I. POGLAVLJE Kultura i ponaanje, socijalizacija Kultura definira prihvaene naine ponaanja za pripadnike posebnog drutva.

U sunim predjelima Australije, prakticirao se enski infanticid da bi se smanjila populacija u doba gladi, a povremeno je dijete bilo pojedeno. U kontekstu odreenog drutva oni su smislen, racionalan i prihvaen dio ivota, znaajno se razlikuju od obrazaca ponaanja u zapadnom drutvu. Ljudsko ponaanje je uvelike determinirano kulturom. Socijalizacija je proces u kome pojedinci ue kulturu svoga drutva. Primarna socijalizacija je najvaniji aspekt i odvija se tijekom djetinjstva obino unutar obitelji. Dijete ui jezik i mnoge od temeljnih obrazaca ponaanja svojeg drutva. Drugi agensi socijalizacije su obrazovni sustav, profesionalna skupina i krug prijatelja. Socijalizacija je proces koji traje itav ivot. Dugotrajna interakcija s odraslima je bitna zbog stvarnog postanka ovjekom. Norme i vrijednosti, status i uloga Norma je specifini vodi za djelovanje koji definira prihvatljivo i primjereno ponaanje u posebnim situacijama. Norme odijevanja-sedamdesetogodinja baka odjevena kao tinejderica ogrijeila bi se o norme svoje dobne skupine. Norme se provode pozitivnim i negativnim sankcijama to jest nagradama i kaznama. Mogu biti neformalne ( pogled odobravanja ili neodobravanja) ili formalne (nagrada ili kazna od slubenog tijela). Odreene se norme provode uz pomo slubenih sankcija. I formalne sankcije mogu biti pozitivne ili negativne. Vrijednost je vjerovanje da je neto dobro i poeljno, definira to je vano, isplativo i vrijedno tenji( biti prvi u utrci, doi do vrha profesije, Siouxi su vrednovali velikodunost). Niz normi se moe shvatiti kao izraz jedne vrijednosti. Sreeno i stabilno drutvo iziskuje zajednike norme i vrijednosti. Statusi su niz socijalnih pozicija lanova drutva( profesionalni status, rasni status). Neki statusi su relativno fiksni(spol ili aristokratske titule). Steeni statusi su oni koji nisu fiksirani nasljeivanjem, biolokim karakteristikama ili drugim faktorima nad kojima pojedinac nema kontrole. Postie se kao rezultat, brani i profesionalni statusi su steeni. Svaki status prati niz normi koje definiraju niz oekivanja o tome kako e djelovati pojedinac koji zauzima poseban status. Uloga je ta skupina normi. Status advokata-uloga advokata. Pojedinac igra uloge u odnosu na druge uloge(lijenik prema pacijentu). Pojedinci stupaju u meusobne odnose kroz uloge. Drutvene uloge upravljaju i organiziraju ponaanje. Uloge su vaan dio za ureeno drutvo, one su smjernice i upute. Razvoj ljudskih drutava ( predmoderna drutva, moderna industrijska drutva, modernost, postmodernost) 1. Anthony Giddens razlikuje tri glavna tipa ovih drutava: a) lovaka i sakupljaka drutva- sakupljanje voa, sjemenki i povra, lov zbog prehrane. Male plemenske skupine esto manje od 50 ljudi, posjedovali su

malo stvari i materijalnog bogatstva koje je bilo zajedniko. Relativno malo nejednakosti, stariji pripadnici su imali vii status i vie utjecaja. Jo uvijek postoje u dijelovima Afrike, Brazila b) stoarska i agrarna drutva- stoarska drutva love i sakupljaju ali uzgajaju i stada ivotinja. Oni im osiguravaju mlijeko i meso, a mogu biti i prijevozno sredstvo. Sklonost stvaranju nejednakosti, vie su nomadska radi kretanja za panjacima. Postoje jo u Africi i Aziji. Agrarna drutva uzgajaju itarice, mogu odravati mnogo vee populacije, nisu nomadska. Akumuliraju veliko osobno bogatstvo(Ruanda, Nepal). c) Neindustrijske civilizacije- razvoj gradova, nejednakost bogatstva i siromatva, razvijeniji u podrujima umjetnosti i znanosti, vei razvoj sustava vlasti, izumile su pismo: Asteci, Maye, Inke, Rimsko Carstvo, antika Grkaveina je imala velike oruane snage, a neki su poduzimali velika vojna osvajanja. 2. Lee i Newby identificiraju etiri glavne transformacije koje su se zbivale: a) industrijalizam- manufaktura; nova tehnologija je dovela do golemog porasta produktivnosti. Razvila se specijalizirana podjela rada, ljudski su se ivoti ravnali prema satu i poeli raditi u dugim smjenama fiksnih perioda u novim tvornicama. b) Kapitalizam- ukljuuje rad za nadnicu i posao koji se vodi u svrhu stvaranja profita. Pojavile su se nove klase- prvenstveno klasa poduzetnika koji su zaraivali osnivanjem i voenjem ovakvih poslova i radnika klasa nadniara koji su bili zaposleni u tvornicama. c) Urbanizacija- veliki pokret od ruralnih u urbana podruja. Stanovnitvo se sve vie koncentriralo u sreditima kapitalistike industrije. Rast gradova i velegradova donijela je brojne drutvene probleme, zloini, zdravstveni problemi d) Liberalna demokracija- pravo kraljeva i kraljica se rijetko dovodilo u pitanje. Francuska revolucija- svrgnuta je franc.monarhija, ameriki rat za neovisnostnovi naglasak na graanska prava pojedinca. Ovo je otvorilo put u nastanku politikih stranaka i novih perspektiva u drutvu. 3. vjerovanje u mogunost ljudskog napretka, racionalno planiranje da bi se postigli ciljevi, vjerovanje u superiornost racionalne misli, u sposobnost tehnologije i znanosti da rjeavaju ljudske probleme, u sposobnost i prava ljudi da oblikuju svoje vlastite ivote, na proizvoaku industriju da poboljava ivotni standard. 4. ljudi poinju gubiti vjeru u znanost i tehnologiju, postaju svjesni tetnih djelovanja oneienja, opasnosti nuklearnog rata i rizika genetskog inenjerstva. Mnogi sumnjaju da goleme birokratske organizacije mogu zadovoljiti ljudske potrebe. Izgubili su vjeru u politika uvjerenja i velike teorije koje tvrde da su u stanju poboljati drutvo(New Age filozofija). Mediji su postali vrlo vani u ljudskim ivotima i u ekonomiji. II. POGLAVLJE Drutvena nejednakost i drutvena stratifikacija; drutvene nasuprot prirodnim nejednakostima

