Dragana Z. Radunovi roena je 1965.

godine u Kikindi. Osnovnu i srednju poljoprivrednu kolu zavrila je u Zrenjaninu, a 1991. godine diplomirala na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, na odsjeku za zatitu bilja. Iskustvo u struci sticala je od 1995. godine radei u veleprodaji pesticida i na poljoprivrednom imanju ZDD Agrovet Melenci, kod Zrenjanina. Dolaskom u Podgoricu 1999. godine zapoljava se kao inenjer zatite bilja u poljoprivrednoj apoteci D.O.O. Agrocentar, zatim u D.O.O. Agrobaka, a potom u preduzeu za ekoloku sanitaciju i zatitu Sanit-san. Od 2005. godine radi kao savjetodavac za zatitu bilja u Republikoj savjetodavnoj slubi u biljnoj proizvodnji, u okviru Biotehnikog instituta u Podgorici. Tokom rada u Savjetodavnoj slubi, gdje je neposredno ukljuena u problematiku poljoprivredne proizvodnje, u mnogim mjestima Crne Gore odrala je preko 20 samostalnih predavanja na temu zatite vinove loze i drugih kultura. Publikovala je vie strunih priloga u strunom asopisu Eko-hrana, a autor je i velikog broja strunih savjeta objavljenih u dnevnim listovima Pobjeda, Dan, Vijesti i Republika. Snimila je veliki broj strunih priloga za Radio i Televiziju Crne Gore. Koordinator je projekta Agroprognoza koji se realizuje u saradnji sa Agencijom SAD za meunarodni razvoj USAID / IRD, a koji ukljuuje prognozu pojave bolesti i tetoina na najvanijim poljoprivrednim kulturama. Aktivni je uesnik u vie regionalnih i meunarodnih seminara i projekata iz oblasti poljoprivrede.

Sadraj
5. Uvod 7. Bolesti i tetoine na vinovoj lozi i njihovo suzbijanje 33. Program zatite po fenofazama 41. Uspjena zatita vinograda 44. Preparati za zatitu vinove loze 48. Nabavka preparata i priprema za primjenu 50. Pravila dobre strune prakse u zatiti biljaka

Uvod
Obilazei vinograde po Crnoj Gori shvatila sam da gajenje vinove loze na ovim prostorima predstavlja neto vie od same proizvodnje groa i vina. Duboko ukorjenjena tradicija jednog naroda prenosi se ve decenijama sa generacije na generaciju i doprinosi tome da i danas uivamo u ukusu starog Vranca i Kratoije. Prolazei kroz osunane vinograde Godinja, Druia, Rijeke Crnojevia, Rvaa, titara i mnogih drugih sela, upoznala sam divne ljude, vinogradare, koji s puno ljubavi i truda podiu i njeguju svoje zasade. Uspjena zatita vinove loze od bolesti i tetoina nije nimalo lak zadatak i danas zahtjeva odreena znanja o biologiji patogena, o fenofazama kroz koje biljka prolazi, o uslovima spoljanje sredine... Isto tako je potrebno poznavati mehanizam djelovanja pesticida da bi mogli da se primjene u pravo vrijeme i na odgovarajui nain. U ovoj brouri sam pokuala da ukaem na neke probleme sa kojima se ovi vrijedni vinogradari suoavaju tokom proizvodnje groa i ovo e, nadam se, biti moj skromni doprinos zatiti vinove loze od bolesti i tetoina.

AUTOR

Bolesti i tetoine na vinovoj lozi i njihovo suzbijanje

Plamenjaa
uzronik

Plasmopara viticola
uljane pjege na listu

Plamenjaa spada u ekonomski tetna oboljenja na vinovoj lozi. To je bolest koja nanosi ogromne tete vinogradarskoj proizvodnji i gubici u prinosu mogu biti 80-100%. Osjetljive su sve sorte evropske loze, a bolest se javlja svake godine manjim ili veim intenzitetom u zavisnosti od vremenskih uslova i pritiska parazita.

Simptomi
Plamenjaa napada sve zelene dijelove vinove loze, a simptomi su najizraeniji na listu, cvijetu i bobicama. Karakteristini su prvi simptomi, tzv. uljane pjege na licu lista koje nastaju kao posljedica primarne infekcije. U toku vlanih noi na naliju lista, u okviru pjega, formira se bijela prevlaka od konidija gljive koje omoguavaju

njeno irenje. Tokom vegetacije, u zavisnosti od vremenskih uslova, dolazi do veeg broja infekcija. Zaraeno lie izgleda kao spreno (otuda i naziv plamenjaa), a u sluaju jaeg napada potpuno se sui i otpada. Posljedice jakog napada plamenjae su propadanje lisne mase, slab razvoj lastara koji ne odrvene dovoljno i najee izmrzavaju u toku zime. Cvjetovi inficirani plamenjaom imaju bijelu prevlaku i zajedno sa peteljicama pocrne i otpadnu. Bobice mogu biti zaraene od zametanja do arka tj. dok na njima ima aktivnih stoma. Na mladim grozdovima javlja se bjeliasta prevlaka dok na starijem grou nema prevlake, ve bobice potamne, dobijaju mrku boju i sue se. esto se deava da lie nije zaraeno a bobice propadnu.

Biologija parazita
Uzronik plamenjae je gljiva Plasmopara viticola koja prezimljava u otpalom liu u vinogradu, u vidu oospora. Oospore imaju debelu membranu koja ih titi od nepovoljnih vremenskih prilika u toku zime, a mogu da zadre vitalnost i do 3 godine. U proljee, sa prvim kiama, dolazi do klijanja oospora i prvih infekcija koje se ostvaruju na donjem liu. Da bi dolo do infekcije potrebno je da se ispune odreeni vremenski uslovi, a to su temperatura vazduha 12C i kini period 1-2 dana sa min. 1112 mm kie. Kod nas je to obino kraj aprila i poetak maja mjeseca. Gljivica prodire u tkivo samo preko stominih otvora koji se nalaze na naliju lista. Nekoliko dana nakon infekcije dolazi do pojave prvih vidljivih simptoma bolesti. To su tzv. uljane pjege koje nastaju kao posljedica razaranja hlorofila u listu. Period od pojave uljanih pjega pa do pojave bijele prevlake na naliju lista, je veoma kratak (1-2 dana) i tada vinograd mora biti isprskan. Nakon primarne infekcije i pojave bijele prevlake dolazi do sekundarnih infekcija konidijama koje raznose vjetar i kia. U povoljnim uslovima za razvoj, kao to su vlano i toplo proljee i ljeto, sa estim i kratkotrajnim kiama koje se smjenjuju sa sunanim intervalima, gljiva ostvaruje veliki broj primarnih i sekundarnih infekcija. Najvea opasnost od plamenjae je u periodu intenzivnog porasta lastara tj. prije cvjetanja, za vrijeme i poslije cvjetanja vinove loze.

10

Mjere suzbijanja
Razlike u otpornosti sorti evropske loze na plamenjau su zanemarljive, pa je jedini efikasan nain suzbijanja hemijska zatita. Broj prskanja zavisi od vremenskih uslova, bujnosti loze, pritiska parazita, osobina fungicida i dr. Suzbijanje je potrebno obavljati svake godine. Preventivna prskanja prije pojave simptoma vre se po preporuci prognozno izvjetajne slube u datom regionu. Zatita od plamenjae treba da se bazira na kombinaciji preventivnih (bakarna sredstva, organski fungicidi) i sisteminih fungicida. Prvo prskanje u zavisnosti od vremenskih uslova i razvoja loze vri se obino poetkom maja mjeseca preventivnim fungicidima. Oni pruaju zatitu od 7-10 dana, irokog su spektra djelovanja i gljiva ne razvija rezistentnost na njih. Ova sredstva moraju biti prisutna na biljnim organima prije zaraze. U kritinim fazama za pojavu plamenjae, prije cvjetanja, za vrijeme i poslije cvjetanja loze, treba da se upotrijebe sistemini fungicidi koji obezbjeuju bolju zatitu, od 10-14 dana. Ova sredstva imaju sposobnost da prodiru u biljku i da djeluju kurativno tj. da zaustavljaju infekciju i sprijeavaju dalji razvoj gljive. Meutim, ogranienje njihove este upotrebe je mogunost pojave rezistentnosti kod gljive. Iz tog razloga ne treba jedan isti sistemini fungicid primjenjivati vie od 2-3 puta u toku vegetacije. U uslovima brzog porasta listova i lastara, kada na biljci stalno postoji novi prirast nezatien fungicidom, kao i u uslovima toplog i vlanog vremena, koje pogoduje irenju plamenjae, ovi sistemini preparati treba da se primjene u kraim intervalima od preporuenih. Za posljednja prskanja preporuuju se preparati na bazi bakra koji se tee spiraju i koji uvaju lisnu masu od propadanja. Osim toga, oni jaaju pokoicu bobice i uvaju je od trulei.

bijela prevlaka na bobicama

suenje bobica

11

Preparati
Preventivni fungicidi
sredstva na bazi bakra (Bordovska orba, Bakarni kre, Bakarni oksihlorid, Bakrocid, Kupragrin, Blauvit, Kocide, Funguran, Champion...) organski protektivni fungicidi - Antracol, Folpan, Dithane (Mankogal), Polyram, ...

