PRIMJENA METODA ODLUIVANJA U EES-u

dr.sc. Hidajet Salki, dipl.ing.el., JP EP BiH Podrunica Elektrodistribucija Tuzla Rudarska 38, 75000 Tuzla, BiH Jasmina Karada, dipl.ing.el. JP EP BiH, Direkcija za Distribuciju Vilsonovo etalite 15, 71000 Sarajevo, BiH
Saetak: U ovom radu su predoene neke od optimizacijskih metoda koje se mogu primjeniti za planiranje elektroenergetskih sustava. Rizik i neizvjesnot pri planiranju elektroenergetskih sustava su stalno nazoni. Na konkretnom primjeru planiranja elektroenergetske mree predoena je metoda odluivanja, odnosno proveden je izbor najboljeg rjeenja. U sklopu primjera date su sve toke koje se trebaju proi prije nego to se doe do konanog rjeenja.
Kljune rijei : rizik, neizvjesnost, optimizacija Key words: risk, uncertainty, optimization

Dino Bainovi, dipl.ing.el. JP EP BiH Podrunica Elektrodistribucija Tuzla Rudarska 38, 75000 Tuzla, BiH

1. UVOD
Odgovornost za planiranje EES-a danas prepoznaje tri glavna imbenika koja se ne mogu izbjei pri procesu planiranja: Viestruki ciljevi i kriteriji, u veini sluajeva su oni i u suprotnosti (na primjer, potrebno je minimizirati trokove i uticaj na okolinu, a pri tome maksimizirati profit). irok skup rjeenja-opcija (koja ukljuuju ne samo tradicionalne pojaanja u proizvodnji ili mrei ali, takoer, imaju utjecaj na mreu). Problem jest neizvjesnost.

Risk menadment ukljuuje najamanje sljedea tri zadatka: Problem kvantitativne procjene rizika. Odreivanje mjera da se smanji rizik. Opravdanje prihvatljive razine rizika.

2. PRIMJER PRIMJENE ODLUIVANJA NA EES-u

2.1. Zadatak
Potrebno je osigurati napajanje crpne stanice (CS) snagom od 4 MW, pri emu je ema napajanja crpne stanice predoena na slici 1.

Slika 1 ema napajanja crpne stanice- CS Ekoloka ogranienja mogu biti: slaba, srednja i velika. Kvalitet realizacije razmatrat e se na osnovi etiri atributa: cijene elektrine energije; profita; pouzdanosti i ekolokog indeksa. Potrebica je dakle, minimizirati, cijenu elektrine energije, maksimalizirati profit, maksimalizirati pouzdanost i minimizirati ekoloki indeks.

2.2. Rjeavanje problema

Crpna stanica (CS) je vezana s 35 kV mreom EES preko dva transformatora 35/6 kV, snage 4 MVA. Takoer, postoji i izravna veza CS s malom hidroelektranom (MHE) snage 1898 kW preko jednog 6 kV kabela duine 1 km. Dakle, potrebnih 4 MW, crpna stanica moe dobiti ili iz mree ili iz MHE. Snaga koja se moe dobiti iz mree je u granicama od 0-7 000 kW, i to s korakom od 50 kW. Korak od 50 kW predstavlja, ustvari, korak promjene proizvodnje MHE. Ako se proizvodnja MHE smanji za 50 kW, tada e CS uzimati 50 kW vie iz mree. Gornja granica snage iz mree je 7 000 kW, koja se dobije na osnovi snage oba 35/6 kV transformatora, koja iznosi 8 MVA i prosjenog faktora snage u CS, a koji je u granicama od 0,85 do 0,9. Meutim gornja granica nije toliko bitna, jer je vea od snage koju zahtijeva crpna stanica (4 MW). S druge strane dio potrebne snage crpnoj stanici se pak moe osigurati iz MHE, i to u granicama od 300 kW do 1900 kW, s korakom promjene od 50 kW. Donja i gornja granica proizvodnje MHE je odreena njezinim tehnikim uvjetima rada. Dakle, postoje dva naina da se osigura potrebna snaga CS, i to: snaga iz mree-PMR, u granicama od 0 do 7000 kW, s korakom od 50 kW snaga iz MHE-PMH, u granicama od 300 kW do 1900 kW. Nain realizacije obskrbe CS s elektrinom energijom zavisit e od dva imbenika: openitog stanja mree i njezinog razvoja ekolokih ogranienja.

