BANKARSKI POSLOVI U bilanci vidimo to konkretno obavlja pojedina banka.

Ovisno o uspjenosti podatak moemo vidjeti u raunu dobiti i gubitka. Iz osnovnih financijskih izvjetaja moemo vidjeti razlog osnutka banke => DOBIT Banka mora plasirati novac(kreditima)da bi se mogla ostvariti dobit. Preduvjet plasmana je prikupljanje depozita. Cilj osnivanja banke je DOBIT. Menadment kreira poslovnu politiku banke. Stanje na tritu, ponuda, veliina banke, utjeu na poslovnu politiku banke. Razlika malih i velikih banaka: Mala banka je sklonija sigurnijem ulaganju, vie je preputena sebi. Velika banka ima image, lake premosti krau nelikvidnost. Zakonska regulativa utjee na veliinu banke, a oituje se u bilanci. Opseg poslovanja razlikuje se od banke do banke. Podjela bankarskih poslova: *prema bilanno analitikom kriteriju 1. Aktivni bankovni poslovi 2. Pasivni bankovni poslovi 3. Posredniki bankovni poslovi Neutralni poslovi *prema ronosti: 1. kratkoroni i 2. dugoroni Neutralni poslovi ine 30% prihoda banke, dobivaju na sve veem znaaju. 1)depo poslovi -preuzimanje na uvanje raznih vrijednosti, ili na uvanje i upravljanje podjela: *otvoreni depo poslovi (vrijednosni papiri dati banci na uvanje i upravljanje) (banka upoznata sa sadrajem) *zatvoreni depo poslovi (samo uvanje-trezor, banka ne zna to je u trezoru) (banka ustupa prostor koji komitent plaa) 2)poslovi platnog prometa -obavljaju kom. banke i naplauju proviziju -dva sustava: *Hr. sustav velikih plaanja *nacionalni klirinki sustav (FINA, kom.banke, masovne transakcije) 3)kupnja i prodaja vrijednosnih papira, zlata, valuta, za tui raun -klasini brokerski posao(nema rizika) *limitiranim nalogom *nelimitiranim nalogom (najbolja trna cijena) 4)osiguranje, voenje mirovinskih fondova Cjenici*pravilnik o bankovnim stopama (popis aktivnih i pasivnih kamata) *tarifa naknada za usluge-PROVIZIJA

BANKARSKI POSLOVI PASIVNI Kratkoroni Emisija novca Depozit po vienju Zaduenje kod drugih banaka Blagajniki zapisi Eskontirane vlastite mjenice AKTIVNI dugoroni Hipotekarni kredit Investicijsi kredit

dugoroni Emisija dionica Oroeni depoziti Dugoroni depoziti drave Obveznice Dudor. krediti iz inozemstva

kratkoroni Kontokonrentni kredit (kredit po tek.raunu) Eskontni kredit Lombardni kredit Rambusni kredit Akceptni kredit Avalni kredit Potroaki krediti

Pasivni poslovi Pasivni kratkoroni poslovi ( izvor sredstava banaka) 1. Emisija novca -pasiva u bilanci poslovnih banaka -emitira HNB, poslovna banka prima novac 2. Depozit po vienju -sredstva primarne likvidnosti banaka -polaganje novca Vrste : *pravi (polog stvari: zlato, nakit) *nepravi (depozit novca) Deponent -osoba koja deponira novac Depozitom- banka koja prima depozit Transakcijska funkcija-novac na raunu ima mogunost plaanja, sredstva moraju biti prisutna. Banka mora isplatiti traeni novac odmah i bez prigovora. Karakteristike novca, razlika je u pojavnom obliku. *primarni oblik -izvor depozita je nefinancijski sektor (friz. osobe, poduzee, drava) -uplata gotovine na raune -naplata ekova, mjenica, vrijednosnih papira *sekundarni oblik -izvor je fin. sektor (druge banke) -temelje se na primarnim oblicima (odobravanje kredita- multiplikacija depozita) Uvjeti da bi banka dobila kredit: -depozit -novac mora biti deponiran u banci, koritenje bezgotovinskog platnog prometa 3. Zaduivanje banaka kod drugih banaka

-kratkorono radi odravanja likvidnosti -banke se radije zaduuju kod dugih banak nego kod centralne banke, jer je ona posrednik i naplauje proviziju Banka mora biti likvidna jer nikada ne zna koliko e depozita morati isplatiti klijentima; banka e procijeniti koliko najmanje novca mora imati da bi bila likvidna , a ostalo e uloiti. Nelikvidnost- banka je previe investirala, no ostaje solventna, loa procjena.