Drutvena nejednakost se odnosi na postojanje drutveno stvorene nejednakosti. Drutvena stratifikacija je poseban oblik drutvene nejednakosti. Tie se postojanja uoljivih drutvenih skupina koje su rangirane jedna iznad druge u smislu prestia i bogatstva. Imat e slini ivotni stil, indijski sustav kaste je primjer. Drutvena stratifikacija znai hijerarhiju drutvenih skupina. lanovi posebnog sloja imaju zajedniki identitet, sline interese i slian ivotni stil. Oni uivaju ili trpe zbog nejednake raspodjele nagrada u drutvu, kao lanovi razliitih drutvenih skupina. Mogue je da drutvena nejednakost postoji bez drutvenih slojeva. Neki sociolozi upuuju na to da su drutvene klase zamijenjene kontinuiranom hijerarhijom nejednakih poloaja. Hijerarhija drutvenih skupina je zamijenjena hijerarhijom pojedinaca. Supkultura je kad neki lanovi drutva imaju iskustvo slinih ivotnih okolnosti i problema zajednikim svim lanovima. lanovi najnieg sloja koji prua malo mogunosti za poboljanje poloaja, najee imaju negativni stav prema ivotu. Ovaj stav je dio njegove supkulture i prenosi se s generacije na generaciju( siromana supkultura crnih Amerikanaca). lanovi drutvene skupine kojima su zajednike sline ivotne prilike i supkultura, vjerojatno e razviti grupni identitet. Supkulture su izrazite kad postoji malo mogunosti prelaska iz jednog sloja u drugi. To kretanje je drutvena mobilnost. Moe biti usmjerena prema gore ili prema dolje. U zatvorenim sustavima poloaj pojedinca je uvelike pripisan, on je esto utvren pri roenju i malo je toga to on ili ona mogu uiniti da bi izmijenili svoj status(kaste). Otvoreni sustav-klasni poloaj pojedinca uvelike je steen: on je rezultat njegovih osobnih kvaliteta i sposobnosti i toga koliko ih je dobro iskoristio prije negoli pripisanih obiljeja poput statusa njegovih roditelja ili boje njegove koe (drutvena klasa u kapitalistikom industrijskom drutvu). Mnogi tvrde da drutvene nejednakosti imaju bioloki temelj. Rasna stratifikacija, bijelci mogu tvrditi da su bioloki superiorni crncima i shvaati to kao temelj svoje dominacije. Jean- Jacques Rousseau- bioloko utemeljena nejednakost je prirodna ili fizika, uspostavlja ju priroda, sastoji se u razlikama u dobi, zdravlju, tjelesnoj snazi i kvalitetama uma i due. Drutveno stvorene nejednakosti su glavni temelj sustava drutvene stratifikacije. Starost ima vrlo razliita znaenja u razliitim drutvima. U tradicionalnim uroenikim drutvima u Australiji ona donosi visoki presti i mo budui da starci upravljaju poslovima plemena, ali u zapadnim drutvima stariji su obino umirovljeni i starost ima drugaije znaenje. Funkcionalistika teorija stratifikacije Pretpostavljaju da drutvo ima odreene osnovne potrebe ili funkcionalne preduvjete koji moraju biti zadovoljeni ukoliko ono eli opstati. Primarno ih zanima funkcija drutvene stratifikacije: njen prilog odravanju dobrobiti drutva. Talcott Parsons-red, stabilnost i suradnja u drutvu se temelje na drutvenom konsenzusu- na opem slaganju lanova drutva koje se tie onoga to je dobro i vrijedno. Stratifikacija je rangiranje jedinica u drutvenom sustavu u skladu sa zajednikim sustavom vrijednosti. Oni koji su uspjeni u smislu drutvenih vrijednosti bit e rangirani vie i dobit e niz nagrada.

Naini stjecanja visokog poloaja variraju od drutva do drutva. Stratifikacija je neizbjeni dio svih ljudskih drutava. Postoji openito vjerovanje da su sustavi stratifikacija pravedni, ispravni i primjereni jer su izraz zajednikih vrijednosti. U sloenim industrijskim drutvima razne skupine se specijaliziraju za posebne djelatnosti. Niti jedna skupina ne moe sama zadovoljiti potrebe svojih lanova pa mora razmjenjivati dobra i usluge s drugim skupinama. Svaka klasa treba drugu klasu. Neki lanovi e se specijalizirati za organizaciju i planiranje, dok e drugi slijediti njihove upute. Mo je legitimna vlast koja je openito prihvaena kao pravedna i primjerena od strane lanova u cjelini. Oni koji su na poloajima vlasti koriste svoju mo da bi slijedili kolektivne ciljeve koji proizlaze iz sredinjih vrijednosti drutva(mo amerikih poslovnih direktora). Smatrao je da je socijalna stratifikacija funkcionalna jer slui integraciji raznih skupina u drutvo. Drugi smatraju da je ona sila podjele. Kinglsey Davis i Wilbert E. Moore- dodjela uloga i izvedbe: Najpoznatija funkcionalistika teorija stratifikacije. Stratifikacija postoji u svakom poznatom ljudskom drutvu. To znai da: 1.sve uloge moraju biti popunjene 2.popunjene onim najsposobnijima 3.za to se mora proi nuno kolovanje 4.uloge se moraju obavljati savjesno. Sustav koji pridaje nejednake nagrade i privilegije raznim poloajima u drutvu. Ljudi se razlikuju u smislu svojih uroenih sposobnosti i talenata. Odreeni poloaji su vaniji od drugih. Oni iziskuju posebne vjetine da bi se uinkovito obavili, a broj pojedinaca za takav posao je ogranien. Glavna funkcija stratifikacije je spojiti najsposobnije ljude s funkcionalno najvanijim poloajima. Bitno je da takvi pojedinci svoje uloge obavljaju marljivo i savjesno. Bogate nagrade osiguravaju motivaciju. Drutvena stratifikacija je sredstvo pomou kojeg drutva osiguravaju da su na najvanije poloaje savjesno postavljene najkvalificiranije osobe. Njihova teorija ima potekou pokazati koji su poloaji funkcionalno najvaniji. Vanost poloaja se moe mjeriti na 2 naina: 1. lijenici su funkcionalno vaniji od medicinskih sestara jer njihov posao iziskuje mnoge vjetine koje one nemaju, ali ne i obrnuto. 2. direktori su vaniji od uredskih slubenika budui sa su drugi ovisni o uputama i organizaciji direktora. Gledali su na stratifikaciju kao funkcionalnu nunost svih drutava. Melvin M. Tumin- kritika Davisa i Moorea: Radna snaga nekvalificiranih radnika isto je tako vana i neophodna za tvornicu kao i radna snaga inenjera. Ne postoji objektivan nain mjerenja funkcionalne vanosti, to je stvar osobnog miljenja. Razlike u plai i prestiu meu profesionalnim skupinama mogu proizlaziti iz njihove moi, a ne funkcionalne vanosti. Ne postoji uinkovita metoda mjerenja sposobnosti i talenata. Ne postoji dokaz da su za one poloaje koje su Davis i Moore smatrali vanima potrebni posebni talenti. Broj talenata u drutvu moe biti znatno vei nego to je pretpostavljeno. Tvrdi da drutvena stratifikacija moe biti prepreka motivaciji i regrutiranju talenata. To je esto u zatvorenim sustavima. ak i otvoreni sustavi podiu sline prepreke. Drutvena klasa

