Zdravlje

Tema broja

Moje

Godina I. Broj 1
asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje Septembar 2011. god.

BESPLATNO

RAK DOJKE
U SUSRET OKTOBRU-MJESECU BORBE PROTIV RAKA DOJKE
- Intervju: prim.dr.Mustafa Mehmedbai - Intervju: prim.dr.Harun Drljevi

JAAREVI
ZLATARNE
- Marala Tita 24, Zenica - M. Tarabara 4A, Zenica - Bosanska 118, Travnik Mob.:+387 (0)61 132-624

AG SHOP
M. Tarabara 4, Zenica Email: zlatar.jasarevic@hotmail.com Mob.:+387 (0)62 416-629

Respect d.o.o. Zenica Potok br.7, 72000 Zenica, BiH Tel/Fax: +387 (0)32 404-707 Email: info@respect.ba Web: www.respect.ba

RESPECT
TRAVEL AGENCY

ELITE OTVORITI SVOJU MJENJANICU?

MI EMO VAM REI KAKO!

INTER-H d.o.o. Zenica, ekskluzivni distributer programa Mjenjanica, hrvatske tvrtke Microworld d.o.o. Zagreb Tel.: 032.48.80.21; Fax: 032.40.77.23; email: info@inter-h.com; web: www.inter-h.com, www.microworld.hr

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

Zdravlje

Moje

U ovom izdanju:
Kratke vijesti ........................................................... 4 Strunjaci protiv brzog unosa hrane Zdrave ivotne navike Istraivanje na ivotinjama-debljina ugroava potomstvo Rizik od smanjenja poroajne mase prinove Rizik za modani udar kod ena Zlostavljanje u djetinstvu Usamljenost uzrokuje raniju smrt Svijet ..................................................................... 6 Vanost pravilne prehrane za vrijeme bolesti Kako formirati vre kosti Koji se lijekovi uzimaju na usta Tema broja ............................................................. 8 RAK DOJKE Intervju-Primarijus Doktor Mehmedbai Mustafa Intervju-Primarijus Doktor Harun Drljevi Sindrom karpalnog tunela ...................................... 18 Zimske bolesti disajnih organa ................................ 19 Alexander Fleming ................................................ 21 Magnetna rezonancija ........................................... 22
www.jahorinaosiguranje.com

Potovani itaoe,
U rukama drite prvi broj asopisa Moje zdravlje, izdanja koje ve dugo vremena upravo bolno nedostaje na naem medijskom prostoru. asopis Moje zdravlje je besplatan i to e mu olakati put do Vaih ruku. A zato besplatno izdanje u vrijeme kada ak i zrak ima cijenu? Pa stoga to mi vjerujemo da zdravlje nema cijenu, odnosno da je tu cijenu nemogue odrediti. Ako danas ovjek ve mora da plaa raznorazne usluge i proizvode vezane za zdravlje, barem pisanu rije o zdravlju moe imati besplatno. Moje zdravlje nije ni prvi, niti jedni asopis u kojem ete moi upoznati se sa najnovijim dostignuima iz svijeta medicine i zdravlja. No, ono to ga izdvaja jeste dinamian, proaktivan pristup materiji, izbjegavanje kliea i ablona i vizija koju smo sebi postavili da u to skorije vrijeme ovaj asopis postane u odreenoj mjeri interaktivan, odnosno da na njegovo ureivanje i na njegovu fizionomiju, dragi na itaoe, i vi najizravnije utiete sa Vaim eljama, idejama i zahtjevima. Pred asopis Moje zdravlje, pored informativne, postavili smo i jednu zahtjevniju ulogu edukaciju itatelja u oblastima medicine i zdravlja. Jer, zdravlje je vlasnitvo svakog ovjeka ponaosob i svaki ovjek treba da zna kako svoje zdravlje ouvati i unaprijediti. asopis e biti dostupan u elektronskom formatu na naim web stranicama, za one itaoce koji ne mogu na vrijeme da dou do svog primjerka ili su jednostavno komotniji sa elektronskim nego sa papirnatim izdanjima. Imajui u vidu da je oktobar, mjesec koji je pred nama, ujedno i Mjesec borbe protiv raka dojke, to se samo od sebe nametnulo kao logian izbor za temu broja. Pored optih informacija o ovom estom i zlogukom oboljenju, imate priliku da proitate intervjue sa dvojicom eminentnih medicinskih strunjaka: prim.dr.Harunom Drljeviem i prim. dr.Mustafom Mehmedbaiem. U sljedeem broju ete, pored ostalih aktuelnih tekstova, u temi broja moi proitati sve o medicinski potpomognutoj oplodnji ili, argonski reeno, vjetakoj oplodnji. Proitajte intervju sa vodeim strunjakom u Bosni i Hercegovini na ovom polju, kao i iscrpan izvjetaj iz Centra za humanu reprodukciju iz Zenice. Naa elja je da Moje zdravlje postane Va pouzdan savjetnik za pitanja u vezi sa zdravljem Vas i Vaih najbliih. Ujedno, veoma nam je stalo do Vaeg miljenja, te nemojte oklijevati da nam se obratite sa Vaim pitanjima, prijedlozima i idejama, telefonom ili elektronskom potom. Iskreno Va Elis Bekta Urednik

JAHORINA OSIGURANJE A.D. PODRUNICA ZENICA

asopis Moje Zdravlje izdaje INTER-H d.o.o. Zenica, Dr. A. Aska Boria 34., 72000 Zenica Tel.: +387 (0)32 931-333; Fax: +387 (0)32 407-723; www.mojezdravlje.co.ba; info@mojezdravlje.co.ba Glavni urednik: Elis Bekta, Marketing: Azra Mujanovi

septembar 2011. godine |

Zdravlje

Moje

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

Vijesti

Istraivanje na ivotinjama-debljina ugroava potomstvo

Istraivanja provedena na ivotinjama potvrdila su da izlaganje oploenog jajaca visokim vrijednostima zasienih masnih kiselina moe natetiti kasnijem razvoju fetusa. Ove kiseline se uobiajeno nalaze u jajnicima gojaznih ena i onih koje su oboljele od dijabetesa.

Strunjaci protiv brzog unosa hrane

Istraivanje provedeno na Novom Zelandu sugerira kako osobe koje bre jedu imaju vee izglede za prikupljanje suvinih kilograma. Journal of the American Dietetic Association dodaje kako su ispitanice koje su bre jele unosile vee koliine hrane prije nego to bi nastupio osjeaj sitosti. U studiji provedenoj na University of Otago je sudjelovalo oko 1600 ena u dobi od 40 do 50 godina. U prosjeku su ispitanice koje su najsporije jele imale najmanji indeks tjelesne mase. Indeks tjelesne mase je bio prosjeno 6% vei kod ena koje su jele najbre.

Zdrave ivotne navike

American Journal of Public Health je objavio kako samo 4 zdrave ivotne navike mogu znatno produiti ivot i smanjiti rizik za razvoj kroninih bolesti. Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, 70% smrti u SAD je povezano s kroninim bolestima kao to su bolesti srca, rak i modani udar. Novi rezultati prikupljani tokom 18 godina od gotovo 17000 odraslih ispitanika pokazuju kako su za dui i zdraviji ivot kljuni izbjegavanje konzumacije duhanskih proizvoda, ograniena konzumacija alkohola, kvalitetna prehrana i tjelesno vjebanje najmanje 150 minuta sedmino. Ispitanici koji su se vie pridravali preporuka strunjaka su imali proporcionalno manji rizik za smrt, a oni koji su se pridravali sva 4 navedena savjeta su imali 66% manji rizik za smrt od raka, 65% manji rizik za smrt od bolesti srca te 57% manji rizik za smrt od bilo kojeg uzroka.

Naunici iz Belgije, Britanije i panije utvrdili su da izlaganje embrija goveda visokim razinama masnih kiselina izaziva njegov sporiji razvoj, mutacije gena i izmjenjeni metabolizam - sve faktore koji pridonose njegovom ukupno slabijem razvoju. Iako je istraivanje raeno na kravljim embrijima istraivai kau da bi rezultati mogli objasniti zato ene koje pate od poremeaja poput gojaznosti ili dijabetesa tipa 2 imaju problema da zatrudne i odre trudnou. Taj zakljuak dodatno uvruje zdravstvene preporuke enama da trebaju teiti zdravoj tjelesnoj masi prije nego se odlue na majinstvo. Istraivai, naime, vjeruju da je u kravljim jajacima mogue izazvati poremeaje sline onima kod ljudi. Gojazne osobe ili dijabetiari metaboliziraju vei postotak uskladitenih masti to poveava razinu masnih kiselina u ovarijima a koje, kako su pokazala ranija istraivanja, imaju toksino djelovanje na rast jajaca prije ovulacije. U ovom istraivanju prvi smo puta mogli pratiti i preivjele embrije i pokazati negativni uinak masnih kiselina, kazao je Jo Leroy sa sveuilita u Antwerpenu koji je vodio istraivanje objavljeno u znanstvenom asopisu PLoS One.

| septembar 2011. godine

Rizik od smanjenja poroajne mase prinove

Redovno uzimanje vitamina u vrijeme zaea smanjuje izglede za prijevremeni poroaj, sugerie jedno istraivanje provedeno u Danskoj. Kod ena koje redovno koriste potrebne vitamine u ishrani uoen je i manji rizik od smanjenje poroajne mase kod prinove, objavio je ameriki Journal of Clinical Nutrition. Istraivanje je stavilo fokus na razdoblje od etiri sedmice prije do osam sedmica nakon zaea, a njime je obuhvaeno gotovo 36.000 ispitanica u Danskoj. Istraivai sa Univerziteta u Pittsburghu, koji je organizovao provo-

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

Zlostavljanje u djetinstvu
Zlostavljanje u djetinjstvu udvostruuje rizik za razvoj viestrukih i dugotrajnih epizoda depresije, objavio je American Journal of Psychiatry. Uz to, kod ispitanika koji su bili zlostavljani u djetinjstvu je zabiljeeno smanjenje izgleda za uspjeh terapije. Znanstvenici s londonskog Kings Collegea procjenjuju kako je gotovo 5% sluajeva depresije kod odraslih osoba povezano sa zlostavljanjem u djetinjstvu. Njihovi se nalazi temelje na analizi podataka prikupljenih za potrebe 16 ranijih studija u kojima je sudjelovalo vie od 23.000 pacijenata. Vjeruje se kako neki oblik depresije u odreenoj fazi ivota moe pogoditi svaku petu osobu.

Zdravlje

Moje

enje ovog istraivanja, navode da im je cilj bio da potvrde vanost kvalitetne prehrane u cilju prevencije komplikacija u trudnoi, preranih poroda i usporenog razvoja fetusa.

Rizik za modani udar kod ena

enama s depresijom prijeti vei rizik za modani udar, objavili su naunici s Harvarda u asopisu Stroke. ispitanica, a nijedna sudionica nije imala modani udar prije poetka istraivanja.