Sistemici i lokal-sistemici
Quadris, Quadris Max, Ridomil gold, Acrobat MZ, Cabrio top, Melody combi, Equation-pro, Curzate M, Mikal flash, Forum star, Verita, ...

bijela prevlaka na naliju lista

12

Pepelnica
uzronik

Uncinula necator
pepelnica na listu

Posljednjih godina pepelnica se u naim uslovima javlja veim intenzitetom i nanosi vee tete nego plamenjaa. Napada sve zelene dijelove biljke i smanjuje time rodnost i kvalitet groa i vina. Javlja se svake godine, a intenzitet pojave zavisi od niza faktora.

Simptomi
Bolest je dobila ime po karakteristinoj pepeljastoj prevlaci koju gljiva formira na povrini napadnutih organa: liu, lastarima, cvjetovima i bobicama. Za razliku od plamenjae pepeljasta prevlaka se javlja sa lica i sa nalija lista, prvo u vidu otoia, koji brzo prekriju list. Jae zaraeno lie se uvija, sui i propada. Na zelenim lastarima uoava se micelija gljive zrakastog oblika. Na odrvenelim lastarima vide se nekrotine mrke zone na mjestima gdje je bila micelija, koja je u ovoj fazi sprana. Napadnuti lastari loe dozrijevaju i esto izmrzavaju u toku zime.

13

Najei je napad na bobice u intenzivnom porastu. Na povrini bobica razvija se kolonija gljive u vidu pepeljaste prevlake. Napadnuti dio bobica ne moe da raste i usljed pritiska okolnog zdravog tkiva dolazi do njihovog pucanja sve do sjemenke, to je i siguran znak da se radi o pepelnici. Raspuknute bobice izloene su napadu sive trulei, sue se i propadaju.

Biologija parazita
Uzronik pepelnice je gljiva Uncinula necator. Na povrini biljnih organa formira miceliju sa konidijama koje omoguavaju njeno irenje u toku vegetacije. Gljiva prezimljava na dva naina: u obliku micelije u pupoljcima vinove loze i u obliku kleistotecija na povrini biljnih organa. U zavisnosti od regiona tj. klimatskih faktora moe da prezimi na oba naina. Iz zaraenih pupoljaka se u proljee razvijaju bijeli lastari pokriveni micelijom. Obilje konidija raznosi se vjetrom i izaziva sekundarne zaraze. Za razliku od plamenjae, konidijama pepelnice nije potrebna kap vode da bi proklijale. Zbog toga se pepelnica iri u vinogradu i tokom suvog vremena. U uslovima podgorikog vinogorja izraena je uloga kleistotecija u razvoju i irenju oboljenja. U proljee se iz njih oslobaaju askospore koje vre infekciju biljnog tkiva. Najvie askospora oslobaa se u periodu od bubrenja pupoljaka do cvjetanja to je od posebnog znaaja za suzbijanje. Sekundarno irenje zaraze u toku vegetacije omoguavaju konidije. Temperatura je glavni ograniavajui faktor u razvoju gljive. Optimalna temperatura za infekciju i razvoj bolesti je 20-27C, dok temperatura iznad 35C inhibira klijanje konidija. Na temperaturi iznad 40C konidije uginu.

micelija na zelenom lastaru

nekrotino tkivo na odrvenelom lastaru

Mjere suzbijanja
Od preventivnih mjera vano je da se omogui dobro provjetravanje vinograda. Suzbijanje pepelnice izvodi se iskljuivo fungicidima. Hemijsko suzbijanje potrebno je sprovoditi svake godine. Poetak tretiranja zavisi od jaine zaraze u prethodnoj godini. Ako je zaraza pret-

14

hodne godine bila jaka, sa zatitom od pepelnice treba da se pone ranije nego sa zatitom od plamenjae, odnosno, kada lastari dostignu duinu 5-10 cm. Vano je da se sa suzbijanjem pepelnice pone na vrijeme i da se do cvjetanja obave bar dva tretmana kako bi se unitio infekcioni potencijal patogena i sprijeile prve infekcije. Osnovu zatite od pepelnice prije cvjetanja i poslije zatvaranja grozda treba da ine preventivni preparati (sredstva na bazi sumpora i dinokapa). U kritinim fazama od cvjetanja do zatvaranja grozda treba da se koriste sistemini fungicidi.

Preparati
Preventivni
sredstva na bazi sumpora (Cosan, Kumulus, Kolosul, Thiovit Jet, Microthiol disperss,...), sredstva na bazi dinokapa (Karathane), Crystal, ...

pepeljasta micelija na grozdovima

Sistemici
Anvil, Olymp (Punch), Rubigan, Tilt, Sabithane, Topas, Systhane, Stroby, Quadris, Talendo, Falcon...

pucanje bobica

15

Crna pjegavost
(ekskorioza)
uzronik

Phomopsis viticola
simptomi na zelenom lastaru

Ova bolest je poznata jo od prolog vijeka i danas je veoma rairena. U crnogorskom vinogorju priinjava velike tete i predstavlja sve vei problem za vinogradare. Ako se ne sprovode zatitne mjere, moe potpuno da uniti okot. Razlozi za njeno irenje su ea primjena organskih umjesto bakarnih fungicida, prekomjerna ishrana loze i njena bujnost, slabo dopiranje sredstava u unutranjost okota...

Simptomi
Na zaraenim listovima mogu da se uoe crne takice okruene svijetlim krugom. Kod jaeg napada lie se nabora i deformie, a zatim pouti i otpada. Na lastarima u toku vegetacije javljaju se tamno ljubiaste pjege, obino na prvim internodijama pri osnovi lastara. Ove pjege se vremenom spajaju i

16

raspucavaju stvarajui uzdune pukotine i izazivajui lomljenje lastara. Simptomi na okotu najlake se uoavaju u proljee na odrvenelim lastarima. Zaraeni lastari se lako prepoznaju po izbjeljenoj boji kore i prisustvu mnogobrojnih crnih takica - to su plodonosna tijela gljive tzv. piknidi. Kao posljedica napada gljive mnogi pupoljci (najee u osnovi lastara) ne krenu u proljee. Zaraeni lastari imaju slabiji porast i rodnost, esto izmrzavaju u toku zime i potpuno propadaju.