4. Blagajniki zapisi -vrijednosni papir kojim banka prikuplja sredstva -zadunica ili kreditni papir -ugovor o kreditu -izdaje ih drava, HNB, poslovne banke, upanije -sigurnost je visoka i mali je rizik, te je prinos nii -prodaju se uz diskont, a isplauju po nominalnoj vrijednosti -rok otplate 90 dana -one koje izdaje HNB otkupljuju samo poslovne banke Pasivni dugoroni poslovi 1. Emisija dionica -banka emitira dionice da bi prikupila temeljni kapital -bolje da banka ima to vei temeljni kapital jer njime pokriva eventualne gubitke 2. Oroeni depoziti -ugovor o odricanju raspolaganja novcem na neko vrijeme uz plaanje odreene kamatne stope -kamata ovisi o roku roenja -kvalitetni izvor za banino dugorono plasiranje -najstabilniji izvor kreditnog potencijala banaka -dugoroni depoziti drave, javnih ustanova, 3. Izdavanje obveznica -upisom obveznice banka stvara dugoroni kreditni potencijal 4. Dugoroni krediti iz inozemstva -financiranje odreenih projekata, planova -Np. potpora privatizaciji -dugoroan stabilan izvor financiranja banaka Aktivni poslovi Aktivni kratkoroni poslovi

1. Konto korentni krediti

-kredit po tekuem raunu -poveanje likvidnosti, prometa -dozvoljen minus na tek. Raunu -osnova odobravanja je ugovor kojim se definira iznos, rokovi, kamatne stope -koriste ga graani u RH -po ir.rn se ne moe otii u minus -najei kratkoroni kredit Prednosti: Omoguava likvidnost Automatizam kod obnavljanja Koristi se po potrebi Banka naplauje kamate samo za period kada se koristi Osim kamata naplauje se pravo ulaska u kredit Vraa se kad god je uplata Odobrava se linearno Nema osiguranja plaanja-kolaterala

2. Eskontni kredit
-otkup bilo kojeg vrijednosnog papira prije njegova roka dospijea plaanja uz odbijanje kamata, provizija i trokova

Diskontna stopa -kamatna stopa po kojoj HNB odobrava kredite drugim poslovnim bankama -u pravilu najnia kamata u okruenju referentna stopa po kojoj se odreuju ostale kamate Diskont -apsolutni iznos koji se odbija od vrijednosnog papira ako se prodaje prije roka Blagajniki zapisi se prodaju na diskont a otkupljuju po nominalnoj cijeni. Duboki diskont -odnosi se na dugorone obveznice veliki diskont + dugi rok Eskontni kredit -kredit koji je odobrila banka na osnovi mjeninog pokria -odobrava se na osnovi boniteta mjenice Mjenica je mogui izbor da li se eli primiti kao sredstvo plaanja ili ne. Mjenica se moe podnijeti banci na eskont. -dobivanje kredita na osnovi mjenice uz odbijanje kamata, provizija i trokova -robna mjenica, kratkorona mjenica(90 dana) -mora imati barem tri potpisa

CENTRALNA BANKA
m je ni ca Rees kk.kr edit

BANKA
m je ni ca Esko ntni kredi t

mjenica

PRODAVATELJ
roba

KUPAC

Reeskontni kredit -jo jedan krug kada banka daje mjenicu da bi se zaduila kod druge banke (centralna banka) Banke imaju posebne odbore koji ispituju bonitet mjenica( procjenu naplativosti). Eskontnim kreditom se postie bolja protonost robe putem komercijalnih kredita Prodavatelj je prodao robu , a naplatio je kada je htio ( reeskont) 3. Lombardni krediti -stavka aktive -kratkoroni bankovni posao odobren na temelju zaloga nekih pokretnih vrijednosti -banka odobrava kredit na temelju procijenjene vrijednosti zaloga -rok dospijea-do 2 tjedna -dunik je vlasnik zaloga koji slui kao garancija plaanja -banka moe zalog prodati na javnoj drabi kako bi se mogla naplatiti ako dunik ne podmiri obveze -lombardna stopa +trokovi uvanja zaloga