moe djelovati kao prepreka motivaciji talenta. Profesionalne skupine esto koriste svoju mo da bi ograniile pristup svojim pozicijama, stvarajui tako visoku potranju za vlastitim uslugama i uveavajui nagrade koje primaju. Oni koji su roeni u niim slojevima nikad ne mogu imati iste mogunosti za realizaciju vlastitih talenata kao to imaju oni roeni u viim. Stratifikacija je prije sila koja dovodi do podjela a ne do integracija. Moe oslabiti integraciju dajui lanovima niih slojeva osjeaj iskljuenosti iz sudionitva u drutvu. Drutvena stratifikacija-perspektiva nove desnice Nova desnica temelji svoje teorije na liberalizmu 19.stoljea. slobodno trite u kapitalistikim privrednim sustavima je smatran najboljim temeljem za organizaciju drutva. Trine sile potiu natjecanje, koje stimulira inovaciju i uinkovitost. Da bi opstali, proizvoai moraju stvarati proizvode koji su jeftiniji ili bolji od proizvoda njihovih konkurenata. Vjeruju da se treba izbjegavati pretjerani dravni intervencionizam u ekonomiji jer e smanjiti ekonomsku uinkovitost i motivaciju ljudi koji se mnogo trude. Moe stvoriti i nepravde uzimajui od onih koji su zasluili svoje nagrade i dajui onima koji nisu. Suprotstavlja se socijalizmu i marksizmu. Peter Saunders- mogue je zamisliti drutvo u kojem su svi poloaji jednako nagraeni, u smislu materijalnih resursa i formalnog statusa. No takvo bi drutvo imalo ozbiljne probleme. Slae se da su sustavi stratifikacije utemeljeni na ekonomskim razlikama poeljni. Kapitalistika drutva stvaraju vie nejednakosti od socijalistikih. Formalna ili pravna jednakost- tie se svih lanova koji su podinjeni istim zakonima ili pravilima. Pojedince se prosuuje prema onome to ine , ne tko su. Jednakost mogunosti-ljudi imaju jednake izglede da postanu nejednaki. Oni koji postignu vie. Zasluge-sposobnost da se radi vie ili posjedovanje karakteristika ili atributa koje se vrednuju u drutvu(takvo drutvo se naziva meritokracija). Jednakost ishoda- ljudi se moraju tretirati razliito. Bijelci i mukarci su diskriminirani dok diskriminacija radi u korist crnaca i ena. Drutvena pravda je ostvarena kad se ljudima dopusti da zadre one stvari koje su zasluili. Konkurencija u kapitalistikim drutvima pridonosi blagostanju stanovnitva. Djeca roditelja iz srednje klase moda zasluuju biti uspjenijima od onih iz radnike klase jer imaju veu genetski naslijeenu sposobnost i jer se vie trude na poslu. Gordon Marshall i Adam Swift-drutvena klasa i drutvena pravda: Kritiziraju Saundersa. Uspjeh u poslu isto tako moe ovisiti o srei kao i o vrijednom radu ili osobnim znaajkama poduzetnika. Kapitalistika drutva nisu istinski meritokratska. Ljudi iz radnike klase imaju manje mogunosti od onih iz viih klasa da dou na poloaj u jednu od viih klasa ak i kad imaju istu razinu obrazovnih kvalifikacija. Drutvena pravda se moe unaprijediti ako se drava umijea pokuavajui meritokratski raspodijeliti poslove. Drutvena stratifikacija- marksistika perspektiva Stratifikacija razdvaja drutvo-ona je mehanizam kojim jedni iskoritavaju druge, a ne sredstvo unaprjeivanja kolektivnih ciljeva. Usredotoeni su na drutvene slojeve( Marx, Engels, Rubel).

1.postoje dvije drutvene skupine: vladajua klasa i podinjena klasa 2.mo vladajue proizlazi iz njenog vlasnitva i kontrole nad sredstvima za proizvodnju 3.ona izrabljuje i tlai podinjenu klasu 4.pravni i politiki sustav su instrumenti dominacije vladajue klase i slue promicanju njenih interesa 5.postoji temeljni sukob interesa izmeu te dvije klase 6.kad sredstva za proizvodnju budu u zajednikom vlasnitvu nestat e klase. Klasa je drutvena skupina iji lanovi imaju isti odnos prema sredstvima za proizvodnju. Marx-zapadno drutvo se razvijalo kroz 4 epohe: 1.primitivni komunizam( jedini primjer besklasnog drutva) 2.antiko drutvo 3.feudalno drutvo 4.kapitalistiko drutvo. Tijekom svake epohe radna snaga je dolazila iz potlaene klase, robovi, kmetovi sastoji se od veine stanovnitva, a vladajua ini manjinu. Klase nisu postojale tijekom prvobitnog komunizma jer su se drutva temeljila na socijalistikom nainu proizvodnje. Zemlja i njeni proizvodi bili su u zajednikom vlasnitvu. Svi su imali isti odnos prema sredstvima za proizvodnju. Svaki lan je bio i proizvoa i vlasnik. Klase se pojavljuju kad proizvodna sposobnost drutva naraste iznad osnovne razine odravanja, tj. kad poljoprivreda postane dominantni nain proizvodnje. Samo je jedan dio drutva potreban da bi zadovoljio potrebe za hranom cijelog drutva. Tako se drugi bave ostalim zadaama. Razvoj poljoprivrede= viak dobara, razmjena dobara i trgovina koja se ubrzano razvija meu zajednicama, praeno sustavom privatnog vlasnitva. Privatno vlasnitvo i akumulacija vika dobara su temelj razvoja klasnih drutava. Osnovne karakteristike kapitalistike ekonomije: 1. kapital-novac koji se koristi za financiranje proizvodnje robe za privatni dobitak. 2. dobra i radna snaga, sirovine i strojevi za proizvodnju imaju novanu vrijednost 3. kapitalisti-investiraju kapital u proizvodnju dobara 4. kapital se akumulira prodajom tih dobara po vrijednosti veoj od trokova proizvodnje. Politika mo proizlazi iz ekonomske moi. Mo vladajue klase potjee iz njenog vlasnitva i kontrole nad sredstvima za proizvodnju. Marx-klasna borba: Smatrao je da je ona pokretaka snaga drutvene promjene. Nova povijesna epoha je stvorena razvojem nadmonih sredstava za proizvodnju koje je razvila nova drutvena skupina. Kapitalizam se razvio iz borbe izmeu feudalne aristokracije i nove kapitalistike klase, a obje su inile manjinu stanovnitva. Komunistiko drutvo koje e zamijeniti kapitalizam nee imati nikakvih proturjeja , nikakvih sukoba interesa i stoga se nee mijenjati. Ipak e odreene promjene biti nune prije nego to svane ova utopija. Klasa po sebi- drutvena skupina iji lanovi imaju isti odnos prema sredstvima za proizvodnju.