Biologija parazita
Gljiva prezimljava u zaraenim lastarima u obliku micelije i piknida u kori. U proljee, sa prvom kiom, iz piknida se oslobaaju brojne piknospore koje dospjevaju na lastare i druge dijelove loze. Upravo se ovaj period poklopa sa otvaranjem pupoljaka kod vinove loze i na taj nain se ostvaruje infekcija mladih dijelova. Spore se raznose kinim kapima, vjetrom i insektima. Na lastarima u toku vegetacije gljiva prouzrokuje samo povrinske nekroze ne ulazei dublje u tkivo. Biljka svojom aktivnom odbranom u toku rasta tj. formiranjem plutastog tkiva sprijeava miceliju da prodre dublje. U periodu od jeseni do proljea micelija nastavlja sa rastom formirajui obilje piknida ispod kore. Piknidi, usljed svoje brojnosti, izdiu epidermis, pa vazduh prodire ispod tkiva i lastari dobijaju bjeliastu boju. Ako se ne vri hemijsko suzbijanje, gljiva iz godine u godinu sve vie prorasta koru stvarajui nove generacije spora. okot postepeno slabi i na kraju propada.

nekroza i crne pjege na izbjeljenom lastaru

17

Mjere suzbijanja
Suzbijanje crne pjegavosti nije jednostavno. Piknidi sa sporama su skriveni u kori i ispod nje, tako da su teko dostupni za fungicide. Mjere suzbijanja treba da se sprovode svake godine kombinacijom preventivnih (rezidba) i hemijskih mjera (primjena fungicida). Prilikom rezidbe potrebno je odstraniti sve oboljele dijelove lastara, obavezno ih iznijeti iz vinograda i spaliti, jer su orezani dijelovi, ostavljeni u vinogradu, izvor infekcije. Prskanja treba da se obavljaju zimi, poslije rezidbe a prije kretanja pupoljaka, preparatima na bazi bakra. Prilikom ovog tretmana primjenjuje se trostruko vea koncentracija bakarnih sredstava od preporuene, da bi se postiglo njihovo fungicidno dejstvo na piknide. okote treba okupati dovoljnom koliinom rastvora za prskanje da bi sredstvo dospjelo u njihovu unutranjost. Naredna prskanja treba da se vre kad pone otvaranje pupoljaka, da bi se sprijeile prve infekcije, a zatim u periodu pojave 2-3 listia i do cvjetanja. Bolest je naroito znaajna u uslovima dueg kinog perioda u proljee i prohladnog vremena, koji usporavaju porast lastara i poveavaju njihovu osjetljivost na zarazu. Jako zaraen vinograd mora da se prska po planu svake godine i moe da se sanira tek za 2-3 godine.

Preparati
sredstva na bazi bakra (Bakarni kre, Bordovska orba, Bakarni oksihlorid, Bakrocid...) organski protektivni i sistemini fungicidi - Antracol, Dithane, Folpan, Polyram, Mikal flash, Quadris Max...

crna pjegavost na listu

18

Siva trule
uzronik Botrytis

cinerea
simptomi trulei na grozdu

Siva trule je bolest intenzivnog uzgoja loze. Njena jaa pojava uslovljena je jakim ubrenjem, bujnom lozom, osjetljivim sortama sa zbijenom i tankom pokoicom. Kod nas je naroito tetna na vinskim sortama kod kojih prinos moe da bude umanjen do 50, pa ak i 100%. Njena tetnost dolazi do izraaja u godinama sa dosta padavina u vrijeme sazrijevanja groa, kada moe da dovede u pitanje berbu. Pored smanjenja prinosa, siva trule loe utie na kvalitet groa i vina kao i na njegovu postojanost i uvanje.

Simptomi
Simptomi sive trulei javljaju se na svim dijelovima loze. Zaraeni cvjetovi, mladi izdanci i pupoljci potamne i osue se. Najizraeniji je napad na bobice. Simptomi se javljaju na grozdu od poetka sazrijevanja pa nadalje. U poetku su to pojedinane krupne pjege tamnije boje,

19

u okviru kojih tkivo razmekava i truli. Ako je vrijeme suvo, bobice se smeuraju. U uslovima vlanog vremena gljiva formira obilje konidija koje u vidu pepeljaste prevlake prekrivaju grozd. Trule se brzo iri sa bobice na bobicu i za nekoliko dana moe da zahvati itav grozd. Naroito brzo propadaju zbijeni grozdovi.

Biologija parazita
Botrytis cinerea je gljiva koja parazitira na velikom broju biljaka i vjerovatno je najei uzronik bolesti na vinovoj lozi, povru, vou... U vinogradu se uvijek nalazi dosta infekcionog potencijala gljive, koja je prisutna na ostacima cvijeta kao saprofit. U toj fazi ne priinjava tetu jer se nalazi na mrtvim dijelovima cvijeta, ali je to poetak razvoja i naseljavanja Botritisa u grozdove. To znai da se infekcija ostvaruje jo u fazi cvjetanja to je znaajno sa aspekta suzbijanja. Zaraze ostaju pritajene sve do poetka zrenja bobica. U toku rasta bobica gljiva se iri unutar grozda stvarajui veliki broj konidija. Ovo je parazitska faza u razvoju gljive i tada je siva trule najopasnija. U ovoj fazi, ako nastupe povoljni vremenski uslovi, dolazi do pojave simptoma bolesti i truljenja i propadanja grozdova.

Mjere suzbijanja
U suzbijanju sive trulei veliki znaaj imaju agrotehnike mjere. U vinogradima treba da se omogui dobro provjetravanje (pravac redova, zelena rezidba) i da se vodi rauna o izbalansiranom ubrenju azotom. Vano je da se sprijee oteenja na bobicama (od grada, insekata) koja predstavljaju otvoren put za ulazak parazita. Hemijske mjere zatite moraju da se sprovode od faze precvjetavanja jer se gljiva ve tada naseljava u grozdie. Suzbijanje se vri tzv. botriticidima. Standardni program zatite obuhvata etiri prskanja - pri kraju cvjetanja, kada bobice poinju da se dodiruju, u fazi arka i 3-4 nedjelje prije berbe. U naim uslovima broj prskanja je manji. Tretira se samo zona grozdova. Potrebno je okupati grozdove dovoljnom koliinom rastvora za prskanje.

Preparati
Ronilan, Sumilex, Kidan, Teldor, Switch, Mythos...

siva micelija na grozdu

20

Suenje vinove loze - eska

uzronici Phaeomoniella

chlamydospora, Stereum hirsutum i Phellinus igniarius

simptomi na grozdu i listu

Ovo je kompleksno oboljenje koje izaziva vie gljiva. Najee se javlja u uslovima toplije klime, a posljednjih godina sve je vie rasprostranjena i kod nas.

Simptomi
Bolest se manifestuje na svim dijelovima loze. Prvi simptomi javljaju se poslije cvjetanja, na liu, u vidu karakteristinih pjega izmeu nerava. Tokom ljeta i rano u jesen ove se pjege spajajaju u velike nekroze i dovode do suenja i otpadanja lia. Na zaraenim bobicama javljaju se mrko ljubiaste pjege koje prouzrokuju njihovo suenje. Simptomi mogu da se jave samo na listu ili samo na bobicama i ne moraju da se ispoljavaju svake godine.

21

U poodmakloj fazi bolesti dolazi do suenja lia, lastara i grozdova, obino u toku ljeta i rane jeseni, pred zrenje groa. Na poprenom presjeku stabla uoava se oteeni centralni dio okruen tamnijom zonom. Razlikuje se hronini (sporo napreduje iz godine u godinu) i akutni tip bolesti (naglo suenje okota).

Biologija parazita
Iako je eska odavno poznata, jo uvijek sa sigurnou nisu utvreni njeni uzronici. Smatra se da u nastanku oboljenja uestvuje vie gljiva koje napadaju sprovodni sistem biljke, pri emu ometaju transport vode i hranljivih materija. Kao posljedica nastaje suenje okota ili njegovih dijelova.

suenje okota

Mjere suzbijanja
Potrebno je vriti rezidbu oboljelih lastara uz obaveznu dezinfekciju makaza i rezova nekim fungicidom. Prilikom rezidbe izbjegavati pravljenje debljih presjeka i rana. Za sada nema efikasnih hemijskih mjera zatite.

mrka zona na poprenom presjeku okota

eska - pjege na listu

22

Fitoplazmoze
uzronik

fitoplazme
promjena boje lia

Poslednjih godina se sve vie ire. Prisutne su i u crnogorskom vinogorju.

Simptomi
Simptomi mogu biti razliiti. Ispoljavaju se na liu, lastarima i grozdovima. Lie na oboljelim okotima postaje vrsto i krto i uvija se na dolje. Dolazi do promjene boje lia - kod bijelih sorti postaje uto, a kod crnih crvene boje. Na zaraenim okotima u proljee ne kreu pupoljci. Lastari imaju usporen porast i skraene internodije. Oni ne lignificiraju u potpunosti i lako izmrzavaju u toku zime. U zavisnosti od jaine i vremena pojave simptoma cvast se sui, a bobice se smeuraju i daju loe grozdove.