-banka daje kredit u iznosu do 50% od vrijednosti zaloga

FUNKCIJE I KARAKTERISITKE SREDINJE BANKE Sredinja banka posebna, najvanija monetarna institucija i vrhovna novana vlast svake moderne drave. Po svojim funkcijama i karakteristikama bitno se razlikuje od svih drugih financijskih institucija jer kontrolira zakonima uspostavljeni jedinstveni novani, kreditni i bankovni sustav, a sve vie i sustav depozitno-kreditnih financijskih institucija. Ponekad se naziva i banka banaka. Temeljni joj je zadatak ouvanje vrijednosti nacionalnog novca i utjecanje monetarnom politikom na gospodarska kretanja. Sredinja banka je neprofitna institucija. Trokove poslovanja pokriva: a) prihodima od kamata na kredite poslovnim bankama, b) od kamata na vrijednosnice koje dri u aktivi, c) od prihoda koje ostvari plasmanom deviznih priuva. d) Je centralna zbog dva monopola koja joj daje zakon: 1. emitiranje novca 2. propisana obveza bankama da kod centralne banke moraju drati odreene rezerve. Zakonski ih regulira sabor. Na temelju tih monopola sve CB izvode sljedee funkcije: 1) reguliranje koliine novca u optjecaju, 2) odravanje stabilnosti domae valute, 3) upravljanje teajem, 4) upravljanje deviznim rezervama, 5) odravanje likvidnosti bankarskog sustava, 6) odravanje likvidnosti u plaanju prema inozemstvu, 7) poslovi fiskalnog agenta drave, 8) reguliranje platnog prometa. -emisiona ustanova. Karakteristike: - izdavanje novca, nekada privilegija pojedinih banaka - emisiona dobit - zadatak: stabilnost novca i dravnih financija, a ona ovisi o samostalnosti i nezavisnotiti sredinje banke. - funkcije NB: 1. regulira opticaj novca i emisiju kredita radi stabilnosti vrijednosti novca kao i likvidnosti i solventnosti privrednog sustava ako, > nelikvidnost, < pretjerana likvidnost inflacija. 2. vodi brigu o likvidnosti i solventnosti banaka i to kako u zemlji tako i prema inozemstvu. 3. brine o platnoj bilanci zemlje i njenoj uravnoteenosti 4. izdaje novac 5. obavlja transakcije za dravu kao to su: obavljanje platnog prometa, uzimanje kredita, financiranje budeta, proraunava idt. mjere centralne banke: a) eskontna politika - krediti - selektivni Hrvatska smatra da nije potrebno nita poticati kreditima - eskontna stopa je stopa koju NB obraunava prema poslovnim bankama, uobiajeno je u svijetu da je ona parametar za koji banke nadograuju mare i formiraju kamatnu stopu; uobiajeno je u svijetu da je ona malo via od stope inflacije. - ostale kamate na kredite obveznu rezervu idt. - tarifa - naknada koje NB obraunava prema poslovnim bankama

b) operacije otvorenog trita - trgovina dravnim vrijednosnim papirima (u RH trguje dragovoljnim blagajnikim zapisima) c) utvrivanje uvjeta minimalne likvidnosti i kreditne sposobnosti banaka d) politika obvezne rezerve i rezervi likvidnosti (banke imaju obvezu da 35% stavlja u rezerve, ostalo moe dati u kredit) e) kvalitativna ogranienja poslovanja banaka - obim kredita (ne primjenjuje se u HR) - neto domaa aktiva (ogranienje rasta izvora, ne primjenjuje se u HR, ali ga parit NBH i izvjetava MMF) - ronost (prema vaeim propisima smije se Marx 15% kratkoronih izvora usmjerili u dugorone plasmane) - devizna aktiva i pasiva - multiplikatori - skup parametara kojima se regulira poslovanje banaka.

DEFINICIJA I OBJANJENJE BANAKA Banka je financijska institucija koja je od HNB dobila odobrenje za rad i koja je osnovana kao dioniko drutvo u RH. Rije banka i njenu izvedenicu moe koristiti samo tvrtka koja je dobila odobrenje od HNB. Banka obavlja usluge, prima depozite, odobrava kredite u svoje ime i za svoj raun te izdaje elektronski novac. Kredit, depozit i elektrini novac su bankovna usluga, osim njih banka moe obavljati i financijske usluge: izdavanje garancije i jamstva factoring leasing terminski ugovori i opcije platni promet... Dio zakona o bankama regulira Zakon o trgovakim drutvima. Banak je samo ono poduzee koje dobije odobrenje za rad u skladu s posebnim zakonom o bankama. Na prikupljene depozite plaa pasivnu, a na odobrene kredite naplauje aktivnu kamatu. Razlika izmeu aktivne i pasivne kam. stope je kamatna mara. Openito se banka definira dakao fin. inatit. koja u pasivi ima depozite koji su po svojoj prirodi novac, a u aktivi ima kredite. Depozitni i kreditni poslovi njezino su najvanije obiljeje i ona ih obavlja istodobni i kontinuirano kao svoje temeljne aktivnosti. Uz ove, obavlja i niz drugih poslova na Finac. tritu ali to ne dovodi u pitanje navedena osnovna obiljeja. Prema ovoj definiciji, fin. inatit. koja ne proma depozoite od najire javnosti, prima samo dugorone-netransakcijske depozite ili samo odobrava kredite ne bi predstavljala banku.