Marx je tvrdio da drutvena skupina postaje u potpunosti klasa tek kad postane klasa za sebenjeni lanovi imaju klasnu svijest i klasnu solidarnost. Klasna svijest- puna svijest o stvarnoj situaciji, shvaanjem naravi eksploatacije. Konani stupanj razvoja klasne svijesti i klasne solidarnosti postignut je kad lanovi uvide da samo kolektivnom akcijom mogu zbaciti vladajuu klasu i kad poduzmu pozitivne korake prema tome. Kapitalistiko drutvo je nestabilno temelji se na kontradikcijama i antagonizmima koji mogu biti razrijeeni samo transformacijom. Osnovni sukob je eksploatacija radnika od kapitalista. Kontradikcija izmeu drutvene proizvodnje i individualnog vlasnitva: radnika snaga se sve vie koncentrirala u velikim tvornicama gdje je proizvodnja drutveni pothvat. Drutvena proizvodnja olakava radnicima da se organiziraju protiv kapitalista. Marx je vjerovao da e odreeni faktori ubrzati propast kapitalistike ekonomije: 1. vea upotreba strojeva= homogena radnika klasa. 2. razlika u bogatstvu buroazije i proletarijata e se uveati kako bude akumulacija kapitala rasla. Taj proces je pauperizacija. 3. opstat e samo najvee i najbogatije kompanije. Konkurencija e potisnuti srednje slojeve u redove proletarijata. Kapital e se koncentrirat u sve manje ruku jaanjem kompanija koje su preivjele. Ta tri procesa rezultirat e polarizacijom dviju glavnih klasa. Drutvena stratifikacija- weberovska perspektiva Weber je borbu shvaao prvenstveno kao neto to se vodi oko ekonomskih resursa, ali ona takoer moe ukljuivati i borbu za presti i politiku mo. Weber je definirao klasu: kao skupinu pojedinaca koji imaju slini poloaj u trinoj privredi i primaju sline ekonomske nagrade. Oni koji imaju slinu klasnu situaciju imaju i sline anse u ivotu. Glavna klasna podjela mu je izmeu onih koji posjeduju proizvodne snage i onih koji ne posjeduju. Razlikovao je sljedee klasne skupine u kapitalistikom drutvu. 1. vlasnika gornja klasa 2. bijeli ovratnici bez vlasnitva 3. sitna buroazija 4. manualna radnika klasa. Razlike s Marxom: - za formiranje klasa bitni su i drugi faktori osim vlasnitva - tvrdio je sa se srednja klasa bijelih ovratnika iri, a ne smanjuje s razvojem kapitalizma - iznio je tezu da individualni manualni radnici koji nisu zadovoljni sa svojom klasnom situacijom mogu reagirati na niz razliitih naina, ne treba doi do proleterske revolucije - tvrdio je da je klasa samo jedan od moguih temelja moi i da distribucija moi u drutvu nije nuno povezana s distribucijom klasnih nejednakosti. Skupine se stvaraju jer njihovi lanovi imaju slinu statusnu situaciju. Status upuuje na nejednaku distribuciju drutvene asti.

Statusna skupina- sastoji se od pojedinaca koji su nagraeni slinom koliinom drutvene asti i stoga im je zajednika statusna situacija. Oni imaju slian ivotni stil, identificiraju se i osjeaju da pripadaju svojoj statusnoj skupini. Tvrdio je da statusne skupine dostiu svoj najrazvijeniji obliku kastinskom sustavu tradicionalnog hinduistikog drutva u Indiji.

Drutveno zatvaranje- tie se iskljuivanja nekih ljudi iz lanova statusne skupine( kaste). U kastinskom sustavu se ostvaruje zabranama koje sprjeavaju lanove kaste da se vjenaju izvan svoje kaste. To je ekstreman primjer drutvenog zatvaranja. Kritike: funkcionalistika objanjenja se zasnivaju na upitnim pretpostavkama: 1. strunjaci daju vaan prilog dobrobiti cijelog drutva. 2. slue svim lanovima drutva, a ne samo posebnim skupinama. 3. zaokupljeni su slubom zajednici, a ne vlastitim interesom. S weberovskog stajalita, strunjaci se mogu shvatiti kao profesionalne skupine koje su uspjele stei kontrolu nad tritem rada i manipuliraju njime tako da maksimiziraju vlastite nagrade. Noel i Jose Parry definiraju strunost- strategija kojom se kontrolira jedno zanimanje pri emu kolege stvaraju sustav samouprave. Profesionalizam ukljuuje sljedee faktore: 1. postoji ogranienje ulaza u zanimanje, to se osigurava time to profesionalci( strunjaci) kontroliraju kolovanje i kvalifikacije koje su potrebne za primanje u lanstvo, i brojke za koje se tvrdi da su nune kako bi se osigurala odgovarajua usluga. Profesionalci mogu odravati visoku potranju za svojim uslugama i tako stjecati visoke nagrade. 2. profesionalizam pretpostavlja postojanje udruga koja kontrolira ponaanje vlastitih lanova u onim aspektima koji se definiraju kao relevantni za kolektivne interese profesije. Zadravajui za sebe pravo discipliniranja vlastitih lanova, profesionalne udruge uvelike sprjeavaju javno preispitivanje njihovih poslova i na taj nain odravaju sliku koju projiciraju o sebi. 3. samo lanovi profesije kvalificirani su za davanje odreenih usluga. Udruga pravnika je sudski progonila nekvalificirane pojedince koji su pruali usluge koje se definiraju kao zakonski monopol pravnike profesije. Strunjaci mogu kontrolirati konkurentne profesionalne skupine koje bi mogle ugroziti njihovu dominaciju nad odreenim dijelom trita. Zakljuuju da se razlike u zaradama izmeu lijenika i nastavnika mogu pripisati stupnju profesionalizacije obje skupine. Keith Macdonald- projekt profesionalizacije je pokuaj da se neko zanimanje uspostavi kao prihvaena profesija. To je kompleksan i dugotrajan proces( britanski knjigovoe). Neki tvrde da vii strunjaci prvenstveno slue interesima bogatih i monih. C. Wright Mills- dao je sljedea zapaanja o pravnikoj struci u SAD-u. Umjesto da budu uvari zakona u slubi sviju, pravnici su sve vie postajali slubenici velikih korporacija. Unosan posao koji je otvoren lanovima prane profesije znai da pripadnici skupina s niskim primanjima uglavnom nisu u stanju platiti njihove usluge. Mills kae da su zarade strunjaka u izravnoj vezi s potranjom za njihovim uslugama od strane bogatih i monih. Vidio je strunjake kako sve vie postaju sluge bogatih i utjecajnih, ali nije vjerovao da individualni

