom na slobodnom kraju nosaa. Dobiveni se rezultati usporeuju sa
grednom teorijom iji rezultati nisu toliko reprezentativni za usporedbu kod odnosa raspona i
visine manjeg od dva, ali za vede odnose ti rezultati predstavljaju referentnu toku za ocjenu
tonosti pojedinog modela mree konanih elemenata. Ovdje de se pokazati da de gude mree
dati bolje rezultate od mrea sa manjim brojem elemenata.








6

METODA KONANIH ELEMENATA
Metoda konanih elemenata spada u metode diskretne analize konstrukcija. To znai da se za
opisivanje stanja nekog kontinuuma ili tijela umjesto njegovog sagledavanja kao diferencijalno
malog volumena sa beskonano velikim stupnjevima slobode, njegova se svojstva opisuju
diskretizacijom, tj. njegovim razbijanjem na manje dijelove koje zovemo konani elementi.
Svakom konanom elementu pritom dodijeljuju se interpolacijske funkcije kojima se opisuje
polje pomaka, deformacija, promjene tempreature i slino. Interpolacijske funkcije se
proizvoljno mogu birati u svrhu im boljeg opisivanja polja pomaka u konstrukciji. U ovom
sluaju interpolacijskim funkcijama opisuje se polje pomaka. Druga stvar koja karakterizira
metodu konanih elemenata je slaganje pojedinih elemenata u mreu konanih elemenata. Na
taj se nain osigurava kontinuitet prenoenja opteredenja i pomaka ime se dobro oponaa
stvarno stanje u konstrukciji.



MATRICA OBLIKA
Da bi se definirale lokalne matrice krutosti potrebno je za svaki element definirati matricu
oblika koja de biti svojstvena samo za element koji ona opisuje, a njezina je svrha da povee
jedinini pomak elementa sa pomacima konstrukcije u njezinim vorovima. Funkcije oblika se
pronalaze tako to se pretpostave kao linearne funkcije od koordinata x i y plus konstanta, a
njeni se koeficijenti pronalaze iz rubnih uvjeta o vrijednosti tih funkcija u vornim tokama
promatranog elementa. Matrica oblika se nadalje definira preko funkcija oblika koje opisuju
jedinine pomake u pojedinom voru svakog elementa. U ovom radu kao funkcije oblika
koritene su linearne funkcije i to:
i i i
i
C y B x A y x N + + = ) , (

7

Tako, za svaki element imamo tri funkcije oblika za svaki vor elementa. Da bi odredili
nepoznate koeficijente sluimo se rubnim uvjetima. Primjer rubnih uvjeta za element jedan
glasi:
1 ) 0 , 0 (
1
= N 0 ) 0 , 0 (
2
= N 0 ) 0 , 0 (
3
= N
0 ) , (
2 2 1
= y x N 1 ) , (
2 2 2
= y x N 0 ) , (
2 2 3
= y x N

0 ) , 0 (
3 1
= y N 0 ) , 0 (
3 2
= y N 1 ) , 0 (
3 3
= y N

Rjeavanjem sustava jednadbi dolazimo do traenih konstanti:
0
1
= A
2
2
1
x
A =
2
3
1
x
A =

3
1
1
y
B = 0
2
= B
3
3
1
y
B =
0
1
= C 0
2
= C 0
3
= C
Sada moemo napisati sve etiri funkcije oblika za promatrani element:
Element 1:
3
1
1
y
y
N =

2
2
1
x
N =

2 3
1
x
x
y
y
N =

8

Analogno i za sve ostale elemente:
Element 2:
2
1
1
x
x
N =

3 2
2
y
y
x
x
N =

3
3
y
y
N =

Element 3:
2
1
1
x
x
N =

2
2
1
y
y
N =
1
3 2
3
+ =
y
y
x
x
N
Element 4:

3 2
1
1
y
y
x
x
N =

2
2
x
x
N =

3
3
y
y
N =
9

Nadalje, te se funkcije oblika jednom deriviraju i slau u matricu oblika kojom se definira lokalna
matrica krutosti svakog pojedinog elementa. Sada kada smo dobili funkcije oblika za opisivanje
pomaka svakog vora pojedinog elementa, njih postavljamo na odgovarajuda mjesta u matricu
oblika. Matrice oblika za sva etiri elemenata glase:
Element 1:
|
|
|
|
|
|
.
|