2.3. Problem planiranja

Na osnovi neizvjesnosti budunosti, odnosno od toga ta e se desiti s faktorima koji imaju uticaj na realiziranje plana, jasno je da postoji devet razliitih scenarija, predoeni u tablici 2.1. Tablica 2.1 Predoenje scenarija Scenario Openito stanje Ekoloka mree i njezin ogranienja razvoj Sc1 Sc2 Sc3 Sc4 Sc5 Sc6 Sc7 Sc8 Sc9 Loe Srednje Dobro Loe Srednje Dobro Loe Srednje Dobro Slaba Slaba Slaba Srednja Srednja Srednja Velika Velika Velika

Za openito stanje mree i njezin razvoj mogu se dogoditi tri sluaja: dobro, srednje i loe.

Potrebna 4 MW elektrine energije CS mogu se osigurati na 34 naina (plana), koja su predoena u tablici2.2: Tablica 2.2 Mogui planovi Plan n PMR PMH (kW) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 4000 3700 3650 3600 3550 3500 3450 3400 3350 3300 3250 3200 3150 3100 3050 3000 2950 2900 2850 2800 2750 2700 2650 (kW) 0 300 350 400 450 500 550 600 650 700 750 800 850 900 950 1000 1050 1100 1150 1200 1250 1300 1350

24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34

2600 2550 2500 2450 2400 2350 2300 2250 2200 2150 2100

1400 1450 1500 1550 1600 1650 1700 1750 1800 1850 1900

Potrebno je analizirati kako e se vladati odreeni plan ako se dogodi jedan od scenarija (npr. kako e se vladati plan br. 3 ako se dogodi scenario 8). Funkcija cilja za sve atribute, scenarije i planove je data kao:

Fji,k = a ij PMRk + bij PMH k ,

gdje su i=1,...,ns broj scenarija (u sluaju to je 9) j=1,...,na broj atributa (u sluaju to je 4) k=1,...,np broj planova (u sluaju to je 34)

(1)

Da bi se funkcija cilja jednostavnije raunala, svi koeficijenti a i b za sve scenarije i sve planove su predoeni u tablici 2.3. Koeficijente daju donosioci odluka, i ti koeficijenti su zasnovani na inenjerskom iskustvu. Jasno je da ininjerske vrijednosti navedenih koeficijenata predstavljaju njihove relativne odnose.

Tablica 2.3 Koeficijenti za proraun funkcije cilja PMR (a) PMH (b)

Neizvjesnost

Opte stanje mree i njen razvoj Loe Srednje Sc2 0,10 Sc5 0,13 Sc8 0,115 Sc2 0,065 Sc5 0,071 Sc8 0,088 Sc2 0,04 Sc5 0,01 Sc8 0,025 Sc2 0 Sc5 0 Sc8 0 Dobro Sc3 0,085 Sc6 0,095 Sc9 0,088 Sc3 0,07 Sc6 0,085 Sc9 0,1 Sc3 0,045 Sc6 0,065 Sc9 0,045 Sc3 0 Sc6 0 Sc9 0 Loe Sc1 0,065 Sc4 0,068 Sc7 0,07 Sc1 0,10 Sc4 0,13 Sc7 0,125 Sc1 0,15 Sc4 0,155 Sc7 0,13 Sc1 0,195 Sc4 0,189 Sc7 0,17 Srednje Sc2 0,075 Sc5 0,079 Sc8 0,075 Sc2 0,085 Sc5 0,099 Sc8 0,11 Sc2 0,25 Sc5 0,22 Sc8 0,19 Sc2 0,21 Sc5 0,195 Sc8 0,23 Dobro

Atributi

Mala

Srednja Velika

Sc4 0,12 Sc7 0,135 Sc1 0,055 Sc4 0,056 Sc7 0,07 Sc1 0,025 Sc4 0,028 Sc7 0,030 Sc1 0 Sc4 0 Sc7 0

Sc6 0,069 Sc9 0,077 Sc3 0,085 Sc6 0,135 Sc9 0,11 Sc3 0,28 Sc6 0,186 Sc9 0,231 Sc3 0,25 Sc6 0,24 Sc9 0,28

Mala

Srednja Ekoloka ogranienja Velika

Srednja Velika

Mala

Srednja Velika

2.5. Normalizacija 2.4. Raunanje trokovnih funkcija

Koristei jednadbu za funkciju cilja (1), mogu se izraunati trokovne funkcije za sve atribute, sve scenarije i sve planove. Prvo se provodi proraun za scenario 1, a zatim se analogno ponovi za sve prostale scenarije. Normalizacija vrijednosti funkcija cilja je neophodna ako postoji velika disperzija, odnosno razlika u izraunatim vrijednostima pojedinih subfunkcija. Dakle, cilj normalizacije je da se dovedemo na priblino isti opseg vrijednosti. Nain na koji se provodi normalizacija je proizvoljan. U predmetnom sluaju nije bilo potrebno provoditi normalizaciju.