Usamljenost uzrokuje raniju smrt

Prema podacima za 80.000 ena u dobi od 54 do 79 godina, povijest depresije je bila povezana s 29% veim izgledima za modani udar. Dodatno poveani rizik za modani udar - 39% - je bio prisutan kod ispitanica koje su zbog tee depresije bile prisiljene uzimati antidepresive. Depresija je bila prisutna kod 22%

Istraivai dodaju kako su ene s depresijom bile sklonije puenju te su uobiajeno bile manje tjelesno aktivne to je rezultiralo poveanjem indeksa tjelesne mase i veom uestalou povienog krvnog tlaka, bolesti srca i dijabetesa. Uz to, u toj skupini ispitanica je manji broj ena bio u braku ili vezi.

Nova studija ukazuje na vei rizik za raniju smrt kod osoba koje nemaju partnera, pie Journal of Epidemiology. Status osobe bez partnera je bio povezan s izraenijim izgledima za raniju smrt kod mukaraca nego kod ena. Novi rezultati se temelje na analizi nalaza 90 ranije provedenih istraivanja u kojima je sudjelovalo oko 500 miliona ljudi. Naunici nisu uzeli u obzir podatke prikupljene od razvedenih osoba ili osoba iji je partner preminuo. U prosjeku su mukarci koji su bili sami imali 32% vei rizik za smrt u odnosu na mukarce koji su bili u vezi, dok je kod ena ovo poveanje rizika za smrt iznosilo 23%. Ti podaci sugeriraju kako sami mukarci u prosjeku umiru 8 do 17 godina ranije, a same ene prosjeno 7 do 15 godina ranije. Naunici vjeruju kako je ovakve rezultate mogue objasniti slabijim zdravstvenim osiguranjem te manjim prihodima kod osoba koje nemaju partnera.

septembar 2011. godine |

Vanost pravilne prehrane za vrijeme bolesti

Prilagoena prehrana

Zdravlje

Moje

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

saVjeti

Jedna kineska poslovica glasi: Tko god da je otac bolesti, loa prehrana je njena majka. Istinu sadranu u ovoj izreci danas sve vie priznaju iroki medicinski i nauni krugovi. nad boleu i jaa samopouzdanje samog bolesnika. Bolesnik kao pojedinac postaje aktivni sudionik u borbi protiv bolesti, a ne vie neuki posmatra koji pasivno promatra tok bolesti bez mogunosti mijenjanja tog toka. Prilagoena prehrana tokom bolesti gotovo je jednako vana kao i adekvatna terapija.

Danas se tvrdi da je ono to jedemo od velike vanosti za ono to se deava na osnovnom biohemijskom nivou stanice. Jedna jedina komponenta odgovorna je, uz kisik iz vazduha, za proizvodnju energije u naim stanicama. Tu komponentu nazivamo TVAR ili HRANA i na nju svaki ovjek ima direktan uticaj. Pravilnim izborom namirnica moete znatno unaprijediti svoje zdravlje, uticati na prevenciju nastanka bolesti, kontrolisati tok ozdravljenja i ublaiti tete uzrokovane boleu. Hrana nikada nee biti trenutni lijek, ali postaje na saveznik u borbi za zdravlje, i to na dui rok. Prilagoena prehrana za vrijeme bolesti gotovo je jednako vana kao i adekvatna terapija. Ona moe pomoi u brem oporavku i u ublaavanju simptoma. Poznavanjem osnova pravilne prehrane tokom bolesti postie se osjeaj kontrole

Nauna potvrda
Danas se provode brojna klinika istraivanja kojima se prati uticaj pojedine hrane, namirnica ili nain prehrane na pacijente oboljele ili sklone nastanku neke bolesti. Ozbiljnost i visoka profesionalnost takvih istraivanja omoguuje prihvatanje nauke o prehrani kao ravnopravne discipline meu ostalim naunim, a posebno medicinskim granama.

Kako formirati vre kosti

Prilikom odrastanja je vrlo vano formirati vrste kosti. Mnogo ljudi zaboravi da kad ovjek stari da je vrlo vano odravati kosti vrstima. Slabljenje naih kostiju dogaa se kako starimo, to moe dovesti do poveanih fraktura i deformacija. Da biste sprijeili takve komplikacije morate posvetiti vie panje vaim kostima. Provjerite da li imate simptome osteoporoze. Ako imate bolove u leima i este frakture kostiju, mogue je da imate osteoporozu. Obavezno posjetite doktora. Uzimajte vitamine bogate kalcijem jer kalcij odrava zdravlje kostiju. Pijte puno mlijeka jer je bogato kalcijem. Pijte manje bezalkoholnih pia koji mogu izazvati izluivanje kalcija. Smanjite uzimanje kofeina jer e to takoer pomoi u odravanju zdravlja kostiju. Pazite da ne uzimate previe hrane bogate proteinima (riba, meso, orasi, pistacije...) koji mogu uzrokovati da vae tijelo izluuje kalcij. Ponite vjebati, vjeba je odlina za zdravlje kostiju. ak i da hodate nekoliko kilometara dnevno bit e od pomoi za kosti.

| septembar 2011. godine

Koji se lijekovi uzimaju na usta

Tablete su vrsti ljekoviti oblici izraeni komprimiranjem smjese aktivne supstance s pomonim tvarima (punila, bojila, korigensi...). To je vrlo uobiajen oblik lijeka, jednostavan za primjenu, a esto trajniji za sigurnu upotrebu od tekuih oblika. Tablete se gutaju najee cijele, s neto tekuine (najbolje vode). Ovisno o vrsti lijeka, mogu se uzimati prije, poslije ili za vrijeme jela. Odgovor na pitanje Kada i kako treba uzimati odreeni lijek u obliku tableta dobit ete od Vaeg doktora ili farmaceuta. Obavezno se pridravajte dobivenih uputstava, jer ete samo uz ispravnu upotrebu postii uinkovitost lijeka, a sve nepoeljne, popratne, nuspojave svasti na minimum. Tablete se danas najee pakuju u blister (folija s udubljenjima u kojima su smjetene tablete). Ako su tablete pakovane u boice, nakon otvaranja, uz pravilno uvanje i vrsto zatvaranje boice, vrijedi rok trajanja otisnut na pakovanju. Izrauju se i vieslojne tablete, iz kojih se aktivna supstanca postepeno oslobaa, ili retard-tablete koje omoguavaju dugotrajan uinak (npr. tijekom cijelog dana). Lingvalete (sublingvalne tablete) namijenjene su otapanju pod jezikom, kako bi se apsorpcijom kroz sluznicu postigao brzi uinak lijeka (npr. lingvalete nitroglicerina). Film-tablete (obloene tablete) imaju posebnu ovojnicu oko jezgre, koja moe zatititi lijek, na primjer u prolazu kroz kiseli sadraj eluca (gdje neki lijekovi podlijeu razgradnji pa vie nisu djelotvorni) kako bi se lijek oslobodio tek u tankom crijevu. Ovojnica moe ouvati lijek i od tetnih utjecaja vlage, svjetla i zraka. Draeje su tablete obloene eerom, okoladom ili drugim pomonim tvarima koje slue kao korigens okusa. Kapsule su ljekoviti oblici kod kojih se ljekovita supstanca puni u malu kapsulu (ahuru), izraenu od elatine ili kroba, a mogu biti tvrde ili meke. Kapsule se pri uzimanju ne otvaraju ve se progutaju cijele s tekuinom (vodom).

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

Zdravlje

Moje

vrsti ljekoviti oblici

Efervete (efervescentne ili umee tablete), imaju oblik veih tableta, a proizvode se komprimiranjem aktivne supstance s pomonim tvarima koje u vodi imaju sposobnost oslobaanja plina ugljinog dioksida. Primjenjuju se prethodnim otapanjem u ai vode pri emu se dobije napitak ugodnog okusa. Neki bolesnici (mala djeca, starije osobe, ili osobe s tekoama pri gutanju) teko uzimaju vrste oblike lijekova na usta. U tim sluajevima pogodnija je primjena tekuih ljekovitih oblika. Ti oblici lijekova obino su kraeg roka trajanja, ali se bre apsorbiraju. Pomone supstance im daju boju, okus, slatkou, ime postaju ugodniji za uzimanje. Doziraju se u kapima (brojanjem kapi) ili kaiicama (veliinom i brojem dozirnih kaiica). Najei tekui oblici lijekova za peroralnu primjenu su otopine, sirupi, kapi, emulzije, suspenzije, tinkture. Neki lijekovi, npr. antibiotici, ili neke druge ljekovite tvari nestabilne u vodenoj otopini, izrauju se u obliku suhih zrnaca - granula koje e Vam farmaceut prije izdavanja otopiti u vodi ili odgovarajuem otapalu. Vano je da otopinu dobro promukate prije svake upotrebe. Ako je za propisanu terapiju, na primjer, potrebna koliina od dvije boice takve tekue otopine, u apoteci e Vam pripremiti samo jednu boicu, koju ete troiti (rok upotrebe je obino 7 dana). Za nastavak terapije u apoteci e Vam pripremiti svjee napravljenu otopinu. Gotovi lijekovi u tekuim oblicima obino u originalnom pakiranju sadre i prikladne kaiice ili brizgalice kako bi ih korisnik mogao jednostavno i tono dozirati. Ako ih nema, moete se pomoi praktinim mjerama. Na primjer 1 velika (supena) kaika sadri 15 mL, a mala (ajna) kaiica 5 mL, dok se pod aom vode podrazumijeva oko 150 mL tekuine.

Tekui ljekoviti oblici

septembar 2011. godine |

Zdravlje

Moje

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

tema broja

RAK DOJKE
enska dojka je temeljni atribut enstvenosti, sa dvojakom ulogom ishrana potomstva i seksualna privlanost ine enske grudi posebno znaajnim dijelom tijela svake ene. Upravo tu lee i specifikumi ovog oboljenja, jer ono jednakom silinom napada kako tijelo, tako i samu psiholoku strukturu ene. Svaka dojka ima 15 do 20 renjeva, koji imaju manje odsjeke, lobule. Tanke cijevi nazvane duktusi povezuju renjeve i lobule. Najei tip zloudnog tumora dojke je duktalni zloudni tumor. Nalazimo ga u duktalnim stanicama. Zloudni tumor koji nastaje u renjevima ili lobulima naziva se lobularni zloudni tumor. Lobularni zloudni tumor ee nalazimo u obje dojke nego je to sluaj u drugih vrsta zloudnih tumora dojke. Inflamatorni zloudni tumor dojke je najrjea vrsta zloudnog tumora dojke. Kod ove bolesti dojka je topla, crvena i nateena. Nasljedni zloudni tumor dojke ini otprilike 5 do 10 posto svih zloudnih tumora dojke. Geni u stanicama nose informaciju koja je primljena od roditelja oboljele osobe. Ustanovljeno je da postoji nekoliko promijenjenih gena kod nekih od bolesnica sa zloudnim tumorom dojke. Roaci bolesnica sa zloudnim tumorom dojke koji su nosioci ovih

TEMA BROJA

Najstariji zabiljeeni pomen raka dojke potie iz 1.600-te godine prije nae ere. Tada je, naime, u Egiptu ispisan papirus na kojem je voena evidencija za 48 operacija, od kojih je osam izvreno na dojkama, a za najmanje jednu se sa sigurnou moe ustvrditi da je u pitanju ova zloudna bolest, koja je danas najea meu tumornim oboljenjima ena i druga najuestalija vrsta raka uopte.
promijenjenih gena imaju veu mogunost da se kod njih razvije zloudni tumor dojke ili ovarija. Razvijeni su testovi koji mogu odrediti tko ima tu genetsku promjenu mnogo prije nego se zloudni tumor pojavi.