\
|

=
l h l h
h h
l l
B
1 1 1
0 0
1
1
0 0 0
1
0
0
1
0
1
0 0
1

Element 2:
|
|
|
|
|
|
.
|

\
|

=
0
1 1 1 1
0
1
0
1
0 0 0
0 0 0
1
0
1
2
h l h l
h h
l l
B
Element 3:
|
|
|
|
|
|
.
|

\
|

=
l h h l
h h
l l
B
1 1
0
1 1
0
1
0
1
0 0 0
0
1
0 0 0
1
3

Element 4:
|
|
|
|
|
|
.
|

\
|

=
0
1 1
0
1 1
1
0 0 0
1
0
0 0 0
1
0
1
4
h l l h
h h
l l
B

10

MATRICA POVEZIVOSTI
Da bi se formirala globalna matrica krutosti potrebno je definirati za svaki element matricu
povezivosti. Matrica povezivosti slui da bi elemente iz lokalne matrice krutosti postavljala u
odgovarajuda mjesta u globalnoj matrici krutosti na nain da se vor elementa podudara sa
vorom globalne mree u kojem se taj isti vor elementa nalazi. Ta matrica mora imati onoliko
redaka koliko odabrani konani element ima vorova pomnoenih sa dva, jer imamo dvije
komponente pomaka, te onoliko stupaca koliko ima vorova u globalnoj mrei takoer
pomnoenih sa dva, jer i vorovi globalne mree imaju takoer dvije komponente pomaka.
Spomenutoj matrici su svi elementi nule osim u odreenim elementima u kojima su jedinice, tj
u onom stupcu kojemu broj odgovara broju vora u kojemu se vor konanog elementa nalazi
gledano po stupcima i komponenti pomaka odreenog vora konanog elementa gledano po
retcima. Da bi krutost pojedinog elementa dodijelili krutosti cjelikupnoj mrei konanih
elemenata moramo smjestiti krutost vora elementa u vor mree elementa tako da lokalnu
matricu krutosti pomnoimo transponiranom odgovarajudom matricom povezivosti sa lijeve
strane, i netransponiranom matricom povezivosti sa desne strane.Ovako formirana matrica
krutosti sastoji se od onoliko redaka i stupaca ovisno o broju vorova u globalnoj mrei
pomnoenih sa dva, takoer jer imamo dvije komponente pomaka. Tako kreirane matrice
krutosti zbrajaju se, a njih ima onoliko koliko globalna mrea ima elemenata.

Slika 1.Primjer matrice povezivosti
11

Dakle, formiranje globalne matrice krutosti moe se matematiki zapisati ovako:

i
n
i
i
T
i global
A K A K
e
=

=1

Gdje je A
i
matrica povezivosti za i-ti element, a K
i
lokalna matrica krutosti takoer za i-ti
element.
RUBNI UVJETI
Rubni uvjeti se zadaju na nain da se u globalnoj matrici krutosti briu svi retci i stupci koji
predstavljaju komponente vertikalnih i horizontalnih pomaka odreenih vorova. Na taj se
nain odreuju rubni uvjeti tj. vorovi koji predstavljaju oslonac promatrane konstrukcije. To se
radi na takav nain da se globalna matrica krutosti mnoi sa lijeve i desne strane matricom
redukcije. Matrica redukcije je matrica koja ima onoliko redaka koliko i vorova kojima pomak
nije jednak nuli i onoliko stupaca koliko ima vorova u globalnoj mrei. Svi su elementi matrice
jednaki nuli osim onih elemenata kojima poloaj u retku odgovara broju komponente pomaka u
onom voru u kojem se oekuje pomak i broja vora u reduciranoj matrici krutosti gledano po
stupcu matrice redukcije. Ti su elementi jednaki jedinici. Vektor opteredenja ima jedan stupac i
onoliko redaka koliko ima komponenata pomaka u globalnoj mrei gledano po vorovima.
Opteredenje se pie u onaj redak iji je broj jednak broju komponente pomaka u
odgovarajudem voru globalne mree. Ako se vektor opteredenja pomnoi sa matricom
redukcije onda se dobiva vektor opteredenja za reduciranu globalnu matricu krutosti u ije
elemente ulaze samo komponente pomaka onih vorova iji pomaci nisu jednaki nuli. Osnovno
rjeenje problema primjenom metode konanih elemenata su pomaci koji se dobivaju
rjeenjem sustava jednadbi u kojima vektor pomaka pomnoen globalnom matricom krutosti
sa lijeve strane mora biti jednak vektoru opteredenja sa desne strane jednadbe.
12

Rjeenje tog sustava jednadbi daje komponente pomaka svih vorova u kojima pomaci nisu
jednaki nuli zadanim prema rubnim uvjetima.

