You are on page 1of 46

T.V. & I.M.

: Ratarstvo skripta

ITARICE
ODNOS ITARICA PREMA KLIMATSKIM UVJETIMA
- itarice: 1) STRNE (prave) - klijaju s veim brojem primarnih korjenia - cvat je metlica ili klas; zrno ima brazdicu (neki i bradicu na vrhu) - imaju uplju stabljiku, sa jako izraenim nodijima - to su biljke dugog dana (BDD) s manjim zahtjevima za toplinu i svjetlost, a veim za H2 O - kad se prenesu na sjever, skrauju vegetaciju ili malo reagiraju na duljinu dana - imaju potrebu za niim temperaturama (javorizacija) i jae su otporne - bioloki aktivna temperatura iznad 5C, optimalna vlanost 60 80 % - osjetljive su na suu, osobito u fazi nalijevanja zrna - tu spadaju penica (Triticum aestivum) srednje niske, ponekad dlakave jeam (Hordeum vulgare) srednja ligula (jeziac), najrazvijenije uke (preklapajue) ra (Secale cereale) srednje uke, antocijan (ljubiasta boja) zob (Avena sativa) najvea ligula (jeziac), nema uke, najvee potrebe za vodom penora (Triticale sp.) 2) PROSOLIKE ITARICE I HELJDA - kliju samo s 1 primarnim korjeniem - cvat je metlica ili klip - stabljika je ispunjena parenhimom, a nodiji nisu jako izdueni - zrno je bez brazde i bradice - to su biljke kratkog dana (BKD) s veim potrebama za toplinom i svjetlou, a manjim za H2O - neotporne su na niske temperature stradavaju kod negativnih temperatura - bioloki aktivna temperatura iznad +10C - tu spadaju kukuruz (Zea mays) sirak (Sorghum vulgare) proso (Panicum miliaceum) najotporniji na suu ria (Oryza sativa) heljda (Fagopyrum esculentum) - OZIME PENICE podnose nie temperature - preivljavanje ovisi o sorti, dubini sjetve, stanju biljaka prije ulaska u zimu (penica u fazi busanja ima dovoljno zaliha) - KALJENJE priprema kultiviranih biljaka za zimske uvjete - provodi se za strne itarice u jesen po noi nie temperature, dolazi do nakupljanja eera u listovima i voru busanja (za zatitu od smrzavanja i za disanje - preko dana se odvija fotosinteza I. faza na temperaturama 0 5C (itarice mogu tada podnijeti temperature -10 do -12C) II. faza deavaju se fizikalno-biokemijski procesi; odvoenje vode iz stanice na temperaturama -2 do -7C (itarice mogu podnijeti -15C do -25C) - strne itarice bolje podnose niske temperature od prosolikih - ekstremi = ozima ra -25C jara penica i jeam -6C

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

ozima penica -15 do -25C jara zob PENICA (Triticum aestivum) -

-3 do -4C

strna itarica; samooplodna; BDD najvanija itarica kruna potjee iz Azije i june Europe jedna je od najstarijih kulturnih biljaka, uzgaja se ve 60 000 godina podjela prema broju kromosoma: 1) DIPLOIDNA (2n = 14) 2) TETRAPLOIDNA (2n = 28) 3) HEKSAPLOIDNA (2n = 42) - podjela na osnovi kultiviranosti: 1) DIVLJE VRSTE slue za krianje (gen za otpornost); imaju lomljivo klasno vreteno; lake se ire; malo pljeviasto zrno; dlakave su ovcaste 2) PRIMITIVNE za krianje, klasno vreteno se lomi pod pritiskom 3) PRAVE KULTIVIRANE zrno prilikom vridbe ispada iz pljevice - svojstva zrelog klasa za razlikovanje varijeteta: a) Osatost klasa da ili ne b) Obraslost pljeva dlaicama da ili ne c) Boja klasa (pljeva) bijela, crvena, plava, crna d) Boja osja ista kao boja klasa, crna kod bijelih i crvenih e) Boja zrna bijela, crvena (nijanse) - podjela prema klimi: 1) Humidna klimatska zona nae penice 2) Stepska klimatska zona otpornost na niske temperature 3) Aridna i semiaridna 4) Vlana visinska - prema agro-kvaliteti ozima crvena i bijela penica, meko i tvrdo zrno jara bijela penica, meko i tvrdo zrno - kod nas se kvaliteta odreuje prema sadraju bjelanevina (lijepka) vie bjelanevina, bolja kvaliteta - prema kvaliteti: 1) OSNOVNE SORTE slabije kvalitete, kruh zadovoljavajue kvalitete 2) KRUNE SORTE kruh zadovoljavajue kvalitete 3) SORTE POBOLJIVAI kruh vrlo dobre kvalitete - penica se koristi kao kruna itarica; u prehrambenoj industriji (keksi, kolai); nadomjestak jema u pivskoj industriji; stona hrana; farmaceutska industrija Klimatski uvjeti - TEMPERATURA visoke temperature (20 30C) i nedostatak vode posebno su nepovoljni u cvatnji, oplodnji i nalijevanju zrna - ozima penica sorte Patrio, Sana, Marija, Baranjka, itarka sjetva u jesen 10.10. 25.10. bolje podnosi nie temperature vegetacija dulje traje (145 190 dana); daju vei prinos dominira kod nas - jara penica sorte Vidovica, Goranka, Branka, Planinarka sjetva je u proljee 25.02. 10.03. (i cijeli 3. mjesec) bolje podnosi suu i toplinu; bolje je kvalitete - ozima penica klijanje, nicanje i busanje se dogaa jo tijekom jeseni, ako ima dovoljno vlage mora proi proces kaljenja