strunjaci gube svoju mo i utjecaj. Vidio je neke strunjake kao lanove elite moi koja dominira amerikim drutvom. Strunjaci se sve vie zapoljavaju u velikim organizacijama i da su u toj situaciji manje u stanju slijediti interese svoje struke. Takvi sociolozi smatraju da profesionalne skupine gube svoju mo i utjecaj, a ne da se pridruuju eliti monih. Braverman- tvrdi da je u mnogim poslovima koje obavljaju bijeli ovratnici dolo do dekvalifikacije, oni su se proletarizirali. Tehniki crtai, tehniari, inenjeri, knjigovoe, medicinske sestre i nastavnici- dre da njihov rad postaje sve vie rutinski, kako se vie dijelu u specijalizirane zadae. Njihove su zarade ugroene budui da vie nisu u stanju kontrolirati ulazak novih radnika u vlastitu struku. Drugi su sociolozi uputili na naine na koje su se pogorali poloaji specifinih strunih skupina unutar klasne strukture. Geoff Esland- rast sindikalizma meu mladim lijenicima kao dokaz njihove potrebe da se izdignu iznad profesionalizacije koja titi njihove interese. Martin Oppenheimer- mnogi strunjaci zaposleni u javnom sektoru nalaze da su njihovi poslovi povezani s opresivnim funkcijama vlasti- s odravanjem mira meu klijentima socijalnih slubi, provoenjem politike, reguliranjem. Njihovi poslovi postaju sve tei i tei, njihova neovisnost erodira, a primanja su im ugroena nastojanjima vlasti da ogranii potronju. Kumar- kompjutorizirani sustavi smanjili su koliinu strunosti koja se trai od mnogih inenjera, a njihov posao je strogo reguliran. Terence Johnson- uputio je na granice koje poslodavci ili klijenti mogu postaviti nekim strukama. Oekuje se da e knjigovoe i prije svega biti lojalni svojoj kompaniji, a ne struci. Sigurno je preuveliano tvrditi da su se strunjaci proletarizirali. Naroito vii strunjaci i dalje uivaju mnoge prednosti pred manualnim radnicima i pred rutinskim nemanualnim radnicima. Takoer imaju vie moi. Barbara i John Ehrenreich- s neomarksistikog stajalita tvrde da postoji distinktivna klasa strunjaka i menadera, koja se sastoji od plaenih mentalnih radnika koji ne posjeduju sredstva za proizvodnju i ija se glavna funkcija u drutvenoj podjeli rada moe opisati iroko kao reprodukcija kapitalistike kulture i kapitalistikih klasnih odnosa. Procjenjuju da 20-25 % populacije SAD-a pripada toj klasi strunjaka i menadera. To su nastavnici, socijalni radnici, psiholozi, zabavljai, reklamni agenti, birokrati srednje razine, menaderi i inenjeri. Vjeruju da u kapitalistikom drutvu postoje tri glavne klase, a ne dvije. Klasa strunjaka i menadera poela se razvijati pri kraju 19.stoljea, kad je nastala potreba za klasom koja e se specijalizirati za reprodukciju kapitalistikih klasnih odnosa. Funkcije: 1. organizacija procesa proizvodnje( znanstvenici i inenjeri) 2. provoenje drutvene kontrole djece i radnike klase( nastavnici i socijalni radnici) 3. propagiranje ideologije vladajue klase(zabavljai) 4. razvoj trita potronih dobara osiguravanje da radnika klasa konzumira nove proizvode koje proizvodi kapitalizam. Openita uloga klase strunjaka i menadera je reproducirati odnos dominacije i podinjenosti izmeu vladajue i podinjene klase. Ulaz u ovu klasu uvelike ovisi o obrazovnim kvalifikacijama, a klasa se reproducira time to posveuje znatne napore osiguravanju obrazovnog uspjeha svoje djece, usto obino pronalaze brane partnere u istoj klasi.

Klasa strunjaka i menadera se plaa od vika koji proizvodi radnika klasa. Tijekom svog rada, pripadnici klase strunjaka i menadera razvijaju tehnike kontrole radnike klase. Takoer imaju interese razliite od interesa vladajue klase. Obje skupine imaju interes u odravanju kapitalistikog sustava, ali klasa strunjaka i menadera ima interes da maksimira vlastitu neovisnost ili autonomiju: vladajua klasa pokuava to ograniiti koliko je god mogue. Vjerojatno je da e pripadnici klase strunjaka i menadera pokuati odrati svoju poziciju grupirajui se u profesije (struke). Tvrde da su tijekom 1950-ih SAD imale sve veu i sve samopouzdaniju klasu strunjaka i menadera koja je dolazila u sukob s vladajuom klasom. Naroito su studenti poeli traiti veu neovisnost i traili su pravo da se drutvom upravlja vie u njihovom, a manje u interesu vladajue klase. Studenti su se okrenuli protiv vlastitih sveuilita, a sveuilita su najvanije ustanove za klasu strunjaka i menedera. Kritike: njih su kritizirali i marksisti i nemarksisti. Nicholas Abercrombie i John Urry- optuuju ih da su propustili uzeti u obzir tendencije proletarizacije unutar klase strunjaka i menadera. Poslije 1971. dolo je do opadanja potranje za strunim radnicima i menaderima u SAD-u. To je dovelo do vika kvalificiranih radnika i omoguilo da njihov rad i zarada budu obezvrijeeni. Klasa strunjaka i menadera proporcionalno i politiki jaa u SAD-u nego u drugim kapitalistikim zemljama. Stoga dovode u pitanje stupanj primjenjivosti u Europi. Erik Olin Wright(neomarksist)- ne prihvaa da postoji jedinstvena klasa strunjaka i menadera. Weberovski i neoweberovski sociolozi openito odbacuju pristup definiranju i razlikovanju klasa koji su prihvatili Ehrenreichovi. Nijeu da se klase mogu definirati u smislu njihovih funkcija za kapitalizam i umjesto toga naglaavaju vanost trine situacije za posebna zanimanja. Anthony Giddens- uoio je srednju klasu. Po njemu srednja klasa treba ukljuiti bijele ovratnike nie razine.