Slika 2.Primjer matrice redukcije

ODREIVANJE DEFORMACIJA I NAPREZANJA
Nakon to se dobiju pomaci, sljededi je korak dobivanje deformacija, a one se iz pomaka
dobivaju preko kinematikih jednadbi. Deformacije se dobiju tako da se pomaci vorova
globalne mree pridruuju pomacima vorova promatranog elementa upravo pomodu matrice
povezivosti i matrice redukcije. Rezultat mnoenja vektora pomaka sa matricom redukcije i
odgovarajudom matricom povezivosti za promatrani element sa lijeve strane su pomaci u
vorovima promatranog elementa. Rezultati se prikazuju pomodu vektora koji ima jedan stupac
i onoliko redaka koliko promatrani element ima komponenata pomaka.


13

Nakon to se dobiju deformacije, dobivaju se naprezanja pomodu konstitutivnuh matrica.
Konstitutivna matrica pomnoena sa modulom elastinosti opisuje fizikalna svojstva materijala
u svim smjerovima, te isto tako opisuje odnos naprezanje-deformacija za dani materijal. U
ovom seminarskom radu koritena je konstitutivna matrica za elastian izotropan materijal.
Naprezanja se dobiju tako da se vektor deformacija pomnoi sa lijeve strane konstitutivnom
matricom. Na taj nain se dobije vektor naprezanja koji ima jedan stupac i tri retka jer se u
ovom sluaju zidnog nosaa opteredenog u njegovoj ravnini pojavljuju tri komponente
naprezanja redom
xx
,
yy
i
xy
. Da bi se u potpunosti rjeio problem, mogude je na posljetku
preko ravnotenih jednadbi povezati naprezanja i rezne sile, ali se to u ovom esminarskom
radu ne razmatra.
PATCH TEST
Da bi se utvrdila tonost koritenog algoritma za analizu zadanih problema po metodi konanih
elemenata, najprije moramo utvrditi da se prilikom nanoenja konstantne sile, tj.
prouzrokovanja konstantne deformacije u konstrukciji pojaviti jednake deformacije i naprezanja
u svim elementima. To inimo pomodu tzv. Patch testa. Patch test izvren je na primjeru
konzole, gdje je konzola opteredena aksijalnom vlanom silom. Takoer, da bi se mogli potpuno
pouzdati u dobivene rezultate, patch test obavljen je za sve mree konanih elemenata za koje
je obavljena analiza na savijanje. Za potrebe patch testa koriteni su sljededi ulazni podaci:
Debljina konstrukcije: Poissonov koeficijent: Sila na slobodnom kraju:
t=0.3 m =0.2 F=10 kN
Modul elastinosti: Raspon nosaa: Visina nosaa:
E=10
7
kN/m
2
l=10 m h=1 m
Pomak po formuli za deformaciju aksijalno opteredenog tapa:
m
A E
l F
l
5
10 333 . 3

=

= A
14

A dobiveni pomaci su sljededi:
Broj pomaka Mrea 11 Mrea 12 Mrea 14 Mrea 18
1 -6.667*10^-7 -6.667*10^-7 -6.667*10^-7 -6.667*10^-7
2 3.333*10^-5 1.667*10^-5 8.333*10^-6 4.167*10^-6
3 -6.667*10^-7 -6.667*10^-7 -6.667*10^-7 -6.667*10^-7
4 3.333*10^-5 3.333*10^-5 1.667*10^-5 8.333*10^-6
5 0 -6.667*10^-7 -6.667*10^-7 -6.667*10^-7
6
NEMA
VOROVA
1.667*10^-7 2.5*10^-5 1.25*10^-5
7 0 -6.667*10^-7 -6.667*10^-7
8 3.333*10^-5 3.333*10^-5 1.667*10^-5
9 0 -6.667*10^-7 -6.667*10^-7
10
NEMA
VOROVA
8.333*10^-6 2.083*10^-5
11 0 -6.667*10^-7
12 1.667*10^-5 2.5*10^-5
13 0 -6.667*10^-7
14 2.5*10^-5 2.917*10^-5
15 0 -6.667*10^-7
16 3.333*10^-5 3.333*10^-5
17 0 -6.667*10^-7
18
NEMA
VOROVA
4.167*10^-6
19 0
20 8.333*10^-6
21 0
22 1.25*10^-5
23 0
24 1.667*10^-5
25 0
26 2.083*10^-5
27 0
28 2.5*10^-5
29 0
30 2.917*10^-5
31 0
32 3.333*10^-5
33 0
Tablica 1.Prikaz pomaka kod patch testa