23

Biologija patogena
Izazivai bolesti su fitoplazme. To je posebna grupa organizama koji nemaju elijski zid, a u biljkama se nalaze u floemskom dijelu provodnog tkiva. Prenose se kalemljenjem (zaraenim sadnim materijalom) i vektorima, cikadama. Fitoplazma prezimljava u zaraenim lastarima. Hranei se na zaraenim okotima cikada usisava fitoplazmu i prenosi je na zdrave biljke. Zaraene biljke ispoljavaju simptome tokom sljedee vegetacije.

Mjere suzbijanja
promjena boje lia Osnovne mjere suzbijanja su korienje zdravog sadnog materijala i unitavanje vektora - cikade (primjenom insekticida).

uvijanje lia

oteenja od cikada

24

Cikada

Metcalfa pruinosa
larve na vinovoj lozi

U Crnoj Gori je relativno nova tetoina, koja je prethodnih godina bila prisutna na nekoliko lokaliteta, uglavnom u oblasti Skadarskog jezera.

Biologija tetoine i tetnost

Na evropskom kontinentu je prvi put otkrivena 1980. u Italiji, odakle se rairila u ostale zemlje Evrope. Ovo je polifagna vrsta, koja se javlja na velikom broju biljaka, ukljuujui umsko drvee, vone vrste, vinovu lozu, mnoge bunaste vrste pa ak i travnu vegetaciju. Odrasle jedinke su sive boje, proarane tamnim takicama na prednjim krilima. Klinastog su oblika, dugake oko 8 mm. Vrsta ima jednu generaciju godinje i prezimljava u stadijumu jaja. Larve se, u zavisnosti od klimatskih uslova, pojavljuju u maju i prolaze vie razvojnih stupnjeva sazrijevajui kasno u jesen. Larve nanose direktne i indirektne tete. U toku ishrane lue bjeliastu

25

votanu tvorevinu u vidu niti, kojom su prekriveni napadnuti dijelovi biljke. Pored toga, one izluuju veliku koliinu medne rose koja u vidu ljepljive mase prekriva lie i grozdove, to umanjuje njihovu trinu vrijednost.

Mjere suzbijanja
Potrebno je pratiti ciklus razvoja tetoine i vriti tretmane u ranim stadijumima razvoja larvi kada su najosjetljivije na dejstvo insekticida.

Preparati
cikada na vinovoj lozi Talstar, Cipkord, Nurelle, Gusathion, Fenitrotion, Lebaycid, Lannate, ....

grozd prekriven bijelim votanim nitima

medna rosa na grozdu

26

Pepeljasti grozdov smotavac

Lobesia botrana
pepeljasti grozdov smotavac

Pepeljasti grozdov smotavac se u naim klimatskim uslovima javlja periodino. U pojedinim godinama (u zavisnosti od ekolokih faktora) je brojniji i moe da izazove oteenja na grou i do 50%.

Biologija tetoine i tetnost

Ova tetoina ima tri generacije godinje. Prezimljava u stadijumu lutke, najee ispod kore okota i drugim skrivenim mjestima u vinogradu. Leptiri prve generacije se javljaju prije cvjetanja loze, lete u sumrak i polau jaja na cvjetove. Gusjenice prve generacije prave zapretke na cvastima izgrizajui ih.

27

Najvee tete prave druga i trea generacija, iji leptiri polau jaja na zelene, poluzrele i zrele bobice. Pauina na grozdiima je znak prisustva tetoine. Gusjenice ovih generacija oteuju bobice, ulazei se u njih i hranei se njihovim tkivom. Ovako oteene bobice osjetljive su na napad sive trulei i u uslovima poveane vlanosti berba za kratko vrijeme moe da bude unitena.

Mjere suzbijanja
Borba protiv ove tetoine sastoji se u suzbijanju gusjenica raznim insekticidima. Tani rokovi za hemijsko suzbijanje odreuju se na osnovu praenja populacije leptira pomou feromonskih klopki i pregledom vinograda tj. utvrivanjem broja zapredaka. Optimalni termin za primjenu insekticida je 10-14 dana nakon maksimalnog ulova leptira. Da bi se suzbijanje oznailo uspjenim, treba suzbiti gusjenice prve generacije kako bi se umanjila opasnost od napada ostalih generacija. Suzbijanje se sprovodi u kombinaciji sa fungicidima a ako se izvodi posebno, prska se samo zona cvasti tj. grozdova. Preporuljivo je da se naizmjenino koriste insekticidi razliitog mehanizma djelovanja. Inhibitori razvoja treba da se primjene neposredno pred polaganja jaja ili u vrijeme piljenja larvi da bi se sprijeio njihov razvoj.

Preparati
Insekticidi iz grupe piretroida: Fastac, Talstar, Cipcord, Decis, Karate Zeon, ... Insekticidi iz grupe organofosfata: Fenitrotion, Lebaycid, Gusathion, ... Inhibitori razvoja: Insegar, Match, Nomolt, ...

oteenja na bobicama

28

Lozine grinje
Calepitrimerus vitis - uzronik akarinoze Eryophies vitis - uzronik erinoze
vunasta tvorevina na naliju lista

Kod nas se ponekad javljaju u veem broju i priinjavaju odreene tete.

Biologija tetoine i tetnost

Prezimljavaju odrasle grinje pod korom i u pupoljcima. U proljee, sa poetkom vegetacije, poinju sa ishranom i razilaze se po listovima. Hrane se siui biljne sokove i time uzrokuju razliite deformacije na liu i lastarima. Obino napadaju najmlae vrno lie i esto ve prvi razvijeni listii pokazuju znake oteenja. Prisustvo erinoznih grinja najlake se uoava po mjehurastim ispupenjima sa gornje strane lista. Sa donje strane tih iki nalaze se grinje prekrivene vunastom prevlakom, koja je u poetku bijele boje, a starenjem dobija mrku boju. U toku godine tetoina ima vie generacija, koje u svim stadijumima istovremeno mogu da se nau u ikama.

29

Jai i dugogodinji napad moe da dovede do suenja i otpadanja lia i skraivanja izbojaka. Simptomi oznaeni kao akarinoza obuhvataju oteenja pupoljaka, to ima za posljedicu da pupoljci ne kreu ili da takvi lastari imaju skraene internodije i nepravilne, smeurane listove, na kojima su jasno uoljiva zvjezdolika mjesta napada.

Mjere suzbijanja
Suzbijanje se sprovodi prije poetka vegetacije tj. za vrijeme zimskog mirovanja (mineralnim uljima) da bi se unitili prezimljavajui oblici. Vaan je tretman u rano proljee, u vrijeme otvaranja pupoljaka, kada grinje poinju sa ishranom. Kasnija prskanja u toku vegetacije vre se u zavisnosti od jaine njihove pojave, tzv. akaricidima.

Preparati
Thiocid (Thiodan), Orthus, Demitan, Omite, Nissorun, Vertimec, ...

mjehurasta ispupenja na listu tzv. ike

30

Rak korjena i korjenovog vrata

uzronik

Agrobacterium tumefaciens
bakteriozni rak na vinovoj lozi

Rak korjena i korjenovog vrata javlja se na velikom broju zeljastih i drvenastih biljaka iz razliitih familija. Najveu tetnost ima u vonim rasadnicima i matinjacima vinove loze.

Simptomi
Simptomi se ispoljavaju u vidu tumora (gala) razliite veliine na korjenu i korjenovom vratu ili na stablu, obino u nivou povrine zemljita. Ove izrasline su dugake po nekoliko mm do 5-15 cm i nastaju kao posljedica nenormalne diobe elija koju prouzrokuje bakterija. Usljed prisustva tumora onemoguen je transport hranljivih materija u biljci, pa dolazi do suenja pojedinih dijelova ili itavog okota. Intenzitet pojave gala zavisi od osjetljivosti sorte i soja patogena.

31

Biologija patogena
Uzronik raka je bakterija Agrobacterium tumefaciens. Smatra se da samo poseban soj ove bakterije (biovar 3) napada vinovu lozu. Inokulum se odrava u zaraenom okotu a na zdrave biljke moe da se prenese sadnim materijalom, priborom za rezidbu, vodom za zalivanje, insektima...

