Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
1Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Komentar_Poslanice_Rimljanima[1]

Komentar_Poslanice_Rimljanima[1]

Ratings: (0)|Views: 897|Likes:
Published by api-3813457
Bible commentary (croatian)
Bible commentary (croatian)

More info:

Published by: api-3813457 on Oct 17, 2008
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, DOC, TXT or read online from Scribd
See More
See less

03/18/2014

pdf

text

original

Tuma\u010denje Poslanice Rimljanima

Sredi\u0161nji dio ovoga rada analiza je i tuma\u010denje Poslanice Rimljanima 8, 1-12. Da bismo mogli shvatiti taj mali dio ove velike Pavlove poslanice bilo je potrebno zahvatiti \u0161iri kontekst. Tako smo se pozabavili povijesnim kontekstom Poslanice Rimljanima; i to vremenom, okolnostima i razlozima nastanka te povije\u0161\u0107u kr\u0161\u0107anstva u Rimu. Dalje smo ukratko pojasnili kako Pavao upotrebljava i \u0161to sve zna\u010de pojmovi duh i tijelo; \u0161to zna\u010di \u017eivot \u201epo tijelu\u201c a \u0161to \u201epo Duhu\u201c. Bez razumijevanja te osnovne Pavlove terminologije ne bi bilo mogu\u0107e razumjeti ni ovu veliku poslanicu. Zatim smo analizirali dio 7. poglavlja i ostatak 8. da bismo cjelovitije zahvatili \u0161iri kontekst i smisao u kojem le\u017ei ovaj mali odlomak. Na kraju dolazi zaklju\u010dak vezan uz primjenu ovog odlomka na dana\u0161nji \u017eivot vjernika, crkve i ostalih ljudi kojima svjedo\u010dimo svoju vjeru.

Povijesni kontekst Poslanice Rimljanima
Vrijeme, okolnosti i razlozi nastanaka. Apostol Pavao prove je razdoblje izme\u0111u 45.

i 58. godine u intenzivnom navije\u0161tanju evan\u0111elja te poduzeo tri velika misionarska putovanja Intenzivno je djelovao na podru\u010djima rimske provincije Galacije, Azije, Makedonije i Ahaje. Navije\u0161tao je Kristovo ime na Istoku, u Europi na podru\u010djima koja su obrubljivala Egejsko more, pa sve do Ilirika. Pro\u0161ao je svim glavnim putovima, posjetio najve\u0107e gradove i utemeljene su brojne crkve. Uz suvereno vodstvo Svetoga Duha u crkvama je postavljeno duhovno vodstvo i starje\u0161ine te je daljnju brigu mogao prepustiti njima. Pavao se u zahvalnosti Bogu mogao osvrnuti unazad, prvi veliki plan misionarskih putovanja bio je uspje\u0161no zavr\u0161en.

Poslanica Rimljanima napisana je u Korintu, na kraju tre\u0107eg misionarskog putovanja, vjerojatno u zimi 57./58. godine. Vi\u0161e pokazatelja ukazuje na to da je poslanica napisana u Korintu. U poslanici Pavao preporu\u010duje Febu, \u0111akonisu iz Kenhreje, isto\u010dne korintske luke (16, 1), a Gaj, kod kojega Pavao stanuje, vjerojatno je onaj isti Gaj iz 1. Kor 1, 14 (16, 23). Tako\u0111er, prema Djelima apostolskim 20, 2-3 Pavao je iz Korinta po\u0161ao na svoj posljednji put u Jeruzalem ( Rim 15, 25).1

Pavlova davna\u0161nja \u017eelja bila je posjetiti Rim. Kada je njegovo poslanje na Istoku bilo uspje\u0161no okon\u010dano, Pavao je \u017eelio otputovati na zapad i tamo dalje navije\u0161tati evan\u0111elje. Pavao svoje napore nije htio usmjeriti na podru\u010dja gdje je Evan\u0111elje ve\u0107 bilo poznato, \u00abnadogra\u0111ivati na temeljima\u00bb koje su drugi prije njega postavili ve\u0107 je vjerojatno kanio po\u0107i dalje u \u0160panjolsku (a mo\u017eda i u sjevernu Afriku). Na putu u \u0160panjolsku namjeravao je pro\u0107i kroz Rim i posjetiti tamo\u0161nje kr\u0161\u0107ane, te od njih tra\u017eiti potrebnu pomo\u0107.

Stoga je Pavao napisao Poslanicu Rimljanima kako bi kr\u0161\u0107ane u Rimu pripremio za svoj
posjet njihovom gradu te objasnio ciljeve svog posjeta. Tako\u0111er, smatrao je kako bi bilo
1 Wilfrid J. Harrington Uvod u Novi zavjet (Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost, Zagreb, 1993.), 281.
1
dobro, kad ve\u0107 pi\u0161e, izlo\u017eiti im cjelovit prikaz evan\u0111elja, onako kako ga je on nau\u010davao i
objavljivao.