Ekoloki indeks (min. F4)

Pouzdanost (Max. F3)

Mala

Profit (Max. F2)

Cijena elektrine energije (min. F1)

Sc1 0,12

Sc3 0,08

2.6. Optimalno oekivanom

rjeenje

sukladno

subfunkcija cilja F1 i F4 i maksimum subfunkcija F2 i F3. Naravno, prema atributima ove subfunkcije cilja imaju razliite zahtjeve.

U predmetnom sluaju, optimalno rjeenje je rjeenje koje jednovremeno podrava minimum Tablica 2.4 Minimalne i maksimalne vrijednosti subfunkcija cilja za sve atribute i sve scenarije

Atribut min A1 A2 A3 A4
max min max min max min max

Sc1
375,5 480 220 305,5 100 337,5 0 307,5

Sc2
352,5 400 260 298 160 559 0 399

Sc3
330,5 340 280 308,5 150 626,5 0 475

Sc4
381,2 480 224 364,6 112 353,3 0 359,1

Sc5
423,1 520 284 337,2 40 439 0 370,5

Sc6
375,5 480 220 305,5 100 337,5 0 370,5

Sc7
416,5 540 280 384,5 120 310 0 323

Sc8
384 460 352 393,8 100 413,5 0 437

Sc9
331,1 352 400 419 180 533,4 0 532

Optimum
330,5

419 626,5 0

U tablici 2.4 predstavljene su mogue minimalne i maksimalne vrijednosti koje zavise od atributa i scenarija. Za atribute A1 i A4 su vane minimalne vrijednositi, a za atribute A2 i A3 vane su maksimalne vrijednosti. Optimalne vrijednosti s obzirom na cilj za svaki atribut date su u posljednjem stubcu. Uoava se da ne postoji jednoznano rjeenje.

2.7 Bitna rjeenja

Ako problem ima vie atributa, kao u predmetnom sluaju, nema jedinstvenog rjeenja koje optimizira sva rjeenja. Kompromisno rjeenje nalazi se trade off analizom. Formira se nedominantna linija rjeenja. Sva rjeenja sa ove nedominantne linije imaju tu svojstvo da ako se prelazi s jednog rjeenja na drugo tada dolazi do naruavanja kriterija optimalnosti prema jednom kriteriju a prema drugom se provodi poboljanje optimizacije. Najbolje je rjeenje (toka) koje je najblia idealnom rjeenju (toci). Ne treba uvijek postojati trade off, nego jednostavno postoji toka koja je najblia idealnoj.

2.8 Oblikovanje odluivanja

globalnog

skupa

U cilju donoenja odluke, izabira se 10 do 15 rjeenja (planova) za svaki scenario, uzimajui u obzir minimalne udaljenosti od idealnog rjeenja. Na taj nain se formira globalni skup odluivanja. Analizirajui navedeni globalni skup odluivanja moe senainiti finalno odluivanje. U predmetnom sluaju je izabrano 8 najpovoljnijih rjeenja za svaki scenarij, to je predoeno u tablici 2.5.

Tablica 2.5 Minimalne udaljenosti izmeu proraunatih vrijednosti svih funkcija cilja i najbolje toke

R.br. 1 2 3 4 5 6 7 8

Sc1 Plan L2min 219,93 9 220,01 10 220,52 8 220,75 11 221,77 7 222,15 12 223,67 6 224,20 13
partikularni skup odluivanja

Sc2 Plan L2min 283,77 15 283,99 16 284,33 14 285,00 17 285,68 13 286,78 18 287,79 12 289,32 19

Plan
14 13 15 12 16 11 17 10

Sc3 L2min 325,73 326,06 326,30 327,30 327,77 329,43 330,13 332,43

Plan
11 12 10 13 9 14 8 15

Sc4 L2min 228,56 228,64 229,15 229,37 230,38 230,74 232,25 232,76

Plan
17 18 16 19 15 20 14 21

Sc5 L2min 276,10 276,41 276,56 277,49 277,80 279,33 279,80 281,92

Plan
9 10 8 11 7 12 6 13

Sc6 L2min 219,93 220,01 220,52 220,75 221,77 222,15 223,67 224,20

Plan
10 11 9 12 8 13 7 14

Sc7 L2min 197,49 197,66 197,90 198,41 198,89 199,75 200,45 201,64

Plan
10 9 11 8 12 7 13 6

Sc8 L2min 261,010 261,047 261,758 261,871 263,287 263,473 265,581 265,840

Sc9 Plan L2min 295,067 8 295,246 7 295,847 9 296,380 6 297,578 10 298,461 5 300,242 11 301,467 4

globalni skup odluivanja

2.9 Definiranje robustnosti i izloenosti

Robustnost je mjera sigurnosti ili nedostatka rizika pri donoenju odluke, tako da nam pokazuje koliko je dati plan stabilan. Robustnost daje odgovor na pitanje: Kolika je ansa da se nee zaaliti izborom datog plana? Tablica 2.6 Robusnust planova za sve atribute

Ako nema plana koji je u cjelosti robustan tada je rije o drugoj mjeri koja ukazuje na to kolika je mogunost da e se zaaliti zbog usvajanja odgovarajueg plana, a ta mjera, naziva se izloenost plana.