Mjere suzbijanja
Osnovna mjera suzbijanja je korienje zdravog sadnog materijala tj. sadnja zdravih kalemova. Vaan je plodored - ne treba da se sade podloge tamo gdje je bolest bila prisutna, bar 4-5 godina. Poto se gale najee javljaju na mjestima presjeka treba da se izbjegavaju deblji rezovi prilikom rezidbe i da se izvri njihova zatita. Od koristi je i da se sprijee sva mehanika oteenja na lozi jer bakterija kroz rane ulazi u biljku. Sve mjere higijene u zasadu - uklanjanje oboljelih biljaka, dezinfekcija pribora za rezidbu - su vane za kontrolu bolesti.

tumori na vinovoj lozi

32

Program zatite po fenofazama

Fenofaze
1. OTVARANJE PUPOLJAKA 2. LASTARI DUINE 5-10 cm 3. INTENZIVAN RAST LASTARA 4. PRIJE CVJETANJA 5. CVJETANJE 6. PRECVJETAVANJE 7. BOBICE VELIINE ZRNA GRAKA 8. RAST BOBICA 9. ZATVARANJE GROZDA 10. POETAK ZRENJA - ARAK
Pri odreivanju vremena hemijskog tretmana potrebno je pratiti fenoloke faze (razvojne faze) kroz koje vinova loza prolazi, jer one predstavljaju kritine momente za pojavu odreenih bolesti i tetoina. Broj tretmana u jednom vinogradu u toku vegetacije zavisi prije svega, od prisustva patogena, odnosno koliine inokuluma i brojnosti tetoine, zatim od vremenskih uslova koji pospjeuju ili ograniavaju njihovo irenje, od brzine razvoja biljke i itavog niza drugih faktora. Program zatite vinograda treba planirati za svaki zasad i svaku godinu posebno. Ovdje je dat primjer jednog orijentacionog programa zatite vinove loze koji moe da koristi vinogradarima prilikom sastavljanja programa prskanja, u zavisnosti od uslova i problematike koja postoji u njihovom vinogradu.

34

1
Fenofaza: tetni organizmi: Izbor preparata: tetni organizmi: Izbor preparata:

Fenofaza: tetni organizmi: Izbor preparata:

OTVARANJE PUPOLJAKA Crna pjegavost Quadris Max koncentracija primjene 0,2 %

2
LASTARI DUINE 5-10 cm Crna pjegavost Antracol WP-70 koncentracija primjene 0,2 % Pepelnica Thiovit Jet 80 WG koncentracija primjene 0,5 %

3
Fenofaza: tetni organizmi: Izbor preparata: tetni organizmi: Izbor preparata:

INTENZIVAN RAST LASTARA Plamenjaa Mikal flash koncentracija primjene 0,4 % Pepelnica Topas 100 EC koncentracija primjene 0,03 %

Fenofaza: tetni organizmi: Izbor preparata: tetni organizmi: Izbor preparata: tetni organizmi: Izbor preparata:

PRIJE CVJETANJA Plamenjaa Ridomil gold combi koncentracija primjene 0,25 % Pepelnica Talendo koncentracija primjene 0,025 % Grozdov smotavac Nurelle-D koncentracija primjene 0,15 %

5
Fenofaza: tetni organizmi: Izbor preparata: tetni organizmi: Izbor preparata: tetni organizmi: Izbor preparata:

Fenofaza:

CVJETANJE Tokom cvjetanja lozu ne prskati osim: u povoljnim uslovima za razvoj bolesti nastaviti prskanja sisteminim fungicidima (u ovoj fazi ne koristiti bakarne preparate zbog mogue fitotoksinosti)

6
PRECVJETAVANJE Plamenjaa Mikal flash koncentracija primjene 0,4 % Pepelnica Topas 100 EC koncentracija primjene 0,03 % Siva trule Ronilan DF koncentracija primjene 0,15 %

7
Fenofaza: tetni organizmi: Izbor preparata:

BOBICE VELIINE ZRNA GRAKA Plamenjaa, Pepelnica Quadris koncentracija primjene 0,075 %

Fenofaza: tetni organizmi: Izbor preparata: tetni organizmi: Izbor preparata:

RAST BOBICA Plamenjaa, Pepelnica Quadris koncentracija primjene 0,075 % Siva trule Mythos koncentracija primjene 0,25 %

9
Fenofaza: tetni organizmi: Izbor preparata: tetni organizmi: Izbor preparata: tetni organizmi: Izbor preparata:

Fenofaza: tetni organizmi: Izbor preparata: tetni organizmi: Izbor preparata: tetni organizmi: Izbor preparata: tetni organizmi: Izbor preparata:

ZATVARANJE GROZDA Plamenjaa Ridomil gold combi koncentracija primjene 0,25 % Pepelnica Talendo koncentracija primjene 0,025 % Siva trule Ronilan DF koncentracija primjene 0,15 % Grozdov smotavac Karate zeon koncentracija primjene 0,02 % POETAK ZRENJA - ARAK Plamenjaa Bakarni kre 50 koncentracija primjene 0,8 % Pepelnica Kumulus DF koncentracija primjene 0,4 % Siva trule Switch 62,5 WG koncentracija primjene 0,06 %

10

Uspjena zatita vinograda

PREDUSLOVI ZA USPJENU ZATITU

Da bi vinogradar mogao uspjeno da zatiti vinograd od brojnih bolesti i tetoina koje se javljaju od poetka vegetacije pa do berbe, mora da poznaje biologiju tj. ciklus razvoja tetoine, razvojne faze (fenofaze) kroz koje biljka prolazi kao i meteoroloke faktore koji pogoduju razvoju i irenju patogena. Pored toga, hemijska zatita pesticidima zahtjeva pravilan izbor preparata i njegovu kvalitetnu primjenu u odgovarajue vrijeme.

IZBOR FUNGICIDA protektivni ili sistemini?

Kada je u pitanju zatita vinove loze od uzronika gljivinih oboljenja kao to su plamenjaa, pepelnica i siva trule, koriste se fungicidi koji se svrstavaju u tri grupe: Protektivni fungicidi - imaju protektivno ili preventivno djelovanje. U ovoj grupi su preparati iz grupe ftalimida (kaptan, folpet), ditiokarbamata (mankozeb, propineb...), bakarni i sumporni preparati. Ova sredstva nemaju sposobnost da zaustave ve ostvarenu infekciju to znai da moraju biti prisutni na biljci prije ostvarene zaraze. Osim toga, pod uticajem spoljanjih faktora (sunce, kia...) lako se ispiraju i razgrauju pa njihovo djelovanje ne traje due od 7-10 dana. Nakon obavljenog prskanja loza i dalje raste tako da stalno ima novi prirast i listove koji nisu poprskani i zatieni fungicidom. Iz tog razloga prskanja ovim sredstvima moraju ee da se ponavljaju. Sistemini fungicidi - imaju sposobnost da prodiru u biljku i da zaustave ve ostvarenu infekciju. Njihovo dejstvo je terapeutsko i ne zavisi od vremena (kia ih ne ispira). U biljci se transportuju kroz njen sprovodni sistem u novoizrasle listove i obezbjeuju bolju i dugotrajniju zatitu od protektivnih fungicida (10-14 dana). Meutim, njihova esta primjena moe da dovede do stvaranja rezistentnosti (otpornosti) kod gljive. Zbog toga se ne preporuuje primjena jednog istog preparata vie od 2-3 puta u toku vegetacije. Lokal-sistemini fungicidi - u biljci se kreu ogranieno, samo u okviru organa koji su doli u kontakt sa fungicidom npr. u okviru lista. Savremeni nain zatite vinove loze zasniva se na kombinovanoj primjeni protektivnih i sisteminih preparata, prije svega zbog odreenih prednosti i nedostataka jedne i druge grupe fungicida. Preventivni fungicidi obino se koriste u poetku i na kraju vegetacije i u uslovima koji su nepovoljni za razvoj bolesti. U zatiti od plamenjae vano je da loza bude zatiena u najosjetljivijim fazama svog razvoja. To su fenofaze prije i poslije cvjetanja tj. period brzog porasta lastara kada je opravdana primjena sisteminih fungicida. Ukoliko je ovaj period praen obilnijim padavinama i estom smjenom kie i sunca, tada se i ovi fungicidi primjenjuju u kraim intervalima (8-10 dana). esto pitanje vinogradara je da li loza treba da se prska tokom cvjetanja? U principu, loza se u cvjetanju ne prska da se ne bi remetio prirodni proces opraivanja i oplodnje. Meutim, u nepovoljnim uslovima tj. uslovima kinog i hladnog vremena zbog kojeg se cvjetanje odui, treba da se izvri zatita i u ovom periodu. Vano je naglasiti da se tokom cvjetanja izbjegava primjena bakarnih preparata koji mogu djelovati fitotoksino. Sa poetkom sazrijevanja groa prestaje opasnost od plamenjae. Meutim, u periodu berbe i nakon berbe, ukoliko nastupi kini period, prijeti opasnost od kasnih plamenjaa i moe da doe do prijevremenog opadanja