Kod koga postoji rizik

Nedavno su dva gena, BRC1 i BRC2, povezana s nasljednim zloudnim tumorom dojke. Utvren je cijeli niz drugih predisponirajuih faktora, ukljuujui prekomjernu teinu, rani poetak menstrualnog ciklusa, kasno raanje kao i odsutnost raanja. Zloudni tumor dojke moe se javiti i kod mukaraca, ali je kod njih mnogo rjei. Statistike pokazuju da e se kod jedne od 8 ili 9 ena razviti zloudni tumor dojke u nekoj ivotnoj dobi. Rizik se poveava eksponencijalno nakon tridesete godine ivota. Prosjena ivotna dob ena u kojih je uspostavljena dijagnoza zloudnog tumora dojke je 60 godina. Openito, stopa zloudnih tumora dojke je nia u nerazvijenim zemljama i via u razvijenijim zemljama (s

| septembar 2011. godine

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

izuzetkom Japana gdje je stopa prilino niska). Drugi faktori rizika ukljuuju zloudni tumor dojke u obiteljskoj anamnezi, posebno kod majke ili roakinja, u anamnezi dijagnosticirani zloudni tumori dojke u prolosti, zloudni tumor ovarija, zloudni tumor uterusa ili debelog crijeva, rani poetak menstruacije (poetak menstruacije prije 12 godina ivota) i/ili kasna menopauza (nakon 55 godine), bez trudnoa ili prva trudnoa nakon tridesete godine ivota, izlaganje zraenju. Postmenopauzalna terapija estrogenom i koritenje oralnih kontraceptivnih sredstava (kao to su estrogena i progesteronska oralna kontraceptivna sredstva) smatrala su se moguim faktorima rizika, ali veina sadanjih studija ne potvruje takav rizik. Istraivanja daju naslutiti da prehrana kod pojedinaca moe imati utjecaj na mogunosti dobivanja nekih vrsta zloudnih tumora. Izgleda da je vea mogunost da se zloudni tumor dojke razvije kod ena ija prehrana sadri vrlo visok postotak masnoe. Kod starijih ena sa prekomjernom teinom takoer postoji vei rizik. Neki znanstvenici vjeruju da prehrana s malom koliinom masnoe, uzimanje dobro izbalansiranih obroka sa mnogo voa i povra i odravanje idealne teine mogu smanjiti rizik kod ene. Postoje takoer ispitivanja koja sugeriraju neto vei rizik od zloudnih tumora dojke u ena koje konzumiraju alkohol, te se ini da rizik raste sa koliinom konzumiranog alkohola. Jo se uvijek ispituje mogunost povezanosti prehrane i pojave zloudnih tumora dojke.

Zdravlje

Moje

ni, nema udaljenih metastaza. - Stadij III Promjer tumora vei od 5 cm, invadira kou ili je privren na stjenku prsiju, ili primijeeni supraklavikularni (iznad kljune kosti) vorii, bez udaljenih metastaza. - Stadij IV Tumor s udaljenim metastazama.

- kvrica ili vea masa u dojci primijeena kod samopregleda dojki, obino bezbolna, vrsta do tvrda sa nepravilnim rubovima, - kvrica ili vea masa u pazunoj jami, - promjena u veliini ili obliku dojke, - iscjedak iz bradavice, obino krvava ili bistra do uta tekuina, moe izgledati kao gnoj, - promjena boje ili opipa koe na dojci, uvuena bradavica ili areola, naborane ili ljuskave, izgled naranine kore, - crvenilo, - pojaane/naglaene vene na povrini dojke, - mogua (kod uznapredovale bolesti) pojava ranica na koi, - promjena u izgledu ili osjeaju bradavice, uvuena (retrakcija dojke), poveanje ili svrbe, - nelagodnost u dojci samo na jednoj strani, - poveanje dojke samo na jednoj strani, - bol u kostima, - gubitak teine, - nateknue ruke, - bol u dojci.

Simptomi

Koje pretrage e lijenik napraviti?

Lijenika treba posjetiti ako se primijete promjene na dojkama. Lijenik moe potvrditi prisustvo promjena na dojkama koje je zamijetila bolesnica. Lijenik paljivim opipavanjem (palpacijom) kvrice i tkiva koje je okruuje moe donijeti brojne zakljuke vezane uz samu dijagnozu. Benigne kvrice esto su drugaije na opip od kanceroznih kvrica. Lijenik moe sugerirati da se podvrgnete mamografiji. Mamogram je poseban rendgenski pregled dojke koji moe otkriti tumore koji su premali da bi se mogli osjetiti opipom. Ako se pronae kvrica u dojci, lijenik e moda trebati uzeti uzorak kvrice i pogledati je pod mikroskopom kako bi ustanovio postoje li kancerozne stanice. Ovaj se postupak naziva biopsija. Ponekad se biopsija vri tako da se igla uvue u dojku i iz nje se izvadi neto tkiva. Ako biopsija pokae da zloudni tumor postoji, vano je izvriti neke testove na stanicama samog tumora (to su tzv. testovi estrogenih i progesteronskih receptora). Testovi estrogenih i progesteronskih receptora mogu uputiti na to imaju li hormoni utjecaj na nain rasta zloudnih tumora. Oni takoer mogu pruiti informaciju o tome moe li se tumor ponoviti, recidivirati nakon lijeenja. Rezultati pomau lijeniku kako bi odluio da li koristiti hormonsku terapiju za zaustavljanje rasta zloudnih tumora. Tumorsko tkivo treba odnijeti u laboratorij radi estrogenih i progesteronskih testova u vrijeme kada je izvrena biopsija zbog toga to e moda biti teko dobiti dovoljno kanceroznih stanica kasnije, iako se novije tehnike ispitivanja mogu primijeniti na tkivu koje nije svjee. Ultrazvuk Moe pokazati je li kvrica vrsta ili je napunjena tekuinom. Termografija Pretraga bazirana na razlici

Stadiji zloudnih tumora dojke

- Stadij I Promjer tumora manji od 2 cm, vorii nisu involvirani, nema udaljenih metastaza. - Stadij II Promjer tumora manji od 5 cm, vorii nisu fiksira-

septembar 2011. godine |

Zdravlje

Moje

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

tema broja
dojci i odstranjenje neto okolnog tkiva. Nakon operacije obino slijedi terapija zraenjem preostalog dijela dojke. Veina lijenika obino uklanja i neke od limfnih voria u pazunoj jami. - Djelomina ili segmentalna mastektomija je uklanjanje zloudnih tumora kao i neto tkiva dojke oko tumora i unutranje stijenke grudnih miia ispod tumora. Obino se uklanjaju neki limfni vorii u pazunoj jami. U veini sluajeva nakon toga slijedi terapija zraenjem. - Sveukupna ili jednostavna mastektomija je uklanjanje kompletne dojke. Nekad se uklanjaju i limfni vorii ispod ruke. - Modificirana radikalna mastektomija je uklanjanje dojke, mnogih limfnih voria ispod ruke, unutranje stijenke na miiima prsiju, a ponekad i dio miia prsne stijenke. To je najea operacija kod zloudnih tumora dojke. - Radikalna mastektomija (takoer se naziva Halstedova radikalna mastektomija) je uklanjanje dojke, prsnih miia i svih limfnih voria pod rukom. Tijekom mnogo godina ovo je bila najvie koritena operacija, ali se sada koristi samo kad se tumor proirio na prsne miie. Kemoterapija se moe koristiti kao sistemska terapija kod bolesnika sa izljeivim zloudnim tumorom dojke. Hormonalna terapija ukljuuje koritenje antiestrogenih lijekova (kao to je tamoksifen), koji se moe prepisati pojedincima kod kojih su ustanovljeni zloudni tumori koji ovise o estrogenu. Ako testovi pokau da stanice zloudnih tumora dojke imaju estrogene receptore i progesteronske receptore, moe se dati hormonska terapija. Hormonska terapija se koristi kako bi se promijenio nain na koji hormoni u tijelu potpomau rast zloudnih tumora. To se moe uiniti koritenjem lijekova koji mijenjaju nain na koji hormoni djeluju ili operacijom da bi se odstranili organi koji produciraju hormone, tj. jajnici/ovariji. Hormonska terapija antiestrogenskim lijekovima esto se daje bolesnicima sa ranim stadijima zloudnih tumora dojke. Ujedno ista terapija moe djelovati na stanice u cijelom tijelu i moe poveati anse dobivanja zloudnog tumora uterusa. Trebalo bi svake godine posjetiti lijenika radi pregleda zdjelice. Lijenika treba obavijestiti to je prije mogue o bilo kakvom vaginalnom krvarenju, koje nije menstrualno krvarenje. Bioloka terapija pokuava potaknuti tijelo na borbu protiv zloudnih tumora. Ona koristi tvari koje stvara samo tijelo ili su napravljeni u

u temperaturi normalnog i kanceroznog tkiva. Aspiracijom ili biopsijom iglom same kvrice dobit e se tekuina to e ukazati na cistu ili e se dokazati vrsta nakupina koja moe, ali i ne mora biti zloudni tumor. Biopsija izvrena iglom donosi stanice direktno iz tumorskog tkiva radi evaluacije (moe biti izvrena zajedno s aspiracijom pomou igle). Dobiveni materijal bit e poslan u laboratorij.

Lijeenje
Terapija izbora i sama prognoza bolesti ovise o stadiju zloudnog tumora (je li on samo u dojci ili se proirio i na druga mjesta u tijelu), vrsti zloudnog tumora dojke, izvjesnim karakteristikama tumorskih stanica i je li zloudni tumor naen i u drugoj dojci. enina dob, teina, menopauzalni status (ima li ena jo uvijek menstruaciju) i ope zdravstveno stanje takoer mogu imati utjecaj na prognozu i izbor lijeenja.Pregled Izbor poetnog lijeenja bazira se na opsegu i agresivnosti bolesti. Trenutano se na zloudni

tumor dojke gleda kao na sistemsku bolest koja zahtijeva kako lokalno tako i sistematsko lijeenje. - Lokalno lijeenje moe ukljuivati uklanjanje kvrice (lumpektomija), mastektomiju (djelominu, cjelokupnu ili radikalnu sa resekcijom aksila) i terapiju zraenjem, a sve usmjereno na dojku i tkivo koje je neposredno okruuje. - Sistematsko lijeenje ukljuuje kemoterapiju i hormonsku terapiju, koja cirkulira lijekove i hormone kroz cjelokupno tijelo u pokuaju da eliminira tumorske stanice koje mogu biti prisutne u udaljenim dijelovima tijela. - Veina ena podvrgnuta je kombinaciji lijeenja koja ukljuuje kirurki zahvat, zraenje, kemoterapiju i/ili hormonsku terapiju. Sadanje preporuke za potencijalno izljeiv zloudni tumor dojke obino sugeriraju da je najbolje primarno lijeenje parcijalna mastektomija plus resekcija aksila i terapija zraenjem. Kirurki zahvat Operativni zahvati koji se izvode su: - Potedni operativni zahvat sa ciljem ouvanja dojke; - Lumpektomija/uklanjanje kvrice (nekad se naziva ekscizijska biopsija ili iroka ekscizija) je uklanjanje kvrice u

trosmajerova br. 4, 72000 Zenica, BiH, e-mail: pzumedicom@bih.net.ba

Tel/Fax.: +387 32 46 22 46, Tel/Fax.: +387 32 46 22 47

- Magnetna rezonansa - CT - Mamografija - Laboratorijske usluge - Ultrazvuna dijagnostika - Opta medicina - Specijalistike usluge - Sistematski pregledi - Ljekarska uvjerenja -

10 | septembar 2011. godine

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

Zdravlje

Moje

poslije zahvata. Dojka se moe napraviti sa vlastitim tkivom bolesnice (ne tkivo dojke) ili koritenjem implantata. Mogu se koristiti razliite vrste implantata.