PODJELA RADA I RELIGIJA RAD = svjesna svrsishodna djelat. ovjeka u svrhu osiguranja egzistencije, za neke to je jedini put do vlasnitva *temelj je ekonomskog sustava pa je podjela rada posebno izuena u sociologiji ZNAENJE RADA. Stari zavjet: prokletstvo, kazna Reformacija: mogunost spasa Liberalna oriejntacija= izvor bogaenja *EMIL DURKHEIM je u pdojeli rada vidio drutveni napredak, pokreta razvoja

SOLIDARNOST) ( = humana vrijednost koja polazi od pretpostavke jednakosti i reciprociteta u graenju odnosa prema osobama) TIPOVI SOLIDARNOSTI:

1. PREDINDUSTRIJSKA DRUTVA: niska razvijenost pdojele rada a razvijena MEHANIKA SOLIDARNOST (kolektivna svijest, nema individualnosti) 2. INDRUSTRIJSKA DRUTVA: solidarnost razvijaju na individualnosti i razlikama u profesiji tzv. ORGANSKA SOLIDARNOST RAZVOJ DRUTVA prati se promjenama u sekotrima: 1. PRIMARNI (poljoprivreda) 2. SEKUNDARNI (industrija) 3. TERCIJARNI (usluge9 4. KVARTALNI (ind. znanja i savjetodavne usluge)= razvija se u kapiotalizmu: INFORMATIZACIJA= nove tehnologije GLOBALIZACIJA=nacionalni susutavi vladaju u dananjem kapitalizmu KONZUMACIJA=brinese o potronji i troenju INDIVIDUALIZAM = talentom i znajem pojedinac se bori za svoj poloaj LIBERALIZAM je jaao svijest da je poloaj u drutvu odreen aktivnou a ne porijeklom MODERNA IND. DRUTVA prebcivanje radne snage iz II,III,IV sektora proizvodnja se temelji na znanstvenom upravljanju TEYLORIZAM= rastavljanje proizvodnog procesa na najjednostavnije operacije TOYOTIZAM= proizvodnja bez zaliha i upravo na vrijeme, fleksibilna proizvodnja zamjenjena faktorom predvidljivosti kroz nulte grekemanagment bez puno neizvjesnosti umjesto poticanja prilagosljivosti, decentralizacija, timska ukljuensto CILJ TOYOTIZMA je smanjenje neizvjesnosti proizvodnje,a ne potiucanje prilagodljivosti tritu Nisko vrednovanje ljudskog rada pred strojevima NOVI VRIJEDNOSNI SUSTAV: Civilizaciji tehnike sve manje treba ovjek, ali ovjek tj drutvo en moe bez tehnike Znanaost ukljuena u sve drutvene procese, znanost temeljna djelatnost ovjeanstvaobrazovanje nije status nego egzistencija Poejdinac je osamljen i usmejren na vlastite sposobnosti i napredak karijere Dirkem Prema Dirkemu 3 su stadija drutva: 1. teoloki stadij (niska svijest) sve se tumai voljom boanske moi, dominira mitoloka svijet 2. metafiziki stadij teologiju potiskuju misaone konstrukcije i ideje, te filozofija 3. pozitivni stadij (stadij razvoja znanosti) temelji se na znanstvenom iskustvu i istraivanju. Dirkem ima veliku ulogu u podjeli rada, smatra da je vano razviti visoku razinu socijalne, tj. kolektivne svijsti. Veliki znaaj pridaje raligiji i smatra ju bitnom za sveukupni razvoj (religija je dua drutva...). Religije su porodile sve to je u drutvu bitno.

????AUGUST COMTE= stadiji (FAZE) ljudskog razvoja: TEOLOKI (boansak i mitoloka svijestfiktivni) METAFIZIKI (potisak teolokog s misaonim pojomovima idejama, filozofija) POZITIVISTIKI (poiva na objedinjavanju svih znanosti: matematika, astronomija, fizika, kemija, biologija, psihologija, sociologija) Po njemu je jedina mogunost prouavanja drutva u pozitivistikom pristupu *EMIL DURKHEIM =zastupnik sociologizma u sociologiji: drutveen pojave objanjavaju se drutvenim initeljima (razvoj drutva, stupanj razvijenosti i pdjele rada) 2 tipa solidarnosti: MEHANIKA(predindustrijska drutva, zajednica ispred pojedinca, represivno pravo,drutvene podjele rada sekundarna) ORGANSKA(industirjska drutva, pojedinac ispred kolektiva, restitutivno pravo,individualni interesi) Svijest drutva ini drutvo homogenim, a institucije kolektvne svijesti su obitelj, kola, crkva

Marx (1818.-1883.) - ivio u vrijeme oblikovanja socijalistike misli - filozof, ekonomist, socijalist Marx priznaje da je kapitalizam najrazvijenija ekonomska formacija kroz povijst i da je on, u biti, neko prijelazno razdoblje do nastanka savrenog drutva i poretka socijalizma. Smatra da kapitalizam ne moe opstati i kritizira ga da zanemaruje drutvene odnose i da e sam sebe unititi radi toga (buruarstvo; siromani vs. bogati), pored toga, privatno vlasnitvo treba unititi jer potie nepravdu (problem kapitalizma rast nejednakosti). *KARL MARX (1818-1883)= zalae se za kaptalizam kao napredan oblik proizvodnje, smatra da treba ukinuti privatno vlasnitvo zbog klasne nepravde, poziva na revoluciju, odvojio je sredstva rada od radnika i materijalna sredstva od njihovih stvaratelja, trvdio je da e se kapitalizam na svom vrhuncu propasti Max Weber (1864.-1928.) podrava kapitalizam *MAX WEBER (1864-1920)=zagovornik graasnkog drutva i kapoitalizma, buroazijski Marx, uvodi kulturalizam u socijalizam,u kapitalizmu vidi narazvijeniju formaciju ekonomije u povijesti, za razvoj kapotalizma vana je organizacija, tradicija gospodarenja i emocije, po njemu : TRADICIONALNI KAPITALIZAM (osvajanjem se nabavljaju dobra, rad je nuda za preivljavanje,prokleti oni koji moraju ivjeti od rada, dobit je sramotna, uivanje i troenje na prvom mjestu, a ne stjecanje): Vrste ponaanja u trad.kap. *tradicionalno djelocvanje /PONAANJE (bez promjena) *afektivno (po emocijama...ratovi) MODERNI (racinalnost i dicsiplina u radu, uvaavanje zakona ponude i potranje, pozitivan stav prema radu, dobit je cilj, planira se dobit) *ciljno racionalno djelovanje (tenja) *vrijednosno djelovanje