Napomena: Pomaci na slobodnom kraju dati su u crvenim delijama.
15



Iz priloenih podataka moe se zakljuiti da su ukupni pomaci jednaki sa onima dobivenim
preko formule za deformaciju aksijalno opteredenog tapa. Isto tako, usporedbom pomaka
uzdu nosaa moe se konstatirati da je deformacija konstantna a to znai da je proraun dobro
izveden.
Prikaz rezultata konzolnog nosaa
Proraun konzole opteredene koncentriranom silom na slobodnom rubu proveo se u
programskom okruenju Mathcad. Za potrebe usporedbe rezultata sa grednom teorijom i
prikaza unaprijeenja tonosti rezultata analizirana su etiri razliita modela sa razliitim
stupnjevima progudenja mree konanih elemenata. Najprije se analizirao model sa dva
konana elementa, tj. jednim vertikalnim i jednim horizontalnim redom trokutastih konanih
elemenata, zatim model sa etiri konana elementa, tj. jednim vertikalnim i dva horizontalna
reda trokutastih konanih elemenata, zatim model sa osam konana elementa, tj. jednim
vertikalnim i etiri horizontalna reda trokutastih konanih elemenata, i na kraju se analizirao
model sa esnaest konana elementa, tj. jednim vertikalnim i osam horizontalna reda
trokutastih konanih elemenata. U nastavku su prikazani ulazni podaci:
Debljina konstrukcije: Poissonov koeficijent: Sila na slobodnom kraju:
t=0.3 m =0.2 F=10 kN
Modul elastinosti: Raspon nosaa: Visina nosaa:
E=10
7
kN/m
2
l=10 m h=1 m


16

Prvi korak sastojao se u odreivanju funkcija oblika. Odreivanje matrica oblika prikazano je u
poglavlju 3. Nakon to se za svaki element odrede matrice oblika, sljededi je korak sastavljanje
lokalnih matrica krutosti za svaki element.
Lokalna matrica krutosti sastavlja se po sljededem matematikom zapisu:
BdV K B K
V
p
T
}
=
U sluaju konzole opteredene koncentriranom silom na slobodnom rubu koritena su dva
razliita tipa elementa. Ti elementi se slau u mreu vorova formirajudi na taj nain mreu
konanih poglavlju. Matematiki izraz kojim se elementi iz lokalne matrice krutosti slau u
globalnu matricu krutosti glasi ovako:elemenata na nain da za unaprijed odreen broj vorova
i njihovu topologiju tj. njihov razmjetaj u prostoru ispunimo elementima tako da im se dodijele
vorovi globalne mree u kojima de se smjestiti vorovi konanih elemenata. Za potrebe
slaganja mree konanih elemenata za sluaj konzole napisan je algoritam u programskom
okruenju Mathcad kojim se odabrani element slae na odgovarajude mjesto u globalnoj
mrei konanih elemenata. Za potrebe slaganja globalne matrice krutosti koriste se matrice
povezivosti opisane u prethodnom
k element n j
T
n n
n j n n A K A K ... 1 , ... 1 , = = =
A globalna matrica krutosti se slae tako da se zbroje sve matrice iz gornjeg izraza. Izraz za
globalnu matricu prema tome bit de:

=
=
n
i
n global
K K
1

i na taj se nain formira globalna matrica krutosti.
U sluaju konzole, imamo ukljetenje na jednom kraju, dok je drugi kraj slobodan. Ukljetenje
prilikom rjeavanja problema primjenom metode konanih elemenata uzimamo u obzir tako da
se sprijee pomaci onih vorova koji se nalaze na jednom kraju nosaa, tj. zadaju se kao da su
jednaki nuli.
17


U metodi konanih elemenata to se postie na nain da se u globalnoj matrici krutosti izbriu svi
redovi i stupci matrice onih pomaka koji su jednaki nuli gledano po broju vora. To se postie
matricom redukcije po sljededem izrazu:
T
global red global
M K M K =
,

gdje je M matrica redukcije.
Na slian nain reducira se vektor opteredenja tako da se izbriu oni retci koji predstavljaju
pomake koji su jednaki nuli, i to na sljededi nain:
F M F
red
=
gdje je M matrica redukcije.

