Welcome to Scribd. Sign in or start your free trial to enjoy unlimited e-books, audiobooks & documents.Find out more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
3Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
feminizam-epistemologijski

feminizam-epistemologijski

Ratings: (0)|Views: 43|Likes:
Published by Azra Šeta

More info:

Published by: Azra Šeta on Oct 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/03/2013

pdf

text

original

 
9. 5. 2002. broj 80
 
TEMA BROJA
Ravnopravnost znanjaŽenski/rodni studiji nasveu
č
ilištu
Feminizam kao epistemologijski projekt 
Kako se suo
č
iti s temeljnim misaonim prijeporom unutar kojeg su ženeistodobno odsutne i suviše prisutne, goli negativ bez ikakve vlastite forme i
č
isti monstrum kao prototip ekscesa
 par excellence
, premalo i suviše, jednom rije
č
 ju, ne (samo) drugi spol, ve
ć
(i) privilegirana figura drugoga
 Eva Bahovec
P
oznat je stav da postoji puno feminizama – puno vrsta, razli
č
itih pristupa, teorijskih smjerova,pravaca ili škola. Stoga umjesto samo jednog, monolitnog, na prvi pogled neproturje
č
nog ineproblemati
č
nog, mogu
ć
e je govoriti o pluralisti
č
kom mnoštvu
 
feminizama u
otvorenom društvu
 današnjice: od radikalnog do socijalisti
č
kog, od francuskog do ameri
č
kog, od poststrukturalizma dokiborg-feminizma, od akademskog do aktivisti
č
kog feminizma, i, naposljetku, od ženskih studija dofeministi
č
ke teorije. Ovoj ideji, ideji o ovakvu
 pluralizmu
feminizma koja se može nizati ubeskona
č
nost, željela bih suprotstaviti ideju o feminizmu kao – u prvom redu i prije svega –epistemologijskom projektu.
Što jest feminizam kao epistemologijski projekt?
Mogu
ć
e ga je i potrebno najprije definirati polemi
č
ki,
 per negationem
, na osnovi kritike feministi
č
kogmainstreama. Najviše u uporabi i uop
ć
e najrasprostranjenija je definicija feminizma kao politi
č
kogprojekta: tj. projekta, vezanog uz borbu za ukidanje podre
đ
enosti i nejednakosti žena, zanediskriminiranost, za ženska ljudska prava na svim podru
č
 jima društvenog života (obrazovanju,zaposlenju, politici, znanosti i umjetnosti itd.). U tom kontekstu feministi
č
ka teorija zna
č
iteoretiziranje feminizma kao društvenog projekta.Nasuprot njoj, feminizam kao epistemologijski projekt jest na prvi pogled sukob za zna
č
enje zakoncepte, za misaonu tradiciju. To jest opozicijsko, potencijalno
 
(subverzivno) znanje koje sesuprotstavlja vladaju
ć
im idejama, preispituje literarni, filozofijski, povijesni kanon, preoblikuje
 zvani 
č 
no znanje
i, jednom rije
č
 ju, dovodi u pitanje sve što se predaje na fakultetima. U tom sesmislu, na primjer, u aktualnom me
đ
unarodnom istraživanju Employment and Women’s Studies inEurope, koji se izvodi u devet evropskih zemalja (u Finskoj, Francuskoj, Italiji, Madžarskoj,Nizozemskoj, Njema
č
koj, Sloveniji, Španjolskoj i Veliki Britaniji), ženski studiji istražuju kao model,
case study 
, za uvo
đ
enje radikalnih promjena u sveu
č
ilišne kurikulume.Pritom je od osobite važnosti upravo to da je ovakav proces epistemologizacije – pozicija
 