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

- uz poznavanje srednjih dnevnih temperatura i dubine sjetve, moe se izraunati duljina perioda sjetve nicanje (u danima)
x= 70 +10 n t

prema Nosatovskij-u

x duljina perioda sjetva-nicanje u danima n dubina sjetve u cm t srednja dnevna temperatura u C za dane dok penica klije i raste u tlu - temperatura ispod 2.5C i iznad 30C poremeuju tu formulu
- OBORINE najpovoljnije je 500 700 mm oborina godinje s povoljnim rasporedom - ozima penica zahtijeva umjerenije uvjete duina vegetacijskog perioda 145 190 dana bez zimskog dijela koliina oborina 350 400 mm - na propusnim i dobrim tlima trebala bi imati slijedei raspored oborina (prema AZZI) rujan, listopad, studeni 50 200 mm prosinac, sijeanj, veljaa 20 60 mm oujak, travanj, dio svibnja (do klasanja) 40 100 mm dio svibnja, lipanj, poetak srpnja 15 19 mm - zahtjevi temperature i vlage u fazama rasta: 1) KLIJANJE 12 20C, optimalno 14 15C 2) NICANJE povrinski sloj (0 20 cm) 15 20 mm vode; dubinski sloj 30 60 mm vode penica nikne za 5 7 dana, 2 3 lista 3) JESENSKO BUSANJE optimalno 9 12C i 20 50 mm vode busanje se prekida pri temperaturi 2 3 C, a nastavlja se na temperaturi iznad 5C 4) PROLJETNO BUSANJE optimalno 9 12C, 20 50 mm u oraninom sloju 5) VLATANJE I KLASANJE kritina razdoblja za opskrbljenost vodom, a pogotovo u vlatanju je vana i opskrbljenost hranjivima vlatanje donja granica je 10 12C, zadovoljavajue je 100 140 mm vode do 1 m dubine 6) CVATNJA, OPRAIVANJE I OPLODNJA temperatura 20C bez kie, vlanost zraka 50 60 % 7) KLASANJE ZRIOBA u tlu preko 80 mm pristupane vode oko 20 50 mm oborina TLO

najbolja su duboka, umjereno vlana i blago kisela tla

Tehnologija - SORTE mora imati visoku rodnost, ozimost, biti otporna na bolesti, imati odgovarajuu vrstou stabljike, sposobnost busanja, davati stalan prinos, biti otporna na polijeganje i niske temperature - sorte ozime penice sorte Patrio, Sana, Marija, Baranjka, itarka - sorte jare penice sorte Vidovica, Goranka, Branka, Planinarka, Remus
- PLODORED bitno je ne uzgajati biljke u monokulturi zbog ponavljanja bolesti, tetnika, kvaliteta i struktura tla se kvari