43

lia. U ovom stadijumu treba da se uradi jo jedno prskanje bakarnim preparatima da se sauva lisna masa od propadanja. Kod zatite od pepelnice treba da se obrati panja na zaraenost vinograda u prethodnoj godini. Ako je zaraza bila jaka, sa prskanjem se poinje ranije tj. kada lastari dostignu 5-10 cm duine. Vano je da suzbijanje pone blagovremeno i da se do cvjetanja obave bar 2-3 tretmana kako bi se smanjio inokulum gljive. Najvee greke u praksi: suzbijanje pepelnice poinje kasno, obino kada se bolest primjeti na grozdovima. Ako se i pored sprovedene zatite pepelnica pojavi u ovoj fazi, to znai da prskanja nisu obavljena kvalitetno ili je primjenom jednog istog preparata bolest samo tinjala (dolo je do rezistentnosti gljive). Ako u vinogradu postoji problem sa sivom trulei, neophodno je da se u fazi precvjetavanja obavi prskanje jednim od botriticida jer se na taj nain smanjuje infekcioni potencijal gljive. Jaa pojava botritisa u vrijeme sazrijevanja groa znai da se nije sprijeio razvoj gljive ve da je ostala prikrivena u bobicama i u povoljnim uslovima poveane vlanosti nastavila da sporulie.

KAKO OPRSKATI VINOGRAD?

esto vinogradari kau da neko sredstvo nije efikasno ili da ima slabo djelovanje. I najbolji fungicid nee imati odgovarajue djelovanje ako je primjenjen loom tehnikom. Znai, pored izbora fungicida veoma je vano da se isti primjeni kvalitetno i omogui njegovo nanoenje ravnomjerno na sve dijelove biljke. Kvalitet prskanja od presudnog je znaaja za efikasnost u zatiti. Veoma je vano da se sredstvo u to sitnijim kapima rasporedi na biljne dijelove u vidu tankog filma bez nepokrivenih zona. Dobra aplikacija preparata posebno je znaajna kod primjene protektivnih fungicida. Oni nemaju sposobnost ulaska i kretanja kroz biljku pa je njihovo djelovanje ogranieno samo na mjestima depozita. Sva ona mjesta, koja su ostala neoprskana kao i meuprostori izmeu krupnih kapi, predstavljaju slobodna mjesta za ostvarenje infekcije. Npr. pri suzbijanju plamenjae, s obzirom da se infekcija ostvaruje kroz stome koje se nalaze na naliju lista, potrebno je da se sredstvo nanese i na donju stranu lia. Kod sisteminih fungicida uspjena zatita se postie i neto loijom tehnikom primjene, zbog njihove sposobnosti translokacionog kretanja i transportovanja u novoizrasle dijelove biljke koji nisu oprskani.

PREPARATI ZA ZATITU VINOVE LOZE

BAKARNI FUNGICIDI
Ova sredstva su u upotrebi vie od 100 godina a i danas se uspjeno koriste u zatiti vinove loze. irokog su spektra dejstva to znai da djeluju na veliki broj parazitnih gljiva. Izuzetno su otri, a primjenjeni u jaim koncentracijama u uslovima kinog i hladnog vremena mogu da djeluju fitotoksino na mlade listove i bobice na vinovoj lozi. Iz tog razloga ne treba da se primjenjuju u periodu do cvetanja a posebno ne u fazi cvjetanja. Spadaju u grupu protektivnih fungicida to znai da djeluju samo na povrini biljnih organa i mogu da sprijee infekciju samo ako su prisutni prije nego to se ona ostvari. Neki od bakarnih preparata: Blauvit, Funguran OH, Kocide-2000, Bordov-

44

ska orba, Bakrocid, Bakarni kre, Bakarni oksihlorid 25, Bakarni oksihlorid 50, Champion, ...

Bordovska orba
Bordovska orba sigurno je jedno od najvie i najdue korienih sredstava u zatiti vinove loze i drugih biljnih vrsta, i to zbog izvanrednih fungicidnih svojstava, dobre prijemivosti za biljku, relativno niske cijene i irokog spektra djelovanja (do danas nije zabiljeena pojava rezistentnosti gljiva prema njoj). Bordovska orba otkrivena je prije vie od 100 godina u okolini Bordoa, u Francuskoj. Do otkria je dolo sasvim sluajno. Da bi se zatitili vinogradi od kradljivaca, loza se prskala bakarsulfatom (da se otruje). Poto su kie lako spirale ovo sredstvo sa lia, vinogradari su dodavali kreno mlijeko da se due zadri na biljci i tako spontano napravili bordovsku orbu. okoti isprskani ovom mjeavinom zadravali su lie dugo u jesen dok je na ostalim otpalo usljed napada plamenjae. Priprema bordovske orbe: Za pripremu 100 litara 1%- ne bordovske orbe potrebno je: 1 kg plavog kamena 0,4 kg negaenog krea (ili 1,2 kg gaenog krea) Od 100 litara vode iz bureta, uzme se 50 litara da se razmuti kre, a u drugih 50 litara se rastopi plavi kamen (plavi kamen se dan ranije stavi u rijetku krpu da se postepeno rastopi u vodi). Kre treba procjediti kroz sito ili krpu da se izdvoje neistoe koje zapuuju prskalicu. U dobijeno kreno mlijeko polako se sipa rastvor plavog kamena uz neprekidno mijeanje. Ne preporuuje se mijeanje obrnutim redosljedom jer se tada orba bre taloi i slabijeg je kvaliteta. Ovako pripremljena bordovska orba treba istog dana da se potroi jer ona stajanjem gubi fungicidno dejstvo. orba moe da se stabilizuje dodavanjem 250 g eera na 100 litara orbe i tada zadrava svojstva 2-3 dana.

SUMPORNI FUNGICIDI
Kao i bakarna sredstva i sumporni fungicidi se koriste u zatiti biljaka vie od 100 godina. Sumpor se uglavnom koristi za suzbijanje uzronika pepelnice, a ima i sporedno djelovanje na grinje. Djelovanje sumpora zasniva se na njegovoj sposobnosti isparavanja i zavisno je od temperature. Ne treba da se koristi na temperaturama niim od 18C (slabije djeluje) niti na temperaturama iznad 28C (mogue oegotine na biljkama). Ova sredstva proizvode se kao sumpor u prahu (sadri 100% elementarnog sumpora) i kao moivi sumpor (preparati sadre 80% i vie elementarnog sumpora i razrjeuju se vodom). Neki od sumpornih preparata: Sumpor SC, Sumpor prah, Cosan, Kolosul, Kumulus DF, Thiovit Jet 80-WG, Microthiol disperss ...

ORGANSKI FUNGICIDI
Postoji veliki broj ove vrste fungicida i pripadaju razliitim hemijskim grupama. Folpan 80-WDG (Folpan WP 50) (aktivna materija - folpet) Koristi se kao protektivni fungicid u zasadima vinove loze za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola), u koncentraciji 0,2-0,25%, odnosno 20-25 g u 10 litara vode.