Plan n 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

Sc1

Sc2

Sc3

Robusnost scenaria Sc4 Sc5 Sc6

Sc7

Sc8

Sc9 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1

Sc.supp. plan % 11,11 11,11 44,44 55,56 66,67 66,67 77,78 77,78 77,78 77,78 55,56 44,44 33,33 33,33 22,22 22,22 11,11 11,11

Tablica 2.7 Izloenost scenarija za sve atribute Izloenost scenaria Sc4 Sc5 Sc6 1 1 1 1 1 1 1 1 0 1 1 0 0 1 0 0 1 0 0 1 0 0 1 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1 0 0 1 1 0 1 1 0 1 1 0 1 1 0 1 1 0 1 1 0 1 Exp.% 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 88,89 88,89 55,56 44,44 33,33 33,33 22,22 22,22 22,22 22,22 44,44 55,56 66,67 66,67 77,78 77,78 88,89 88,89

Plan n 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

Sc1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1

Sc2 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1

Sc3 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1

Sc7 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1

Sc8 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1

Sc9

3. DONOENJE ODLUKE
Donoenje odluke izmeu najmanje izloenih planova moe se realizirati sa ili bez ukljuivanja vjerojatnosti za svaki scenario.

primjeniti na neke druge sustave, a ne samo na elektroenergetske sustave.

4. LITERATURA
(1) Vladimiro Miranda, Multiple criteria problems and decision making, October 1990, in Portuguese (2) Vladimiro Miranda, Tatjana Konji, Goran venda, Risk and uncertainty in power system planning (3) Hyde M. Merrill and Allen J. Wood, Risk and uncertainty in power system planning, Power Technologies, Inc., (4) Materijal s predavanja na predmetu Odluivanje i optimizacija, Fakultet Elektrotehnike Tuzla, CEFES, 2005.

3.1 Donoenje odluke, I - bez vjerojatnosti

U konkretnom primjeru je provedeno odluivanje bez ukljuivanja vjerojatnosti scenarija. Analizirajui tablicu 2.6 robusnosti i tablicu 2.7 izloenosti uoava se da 4 plana (P10, P11, P12 i P13) imaju identinu robusnost. Uzimajui u obzir da su scenariji 1 i 2 manje vjerojatni iskljuuju se planovi P12 i P13, tako da konanu odluku treba donijeti izmeu planova P10 i P11. P10 znai da se 3300 kW osigura iz mree a 700 kW iz MHE. P11 znai da se 3250 kW osigura iz mree a 750 kW iz MHE. Plan P11 moe se uzeti kao bolji od P10, budui da se tada uzima vie iz MHE te je njezin stupanj korisnosti vei. Dakle, kao konana odluka izabire se plan P11 koji znai da se 3250 kW osigura iz mree a 750 kW osigura iz MHE. Navedeni plan ima robusnost 77,78 %, i zadovoljava sve scenarije s obzirom na scenarije 2 i scenarije 5.

3.2 Osiguranje
Osiguranje znai u osnovi realiziranje plana. Ako se ima mogunosti, u predhodno navedenom planu, moe se uzeti, npr. 100 kW iz MHE za opskrbu CS. Naravno moe se uzeti bilo koje druge vrijednosti, ovisno od mogunosti, to finansijskih, te i tehnikih.

ZAKLJUAK:
Problem donoenja odluka u EES-u je sloen. Pri donoenju bilo kakve odluke potrebno je u obziriti niz okolnosti, uticaja i drugih imbenika koji mogu imati stanovit uticaj na donesenu odluku kao i na posljedice donesene odluke. Postoji niz metoda i naina donoenja odluka pri planiranju EES-a. Jedna od navedenih metoda je prouena i u ovome radu. Sama primjena navedene metode zahtijeva niz ulaznih podataka koje nije jednostavno prikupiti, a ni sama metoda nije tako jednostavna. Meutim, metoda je uinkovita, to se pokazalo na navedenom primjeru. Takoer, na nekom drugom problemu moda bi navedena metoda bila i suvie sloena te se ne bi mogla ni primjeniti. U osnovi potvruje se injenicu da je planiranje EES-a, pogotovo u novim uvjetima reregularnog trita elektrine energije znatno sloeno. Bitno je napomenuti da se predloena metoda moe