*BIROKRACIJA=org. koju kontorlira rad mnogih pojedinaca u rjeavanju mnogih opsenih admi. zadataka i ciljev HIJERARHIJA I BIROKRACIJA su tip vodstva u poduzeima u doba strojeva *na razvoj duha kapitalizma utjecala je PROTESTANSTKA ETIKA PO WEBERU

*weber: tri vrste pojava u analizi ekonomskog ivota: ekonomske/ekonomksi relevantne, ekon. uvejtovane Weber je kljuna osoba u sociologiji krajem XIX.st i poetkom XX.st. On je teoretiar koji priznaje i podrava kapitalizam, te brani liberalizam i buruarstvo. - kulturalizam Weber jako aspektira kulturu datog drutva tj. norme i vrijednosti i materijalna dobra. Smatra, da bi se drutvo moglo prouavati i razumjeti, treba voditi rauna o tome to sama akcija znai za aktera tj. sudionika u toj akciji. DJELOVANAJ PO WEBERU (4KOM) Prema Weberu tradiocionalno drutvo obiljeavaju 2 oblika ponaanja: 1. tradicionalno ponaanje 2. afektivno ponaanje (ratovi) Dok moderni kapitalizam obiljeavaju ove vrste djelovanja: 1. ciljno racionalno djelovanje 2. vrijednosno racionalno djelovanje. Kljuna obiljeja modernog kapitalizma su racionalnost i disciplina u radu, uz istovremeno uvaavanje trita. Bit modernog kapitalizma: pozitivan odnos prema privreivanju, a ne osuda, te rad kao spas - rad kao stjecanje bogatstva. Cilj: dobit od rada. - stjecanje dobara vs. troenja - racionalnost vs. stihijnost Weber pridaje veliko znaenje razvoju KAPITALIZMA BIROKRACIJE. Prema njemu birokracija je racionalna zakonska organizacija. Obiljeja birokracije: - socijalna pojava vezana za slubu, a ne osobu; za funkcije, a ne ljude - to je racionalna organizacija koja poiva na racionlanom zakonskom autoritetu - redovita djelatnost shvaena kao redovita dunost - hijerarhijski ustroj koji omoguava red i rad (podreeni/nadreeni) - dosljedna primjena apstraktnik pravila na sve pojedinane sluajeve (svi smo jednaki) - znanje, kvalifikacija i spretnost - odvajanje slubene aktivnosti od privatnog ivota (inpersonalnost slubenika). Weber smatra da su birokracije dominantne institucije industrijskog drutva.

*HERBERT SPENCER=razvija teoriju ope revolucije, uvlai se u biologizam zbog otkria u biologiji pa tvrdi da se evolucija drutva dogaa po zakonitostima evolucije organizma, zakon evolucije oituje se u porastu broja pojedinaca udruenih u isto tijelo, porast heterogenosti,porast kooridnacije funckija, porast specijalizacije funkcija, drava se treba brinuti za pojedince da svi imaju iste uvjete za postizanje uspjeh Spencer (1820.-1903.) protivnik socijalizma (priv. vlasnitvo napredak) - engleski sociolog - pokuava razviti sociologiju po uzoru na prirosne znanosti uvod u zakon evolucije - evolucionistiki princip razvoja mogao bi se primjenjivati i na drutvo (od najjednstavnijih oblika drutva opori, grupe, preko plemana pa sve do najsloenijih oblika nacije). Razvoj drutva: 1. opori 2. grupe 3. plemena 4. nacije - u vrijeme Spencerovog djelovanja Darwin objavljuje Porijeklo vrsta - smatra da razvoj od niih ka viim evolucijskim oblicima moe primjeniti i u sociologiji. Spencer smatra da se evolucija drutva u sociologiji moe promatrati kroz (primjenjivost evolucije): 1. porast broja pojedinaca integriranih u odreenu skupinu 2. porast broja dijelova na koje se dijeli drutvo tj. porast heterogenosti 3. porast sreene heterogenosti porast koordinacije i tonosti u vrenju pojedinih funkcija 4. porast stupnja kombinacija meu pojednim funkcijama, porast specijalizacije pojedinih funkcija i porast koordinacije. Spencer je bio veliki protivnik socijalizma i protivio se ukidanje privatnog vlasnitva jer je smatrao daono motivira napredak.

MO I POLITIKA SOCIOLOGIJA POLITIKE= discipl. Koja prouava politku kao drutv. Pojavu organiziranja ivota u zajendici koja poiva na odnosima podreen-nadreen, prouava vladanje i vlast POLITIKA= ukupna djelatnost voenja drave ali i metoda u voenju drave ili stranke POLITIKI USTROJ: 1. AUTORITATIVNI centralizirana vlast 2. DEMOKRATSKI ( odreen slobodnim izboirima, viestranajem, trodiobom vlasti:zakonodavna,izvrna, sudska vlast TIPOVI POLITIKE DOMINACIJE KORZ POVIJEST (weber): 1. PRAVNA DOMINACIJA = dominacija zakona (kapitalizam) 2. KARIZMATSKA=dominacija pojedinca na vlasti (predkapitalistika drutva) 3. TRADICIONALNA=feudalizam VLAST=nadmo jednih ljudi nad drugima MO= mogunost ovjeka ili grupe da ostavri svoju volju u zajednikom djelovanju unato otporu drugih

TEORIJA ELITE= jedan dio pjedinaca je elita koja vlada a drugi dio je anrod kojim se vlada KLASINA TEORIJA ELITA8 Pareto i Mosca)=osnovica vladanja elite su psiholoke aktivnosti tj vladanje silom ili lukavou=sve elite su sklone opadanju(dekadenciji), sve gube na nazi i nasljeuju ih sposobniji (to se zove CIRKULACIJA ELITE) DEMOKRACIJA=poseban oblik vlasti elite DEMOKRATIZACIJA= pol.sisitem u kojem se na temenlju veine glasova konstuira vlada na regularnim neprisilnim izborima