45

 Captan WP-50 (a.m. kaptan) Koristi se u vinovoj lozi za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola), crvenila lista (Pseudopeziza tracheiphilla) i crne trulei (Guignardia bidwelii), u koncentraciji 0,2-0,3%, odnosno 20-30 g u 10 litara vode. U prodaji se nalazi pod razliitim nazivima u zavisnosti od proizvoaa: Venturin-SC, Merpan WP-50, Merpan 80-WDG, Kaptan-FL... Dithane M-45 (a.m.mankozeb) Preparat irokog spektra djelovanja, koji se koristi u vinovoj lozi za suzbijanje vie patogena: uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) i crne pjegavosti (Phomopsis viticola), u koncentraciji 0,2-0,25%, odnosno 20-25 g u 10 litara vode. Kod razliitih proizvoaa ima razliite nazive: Mankogal-80, Mankozol-80, Bevesan 45-M, Dithane M-70... Antracol WP-70 (a.m.propineb) Koristi se za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) i crne pjegavosti (Phomopsis viticola), u koncentraciji 0,2-0,25%, odnosno 20-25 g u 10 litara vode. Crystal 250 SC (a.m. kvinoksifen) Preventivni kontaktni fungicid koji se koristi za suzbijanje uzronika pepelnice (Uncinula necator), u koncentraciji 0,015-0,02%, odnosno 1,5-2 ml u 10 litara vode.

SISTEMINI FUNGICIDI
Ridomil gold MZ 68-WG (a.m. metalaksil + mankozeb) Predstavlja kombinaciju dvije aktivne materije sistemine (metalaksil) i preventivne (mankozeb). Koristi se za suzbijanje uzronika plamenjae vinove loze (Plasmopara viticola) u koncentraciji 0,25%, odnosno 25 g u 10 litara vode. Ridomil gold plus 42,5-WP (a.m. metalaksil + bakar) Primjenjuje se za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) u koncentraciji 0,4%, odnosno 40 g u 10 litara vode. Ridomil gold combi 45 WG (a.m. metalaksil + folpet) Primjenjuje se za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) u koncentraciji 0,2%, odnosno 20 g u 10 litara vode. Mikal flash WG (a.m. fosetil AL + folpet) Koristi se u zasadu vinove loze za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) i crne pjegavosti (Phomopsis viticola), u koncentraciji 0,3-0,4%, odnosno 30-40 g u 10 litara vode. Prodaje se pod razliitim nazivima: Mikal 75-WP, Fantical-WP, Winner... Melody combi 43,5 WP (a.m. folpet + iprovalikarb) Predstavlja kombinaciju dvije aktivne materije i primjenjuje se za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola), u koncentraciji 0,25%, odnosno 25 g u 10 litara vode. Curzate M WG (a.m. cimoksanil+mankozeb) Koristi se za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) na vinovoj lozi u koncentraciji 0,3%, odnosno 30 g u 10 litara vode.

46

 Acrobat MZ WG (a.m. mankozeb+dimetomorf) Koristi se za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,2-0,25%, odnosno 20-25 g u 10 litara vode. Cabrio top (a.m. metiram+piraklostrobin) Djeluje protektivno i kurativno na uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) i pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj lozi. Primjenjuje se u koncentraciji 0,15-020%, odnosno 15-20 g u 10 litara vode. Equation-pro WG (a.m. cimoksanil+famoksadon) Lokalsistemini i kontaktni fungicid za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) na vinovoj lozi. Koncentracija primjene je 0,04%, odnosno 4 g u 10 litara vode. Stroby DF (a.m. krezoksim-metil) Sistemini fungicid koji se u vinovoj lozi koristi za suzbijanje uzronika pepelnice (Uncinula necator), u koncentraciji 0,02%, odnosno 2 g u 10 litara vode. Quadris (a.m. azoksistrobin) Protektivni i kurativni fungicid za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) i pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj lozi. Koncentracija primjene je 0,075%, odnosno 7,5 ml u 10 litara vode. Quadris Max (a.m. azoksistrobin+folpet) Protektivni i kurativni fungicid za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola), pepelnice (Uncinula necator) i crne pjegavosti (Phomopsis viticola) na vinovoj lozi. Koncentracija primjene je 0,2%, odnosno 20 ml u 10 litara vode. Falcon EC 460 (a.m. spiroksamin+tebukonazol+triadimenol) Lokalsistemini fungicid, kombinacija tri aktivne materije, koristi se za suzbijanje uzronika pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,03-0,04%, odnosno 3-4 ml u 10 litara vode. Talendo (a.m. prokvinazid) Kontaktni i lokalsistemini fungicid za suzbijanje uzronika pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj lozi. Primjenjuje se u koncentraciji 0,02-0,025%, odnosno 2-2,5 ml u 10 litara vode. Olymp 10-EW (Punch 40-EC) (a.m. flusilazol) Sistemini fungicid sa protektivnim i kurativnim djelovanjem za suzbijanje uzronika pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,02%, odnosno 2 ml u 10 litara vode. Tilt 250-EC (a.m. propikonazol) Sistemini fungicid za suzbijanje uzronika pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,015%, odnosno 1,5 ml u 10 litara vode. Topas 100-EC (a.m. penkonazol) Sistemini fungicid za suzbijanje uzronika pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,025%, odnosno 2,5 ml u 10 litara vode.

47

 Sabithane (a.m. miklobutanil+dinokap) Preparat sa preventivnim i kurativnim djelovanjem na uzronika pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj lozi. Primjenjuje se u koncentraciji 0,035%, odnosno 3,5 ml u 10 litara vode. Systhane 12E (a.m. miklobutanil) Sistemini fungicid sa protektivim, kurativnim i eradikativnim djelovanjem. Koristi se za suzbijanje uzronika pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,02%, odnosno 2 ml u 10 litara vode.

BOTRITICIDI
Predstavljaju grupu specijalnih preparata koji djeluju na uzronike sive trulei (Botrytis cinerea): Ronilan DF (a.m. vinklozolin) Nesistemini fungicid za suzbijanje uzronika sive trulei (Botrytis cinerea) u vinovoj lozi, u koncentraciji 0,15%, odnosno 15 ml u 10 litara vode. Sumilex 50-FL (a.m. prosimidon) Koristi se kao preventivni preparat i preparat sa lokalsisteminim djelovanjem, za suzbijanje uzronika sive trulei (Botrytis cinerea) u vinovoj lozi, u koncentraciji 0,15%, odnosno 15 ml u 10 litara vode. Mythos (a.m. pirimetanil) Koristi se kao protektivni botriticid za suzbijanje uzronika sive trulei (Botrytis cinerea) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,25%, odnosno 25 ml u 10 litara vode. Teldor 500-SC (a.m. fenheksamid) Sistemini fungicid za suzbijanje uzronika sive trulei groa (Botrytis cinerea), u koncentraciji 0,10%, odnosno 10 ml u 10 litara vode. Switch 62,5 WG (a.m. ciprodinil+fludioksonil) Sistemini fungicid sa preventivnim i kurativnim djelovanjem. Koristi se za suzbijanje uzronika sive trulei (Botrytis cinerea) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,06-0,08%, odnosno 6-8 g u 10 litara vode.

NABAVKA PREPARATA I PRIPREMA ZA PRIMJENU

Sredstva za zatitu bilja treba kupovati u specijalizovanim radnjama tj. poljoprivrednim apotekama. Prilikom kupovine pogledati rok upotrebe i paljivo proitati uputstvo za upotrebu. Naroitu panju obratiti na preporuke o dozvoljenom mijeanju preparata i ispotovati eventualna ogranienja. Prilikom pripreme rastvora za prskanje pridravati se preporuene koncentracije, ne poveavati je niti je smanjivati. Npr. preparat Quadris koji se koristi za zatitu vinove loze od uzronika plamenjae i pepelnice primjenjuje se u koncentraciji 0,075%. Pri tretiranju vinove loze, smatra se da se troi 1000 litara tenosti po ha, to znai da je

48

za prskalicu sa rezervoarom od 10 litara potrebno odmjeriti 7,5 ml ovog preparata.

