Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
2Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Jesu li neutrini brži od svjetlosti? Od fotona jesu… (Nacional 832)

Jesu li neutrini brži od svjetlosti? Od fotona jesu… (Nacional 832)

Ratings: (0)|Views: 31 |Likes:
What is about all the discussiona after released results from experiment OPERA and paradoxical 60 nanoseconds
What is about all the discussiona after released results from experiment OPERA and paradoxical 60 nanoseconds

More info:

Published by: Miroslav Ambruš-Kiš on Oct 26, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/12/2014

pdf

text

original

 
70
Tehnologija
Uzdrmana fizika čestica
Neutrini i fotoniu fotofinišu
tekst 
MIROSLAV AMBRUŠ KIŠ
 foto
REUTERS
Snop čestica ispaljen u topu u CERN-u dokazao je da suneutrini do
mete stigli 60 nanosekundi prije
svjetlosti
Oslobađa tek djelić energije zarobljene u mate-riji. Puno bolja iskoristivost nije ni u nepostoje-ćim uzijskim reaktorima, ali reaktor ITER kojise zajedničkim snagama tehnološki najnapred-nijih zemalja gradi u Cadaracheu trebao bi inže-njerima dati znanja za rutinsku gradnju takvihreaktora. Fuzijski barem obećavaju da su radi-ološki manje opasni od fisijskih. Zato 5000 fizi-čara u CERN-u motri što se događa nakon suda-ra snopova protona ili jezgara olova pri njihovuraspadu. Traži se Higgsov bozon, član koji nedo-staje u Standardnom modelu fizike čestica, svo- jevrsnoj Mendjeljejevljevoj tablici sa 16 osnovnihpodatomskih čestica. No cilj nije samo popunititablicu nego spoznati kako te čestice uzajamnodjeluju, kako nastaju i kako se mnoge od njih ukratkotrajnu životu prometnu u stabilniji oblikmaterije. I natrag, ako je moguće. To je područ- je toliko široko, a istraživačkog je posla tolikomnogo da se njime danas bavi možda 10.000istraživača.
NOVI REZULTATI UVIJEK
razriješe poneku dile-mu, a i dio teoretičara položi oružje kad imdokazi opovrgnu postavke za koje se zauzimaju.No danas se u znanosti jedino tako može napre-dovati. A što ako se pritom dogodi da se dokazi-ma raspadne desetljećima brižljivo dopunjavanStandardni model fizike čestica? Ili da se posve
 Akcelerator u
 švicarskomCERN-u u pokusu OPERA služio je za ispaljivanje 15.000 snopova neutrina
 Izgradnja tunela
kroz kojeg su ispaljivani neutrini.Što je pošlo krivo?
K
og se to vraga traži u CERN-u? -pitat će se oni koji rado zbraja- ju kruške i jabuke. Takvo pita-nje postavljaju ljudi koji slijede istiobrazac koji se prošlih tjedana nainternetu poigravao slikom Stevea Jobsa i anoni-mne crne djece uz slogan “Jedan umre, tugujumilijuni. Milijuni umiru, nitko ne tuguje”. Nezna-nje nije sramota za onog tko ne zna. Sramota jekad se onaj tko ne zna time ponosi. "It’s econo-my, stupid!" - slogan je iz predsjedničke kampa-nje Billa Clintona koji i sada jednostavno odgova-ra na takve istupe. Doslovno, Einsteinova ormu-la da je energija isto što i masa pomnožena s kva-dratom brzine svjetlosti mora se bolje iskoristiti. Još se ne zna točno kako energija prelazi u masui obratno. To otkriće moglo bi jednom biti temeljenergetskog blagostanja čovječanstva. Energijafisije, kojom se u konvencionalnim nuklearnimelektranama lančanom reakcijom uranovih šip-ki proizvodi toplina, a njome se para tjera na tur- bine elektrana, primitivna je.
 
71
 
25/10/2011
opovrgnu temelji Einsteinove opće i posebneteorije relativnosti? Ništa. Traga se za novimkonceptom. A ono što “radi po starom” radit će idalje: prema Newtonovim općim zakonima gra- vitacije ravnaju se i danas letjelice širom Sunče- va sustava. Jedan je takav potencijalno sabla-žnjiv rezultat uzdrmao same temelje fizike česti-ca: pokus OPERA. Iz topa u CERN-u na graniciŠvicarske i Francuske s dubine od 50 m ispodzemlje potkraj kolovoza ispaljen je snop česticaprema 731 km i 278 m udaljenoj meti u talijan-skom Laboratoriju Gran Sasso, 1400 m ispod pla-ninskoga stijenja. U CERN-u je snop filtriran da biu njemu ostali samo neutrini. Na meti, detektoruOPERA-e u planinskom podzemlju između gra-dova L’Aquila i Teramo, taj su snop ulovili. Rezul-tat objavljen 23. rujna bio je senzacija, a mediji supisali: neutrini su brži od svjetlosti! Dario Autie-ro iz Instituta nuklearne fizike u Lyonu objavio je da su neutrini na detektor pristigli neobjašnji- vih 60 nanosekundi prije nego što bi stigla svje-tlost brzinom od 299.792.458 m u sekundi! Da jeriječ o nečem posebnom, dobio sam nagovještaj već 15. rujna, ali je trebalo proći još 8 dana doobjavljivanja “neutrinske anomalije iz OPERA-e”.Nije teško zamisliti koliko su puta fizičari provje-ravali što bi mogao biti trivijalan uzrok anomali- ji koja se uporno ponavljala: neutrini su u poku-sima od 2009. do 2011. detektor pogađali za jed-nu četrdesettisućinku vremena brže no što seočekivalo! Neutrini između dviju točaka u sve-miru put prevale brže od otona. Znamo i zašto,zbog same prirode neutrina. Neutrino je čestica gotovo bez mase, neutralna je naboja i vrlo sla- be podatomske interaktivnosti. Putuje gotovopravocrtno kroz prostor i materiju, a na tu sta-zu ne utječu ni elektromagnetske sile ni gravita-cija. Izboj neutrina iz neke točke u svemiru kojina prijemnom instrumentu nacrta gra pomažeda se točno ustanovi udaljenost izvora u svemi-ru, jer ostatak čestica crta koje pristignu kasnijecrta gotovo istu krivulju.
ZBOG TE OSOBINE TA JE
čestica astrofizičarimai kozmički glasnik. Neutrini do Zemlje iz dalekihzviježđa stižu brže od otona jer od njih preva-ljuju kraći put: otoni se ipak ogibaju pod utje-cajem elektromagnetskih sila i gravitacije. Kad je 24. veljače 1987. eksplodirala supernova tipaII udaljena 168.000 svjetlosnih godina, 23 neu-trina iz nje detektori su zabilježili tri sata pri-
Einsteinova teorijapobija 60 nanosekundi
pobija 60 nanosekundi 
prednosti: greška je usatelitskom mjerenju
satelitskom mjerenju
udaljenosti između izvora
udaljenosti između izvora
neutrina i detektora
neutrina i detektora
 Britanski astrofizičar 
Stephen Hawking kladio se u 100 dolara da uCERN-u neće pronaći Higgsovu česticu

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->