Prevencija
Mnogi se faktori rizika ne mogu kontrolirati, to znai da primarna prevencija u ovom sluaju nije uinkovita. Meutim, sekundarna prevencija, rano otkrivanje i odgovarajue lijeenje, moe se provoditi kroz rutinski samopregled dojke, poinjui nakon navrene dvadesete godine i podvrgavanjem mamografiji nakon 40. godine ivota. Treba napomenuti da sadanja istraivanja procjenjuju uinkovitost lijeka tamoksifena u sprjeavanju zloudnih tumora dojke kod ena koje u obiteljskoj anamnezi imaju tu bolest. Trenutno se tamoksifen koristi za lijeenje bolesnica sa zloudnim tumorom dojke.

Komplikacije
laboratoriju kako bi se stimulirala, upravljala ili povratila prirodna obrana organizma protiv bolesti. Bioloka terapija zove se jo i imunoterapija i za sada se najee primjenjuje u klinikim studijama. Ako e se kod bolesnice izvriti mastektomija, moe se razmotriti rekonstrukcija dojke (plastika dojke). To se moe uiniti u vrijeme mastektomije ili kasnije, ak i sa agresivnim i prikladnim lijeenjima, rak dojke esto metastazira na udaljena mjesta kao to su plua, jetra i kosti. Stopa lokalnog ponovnog izbivanja je oko 5 posto nakon totalne mastektomije i resekcije aksile kada se ustanovi da limfni vorovi nisu bili pozitivni tj. zahvaeni. Stopa lokalnog recidiva je 25 posto kod onih sa slinim lijeenjem kod kojih je ustanovljeno da su limfni vorovi bili zahvaeni.

DRVOSJEA d.o.o. - PJ Zenica

Ul. Armije BiH br. 24, Mokunice, Zenica

JELA SA ROTILJA I SENDVII HAMBURGER HASAN FEFER PILETINA HASAN FEFER SENDVI HASAN FEFER HASAN FEFER
(Domaa lepina, pljeskavica HF, sir, sos, povre sa ara)

HASAN FEFER

FAST FOOD

NABAVKA OGRJEVA I UGLJA ZA PENZIONERE

4,00 KM 4,00 KM 6,00 KM 3,50 KM 6,00 KM 6,00 KM 6,00 KM 6,00 KM 6,00 KM 5,00 KM

CHICKENBURGER HASAN FEFER

(Domaa lepina, pilei karabatak, sir, sos, povre sa ara) (Domaa lepina, piletina u sosu, pomfrit, keap, povre sa ara) (Domaa lepina, pilea prsa, suduka, suho meso, salata, sir, keap, majoneza)

NA 8 RATA
Kontakt telefoni: 032/402-077, 062/329-197

PIZZA

(sir, pilea prsa, ljuta kobasica, suduka, suho meso, feferoni, gljive)

QUATRO FORMAGIO QUATRO STAGIONE ZENICA

(sir gauda, parmezan, gorgonzola, oviji sir) (sir, pilea prsa, suduka, suho meso, povre sa ara) (sir, pilea prsa, suho meso, gljive, jaje, maslina)

Bukova drva iscjepana Bukova drva utci Bukova drva metrice Bukova drva balvani (trupci) Kameni ugalj Banovii (kocka) Kameni ugalj Banovii (orah)drveni ugalj (lignit) Drveni rotiljski ugalj 2,5 kg.

TJESTENINA LASAGNJE BOLONJEZ ZAPEENA MANISTRA

BESPLATNA DOSTAVA 061 846 332 063 025 995

septembar 2011. godine |

Radno vrijeme: 08-22, nedjeljom ne radi

11

Zdravlje

Moje

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

tema broja

Rak dojke, najvanije ga otkriti na vrijeme

Medicina jo uvijek nije dala odgovor na pitanje o tome ta tano utie na pojavu raka dojke, niti je definisala faktore rizika kao za veliki broj drugih oblika tumora. Zbog toga je temelj borbe protiv ove bolesti redovna kontrola i pregledi. O ovom zlogukom, sve eem oboljenju razgovarali smo sa Prim.dr. Mustafom Mehmedbaiem, dugogodinjim direktorom zenike Poliklinike, a sada direktorom privatne zdravstvene ustanove Medicom u Zenici.
Vrijeme u kojem ivimo obiljeeno je stresom. Ljudi su izloeni ranije nezamislivim pritiscima svakodnevnice, to najizravnije utie na ukupnu spremnost organizma da se bori protiv prijetnji zdravlju. Razne psihoze, neuroze, letargija, apatija, udruene sa sve nezdravijim okoliom... sve to doprinosi poveanju maligniteta, a upravo rak dojke predstavlja jedan od najeih oblika tumora dananjice. Doktore Mehmedbaiu, ta savremena medicina zna o nastanku raka dojke i o faktorima rizika? Ne puno. Sa velikom dozom sigurnosti moemo ustvrditi da nasljedni faktor igra veliku ulogu u pojavi ovogo oboljenja. Zbog toga je jako teko izdvojiti ugroene skupine, ve svaka ena treba da ima razvijenu svijest da periodino mora izvriti pregled grudi. Posebno su ugroene one ene kod kojih se tumor na dojki javi u periodu fertiliteta, dakle u razdoblju u kojem je sposobna za majinstvo. Tada je i bolest dinaminija. Ovo je bolest koja se uobiajeno javlja kod ena od etrdesete godine ivota pa navie, meutim, posljednjih godina zabiljeeno je pomjeranje ove granice nanie, to jest, sve vie mladih ena oboljeva od raka dojke, a potrebno je istai i to da se ova bolest poela uestalije javljati i meu mukom populacijom. ta ena moe da uradi kako bi sprijeila pojavu ove bolesti? O spreavanju kancerogenih oboljenja teko da moemo govoriti. Meutim, svakako e biti od velike pomoi ako ena vodi rauna o svojoj ishrani, tjelesnoj aktivnosti, te o ukupnim ivotnim navikama uz to manje stresa. No, najvanije od svega jeste svijest o nunosti redovnih i periodinih, preventivnih pregleda. Samopregled je veoma jednostavna tehnika koju svaka ena moe sama obaviti kod svoje kue i o toj tehnici uglavnom se dovoljno zna. Meutim, stepen pouzdanosti te tehnike prilino je nizak i esto se desi da ena veoma kasno, ak prekasno, otkrije zloudne anomalije. Zbog toga je skoro nuno da ene nakon 50-te godine ivota, a one koje su u porodici ve imale sluajeve tumora na dojkama ve od 40-te godine, redovito obavljaju strune preglede. Klinika Medicom raspolae najsavremenijom dijagnostikom opremom mamografom i ultra-zvukom, koja daje izuzetne dijagnostike rezultate, a jedino precizna i pravovremena dijagnoza garantuje uspjean ishod u lijeenju bolesti. Kolika je uloga neposrednog okruenja i porodice u suoavanju sa ovom boleu? Ogromna. Tolika da se rijeima jednostavno ne moe iskazati. Vodite rauna da rak dojke napada upravo na jedan od temeljnih atributa enstvenosti i majinstva i oboljevanje od te vrste tumora za enu je na psiholokoj razini neuporedivo tee i traumatinije nego u sluajevima nekih drugih bolesti. Prije svega, lijenik mora da veoma taktilno i suptilno odabere nain na koji e saoptiti vijest o pojavi bolesti. A osobe iz najueg obiteljskog kruga pacijentice treba da je ohrabre i uliju samopouzdanje uz koje je i borba protiv bolesti neuporedivo laka i uspjenija. To samopouzdanje uopte nije vjetako, jer, mada ivimo u nekakvom plastinom, trgovakom dobu u kojem se prevashodno cijeni kvantitet, nesporna je injenica da je enstvenost kategorija koja ne lei samo u grudima. Pored toga, savremena medicina je postigla nevjerovatan napredak u sferi estetske hirurgije, pa je danas mogue i sve ee se praktikuje raditi estetski zahvat odmah nakon mastektomije. Za kraj? Za kraj bih jo jednom naglasio znaaj ranog otkrivanja raka dojke. esto je ve kasno kada ga je mogue detektovati prostim opipom. Zbog toga savjetujem enama, pogotovo onima iz najrizinije skupine, dakle onima kojima je neko u iroj obitelji ve bolovao od te bolesti, da obavezno obavljaju periodine preglede u rasponu od jedne do tri godine. Uvjeren sam da je klinika Medicom mjesto na kojem se najbre dolazi do precizne i tane dijagnoze, bez koje nema uspjenog lijeenja i izljeenja.

Intervju-primarijus doktor Mustafa Mehmedbai

12 | septembar 2011. godine

Milioni ljudi diljem svijeta povjerenje poklanjaju logu New Nordic Silver Tree

DA LI STE ZNALI?
- Da su zoonoze zarazne bolesti zajednike ovjeku i ivotinjama? - Da kuni ljubimci mogu oboliti od veoma opasnih zaraznih bolesti koje su lako prenosive na Vas i Vae ukuane. Pravovremena i pravilna briga o zdravlju kunih ljubimaca uz strunu pomo veterinara vaan je korak u zatiti vlastitog zdravlja i zdravlja Vaih najmilijih.
BOSNA VET d.o.o. Zenica Veterinarska stanica Zenica Goradanska 36, 72000 Zenica
Tel.:032/241-850; Tel./Fax: 032/401-597 GSM: 061/787-855; 061/197-212; 061/197-213; 061/197-214

Podrka i ouvanje ivotnih funkcija

PRIVATNA ZDRAVSTVENA USTANOVA POLIKLINIKA "Dr. abi"

LINI K LIK
A

"Dr. abi

- najsavremenija oprema - efikasno lijeenje - brza laboratorija - vrsni strunjaci - brza usluga - fizikalna terapija - ljubazno osoblje - tana dijagnostika

Specijalna kombinacija vitamina, minerala, bilja, voa i bobica. Formulacija za podrku i ouvanje ivotnih funkcija:
Mozak i ivci: B vitamin i magnezij, koji pomae odravanje normalne funkcije ivaca Srce: tiamin pomae normalan rad srca, magnezij pomae u odravanju normalne miine funkcije ukljuujui i srani mii Energija: B vitamin, ukljuujui niacin za energiju metabolizma, smanjuje umor i iscrpljenost Zdravlje oiju: vitamin C plus antioksidativni vitamini i cink, koji pomae u odravanju normalnog vida Imunoloki sistem: vitamin A, B, C i cink, podrava imunoloki sistem

Prim. Dr. Kadrija Harai-abi i Prim. Dr. Nedad abi sa suradnicima e vam pruiti najbolju zdravstvenu uslugu. Posjedujemo najsavremeniju opremu i saraujemo sa vrsnim strunjacima svjetskog renomea svih specijalistikih, medicinskih disciplina. Pobrinite se o vaem zdravlju uz profesionalan, human i diskretan pristup naeg osoblja. Na jednom mjestu nai ete brzu laboratoriju, tanu dijagnostiku, efikasno lijeenje, fizikalnu terapiju i jo puno toga...