autorefleksivnosti; drugim rije
č
ima,
 primjena
osnovnih feministi
č
kih principa na sam feminizam, ada, uz ovo, imamo na umu osnovni zahtjev za epistemologizacijom historije i historicizacijomepistemologije (...). Interdisciplinarni program Ženske študije in feministi
č
na teorija na Filozofskomfakultetu u Ljubljani, uveden u 1997. godini, mogli bismo navesti kao primjer pokušaja u pravcuovakvog epistemologijsko zasnovanog feminizma (a isto tako i ure
đ
iva
č
ku politiku našeg
č
asopisa zaženske studije i feministi
č
ku teoriju
Delta
, a
č
ini mi se, da ne bih pogriješila, ako bih stavila uovakav kontekst i
č
asopis
Tre
ć 
a
(op. p.
č
asopis Centra za ženske studije iz Zagreba).
Odsutne žene
Nulti – dapa
č
e neizgovoriv, i zato potencijalno zavodljiv – stupanj feminizma kao takvaprivilegiranog polja opozicijskog znanja jest rasprava o
odsutnim ženama
: to jest konstatacija da sužene u povijesti zapadne civilizacije skrivene,
hidden from history 
. Ovo je na prvi pogled jednostavan projekt, pun feministi
č
kog oduševljenja i oduševljenja
novim otkri 
ć 
ima
(
novih
ženskihimena), ali zacijelo trebamo biti vrlo pažljivi: rije
č
je, upravo,
o
odsutnosti, koju treba vrednovati naistoj razini kao prisutnost, koja ima ekvivalentno zna
č
enje kao i prisutnost – otprilike kao upoznatom vicu o
č
ovjeku, koji nave
č
er uzme u spava
ć
u sobu jednu punu i jednu praznu
č
ašu vode(jer
ne zna dal’ 
ć 
e bit žedan il’ ne
ć 
e
). (..).Ovdje je rije
č
o teorijskom, konceptualnom ekvivalentu problema, koji je na svoj specifi
č
ni na
č
inistaknula ve
ć
Virginija Woolf, kad je govorila o imaginarnoj, fantazijskoj Shakespeareovskoj sestriJudith kao, u najboljem smislu, odsutnom pretku ženskog spola. Umjesto prethodnika, ili to
č
nije i uepistemologijskom kontekstu, umjesto
virusa prethodnika
, imamo dakle prazninu, odsutnost,ništavnost (...) i njezin stav:
She will be born
. Rije
č
je, ukratko, o
interpelaciji 
s tišinom,odsutnoš
ć
u, prazninom, koja nas nagovara, u kojoj se prepoznajemo, koja nas, u parafraziAlthusserova iskaza, preoblikuje iz osobe ženskog spola u subjekte – koja nas nagovara kao žene, unašem kolektivnom projektu
 za žene
(ali u projektu prepoznavanja u
méconaissance
, koji dakle, sdruge strane, nije imun za opasnost govora
u imenu /drugih/ žena, umjesto žena, za dobro /svih/  žena
, itd.)Drugim rije
č
ima, rije
č
je o stvaranju nove,
matrilinearne
tradicije, ali tradicije, koja je usmjerenaupravo na nemogu
ć
nost prisutnosti žena i ženskoga u zapadnoj misaonoj tradiciji (u kojoj, dakle,nemamo pretke), nužnu odsutnost,
outsiderstvo
, poziciju izvanjskosti s obzirom na uvjetepatrijarhata. A to zna
č
i, u prvom redu, radikalnu dekonstrukciju cjelovite misaone tradicije
iznutra
,od filozofije do literarne teorije, od historije do svih takozvanih »-posties«, od metafizike do krajnihepistemologijskih posljedica prirodnih znanosti.
Sukob
sa zdravim razumom i idejom kontinuiteta
Teoretiziranje ove misaone nemo
ć
i (...) prvo je zna
č
enje rije
č
i
epistemologijski 
u kontekstufeminizma. U ovoj kratkoj raspravi željela bih samo još istaknuti osnovnu dualnost: na jednoj stranizahtjev za otkrivanjem, pokazivanjem,
č
injenjem vidljivijim, a istodobno, na drugoj strani vizualnogspektra, zahtjev za prekrivanjem svega što je bilo suviše izloženo pogledu, što je bilo
objekt (muškog) pogleda
, i potom objekt ili u
č
inak vlasti. (..)Po
č
etak feminizma kao epistemologijskog projekta jest dakle nešto novo – novum, koji prekida kakos jednoumljem mizoginije, tako i s jednoumljem njezine zrcalne suprotnosti (ili mržnje premamuškarcima ili glorifikaciji žena, ili pak jednog i drugog zajedno). U tom kontekstu mogli bismokazati da je posrijedi po
č
etak nove misaone tradicije, koju je u razdoblju prosvjetiteljstva (koje je,usput, dugo važio za po
č
etak feminizma) nastavila Mary Wollstonecraft, a koja se u proteklomstolje
ć
u veže prije svega uz ime Simone de Beauvoir. Sve ove velike
 zagovornice žena
, nisu našeprethodnice u smislu Canguilhemovih
précurseurs
. Mogli bismo
č
ak re
ć
i da ono što intelektualkeženskog spola ujedinjuje, nije feminizam kao ovakav ili druk
č
iji pozitivan projekt, ve
ć
istrajavanje unapetosti, u dvosmislu, u ambivalentnosti: za žene, ali ne za takve kakve onu jesu nastale – i kakvemogu nastati – u uvjetima patrijarhata.
Drugi spol 
Simone de Beauvoir upravo predstavlja posljednji
č
in u ovakvu lancu: njegovu kulminaciju i krajnu to
č
ku, koja iznosi na vidjelo, promišlja,
 podiže na

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->