Rjeenje sustava jednadbi nam daje za rjeenje komponente pomaka svih vorova koji nisu
jednaki nuli. Sustav jednadbi glasi:
red red global
F X K =
,

gdje je X vektor komponenata pomaka za sve slobodne vorove.






18


REZULTATI PRORAUNA
U sljededoj tablici prikazani su rezultati za sve analizirane mree i usporeeni su sa rezultatima
dobivenim po grednoj teoriji. U prvoj tablici nalaze se vrijednosti pomaka svih analiziranih
mrea i usporedba sa grednom teorijom, a u drugoj tablici naprezanja svih analiziranih mrea
takoer sa usporedbom sa grednom teorijom. Pomaci su izraeni u metrima a naprezanja u
kilonjutnima po kvadratnom metru.

Mrea 11
Mrea
12
Mrea 14 Mrea 18
Gredna
teorija
Vertikalni pomak na kraju
1.582*10^
-4
4.45*10^
-4
1.285*10^
-3
2.701*10^
-3 1.3*10^-2
Gredna teorija/MKE 82,17 29,21 10,11 4,81 1



Mrea 11
Mrea
12
Mrea 14 Mrea 18
Gredna
teorija
Naprezanja
xx
u gornjem
elementu
-76,67 -223,85 -416,135 -482,433 -1333
Naprezanja
yy
u gornjem
elementu
-15,33 -44,77 -83,227 -96,487 0
Naprezanja
xy
u gornjem
elementu
659 621,89 500,213 280,721 27,78
Naprezanja
xx
u donjem
elementu
76,67 223,85 416,135 482,433 1333
Naprezanja
yy
u donjem
elementu
-32,57 -0,412 47,523 77,615 0
Naprezanja
xy
u donjem elementu
7,67 288,563 -333,546 -197,387 27,78
Tablica 2.Prikaz pomaka i naprezanja kod konzole





19


Prikaz rezultata obostrano upetog nosaa
Proraun obostrano upetog nosaa opteredenog linijskim opteredenjem promjenjivog
intenziteta proveo se u programskom okruenju Mathcad. Za potrebe usporedbe rezultata sa
grednom teorijom i teorijom plonih nosaa i prikaza unaprijeenja tonosti rezultata
analizirana su tri razliita modela sa razliitim stupnjevima progudenja mree konanih
elemenata. Najprije se analizirao model sa osam konana elementa, tj. sa dva vertikalna i dva
horizontalna redova trokutastih konanih elemenata, zatim model sa trideset i dva konana
elementa, tj. sa etiri vertikalna i etiri horizontalna redova trokutastih konanih elemenata, i
na kraju se analizirao model sa sto dvadeset i osam konana elementa, tj. sa osam vertikalna i
osam horizontalna reda trokutastih konanih elemenata. U nastavku su prikazani ulazni podaci:
Debljina konstrukcije: Poissonov koeficijent: Maks. ordinata opteredenja:
t=0.3 m =0.2 p
0
=16.67 kN/m
2
Modul elastinosti: Raspon nosaa: Visina nosaa:
E=10
7
kN/m
2
l=1 i 10 m h=1 m

Prvi korak sastojao se u odreivanju funkcija oblika. Odreivanje matrica oblika prikazano je u
poglavlju 3. Nakon to se za svaki element odrede matrice oblika, sljededi je korak sastavljanje
lokalnih matrica krutosti za svaki element.
Lokalna matrica krutosti sastavlja se po sljededem matematikom zapisu:
BdV K B K
V
p
T
}
=
20