Ostali proizvodi NEW NORDIC-a

Odrava zdravu ravnoteu gljivice kandida

Za oputanje i laki san

Sagorijevanje vika kalorija

Samo zdrav ovjek je sretan ovjek!

Ul. Armije RBiH 11 B, Mokunice, 72000 Zenica Tel.: 032.44.22.00; Fax: 032.44.22.01 GSM: 061.13.08.87; 061.21.86.15 Email: drsabic@hotmail.com

MELISSA
Zastupnik za BiH: CEK d.o.o. e-mail: info1@cek.ba web: www.cek.ba

Zdravlje

Moje

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

tema broja

Intervju-primarijus doktor Harun Drljevi

Zenica vodei centar za lijeenje raka dojke u Bosni i Hercegovini

Sa prim.dr.Harunom Drljeviem razgovarali smo u uredu novootvorene Slube za bolesti dojke, koja je otvorena u Kantonalnoj bolnici Zenica, a u okviru partnerskog projekta sa organizacijom Evropskog udruenja za mastologiju (EUSOMA European Society of Mastology), tanije njenog ogranka iz Torina, koji je ujedno i mentor Slube za bolesti dojke u zenikoj bolnici.
Veoma je vano istai da je Kantonalna bolnica u Zenici prva zdravstvena ustanova u Federaciji BiH koja je oformila ovu slubu, ime je viestruko umnoila svoje kapacitete i potencijale za rano otkrivanje i borbu protiv raka dojke. (Radi pojednostavljene komunikacije, ovake slube u bolnicama diljem Evrope nazivaju se prosto Breast Unit (BU), pa emo i mi u daljem tekstu koristiti ovaj anglizam.) Zenika Breast Unit u organizacionom pogledu oslanja se na BU razvijene u bolnici u Torinu, naravno, uz prilagoavanje specifinostima Bosne i Hercegovine i zenike regije. Doktore Drljeviu, da li su potpuno tani natpisi koje sve ee sreemo u raznim medijima i koji govore da je u Bosni i Hercegovini dolo do svojevrsne eksplozije raka dojke i da je njegovo pojavljivanje danas nadmailo prognoze od prije nekoliko decenija? - Rak dojke je u svakom sluaju zabrinjavajue esto oboljenje, pogotovo na teritoriji Sjeverne Amerike i Evrope, pa tako i na podruju nae zemlje. Meutim, bombastine lanke u medijima na ovu temu ipak treba uzimati s rezervom, jer mi danas jednostavno ne raspolaemo egzaktnim pokazateljima koji bi nam omoguili da utvrdimo stvarne, realistine statistike podatke. Prije svega, imamo injenicu da u Bosni i Hercegovini ve dvadeset godina nije izvren popis stanovniva, te da je u tom razdoblju dolo do kor-

jenitih demografskih promjena. Nedavno sam naiao na podatak da je od rata na ovamo iz Bosne i Hercegovine otilo preko 100.000 mladih ljudi. S obzirom da rak dojke u najveem broju sluajeva napada ene preko 40 godina starosti, te da je populacija koja ostaje u zemlji sve starija, stiemo dojam da je dolo do enormnog poveanja ove bolesti, mada ja vjerujem da bi precizne statistike pokazale da se zastupljenost raka dojke u Bosni i Hercegovini kree u okviru evropskog prosjeka. Ovo, naravno, nije nikakvo ublaavanje injenice da je rak dojke najzastupljenija vrsta tumora kod ljudske vrste u cjelini i da se borbi protiv njega mora posveivati puno vea panja nego to je sada sluaj. Pomenuli ste da od raka dojke najee oboljevaju ene u sredovjenoj dobi, dakle one od 40 i vie godina starosti. Da li je starosna dob jedini faktor ugroenosti i rizika od pojave ove bolesti? - Ne, nipoto. Uzroci nastanka ove bolesti mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: fenotipski i striktno genotipski. Neodgovarajua ishrana, izloenost jonizirajuim zraenjima, ivot pod stalnim stresom, nedovoljna tjelesna aktivnost... samo su neki od fenotipskih faktora koji pospjeuju pojavu raka dojke. Meutim, postoje i genotipski faktori, pa tako znamo da se rak dojke ee javlja tamo gdje ga je ve bilo u porodinoj anamnezi, kao to znamo, na primjer, da se ovaj tumor ee javlja kod evropskih, sjevernoamerikih i afrikih ena, nego kod ena iz Azije. Meutim, ovi faktori rizika nisu nepromjenjljivi recimo, ako ena iz Azije, kojoj usljed genetske strukture prijeti pet puta manja opasnost da

14 | septembar 2011. godine

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

Primarijus Doktor Harun Drljevi, jedan od vodeih strunjaka za rak dojke u Bosni i Hercegovini, roen je 1959. godine u Zenici, zavrio medicinski fakultet u Sarajevu. Ve 15 godina radi kao onkolog i neprekidno se usavrava na edukacijama u Njemakoj, Francuskoj i Italiji. Trenutno obavlja dunost naelnika odjela Breast Unit u Kantonalnoj bolnici Zenica i aktuelni je predsjednik ljekarske komore ZDK. AKtivan je u radu Udruenja graana ivot, te je redovan gost i saradnik istovrsnih odjela bolnica u Parizu i Torinu, koja je ujedno i mentor naem Breast Unit-u. oboli od raka dojke nego eni iz Sjedinjenih Drava, preseli u SAD, ve nakon nekoliko godina e se kod nje javiti fenotipski faktori rizika uobiajeni za to podneblje. Ova se bolest javlja i kod mukaraca. Nije li to pomalo neobino? - Naravno da nije. Mukarci, ba kao i ene, imaju dojke, ali redukovane jer nemaju izraenu funkciju kao kod ena. To znai da i oni mogu oboljeti od ove bolesti, a procenat mukaraca koji dobiju rak dojke kree se oko 1% od ukupnog broja zahvaenih ovim tumorom. Meutim, postoji jedna specifinost vezana za rak dojke kod mukaraca on je uglavnom puno razorniji i puno opasniji, jer dojke kod mukaraca nemaju dovoljno velik obim, i do 100 puta su manje nego kod ena, te se tumor veoma brzo iri ka unutranjosti grudnog koa i veoma brzo prelazi u metastazu. Doktore Drljeviu, recite nam neto vie o ovom segmentu zenike bolnice Slubi za bolesti dojke. - Sluba za bolesti dojke ili, kako je popularno zovemo Breast Unit, otpoela je svoje djelovanje 1.februara ove godine. Ovaj odjel, prvi ovakve vrste u Fedraciji BiH, rezultat je uspjene saradnje bolnice Mollinette u Torinu i Kantonalne bolnice u Zenici. Inae, veoma je bitno istai da je za otvaranje Breast Unit u okviru neke zdravstvene ustanove potrebno ispuniti veoma stroge certifikacijske kriterije koje postavlja Evropsko udruenje za mastologiju, iji je naa bolnica lan.

Zdravlje

Moje

ta konkretno pacijenti dobijaju otvaranjem ove Slube? - Sluba za bolesti dojke jeste multidisciplinarna organizacijska cjelina koja objedinjava sve medicinske djelatnosti vezane za rak dojke, od dijagnostike, preko operativnih zahvata, tretmana zraenjem, pa do postoperativnih tretmana pacijenata. Poznato je koliku ulogu u borbi protiv raka dojke igra pravovremeno otkrivanje bolesti. Naa Sluba raspolae veim brojem ureaja za dijagnostiku, meu kojima su najvaniji mamograf i ultra-zvuk, te svu ostalu potrebnu medicinsku opremu za lijeenje raka dojke. Meutim, u ovom trenutku jo uvijek nismo popunjeni svim potrebnim osobljem, to umanjuje stepen iskoristivosti tehnike kojom raspolaemo. U naem timu imamo dva vrsna hirurga, patologa, endokrinologa, ali, na primjer, nedostaje nam jo radiologa kako bi mamograf mogao raditi punim kapacitetom. Oekujemo da e taj problem biti rijeen ve do kraja ove godine.

Da li e, kada bude personalno popunjena, ova Sluba zenike bolnice biti dovoljna da udovolji potrebama? - Ne, ona sama bila bi prilino nemona. Vidite, ovdje se moram dotai pitanja ukupne organizacije zdravstva u naoj zemlji. Tamo gdje je opta situacija loa i konfuzna, ne moete oekivati da imate ureen i funkcionalan zdravstveni sistem. Danas na podruju Zeniko-dobojskog kantona postoji vei broj dravnih i privatnih zdravstvenih ustanova koje imaju dijagnostike kapacitete za otkrivanje raka dojke, meutim, mi moramo da teimo ka uvezivanju tih ustanova u jedinstvenu mreu, kako bismo na taj nain olakali pacijentima da budu pravovremeno obraeni, a ujedno i maksimizirali postojee potencijale. Ujedno, moram istai da je sistem javnog zdravstva skoro potpuno uruen u naoj zemlji i da se vrlo sporo transformie u skladu sa zahtjevima vremena u kojem ivimo, i dalje funkcioniui na nekim starim principima. A stvar je u tome da se dijagnostika izmjesti u polje javnog zdravstva, tako da u bolnice dolaze samo pacijenti kojima je bolest ve dijagnostikovana i potvrena. S te strane gledano, dravnim ustanovama privatne klinike nisu nikakva konkurencija, ve