Od trenutka obra\u0107enja Pavao je jasno shvatio ulogu Krista u spasenju svakog \u010dovjeka. Za vrijeme navije\u0161tanja evan\u0111elja me\u0111u poganima i suprotstavljanja judeo-kr\u0161\u0107ana, kod Pavla se iskristalizirao stav prema Zakonu. Pavao je objavljivao spasenje po vjeri u Krista kao sredi\u0161nju istinu, nasuprot pravednosti koja bi dolazila od vr\u0161enja propisa Zakona.

Ta tema do danas ostaje od sredi\u0161nje va\u017enosti za kr\u0161\u0107ansku vjeru. C. H. Dodd napisao je: \u00abRasprava o odnosu kr\u0161\u0107anstva prema religiji iz koje je niklo ne mo\u017ee nikada biti zastarjela, dokle god Stari zavjet ima ikakvu va\u017enost u kr\u0161\u0107anskom bogoslu\u017eju ili pou\u010davanju, tj. dokle god kr\u0161\u0107anstvo ostaje povijesna religija. Nas danas ne zanima \u017eidovski Zakon, ali legalisti\u010dko shva\u0107anje religije nikako nije stvar pro\u0161losti. U na\u0161e doba, kao i u Pavlovo, ono izobli\u010duje mentalitet kr\u0161\u0107anske zajednice te cesto ostavlja krivi dojam o kr\u0161\u0107anskoj religiji na one koji se za nju zanimaju.\u00bb2

Pavao je ve\u0107 iznio osnove svog u\u010denja prije u Poslanici Gala\u0107anima, ali tada u polemi\u010dnom ozra\u010dju. U Poslanici Rimljanima Pavlu se pru\u017eila prilika da u mirnijem ozra\u010dju i cjelovitije iznese svoja temeljna uvjerenja i u\u010denje koje je u me\u0111uvremenu i sazrjelo.

Pavao koristi priliku da iznese temu o kojoj je dugo razmi\u0161ljao: Bo\u017eje spasenje po vjeri u Krista, a koje postaje dostupno svim ljudima propovijedanjem Radosne vijesti, najprije \u017didovima a onda poganima.

Povijest kr\u0161\u0107anstva u Rimu. Sude\u0107i iz na\u010dina kako se Pavao u svojoj Poslanici

obra\u0107a kr\u0161\u0107anima u Rimu, jasno je da crkva u tom gradu ve\u0107 dugo postojala. No o povijesti kr\u0161\u0107anstva u Rimu postoji vrlo malo podataka. Djela apostolska (2:10) govore nam o tome kako je mnogo hodo\u010dasnika, koji su se nalazili u Jeruzalemu na blagdan Pedesetnice, kada je apostol Petar propovijedao evan\u0111elje, mno\u0161tvo stiglo iz Rima (\u017didova i prozelita). Nema dokaza da su se neki od njih obratili, ali mnogo govori \u010dinjenica da su Rimljani jedini iz Europe poimence spomenuti.

No sigurno je da kako su \u00absvi putovi vodili u Rim\u00bb, bilo je neizbje\u017eno da evan\u0111elje vrlo brzo stigne i tamo. Crkveni otac Ambrozijaster u \u010detvrtom stolje\u0107u pi\u0161e da su Rimljani \u00abbili prihvatili vjeru u Krista, dodu\u0161e u \u017eidovskoj varijanti, a da nisu prethodno vidjeli nikakvo \u010dudesno djelo niti i jednog apostola\u00bb3 Dakle, mo\u017ee se pretpostaviti da su poimence nama nepoznati kr\u0161\u0107ani donijeli evan\u0111elje u Rim i da je kr\u0161\u0107anstvo niknulo u \u017eidovskoj zajednici u tom gradu.

Me\u0111utim, W. J. Harrrington pi\u0161e: \u00abNeki su tvrdili da je rimska kr\u0161\u0107anska zajednica po sastavu bila prete\u017eno judeo-kr\u0161\u0107anska\u2026U svim ovim dokazima prete\u017ee \u010dinjenica da je glavna nauka poslanice Rimljanima: spasenje donosi vjera bez djela Zakona, a ne obrezanje i Zakon. Kako god bili jaki ovi podaci, oni ustupaju pred dokazima da je Crkva u Rimu bila sastavljena prete\u017eno od obra\u0107enih pogana. Pavao u predgovoru i pri zavr\u0161etku izra\u017eava \u017eelju da pohodi Rim i isti\u010de svoje poslanje apostola pogana. Rimskim vjernicima obra\u0107a se kao obra\u0107enicima s poganstva: primio je od Krista poslanje da bude apostol medu narodima \u00abme\u0111u kojima ste i vi\u00bb (1, 5-6). Do sada je bio sprije\u010den da do\u0111e u Rim, ali je \u017eelio da i u Rimu ubere koji plod \u00abkao i me\u0111u drugim narodima\u00bb (1, 13).