U sluaju konzole opteredene koncentriranom silom na slobodnom rubu koritena su dva
razliita tipa elementa. Ti elementi se slau u mreu vorova formirajudi na taj nain mreu
konanih poglavlju. Matematiki izraz kojim se elementi iz lokalne matrice krutosti slau u
globalnu matricu krutosti glasi ovako:elemenata na nain da za unaprijed odreen broj vorova
i njihovu topologiju tj. njihov razmjetaj u prostoru ispunimo elementima tako da im se dodijele
vorovi globalne mree u kojima de se smjestiti vorovi konanih elemenata. Za potrebe
slaganja mree konanih elemenata za sluaj konzole napisan je algoritam u programskom
okruenju Mathcad kojim se odabrani element slae na odgovarajude mjesto u globalnoj
mrei konanih elemenata. Za potrebe slaganja globalne matrice krutosti koriste se matrice
povezivosti opisane u prethodnom
k element n j
T
n n
n j n n A K A K ... 1 , ... 1 , = = =
A globalna matrica krutosti se slae tako da se zbroje sve matrice iz gornjeg izraza. Izraz za
globalnu matricu prema tome bit de:

=
=
n
i
n global
K K
1

i na taj se nain formira globalna matrica krutosti.
U sluaju konzole, imamo ukljetenje na jednom kraju, dok je drugi kraj slobodan. Ukljetenje
prilikom rjeavanja problema primjenom metode konanih elemenata uzimamo u obzir tako da
se sprijee pomaci onih vorova koji se nalaze na jednom kraju nosaa, tj. zadaju se kao da su
jednaki nuli.

U metodi konanih elemenata to se postie na nain da se u globalnoj matrici krutosti izbriu svi
redovi i stupci matrice onih pomaka koji su jednaki nuli gledano po broju vora. To se postie
matricom redukcije po sljededem izrazu:
T
global red global
M K M K =
,

21

gdje je M matrica redukcije.
Na slian nain reducira se vektor opteredenja tako da se izbriu oni retci koji predstavljaju
pomake koji su jednaki nuli, i to na sljededi nain:
F M F
red
=
gdje je M matrica redukcije.
Rjeenje sustava jednadbi nam daje za rjeenje komponente pomaka svih vorova koji nisu
jednaki nuli. Sustav jednadbi glasi:
red red global
F X K =
,

gdje je X vektor komponenata pomaka za sve slobodne vorove.
REZULTATI PRORAUNA
U sljededoj tablici prikazani su rezultati za sve analizirane mree i usporeeni su sa rezultatima
dobivenim po grednoj teoriji. U prvoj tablici nalaze se vrijednosti pomaka svih analiziranih
mrea i usporedba sa grednom teorijom, a u drugoj tablici naprezanja svih analiziranih mrea
takoer sa usporedbom sa grednom teorijom i teorijom plonih nosaa. Pomaci su izraeni u
metrima a naprezanja u kilonjutnima po kvadratnom metru.

Mrea 22 Mrea 44 Mrea 88
Gredna
teorija
Vertikalni pomak na vrhu u sredini raspona
5.051*10^-
5
8.312*10^-
5
1.761*10^-
4 4.514*10^-4
Gredna teorija/MKE 8,94 5,43 2,56 1
Vertikalni pomak na sredini u sredini raspona
4.991*10^-
5
8.277*10^-
5
1.756*10^-
4 4.514*10^-4
Gredna teorija/MKE 9,04 5,45 2,57 1
Vertikalni pomak na dnu u sredini raspona
4.971*10^-
5
8.244*10^-
5
1.744*10^-
4 4.514*10^-4
Gredna teorija/MKE 9,08 5,48 2,59 1

Tablica 3.Prikaz pomaka obostrano upetog nosaa za odnos stranica 1:10
22



Mrea 22 Mrea 44 Mrea 88
Gredna
teorija
Vertikalni pomak na vrhu u sredini raspona
8.692*10^-
7
9,179*10^-
7
9.339*10^-
7 4.514*10^-8
MKE/Gredna teorija 19,26 13,08 20,69 1
Vertikalni pomak na sredini u sredini raspona
4.168*10^-
7
3.998*10^-
7
3.965*10^-
7 4.514*10^-8
MKE/Gredna teorija 9,23 8,86 8,78 1
Vertikalni pomak na dnu u sredini raspona
2.977*10^-
7
2.676*10^-
7
2.678*10^-
7 4.514*10^-8
MKE/Gredna teorija 6,59 5,93 5,93 1
Tablica 4.Prikaz pomaka obostrano upetog nosaa za odnos stranica 1:1