septembar 2011. godine |

15

Zdravlje

Moje

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

tema broja

potencijalni partneri, ali potrebno je uloiti jo mnogo napora da bismo djelovali koordinirano. Ima jo jedna pojava koju moram da spomenem i koja takoe umanjuje efikasnost zdravstvenih ustanova u pravovremenom otkrivanju bolesti. Ja lino smatram da lijenik moe da radi istovremeno i u dravnoj i u privatnoj ustanovi, ali smatram i to da je nedopustivo da lijenik svjesno opstruira i usporava rad u dravnoj bolnici, kako bi svoje pacijente preusmjerio u privatnu kliniku. A takvih sluajeva, naalost, ima i ovdje, meu nama. Dakle, ima dosta nedostataka i manjkavosti u organizaciji zdravstvenog sistema u naoj zemlji i ja kao poslanik u kantonalnom parlamentu nastojim da pomjerim stvari s mrtve take, meutim, te se stvari moraju rjeavati sistemski na nivou entiteta i drave. Imajui u vidu tradicijske i kulturoloke odlike koje preovlauju u naoj zemlji, oito je da je potrebno jo mnogo rada na prosvjeivanju stanovnitva u pogledu raka dojke. Koliko ste zadovoljni ulogom medija u tom procesu. - Moram priznati da nisam pretjerano zadovoljan. Mediji vie idu na postizanje efekta senzacionalizma ili na poluivanje nekog marketinkog efekta, nego to odista edukuju ene u pogledu raka dojke. Meutim, postoji jo jedan segment drutva koji moe da odigra veoma znaajnu ulogu, a to su udruenja graana i drugi oblici nevladinih organizacija. Ja ve godinama saraujem sa Udruenjem graana ivot iz Zenice i moram vam priznati da sam puno nauio od ena okupljenih u tom udruenju. To su ene u ije iskustvo je ugraena borba sa ovom boleu i koje su odluile da se protiv opake bolesti bore energijom i radou, dakle ivotom. Njihovo angaovanje na edukaciji ena, pogotovo u ruralnim krajevima daje izuzetne rezultate, a njihov rad sa enama oboljelim od raka dojke, posebno onima koje pripadaju ugroenim kategorijama, od neprocjenjivog je znaaja. Upravo to njihovo iskustvo ini ih puno uvjerljivijim nego nas doktore i ene koje suoe sa okom obolijevanja puno lake prihvata njihove savjete i njihovo ohrabrivanje. Smatram da je u Bosni i Hercegovini potrebno omasoviti taj nevladin sektor, jer on amortizuje manjkavosti u sistemu javnog zdravstva, dakle, na neki nain ispravlja propuste drave, pogotovo u sferi edukacije ena, a edukacija, opet, najizravnije pospjeuje procenat pravovoremeno otkrivenih tumora. Ne treba

posebno isticati injenicu ta znai pravovoremeno otkrivanje raka dojke. Svjetske statistike pokazuju da je stepen izljeenja kod tumora otkrivenih u ranoj fazi i preko 91%, a to nam govori da rak dojke danas vie nije nuno smrtna presuda. Suoavanje sa svakom boleu je svojevrstan ok. Meutim, vjerujemo da je rak dojke sa sobom, zbog svega to dojka predstavlja, sa sobom nosi dodatnu traumu. Kakvi su psiholoki aspekti suoavanja sa rakom dojke i kako pomoi oboljeloj osobi. - Veoma kompleksni. Trebamo razumjeti da dojka kod ene ima dvojaku funkciju. Ona nije samo organ za ishranu potomstva, ve i temeljni atribut enstvenosti i svojevrstan simbol enskog identiteta. Zbog toga ena masektomiju doivljava kao svojevrsnu kastraciju i po pravilu je uasnuta pred injenicom da gubi ono to je supstancijalno odreuje kao enu. Taj ok e se puno lake prevladati ukoliko je tumor otkriven na vrijeme, jer se tada moe izvesti samo djelomina masektomija, odnosno odstranjivanje samo dijela dojke. Pored ovoga, u proces lijeenja obavezno treba ukljuiti porodicu, jer je podrka najblieg okruenja od neprocjenjive vanosti za volju ene da se izbori sa boleu. Naalost, kod nas se jo uvijek desi da ena koja dobije rak dojke ostane sama, ali to je sve rjea pojava, te veina mukaraca ostaje uz svoje partnerice. Plastina hirurgija je est pratilac hirurga i onkologa u borbi protiv raka dojke. Da li je mogue estetski zahvat raditi odmah nakon masektomije, kako bi ena to krae vrijeme bila u stanju u kojem se osjea svojevrsnim invalidom? - Ja, kao hirurg i onkolog, nisam pristaa da plastini hirurg svoj zahvat preduzima neposredno nakon masektomije. Tano je da je zahvat puno lake izvesti dok je tkivo jo svjee i prije tretmana zraenjem, ali zbog velike mogunosti recidiva, smatram da na estetsku operaciju treba priekati barem godinu i po nakon izvrene masektomije. Ukoliko doe do povrata bolesti, novo lijeenje e biti znatno tee ukoliko je eni ve postavljen implanat.

16 | septembar 2011. godine

Postoji jedno vjerovanje meu ljudima na ovim prostorima da su medicinske usluge u inostranstvu uvijek efikasnije i bolje nego u zemlji. Da li osoba oboljela od raka dojke moe dobiti tretman koji je barem priblino na nivou tretmana koji se prua u zemljama zapadne Evrope? - Uvjeravam vas da tretman koji se prua u naoj bolnici udovoljava najzahtjevnijim standardima savremene medicine. Vodite rauna da mi lijeenju pacijenta prilazimo kao zajednikom, interdisciplinarnom zahtvatu koji ukljuuje nekoliko razlitih specijalista i koji neprekidno usklauju svoje djelovanje. Patolog, na primjer, pregledava uzorak zahvaenog tkiva prije, ali i u toku same operacije. U timu imamo vrsnog endokrinologa, koji prati ponaanje lijezdi, te dvo-

Visnja
Ja sam operisala rak dojke sa 42 godine. Na vreme je primeeno i isto nije bilo tragova maligniteta u limfnim vorovima. Nisam imala hemoterapiju, kao ni zraenje. Obino se zrai preventivno u ovakvim sluajevima. Sve zavisi i od tipa operacije, da li je raeno radikalno ili samo odstranjivanje tumora. ta da vam kaem, vodila sam rauna o tome kao i sve druge ene, ali verujte mi, to je mnogo podmukla bolest i zato redovno na mamografiju i sve to moe na vreme da otkrije rak dojke. ...lepota ene nije u lepoti i preciznosti crta, nego u ljupkosti duha i otmenosti due...

Juca
U mom sluaju, rak dojke se pojavio kao mrvica, koja je svaki dan bila sve vea. Nita nije bolelo, curelo, nije bilo otoka ni crvenila. Sve normalno. Odmah sam znala da je rak, tako da se nisam iznenadila kada mi je posle ultrazvunog pregleda reeno da je 99% kancer (jer je imao peteljku, koja se uvrstila izmeu rebara i krenula ka pluima). Posle operacije koja je uraena posle 2 meseca od moga otkrivanja, tumor je ve bio 1.8 mm. Posle operacije dojke i limfnih vorova ispod pazuha, zraena sam na ta dva mesta 31 put. Idue godine mi se u predelu kljune kosti pojavila kuglica, za koju se posle operacije ustanovilo da je metastaza. I to je zraeno 25 puta i primala sam citostatike. Posle 2 godine pojavili su mi se poveani tumor markeri u krvi i posle kompletnih pregleda ustanovljene su nove metastaze na 2 prljena, grudnoj i karlinoj kosti, kao i tumor u grudima negde izmeu plua i srca. Ponovo zraenje karlice i prljenova kao i citostatici, godinu dana. Posle pauze ponovo se pojavila nova metastaza na kljunoj kosti, tako da sam ila opet na zraenje. Sada ponovo koristim citostatike ali u tabletama. Bila sam na magnetnoj rezonanci i kau da mi se tumor znaajno smanjio. U svemu ovome sam 8 godina. Izvor: forum www.ana.rs biti lijeen u najmanju ruku na nivou na kojem e biti lijeen na klinikama zapadne Evrope. Doktore Drljeviu, neka poruka naim itaocima za kraj? Pa, poruku je potrebno istovremeno uputiti na dvije strane. Potrebno je stalno apelovati na ensku populaciju da najozbljnije shvati potrebu za redovnim pregledima dojki kad se priblie rizinoj ivotnoj dobi, negdje od 45-te godine ivota pa nadalje, jer rano otkrivanje tumora esto moe predstavljati razliku izmeu ivota i smrti. Druga je poruka ona koju treba uputiti organima vlasti na dravnom i entitetskom nivou, da se sistem javnog zdravstva u naoj zemlji to prije uredi i postavi na zdrave osnove, da se donesu efikasni i stvarnim potrebama pacijenata prilagoeni zakoni i propisi.

jicu hirurga sa bogatim iskustvom, kao i druge strune profile. Pored svega toga, kako smo ve naglasili, bolnica je u partnerskom odnosu sa bolnicom u Torinu, te lanica meunarodnih medicinskih asocijacija, to nam omoguava trenutan pristup najnovijim podacima iz oblasti masektolgoije i senologije, a svi lanovi naeg tima redovni su uesnici meunarodnih seminara i skupova. Stoga se usuujem rei da e pacijent u Slubi za lijeenje dojke

www.metalurg-cc.ba

Sindrom karpalnog tunela

Simptome osjete svi
Simptome sindroma karpalnog tunela barem jednom u ivotu doivimo svi: najee se pojave kad je ruka due vrijeme savijena ili fiksirana u istom poloaju dok spavamo, itamo, telefoniramo ili vozimo automobil. Krivac nije kako se esto pretpostavlja smetnja u prokrvljenosti, nego poveani pritisak na ivac medianus koji prolazi kroz karpalni tunel na runom zglobu. Laganom masaom ili protresanjem ake obamrlost u pravilu poputa. No, ako simptomi traju due vrijeme, moe doi do oteenja ivanog sistema ruke, uslijed ega e vjerojatno oslabjeti muskulatura ake, posebno palca. Time se znato umanjuje kvaliteta ivota: teko se izvode ak i najjednostavniji pokreti rukom poput otvaranja boce, rezanja kruha, ulijevanja kafe, biranja broja na telefonu, uvlaenja konca u iglu i slino.

Zdravlje

Moje

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

zdraVlje

Tegoba poznata kao sindrom karpalnog tunela najee se javlja kod ena u dobi od 40 do 60 godina, ije je radno mjesto vezano za rad na raunaru i uestalo ponavljanje pokreta prstima. Simptomi ukljuuju arenje i/ili trnce u prstima, nekad ak i obamrlost, a smetnje osjetno oteavaju finu motoriku ruku. Najprije se, u veini sluajeva, javlja bockanje u jagodici srednjeg prsta. Kasnije pone trnuti cijeli srednji prst, a isto se dogaa i s palcem i kaiprstom. Zatim aka postaje obamrla i bez snage. Bol se moe proiriti u podlakticu, ak i do ramena, a postupno slabi i osjet u aci.

Uzroci sindroma
Sindrom karpalnog tunela posebno je rairen kod osoba izmeu 40. i 65. godine ivota, te je vrlo est razlog posjeta lijeniku. Rizik od obolijevanja od ovog sindroma je od 8 do 10 posto, a bolest pogaa ene dva do tri puta ee nego mukarce. Mnogo je faktora koji mogu pogodovati pojavi sindroma karpalnog tunela: uroeni sueni karpalni tunel, hormonske promjene (kao trudnoa i menopauza), dijabetes, poremeaj rada titnjae, oteenje bubrega, upale i frakture ruke ili posao s jednostranim optereenjem.

esti uzrok sindroma je optereenje runog zgloba, zbog ega tkivo tetiva postaje zadebljalo, ime se smanjuje prostor unutar kanala. I izrazita savijanja i istezanja ruke mogu potaknuti bolest ili je pogorati. Veina lijenika smatra modernom bajkom raireno uvjerenje kako rad na kompjutoru i puno tipkanja takoer pogoduju pojavi ove bolesti. Tono je da je krivac ukupno loa ergonomija radnog mjesta.