2 Ibid, 280- 281.
3F. F. BruceRimljanima (Dobra vest, Novi Sad, 1989.), 13.
2
Obra\u0107a im se kao poganima: \u00abVama pak, poganima, velim: ja kao apostol pogana slu\u017ebu
svoju proslavljam\u00bb (11, 13)\u2026\u00bb4

Postojanje \u017eidovske zajednice u Rimu mo\u017eemo zabilje\u017eiti ve\u0107 u drugom stolje\u0107u prije Krista. Nakon Pompejevog osvajanja Judeje 63. godine pr. Kr. broj \u017didova u Rimu znatno se pove\u0107ao. Dvije godine nakon osvajanja Judeje mnogi \u017eidovski ratni zarobljenici sa\u010dinjavali su Pompejevu trijumfalnu povorku u Rimu, a kasnije su dobili slobodu.

Godine 59. pr. Kr. Ciceron spominje veli\u010dinu i zna\u010daj \u017eidovske zajednice u Rimu.

Povijest bilje\u017ei i dva istjerivanja \u017didova iz Rima. Prvi slu\u010daj kako ga spominje Josip Flavije (Starine 15:81 i dalje) zbio se 19. godine pr. Kr. kada su proglasom cara Tiberija \u017didovi istjerani iz Rima. Dogodilo se to zbog prevare pojedinaca koji su navodno nagovorili Rimljanku plemenita roda da se obrati na \u017eidovstvo te da bogat prilog za hram u Jeruzalemu, a novac su potom zadr\u017eali za sebe. Kad je slu\u010daj izbio na vidjelo car Tiberije istjerao je sve u Rimu nastanjene \u017didove. Takvi slu\u010dajevi kaljali su ina\u010de po\u0161tovano \u017eidovsko ime.5

Do drugog istjerivanja do\u0161lo je po naredbi cara Klaudija i zbilo se oko 49. godine. Taj
doga\u0111aj spominje se u Dj 18:2, gdje je opisan susret Pavla s Akvilom i Priscilom.

Doga\u0111aj se spominje i drugdje u klasi\u010dnoj knji\u017eevnosti, a najzanimljivija je Svetonijeva primjedba o tome da je car \u00ab\u017didove istjerao iz Rima zbog toga \u0161to su neprestano izazivali nemire na poticaj Chrestusa (impulsore Chresto). Mo\u017ee se pretpostaviti da je taj Chrestus bio neki \u017eidovski agitator u Rimu u to vrijeme. No isto je tako vjerojatan zaklju\u010dak da nemiri bili uzrokovani pojavom kr\u0161\u0107anstva medu \u017didovima u glavnom gradu. Mo\u017eda je Svetonije, koji je pisao sedamdeset godina kasnije, na temelju suvremenih izvje\u0161taja o tom doga\u0111aju krivo pretpostavio da se Chrestus morao nalaziti u Rimu u to vrijeme. No Chrestus je samo drugi na\u010din da se napise ime Christus.\u00bb6

Zbog svega spomenutog F. F. Bruce ipak smatra da se ona prvobitna skupina vjernika u Rimu sastojala isklju\u010divo od \u017eidovskih kr\u0161\u0107ana te da je Klaudijev nalog o izgonu \u017didova imao za posljedicu odlazak i osipanje te grupe.

Me\u0111utim, nije pro\u0161lo mnogo vremena i \u017eidovska zajednica se vratila u Rim, a kr\u0161\u0107anska zajednica je i dalje do\u017eivljavala rast. Ve\u0107 tri godine nakon Klaudijeve smrti Pavao pi\u0161e kr\u0161\u0107anima u Rimu o tome kako se njihova vjera posvuda hvali. Pavao u svojoj poslanici koristi priliku da opomene kr\u0161\u0107ane Rimljane da ne smiju prezirati \u017didove koji su sada nakon povratka u Rim u manjini (Rim 11:18). Mnogi \u010dlanovi crkve u Rimu bili su ljudi koje je Pavao ve\u0107 prije upoznao na svojim putovanjima, a sada su se vratili u Rim.

\u017divot po Duhu i \u017eivot po tijelu
Tijelo. Da bi se Poslanica Rimljanima mogla dobro razumijevati neophodno je
upoznati Pavlov na\u010din izra\u017eavanja. Iznad svega va\u017eno je shvatiti \u0161to Pavao

4 Wilfrid Harrington Uvod u Novi Zavjet 279.
5 F. F. BruceRimljanima 77- 78.
6 Ibid, 13- 14.

3

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->