Mrea 22 Mrea 44 Mrea 88 Gredna teorija T.P.N.
Naprezanja
xx
u gornjem elementu na pola raspona
0 9,8
34,26 200
85,55
Naprezanja
yy
u gornjem elementu na pola raspona
0 3,73
5,82 0
5
Naprezanja
xy
u gornjem elementu na pola raspona
12,62 -3,67
-15,45 0
0
Naprezanja
xx
u gornjem elementu na osloncu
0 -9,43
-45,67 -187,5
-122,77
Naprezanja
yy
u gornjem elementu na osloncu
0 -1,88
-9,13 0
0
Naprezanja
xy
u gornjem elementu na osloncu
12,62 25
38,84 0
0
Naprezanja
xx
u srednjem elementu na osloncu
0 -4,48
-10,68 0
0,417
Naprezanja
yy
u srednjem elementu na osloncu
0 -0,9
-2,14 0
0
Naprezanja
xy
u srednjem elementu na osloncu
12,48 25,38
38,44 25
25
Naprezanja
xx
u donjem elementu na osloncu
0,25 9,59
45,05 187,5
125
Naprezanja
yy
u donjem elementu na osloncu
1,24 0,98
3,12 0
0
Naprezanja
xy
u donjem elementu na osloncu
12,43 5,75
-10,24 0
0
Naprezanja
xx
u donjem elementu na pola raspona
0,25 -9,09
-33,33 -200
84,65
Naprezanja
yy
u donjem elementu na pola raspona
1,24 1,55
1,98 0
0
Naprezanja
xy
u donjem elementu na pola raspona
12,43 15,55
19,8 0
0
Tablica 5.Prikaz naprezanja obostrano upetog nosaa za odnos stranica 1:10
23





Mrea 22
Mrea
44
Mrea
88
Gredna teorija T.P.N.
Naprezanja
xx
u gornjem elementu na pola raspona
0 1,536
3,02
2 1,68
Naprezanja
yy
u gornjem elementu na pola raspona
0 2,78
4,28
0 5
Naprezanja
xy
u gornjem elementu na pola raspona
2,17 0,95
0,11
0 0
Naprezanja
xx
u gornjem elementu na osloncu
0 -1,02
-3,33
-1,12 -0,4
Naprezanja
yy
u gornjem elementu na osloncu
0 -0,2
-0,66
0 0
Naprezanja
xy
u gornjem elementu na osloncu
2,17 3
3,16
0 0
Naprezanja
xx
u srednjem elementu na osloncu
0 0,23
0,56
0 0,417
Naprezanja
yy
u srednjem elementu na osloncu
0 0,046
0,11
0 0
Naprezanja
xy
u srednjem elementu na osloncu
1,042 2,1
1,78
2,5 2,5
Naprezanja
xx
u donjem elementu na osloncu
0,25 0,62
1,41
1,12 1,24
Naprezanja
yy
u donjem elementu na osloncu
1,24 0,3
0,2
0 0
Naprezanja
xy
u donjem elementu na osloncu
12,42 0,81
0,64
0 0
Naprezanja
xx
u donjem elementu na pola raspona
0,15 -0,49
-0,93
-2 -0,84
Naprezanja
yy
u donjem elementu na pola raspona
0,74 0,36
0,17
0 0
Naprezanja
xy
u donjem elementu na pola raspona
0,74 0,36
0,17
0 0
Tablica 6.Prikaz naprezanja obostrano upetog nosaa za odnos stranica 1:1

Zakljuak
Iz navedenih rezultata moe se zakljuiti da rezultati konvergiraju rezultatima po grednoj teoriji
osim kod obostrano ukljetene stijene za odnos visine i raspona 1:1 gdje gredna teorija daje
prilino nepouzdane rezultate. Treba isto tako redi da je konvergencija to sporija to je mrea
guda. Da bi se dobili toniji rezultati ipak bi trebalo dodatno progustiti mreu jer su razlike u
odnosu na grednu teoriju, pogotovo kod usporedbe naprezanje jako velike.
24



Popis literature
a)Knjiga:
Boris Pavlovi Demidovi (1978). Zadaci i rijeeni primjeri iz vie matematike s primjenom na
tehnike nauke, Tehnika knjiga Zagreb
b)internet:
http://www.sfsb.hr/ksk/statika/statika/I_geometrija/Frameset.htm
c)
Jelenid, G. Teorija plonih nosaa, biljeke s predavanja 2010/2011
d)
Zulijani, I. Trokutni konani element za ravninsko stanje naprezanja I deformacija I njegova
primjena u problemima linearne elastinosti, Diplomski rad, 2010.