Ekonomska sloboda je uvijet politike slobode. Politika sloboda na neki nain otvara prostor ekonomskoj slobodi. Ekonomija i politika su u biti cikliki spojene, budui da bi politika trebala biti u funkciji ekonomije Dva su znaenja politike: 1. kao nain tj. kao ukupna djelatnost voenja i upravljanja dravom 2. smjer u politici voenje stranke ili voenje drave kroz neku odrenu politiku (npr. poltiku liberalizma, socijalizma i sl.) Uz politiku idu: - mo mogunost ovjeka/skupina da ostvare svoju volju u djelovanju unato protivljenju drugih - vlast specifian odnos izmeu ljudi i skupina koji obiljeava nadreenost i podreenost ljudi, tj. nadreenost i mo jednih nad drugima. DRAVA SUVREMENA DRAVA= karakterizira ju teritorij, zakon i uporaba sile (to su suverene nacionalne drave), dravljani su graani s jednakim politikim i socijalnim pravima/obvezama INTERESNE SKUPINE=graani se udruuju u grupe koje se ne bore za vlast nego utjeu na politike stranke (protektivne ili promotivne skuoine) TREI SEKTOR=neprofitna nevladina org. koja promie demokraciju i zaititu ljudskih prava, to su graani prisutniji u treem sektoru to je drutvo demokratskije NEOLIBERALIZAM=zagovara stvaranje jednakih ansi za sev u dravi i individualnu anatomiju LIBERALIZAM= snove su sloboda trita, zakon ponude i potranje (osnove liberalne ekonomije) Drave mogu biti: 1. demokratske 2. nedemokratske (autoritativne) Sjeverna Koreja, Kina, Kuba Politike sustave demokratske zemlje ine (3 obiljeja demokracije): 1. slobodni izbor 2. viestranaje 3. trodioba vlasti (zakonodavna, sudska i izvrna vlast) Drava je odreena: 1. teritorijem 2. stanovnitvom

3. vojskom (silom koja uva teritorij) - jo neke odrednice drave su: jezik, kultura, religija i povijest. Trojako shvaanje demokracije: a) u etikom smislu (pravo na grb, zastavu...) b) u socijalnom smislu ( pravo na podjelu imovine) c) u graanskom smislu (sloboda govora, viestranaje...) Dravu ine 3 sektora: I sektor - politika vlast II sektor - gospodarska vlast III sektor - neprofitan, nepolitiki sektor (vaan element demokracije u demokratskim drutvima) - ini ga cilvilno drutvo (NonGoverment Organisation NGO) to su slobodne asocijacije graana kojima se tite prava graana i promoviraju ta prava (bore se za ta prava) - u RH ih ima jako puno, pa bi se reklo da smo mi vrlo demokratska drava, ako se gleda prema broju takvih organizacija. Rifkin AMERIKI SAN: slobodakao izraz samostalnosti osobna imovine i neovisnost gosp.rast vjerska batina sklonost asimiliranju domoljublje podrka vojnoj sili individualistika umjerenost EUROPSKI SAN: sloboda izraz uklopljenosti kakvoa ivljenja i uzajaman ovisnost odrivi razvoj izraenost slobodnog vreemna posveenost samom sebi ouvanje kulturnog identiteta i multikulturalnosti vrijednost kosmopolitizma podrka diplomaciji i humanitarnoj pomoi globalna usmejrenost

SOCIOLOGIJA RELIGIJE

Sociologija religije jedna je od brojnih sociolokih disciplina posebnih sociologija znanstvena disciplina koja se bavi sociolokim aspektom fenomena religije i religioznosti te odnosima religije i drutva prouava drutvene funkcije religije, utjecaj religije na ponaanje ljudi te ulogu religije u procesima drutvene promjene

SOCIOLOKO ODREENJE POJMA RELIGIJE Religija ukljuuje skup simbola koji izazivaju osjeaje oboavanja ili strahopotovanja, a povezani su s ritualima( obredima) ili ceremonijama u kojima sudjeluje zajednica vjernika RAZVRSTAVANJE RELIGIJE PO TIPOVIMA

Jednostavni supernaturalizam-karakteristian za jednostavna drutva, pripisivanje prirodnim pojavama i predmetima bezline i nadnaravne osobine Animizam-vjerovanje u duhove ili druga onostrana bia Teizam-vjera u bogove Politeizam-vjera u vie bogova Monoteizam-vjera u jednoga boga Sustav apstraktnih ideala-umjesto usmjeravanja na bogotovlje, posveene postizanju moralne i duhovne izvrsnosti, tzv. etike religije

TIPOVI RELIGIJSKIH ORGANIZACIJA

Crkva-velika, drutveno etablirana vjerska organizacija s formaliziranom strukturom vjerovanja, rituala i unutarnje organizacije moi Sekta-relativno mala vjerska skupina koja se najee odvojila od crkve i u naelu odbacuje dominantne vrijednosti i nain ivota u irem drutvu Denominacija-religijska skupina koja prihvaa postojanje drugih religija i uglavnom je u suglasju s vrijednostima drutva, karakteristina za SAD Kult-manje organizirana i privremena skupina koja se ne temelji na nekoj razraenoj doktrini i ne postavlja velike zahtjeve lanovima

KLASICI SOCIOLOGIJE RELIGIJE Auguste Comte zakon tri stadija drutveni napredak vodi do konca religije, a religija se u trenutku dok nestaje utjelovljuje u znanost, to jest u vii stadij ljudskog uma i psihe

Emile Durkheim

funkcija religije u drutvenom ivotu-ouvanje idejnog i moralnog jedinstva drutva

sekularizacija modernog drutva prouavao australske domoroce religija je drutvena kreacija

Max Weber

Uinci religiozne aktivnosti i neaktivnosti Verstehen Protestantska etika i duh kapitalizma DRUTVENE FUNKCIJE RELIGIJE Socijalna integracija Socijalna kontrola Ideoloke funkcije religije Utjecaj religije na drutvene promjene RELIGIJA U MODERNOM DRUTVU

Sekularizacija-proces smanjivanja utjecaja religije u drutvu kako tehnologija i materijalizam dobivaju sve veu vanost u oblikovanju vrijednosti i normi u modernim drutvima Civilna religija-kvazireligiozna vezanost za simbole i institucije sekularnog ivota Nova religioznost varijacije postojeih vjerskih organizacija, potiu iz drugih krajeva svijeta ili originalni izumi Religijski fundamentalizam- konzervativno stajalite koje zagovara povratak temeljnim naelima religije i nastoji obnoviti izvornu vjeru pred brzim drutvenim promjenama

BUDUNOST RELIGIJE

Komunikacija-usmena u poetku, izum tiskarskog stroja i poveanje pismenosti, irenje u nove medije Medijska religioznost Electronic church Od trinog modela religije k novoj paradigmi sociologije religije Religijsko podruje- ukidanje granica Globalizacija i budunost religije-privatiziranje religije, politiziranja religije, javni utjecaj religije