TEDNE DEPOZITNE INSTITUCIJE Jedan od tradicionalnih oblika ulaganja stanovnitva je i ulaganje kod raznovrsnih depozitnih tednih institucija. tedne depozitne institucije nadziru isti organi kao i banke. Nakon 1980. godine u veini zemalja mogu uzajmljivati od sredinje banke, ali su isto tako dune i izdvajati obveznu rezervu. Depoziti su im do odreenih limita osigurani kod posebnih dravnih institucija. U tedne depozitne institucije ubrajamo: tedionice, tednokreditne zadruge, kredittne zadruge, potanske tedionice. TEDIONICE se javljaju prije 200 godina. Temelje se na principu uzajamnosti i meusobne pomoi. Osnivaju se na kapitalskoj osnovi i sudionici su financijskog trita. Zbog zatite malih tedia pod kontrolom su drave. Centralna banka kontrolira tedionice, te one moraju izdvajati obveznu rezervu, a negdje i osigurati depozite.

Izvori sredstava su: a) b) c) d) imovinsko tedni rauni, depoziti po tednim, tekuim i iro raunima, udjelni rauni i tedni planovi. U aktivi su najee stambeni i osobni krediti. Odobravaju uglavnom potroake, stambene i osobne kredite graanima lanovima. Neuposlene vikove ulau u razliite plasmane, sve do financiranja izvoza. Udruuju se u sustave sustavi tedionica su moni financijski posrednici. Kod nas su marginalizirani (moraju se reorganizirati u poslovne banke). TEDNO-KREDITNE ZADRUGE osnivaju se radi dodjele kredita lanicama zadruge. Sredstva prikupljaju tednim ulozima, pozajmicama i emisijom vrijednosnica. Najee su stambene tedno kreditne zadruge. Krediti su osigurani hipotekom. Osnivaju se na lokalnoj razini, u prvo vrijeme unutar odreenih zajednica ili prema djelatnosti lanova, na naelu uzajamnosti, a danas ire strukturu svojih komitenata pretvarajui se u kapitalske organizacije koje svojim dioniarima dijele dividendu. Nisu sudionici financijskog trita. Kao zadruge se najee registriraju poduzea koja se bave financijskim posredovanjem. KREDITNE ZADRUGE su manje tedne institucije u vlasnitvu lanova tedia. U pravilu uivaju porezne olakice i neprofitne su institucije. U njih se udruuju stanovnici nekog sela, grada, etvrti, radnici tvornice, studenti sveuilita i dr. Odobravaju kredite samo lanovima. Rauni tednje u njima nazivaju se udjelni rauni na temelju kojih se stjee pravo upravljanja, ali ne dijele dividendu, ve je korist lanova u viim kamatama na tednju i niim na kredite. Svojevrsne su blagajne uzajamne pomoi kakve postoje i kod nas u pojedinim poduzeima i institucijama. POTANSKE TEDIONICE u pravilu ne kreditiraju svoje lanove, ve se prikupljena sredstva usmjeravaju u programe komunalne infrastrukture na podruju gdje je tednja prikupljena. Uspjeh im se temeljio na rairenosti i dostupnosti potanskih altera, sigurnosti za malog tediu i ekovnom platnom prometu za iroki krug graana. Danas se preko njih graanima plasiraju i razliite dravne zadunice. U zadnje vrijeme gube na znaenju. U RH ne postoji kao posebna tedna institucija.

iNVESTICIJSKE BANKE I INVESTICIJSKO BANKARSTVO 1933. g. odvojene su investicijska i komercijalna banka. Investicijske banke su financijski specijalisti koji pomau emitentima vrijednosnica pri njihovoj emisiji i rasprodaji na primarnom financijskom tritu. Investicijske banke obavljaju 6 poslova: 1. 2. 3. 4. 5. otkup cjelokupne emisije, pri emu banka preuzima rizik rasprodaja emisije preko dealera savjetovanje emitenta i investitora (kupca) o mogunostima prodaje emisije usluge klijentima na sekundarnom tritu akvizicije ili stjecanje kontrole nad drugim poduzeem, fuzije i druge operacije imovinsko-financijskog restrukturiranja 6. operacije za vlastiti raun. Investicijska banka nije depozitna institucija, ne obavlja multiplikaciju depozita, nema primarnog novca, ima posredniku ulogu. U RH ne postoji niti jedna investicijska banka, ali sve nae banke imaju sektore za investicijsko bankarstvo. Ti sektori obavljaju ovih 6 poslova. Taj proces je poeo 1975.g. i prva banka koja je stvorila nukleus bila je Privredna banka formiran je odjel za trgovanje vrijednosnim papirima.