Tabela koncentracija
Koliina vode za prskanje u litrima

Konc % 0,01 0,04 0,07 0,1 0,15 0,2 0,25 0,3 0,4 0,5 1,0 1,5 2,0

10 1 4 7 10 15 20 25 30 40 50 100 150 200

15 1.5 6 11 15 22 30 38 45 60 75 150 230 300

20 2 8 14 20 30 40 50 60 80 100 200 300 400

50 5 20 35 50 75 100 125 150 200 250 500 750 1000

100 10 40 70 100 150 200 250 300 400 500 1000 1500 2000

200 20 80 140 200 300 400 500 600 800 1000 2000 3000 4000

300 30 120 210 300 450 600 750 900 1200 1500 3000 4500 6000

400

500

1000

Potrebna koliina sredstva u g, ml ili cm3

40 50 100 160 200 400 280 350 700 400 500 1000 600 750 1500 800 1000 2000 1000 1250 2500 1200 1500 3000 1600 2000 4000 2000 2500 5000 4000 5000 10000 6000 7500 15000 8000 10000 20000

Sredstva u tenom obliku odmjeravaju se pomou staklenih menzura, pipeta i slino, a prakasta i granulirana sredstva pomou vage. Priprema tenosti za tretiranje treba da ima sljedei tok: rezervoar prskalice napuniti do polovine, zatim odmjerenu koliinu preparata u manjoj posudi pomijeati sa malo vode, kako bi se dobila ujednaena masa bez grudvica. Ovu masu sipati u prskalicu i dopuniti preostalom koliinom vode, uz neprekidno mijeanje. Ako se u toku tretiranja koristi vie preparata razliitih formulacija, za svaki preparat pojedinano treba odraditi postupak mijeanja sa malo vode i dodavanja u rezervoar. Redosljed dodavanja preparata treba da bude: WP, WG, SL, SC, EC, to znai da prvo dodajemo prakasta i granulirana sredstva a zatim sredstva u tenom obliku. Formulacije pesticida: WP - praivo za suspenziju WG - vododisperzibilne granule SL - koncentrat za rastvor SC - koncentrovana suspenzija EC - koncentrat za emulziju Poslije svake upotrebe prskalicu dobro oprati rastvorom deterdenta i vode, naroito poslije primjene herbicida (sredstava za unitavanje korova). Izbjegavati prskanja pri visokim temperaturama i vjetru, i neto to nai vinogradari obino izostavljaju: obavezno koristiti zatitnu opremu! Samo uz potovanje svih navedenih preporuka za primjenu pesticida sauvaemo sebe i svoju okolinu od zagaenja!

49

Pravila dobre strune prakse u zatiti biljaka

Zakon o zatiti biljaka obavezuje korisnike preparata na potovanje Pravila dobre strune prakse. Ovaj zakon propisuje cijeli postupak upotrebe sredstava za zatitu bilja, ukljuujui i skladitenje tih sredstava. Potovanje ovih pravila se kontrolie po metodi uzimanja uzorka. Nepotovanje ovih pravila moe da ima za posljedicu novane kazne, kao i ukidanje, tj. smanjenje iznosa novane podrke za unapreenje proizvodnje. Najvanija pravila u oblasti zatite bilja su: Moraju da se potuju pravila integrisane zatite bilja, princip praga tetnosti i principi zatite podzemnih voda. Pojam integrisana zatita bilja podrazumijeva kombinaciju postupaka koji, pored davanja prvenstva biolokim, biotehnikim, biljno-uzgajivakim i vinogradarskim mjerama, ograniavaju upotrebu hemijskih sredstava na minimum. U Njemakoj se upotrebljavaju samo dozvoljena sredstva za zatitu bilja. Pravila koja propisuju odredbe poput: polje primjene, ogranienja upotrebe, rastojanja i karencu moraju da se potuju. Samo na poljoprivrednim zemljitima, tj. u vinogradima dozvoljena je upotreba sredstava za zatitu bilja. Primjena sredstava za zatitu, posebno herbicida na putevima, krajevima oranica, iskopinama itd. je zabranjena. Sredstva za zatitu ne smiju da dospiju van poljoprivrednog zemljita. Sredstva za zatitu ne smiju usljed nestrune upotrebe ili ienja da dospiju u kanalizaciju ili u podzemne vode. Obaveza dokumentovanja tretiranja za sada ne postoji, meutim i ona e ubrzo stupiti na snagu. Ova obaveza e obuhvatati sve mjere zatite sa podacima o indikacijama, terminu, izboru sredstva, koliini sredstva koje je upotrebljeno i podatke o zemljitu, koje je tretirano sredstvima. Iako obaveza o dokumentovanju tretiranja nije zakonski obavezna, ova praksa bi trebala da bude uobiajena na svakom poljoprivrednom dobru. Samo na taj nain mogu da se prate i objasne problemi koji eventualno nastaju prilikom sprovoenja mjera zatite i da se u budunosti izbjegnu greke. Sredstva za zatitu mogu da upotrebljavaju samo strune osobe, tj. obrazovani vinogradari, batovani, poljoprivrednici ili apsolventi strunog studija. Ovo pravilo vai za sve zatitare, ukljuujui pomono osoblje i inostrane saradnike. Primjena sredstava za zatitu je dozvoljena samo uz upotrebu ureaja sa vaeim odobrenjem). Sredstva za zatitu moraju da se dre odvojeno od ivotnih namirnica, u prostoru ili plakaru koji se zakljuava. U ovom sluaju moraju da se potuju pravila Strune zadruge o skladitenju sredstava za zatitu

50

Objanjenje strunih izraza i pojmova

akaricidi sredstva toksina za grinje aktivna materija hemijska komponenta u sastavu sredstva za zatitu

bilja koja djeluje na patogena

askospore polne spore koje nastaju u askusu botriticidi specijalna grupa sredstava koji djeluju na uzronika fenofaze fitoplazma fitotoksian floem formulacija fungicidi infekcija inokulum insekticidi kleistotecija konidija kurativni micelija nekroza oospora patogen piknid piknospore preventivni primarne infekcije rezistentnost spore stome toksinost vektor

sive trulei (Botrytis cinerea) faze u razvoju biljke mikroorganizam koji zaraava biljku toksian za biljku sudovni elementi u biljkama kroz koje se prenose organske materije oblik u kojem se proizvodi sredstvo za zatitu bilja sredstva toksina za gljive uspostavljanje odnosa izmeu patogena i domaina infektivna tijela (spore, micelije) gljive koje mogu ostvariti infekciju sredstva toksina za insekte plodonosno tijelo u kojem se nalaze askospore (karakteristino za pepelnice) bespolna spora gljive ima sposobnost da zaustavi ve ostvarenu infekciju splet hifa koje ine tijelo gljive izumiranje elija tkiva ili organa polna spora gljive organizam sposoban da izazove bolest bespolno plodonosno tijelo ispunjeno piknosporama bespolne konidije koje nastaju u piknidu nema sposobnost da zaustavi ve ostvarenu infekciju prve infekcije biljaka otpornost reproduktivne jedinice gljiva prirodni otvori na biljci kroz koje se vri razmjena gasova sposobnost neke materije da izazove oteenje prenosilac virusa, fitoplazme ili nekog drugog agensa

51

Izdava: Njemako drutvo za tehniku saradnju (GTZ) Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Crne Gore Republika savjetodavna sluba u biljnoj proizvodnji Autor teksta: Dragana Z. Radunovi Osim teksta na str. 50 Dobra struna praksa
(iz broure: Rebschutz, 2007, Regierungsprsidium, Darmstadt, Dezernat Weinbauamt mit Weinbauschule in Eltville, 2007, Seite 15, Autor: Berthold Fuchs) Prevod sa njemakog: Aleksandra Vejin

Lektura: Tatjana alasan Fotografije: Dragana Radunovi Dr Zoran Miladinovi www.inra.fr Dizajn i priprema za tampu: Blao Mili tampa: Montcarton - Podgorica Tira: 800 komada Njemako drutvo za tehniku saradnju GTZ Podgorica, avgust 2007.

Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Crne Gore Sva prava autora su zadrana, a posebno ona koja se odnose na umnoavanje i plasman, osim za lino korienje. Bez odobrenja, ovo djelo se ne smije ni u cjelosti niti u pojedinim njegovim dijelovima umnoavati niti koristiti u elektronskom obliku.