Operativni zahvat
Primijetite li tipine simptome, potraite to prije pomo ortopeda ili lijenika sportske medicine koji e, ako se potvrdi sumnja na sindrom karpalnog tunela, proslijediti sluaj neurologu. Konana dijagnoza postavlja se nakon neurolokih testova, ispitivanja osjetlji-

18 | septembar 2011. godine

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

vosti koe ruke te provodljivosti ivca uz pomo elektrinih podraaja. Tek tada se preporuuje operacija. U velikoj veini sluajeva njome se situacija osjetno pobolja, to je posebno zamjetno u smanjenju bolova koji se javljaju tokom noi. Ipak, ako je pritisak na sredinji ivac bio dugotrajan ili izrazito intenzivan, ponekad se ivac u potpunosti ne oporavi. Stoga ne treba predugo odgaati operaciju. Zahvat se sastoji od odvajanja ligamenta koji zatvara gornju stranu kanala, tako da ivac ponovno dobije dovoljno mjesta. U uznapredovalim sluajevima dodatno se moe rairiti zadebljala stijenka ivca, te ukloniti promjene nastale na tetivama prstiju. Operacija se obino provodi ambulantno pod lokalnom anestezijom i traje najvie 30 minuta. Moe se izvesti konvencionalnom metodom (nakon koje ostaje oiljak dugaak 3-4 cm) ili endoskopski (kod ovog je zahvata rez od 1 do 2 cm). Zbog male rane koja nastaje tijekom endoskopskog zahvata puno su rjee komplikacije s oiljkom, a pacijent moe vrlo brzo ponovno nastaviti sa svakodnevnim aktivnostima. Meutim, ta metoda nosi i neto vie rizika: postoji opasnost ozljede medianus ivca, a rijetko se moe dogoditi da se karpalni tunel ne proiri dovoljno, pa je potrebno ponoviti zahvat. Bez obzira na metodu zahvata, nakon operacije potrebno je ruku tedjeti etiri do est sedmica, tokom kojih pacijent smije izvoditi samo lagane aktivnosti (na primjer podizanje oljice za kafu). Ruka ostaje osjetljiva i do est mjeseci nakon zahvata.

Zdravlje

Moje

Druge vrste terapije

Operacija nije uvijek potrebna: u lakim sluajevima lijenici preporuuju vitaminsku terapiju i potedu ruke. U ranom stadiju lijenik propisuje uzimanje preparata s vitaminom B6 te noenje tzv. kalupa za aku koji onemoguava savijanje ruke u zglobu tokom spavanja.

Sredstva protiv bolova i reume treba primjenjivati samo kratkotrajno u sluaju akutnih tegoba. Kod jakog naticanja tetiva u karpalnom tunelu moe pomoi injekcija kortizona, no esto pomae samo kratkorono. Injekciju smije davati samo iskusni lijenik, u protivnom postoji rizik od ozljede ivca. U poetnom stadiju i fizikalne su se mjere pokazale djelotvornima. Na amerikom tritu pojavio se i medicinski pomoni ureaj (pod nazivom C-Track), koji izvana djeluje na karpalni tunel mehaniki ga isteui i irei. Neovisno o vrsti terapije koja se primjenjuje, ako je sindrom karpalnog tunela dijagnosticiran, treba izbjegavati prevelike napore za ruku. Radite li, na primjer, puno na kompjuteru, trebali biste koristiti ergonomsku tastaturu, pobrinuti se za dobar oslonac ruku i nakon najvie dva sata rada napraviti pauzu. Pokazalo se da poteda bolne ruke daje dobre rezultate; nije rijetkost da, u sluajevima kad se aka rastereti, doe do spontanog poboljanja.

Zimske bolesti disajnih organa

Akutne bolesti dinih organa najea su oboljenja u svim dobnim skupinama. One mogu biti u rasponu od obine prehlade i hunjavice do gripe i upale plua. Vakcinisanje protiv obine hunjavice besmisleno je jer se ne moe vakcinisati protiv stotinjak raznih moguih virusa koji je uzrokuju.
Vakcinisanje protiv gripe ve se godinama uspjeno obavlja. U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvaanje odreenih zatitnih mjera, smanjuje se otpornost ljudskoga organizma prema uzronicima bolesti, smanjuje se imunitet. Nepovoljne su zimske okolnosti, koje pogoduju razvoju akutnih dinih bolesti: nagla promjena klime s dnevnim oscilacijama temperature kojima se organizam treba prilagoditi, a za ta troi energiju. Stoga, manje snage ostane za imune odbrambene procese. Die li se na usta, sluznica se ohladi i podlonija je upalnim procesima. Slino se sa sluznicom dogaa i u suhom toplom prostoru. Kratko zimsko sunce nema

Dolazi zima

septembar 2011. godine |

19

Zdravlje

Moje

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

vitamine i minerale. Kihati i kaljati treba u maramicu, a ako se sluajno kihne u ruku, tada nije uputno njome se rukovati ili dirati predmete dok se ne opere. Treba dovoljno spavati i biti odmoran.

zdraVlje

dovoljno ultravioletnih zraka koje ubijaju zarazne klice. Jaki zimski vjetrovi ili propuh uzrokuju gubljenje tjelesne topline. Zimi hrana sadri malo svjeeg voa i povra koji su izvori obrambenih vitamina A i C. Takoe, puenje poveava rizik od obolijevanja isto kao i boravak u zatvorenoj zadimljenoj prostoriji. U zatvorenom, nezraenom prostoru laki je prenos uzronika bolesti s jedne osobe na drugu. Provoenje linih zatitnih mjera najbolji je nain spreavanja obolijevanja. Na prvome je mjestu jaanje imuniteta. Pri tome pomae tuiranje naizmjenino toplom (tri minute) i hladnom vodom (20 sekundi) u tri ciklusa, to je dobro prihvatiti kao naviku od malih nogu. Slian je uinak etnje na svjeem zraku, svaki dan brzim korakom 30-40 minuta. Pri tome treba disati samo na nos jer se u nosu zrak zagrije i proisti. Korisno je i zimsko sunanje. Dobro je to manje boraviti u zatvorenom, zadimljenom ili zagaenom gradskom prostoru. Ako okolnosti ne omoguavaju troenje svjeeg voa i povra, treba dnevno uzimati farmaceutske preparate koji sadre potrebne

Gripa
Gripa ili influenza akutno je zarazno oboljenje disajnog sistema. Sezonskog je tipa i javlja se zimi. Uzrokuju je virusi grupe A, B i C koji se prenose zrakom, dakle kapljinim putem, pri bliskom kontaktu sa zaraenom osobom. Bolest nastupa naglo, s jako izraenim optim simptomima. Dominiraju visoka temperatura 39-40 stemeni celzijusa i jaki bolovi u miiima, zglobovima i kostima, glavobolja, osjeaj malaksalosti i slabosti, gubitak apetita. Nakon nekoliko dana javljaju se promuklost, kaalj, bol iza prsne kosti, grlobolja i upala spojnice oka (konjunktivitis). Osnovna je opasnost od gripe pojava komplikacija, tokom ili nakon bolesti, pa bolest treba preleati. Najee su komplikacije bakterijske infekcije, osobito upale plua. ee su kod starijih ljudi, kod hroninih bolesnika i kod osoba sa smanjenom otpornou organizma. Osnovno je u lijeenju mirovati, uzimati dovoljno tekuine, vitamina i sredstva za sniavanje temperature i protiv bolova. Uzimanje antibiotika nema smisla budui da je to virusno oboljenje na koje oni ne djeluju. Lijeenje antibioticima potrebno je samo u sluaju sekundarne bakterijske infekcije. Nakon preboljenja treba proi neko vrijeme za oporavak zbog iscrpljenosti koju gripa izaziva. Prije pojave epidemije gripe, mogue se tokom oktobra/listopada vakcinisati protiv nje kod svog doktora. Vakcina se daje u obliku injekcije u gornju treinu nadlaktice. Imunitet se razvije za dvije do tri sedimce, a zatita traje est mjeseci i treba je svake godine ponoviti. Vakcinisanje se naroito preporuuje starijim bolesnicima, sranim, bubrenim, plunim bolesnicima, dijabetiarima i transplantiranim osobama. Ljudi esto grijee i misle da je svaka zimska prehlada ili bolest sa povienom temperaturom gripa.

U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvaanje odreenih zatitnih mjera, smanjuje se otpornost ljudskog organizma prema uzronicima bolesti, smanjuje se imunitet. Stoga je potrebno koristiti sve zatitne mjere za jaanje imuniteta, da biste izbjegli dodatne komplikacije. Da li koristiti antibiotike protiv gripe? Kao to smo ve rekli, uzimanje antibiotike protiv gripe nema smisla, jer je gripa virusno oboljenje, na koje antibiotici ne mogu djelovati. esta je pojava da se antibiotici uzimaju i kada treba i kada ne treba, bez konsultacija sa doktorom ili farmaceutom, u neodgovarajuoj koliini ili neodgovarajue vrste. Posljedica ovoga je stvaranje sojeva mikroorganizama koje su otporni na lijekove namijenjene njihovom unitenju. Zbog toga se kod uzimanja antibiotika, sa eljom da budu uinkoviti, treba strogo pridravati nekoliko pravila. Antibiotici se ne smiju uzimati na svoju ruku, odmah kod pojave nekih poznatih simptoma (kao to je poviena temperatura ili peckanje u grlu). Pogreno je miljenje da oni sniavaju temperaturu. Ne smiju se uzeti bez konsultacije s doktorom! Nadalje, esto se prekida uzimanje prije nego se potroi doza. To je najvaniji faktor za razvoj otpornih sojeva mikroorganizama, koji su dobili premalu dozu i od nje samo ojaali. Predvienu terapiju treba uzeti u cijelosti! I upravo se tih nekoliko nepopijenih tableta sljedei put uzme na svoju ruku, u nedovoljnoj dozi, esto bez razloga. Antimikrobni lijekovi vrlo su uinkovita i visokovrijedna skupina lijekova, a da bi takvi i ostali kroz to due vrijeme, zahtijevaju racionalan pristup doktora, ali i pacijenta.

20 | septembar 2011. godine

 medicinske legende

Britanski mikrobiolog Alexander Fleming (1881-1955) potjee iz siromane kotske farmerske obitelji. Radei u londonskoj bolnici St. Marys Hospital, Fleming je prouavao klice koje su bili uzronici mnogih bolesti. Prije nego to je jednom otiao na praznike, u nekoliko zdjelica je na elatinoznu podlogu nasadio primjerke razliitih klica, u namjeri da se one tamo razmnoe, tako da ih nakon povratka ima mnogo za pokuse. Kroz prozor je u zdjelicu s klicama sluajno doletjela estica neke plijesni. Tako je otkriven penicilin.
Vrativi se s godinjeg odmora, Fleming je otkrio da se plijesan razmnoila na hranilitu i ubila sve klice u svojoj blizini. Budui da je doktor Fleming bio ve iskusan znanstvenik, odmah se zapitao zato je dolo do toga i pokuao nai uzrok. I zato umjesto da ga baci, on je sadraj zdjelice paljivo ispitao mikroskopom i otkrio da je plijesan stvorila neku antibakterijsku tvar tvar koja na klice djeluje kao otrov. Kako je ta estica plijesni bila ve poznata pod nazivom Penicillium notatum, doktor Fleming je tu tvar nazvao penicilinom. Znajui da penicilin ubija klice, doktor Fleming se upitao nee li ta tvar tetno Zbog toga se penicilin nije koristio u bolnicama, pa iako ga je doktor Fleming upotrebljavao za pokuse u svom laboratoriju, penicilin je bio gotovo zaboravljen punih deset godina. A tada su jednog dana panju profesora Chaina privukle Flemingove biljeke o penicilinu. ivo se zainteresirao za tu plijesan to unitava klice i s grupom uenjaka i lijenika u Oxfordu odluio izdvojiti penicilin. Pri tome se sluio bocama od mlijeka i pseim kupkama. Tako je otkrie doktora Fleminga pobudilo veliko zanimanje. ak je i u Parizu za vrijeme njemake okupacije, jer je tada u jeku bio Drugi svjetski rat, grupa francuskih uenjaka potajno pisala u Oxford traei obavjetenja o penicilinu. Britanski lijenici su sve podatke snimili na mikrofilm i bacili im ga padobranom. U meuvremenu je doktor Chain sa svojim suradnicima prouavao mogunosti za masovnu proizvodnju penicilina, ali nije mogao nai kompaniju koja bi preuzela zadatak jer su tvornice bile pretrpane poslom za ratne svrhe. Godine 1941. doktor Florey, jedan od naunika iz oksfordske ekipe, otputovao je u Sjedinjene Amerike Drave zatraiti pomo za rjeenje tog problema. Nakon dugog uvjeravanja, polo mu je za rukom nagovoriti vladu i etiri amerike kompanije na proizvodnju penicilina. Tako su u Sjedinjenim Amerikim Dravama tek potkraj rata bile proizvedene velike koliine tog lijeka koji je spasio na hiljade ivota, iako je u ono vrijeme ta spasonosna tvar bila jo vrlo skupa. Od Flemingova otkria do korisne primjene u medicini, put je bio dug. Od tada su se traile nove mogunosti Penicilin je Beta-laktamni antibiotik koriten u lijeenju i unitavanju bakterija u mnogim organizmima. Naziv penicilin moe se odnositi na mnogobrojne varijante penicilina, ili na grupu antibiotika koji se dobivaju iz penicilina. Penicilin se dobiva od zelene plijesni kistca (Penicillium chrysogenum). Molekularna formula penicilina je R-C9H11N2O4S, gdje je R dio promjenjivog lanca. Penicilin je prvi otkrio francuski student medicine Ernest Duchesne 1896. godine, no u svoju dananju iroku uporabu uao je tek poslije istraivanja Alexandera Fleminga 1928. godine. za proizvodnju veih koliina penicilina na bri i jeftiniji nain, ali se on i dalje mogao dobivati samo od plijesni u staklenkama. Stoga su se te gljivice poele uzgajati u dubokim bavama, a amerikim pilotima irom svijeta je nareeno da donose uzorke zemlje, kako bi se ispitalo ima li u njoj traenih gljivica. Tako je meu tim uzorcima pronaen drugi tip plijesni, od koje se proizvela dvostruka koliina penicilina. Danas je penicilin tako jeftin da kota manje od boice u kojoj se otprema! Penicilinom se lijee mnoge teke bolesti, ali on ipak nije djelotvoran protiv svih oboljenja. No njegovo otkrie je potaklo lijenike i naunike na pronalaenje drugih antibiotika, slinih penicilinu, koji unitavaju klice i tako lijee druge bolesti. estica plijesni to je sluajno doletjela kroz prozor profesora Fleminga, pridonijela je da svijet bude zdravije i sretnije mjesto za ivot cijelog ovjeanstva.

Alexander Fleming

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

Zdravlje

Moje

djelovati i na bolesnike. Stoga je najprije poeo obavljati pokuse s kuniima i mievima, na koje penicilin nije ostavio nikakve tetne posljedice. Ni konjunktiva ljudskog oka natopljena tom tvari nije bila nadraena. Meutim, kako su lijenici ve znali za mnoge druge tvari koje spreavaju razvijanje zaraznih klica, nisu davali znaaj penicilinu izmeu ostalog i zato jer se mogao dobiti samo u malim koliinama.

septembar 2011. godine |

21

Magnetna rezonancija

Zdravlje

Moje

asopis za problematiku zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje

Hi-tecH

Magnetna rezonancija je suvremena dijagnostika metoda koja se u medicini koristi od sredine 70-tih godina prolog stoljea. Magnetna rezonancija ili MR spada u skupinu radiolokih dijagnostikih metoda, a prevashodno se koristi za otkrivanje bolesti i oteenja mekih tkiva i organskih sistema cijelog tijela, sa posebnim naglaskom na centralnom nervnom sistemu. Ova metoda se primjenjuje u sluajevima kada se kovencionalne i uobiajene dijagnostike tehnike pokau kao nedostatne i nemone.
Aparat za MR koristi snana magnetna polja i radio-valove umjesto X-zraka, kako bi se dobili visokokvalitetni i izuzetno precizni slojeviti prikazi unutranjosti ljudskog tijela, te jasne i detaljne slike unutranjih organa i tkiva. Glavni dio ureaja je cilindrini magnet u kojem pacijent mora mirno leati nekoliko minuta. Dijagnostiki pregled magnetnom rezonancijom potpuno je bezbolan i bezopasan i moe se primjenjivati kod osoba svih starosnih doba. Trajanje jednog pregleda je od 10 do 60 minuta, a posebno je vano naglasiti da ne postoje nikakvi tetni efekti, te se moe ponavljati neogranien broj puta, bez opasnosti po organizam. Eventualnu neugodnost moe predstavljati boravak u tunelu aparata, kao i buka koju sam aparat proizvodi, no medicinsko osoblje u klinikama i bolnicama e vam pomoi da te neugodnosti savladate. Pacijentu e se uvijek objasniti da tokom pregleda nije sam, te da ga struno medicinsko osoblje neprekidno promatra iz susjedne prostorije, kroz stakleni prozor na ureaju, kao i preko monitora kontrolnog raunara. S druge strane, nuno je da pacijent tokom pregleda bude potpuno miran, u protivnom pregled nee dati oekivane rezultate ili e biti potpuno uzaludan. Magnetnom rezonancijom uobiajeno se pregledaju mozak, kima, kosti, miii, ekstremiteti, zdjelini organi i organi gornjeg dijela abdomena. MR je posebno znaajna u otkrivanju, postavljanju dijagnoze i lijeenju sranih oboljenja, sranog udara i vaskularnih oboljenja i poremeaja koja vode do sranog udara. Pored toga, MR skener je sve vie zastupljen u otkrivanju mnogih oblika kancera, u mamografiji, te u dijagnosticiranju sportskih povreda. Rezultat pregleda magnetnom rezonancijom naziva se MR sken, a u pitanju je slika dobijena digitalnom obradom elektromagnetnih valova. Ova slika je veoma jasna i prikazuje sve eventualne patoloke promjene na organu ili tkivu. Za razliku od slike dobijene pregledom na CT skeneru, MR skener omoguava da se uoe i hemijske i fizike osobine tkiva. Mada je, kako je ve naglaeno, u pitanju izuzetno sigurna i bezbolna dijagnostika metoda, pojedine kategorije pacijenata se ipak ne mogu pregledati na ovaj nain. U pitanju su pacijenti sa metalnih kotanim fiksatorima, oni koji u tijelu imaju ostatke gelera, metaka ili druga metalna strana tijela, pacijenti sa pejsmejkerom ili vjetakim sranim zalistkom, pacijentkinje koje imaju odreene vrste spirala, te pacijenti prekomjerne tjelesne mase (uobiajeno preko 110 kg) itd. Takoe, prije pregleda, pacijent mora odloiti sve metalne predmete, kreditne i druge magnetne kartice, mobilne telefone, satove, proteze, slune aparate i novac. Prije pregleda poeljno je da ene uklone minku. Ukoliko se pregleda maloljetna osoba ili osoba sa mentalnim potekoama, snimanju moe prisustvovati i roditelj, staratelj, roak ili prijatelj. Tokom pregleda pacijent se strogo mora pridravati uputa medicinskog osoblja. S obzirom na to da aparat proizvodi intenzivan zvuk, savremeni ureaji opremljeni su slualicama preko kojih moete sluati neku muziku. Od izuzetnog je znaaja da tokom itavog pregleda pacijent bude potpuno miran, jer i najmanji pokret umanjuje kvalitet slike, a samim tim smanjuje i mogunost preciznog postavljanja dijagnoze. U sluaju da se pacijent tokom pregleda uspanii ili pone loe osjeati, dovoljno je da pritisne alarm i pregled se trenutno prekida. U specifinim sluajevima radiolog moe odluiti da pregled vri uz upotrebu kontrastnog sredstva, koje omoguava jasniji prikaz organa na snimku. Takoe, ponekad se pregled vri uz anesteziju, obino kod djece uzrasta do 5 godina, nemirnih pacijenata i pacijenata koji boluju od klaustrofobije. Komplikacije kod primjene ove dijagnostike metode su rijetki izuzeci ponekad se moe desiti da uslijed nepravilnog poloaja tijela (spojeni ili ukrteni ekstremiteti) doe do povrinskih opekotina. Zato je nuno da pacijent tokom pregleda odmah signalizira medicinskom osoblju osjeti li pojaano zagrijavanje. Komplikacije se ponekad mogu javiti i uslijed primjene kontrastnog sredstva, pa je tada naroito vano neprekidno kontrolisati pacijenta. Inae, primjena kontrastnog sredstva nuna je samo kod 15-20% pacijenata, dok ostali mogu da obave pregled bez njega. Bitno je naglasiti jo i to da, mada se MR smatra potpuno nekodljivim za plod u utrobi majke, veina klinika ne preporua upotrebu kontrastnog sredstva kod trudnica, kao ni pregled uopte u prvih dvanaest sedmica trudnoe. Takoe se majkama ne savjetuje dojenje djeteta 24 sata nakon izvrenog pregleda.

22 | septembar 2011. godine

OZNAITE VAE AUTO NAJKVALITETNIJOM AUTO GRAFIKOM!

INTER-H d.o.o. Zenica Tel.: 032.48.80.21; Fax: 032.40.77.23; email: info@inter-h.com; web: www.inter-h.com

NISTE SE FISKALIZOVALI!?

MI SMO JO JEFTINIJI!

INTER-H d.o.o. Zenica je ovlateni distributer i serviser za fiskalne kase i tampae DigIt i Tring Tel.: 032.48.80.21; Fax: 032.40.77.23; email: info@fiskalizuj.me; web: www.fiskalizuj.me