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

- predusjevi kukuruz (ranije sorte); jednogodinje i viegodinje leguminoze (graak, grah, soja), djetelina (troi puno vode); suncokret; uljana repica; eerna repa ranije sorte - najbolje predkulture su jednogodinje zrnate mahunarke (graak, grah, soja), jer one ostavljaju za sobom tlo u dobrom stanju (ostavljaju duik, tlo je dosta isto od korova) i dosta rano naputaju povrinu - OSNOVNA OBRADA TLA dubina 25 35 cm lemenim plugom - dobro reagira na duboku obradu, a isto tako dobro koristi produeno djelovanje duboke obrade za pretkulturu - mogua je dvofazna obrada (10 15 cm i 25 30 cm) - zaoravanje ostataka - potrebno je vrijeme za slijeganje tla - jara dubina u jesen 25 30 cm, u proljee plie tea tla je potrebno prvo obraditi tanjuraama - predsjetvenom pripremom tla se stvara rastresiti, mrviasti predsjetveni sloj tla koji omoguava kvalitetnu sjetvu => brzo i ujednaeno nicanje i pravilan razvoj - SJETVA sjeme I. klasa = 98 % istoa, 95 % klijavost, ujednaeno po krupnoi i masi, zdravo - najee se sije frakcija 2.5 2.8 mm ujednaenije klijanje, plodonosnije biljke, vea masa - rok sjetve ozime optimalno 10.10. 25. 10. proireno 5.10. 10.11. jare kraj veljae poetak oujka proireno do kraja oujka - sjetvena norma 200 800 biljaka/m2, a kod nas 500 700 biljaka/m2 ovisi o gustoi sklopa (br. klasova/m2), sorti (visina, koeficijent busanja), uvjetima (rok sjetve, gnojidba duikom, ekoloki uvjeti) - teina 1000 sjemenki, odn. APSOLUTNA TEINA = 32 45 g - ako se sije pregusto izdueni internodiji, polijeganje, uenje donjih listova radi svjetla - nain sjetve ovo je uskoredna kultura meuredni razmak 10 18 cm , ue od 20 cm dubina 4 6 cm (na lakim i suhim tlima dublje, na teim i vlanim tlima plie) sije se redomino ili unakrsno - ako se sije preplitko postoji opasnost od izbacivanja biljaka sa golomrazicom i opasnost od smrzavanja - ako se sije preduboko biljke dugo niu i oslabe dok dou do povrine

valjanje u sunim godinama i u sluaju srijei (golomrazice) razbijanje ledene kore i odvodnja zatita od korova tetnika i bolesti ne vri se kultivacija - ISHRANA NPK se unosi gnojidbom - prosjeno za proizvodnju 100 kg zrna treba 160 180 kg N/ha 80 120 kg P2O5/ha 80 120 kg K20/ha
MJERE NJEGE

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

- fosfor razvoj korijena i busanje, aktivnije usvajanje N, skraivanje vegetacije; poveanje otpornosti na niske temperature i nepovoljne uvjete u fazi nalijevanja zrna i zriobi najvee potrebe su u prvih nekoliko tjedana vegetacije i u vrijeme formiranja sporogenog tkiva - kalij porast bilja, otpornost na klimatske ekstreme, kvaliteta zrna najvee potrebe su do cvatnje - na tlima sa dovoljno P i K (opskrbljenost tla sa 16 20 mg P 2O5 i 20 mg K2O/100g tla) treba dodati samo ono to se iznosi prinosom, a na siromanijim tlima se dodaje vie - duik gustoa sklopa, duina trajanja zelenog tkiva, fertilnost klasa, veliina zrna - 3 pogodna vremenska roka za prihranu duikom: 1) BUSANJE vei broj izboja, stvaranje vee mase previe N uzrokuje polijeganje 2) POETAK VLATANJA gui sklop, vei broj zrna u klasu 3) POETAK CVATNJE izgradnja i kvaliteta zrna - osnovna i predsjetvena obrada u jesen gnoji se sa svim P i K i 1/3 potrebnog N (NPK i urea) - prihrana u proljee KAN-om (jer nema P i K, a sadri 27 % N) busanje; poetak vlatanja; poetak cvatnje - jara penica treba manje N (100 120 kg N/ha) , jer ima krau vegetaciju i nii prinos - koliina hranjiva ovisi o potrebama biljke za stvaranje 100 kg zrna, oekivanom prinosu, mogunosti tla da bez gnojidbe daje odreeni prinos, naknadnom djelovanju hranjiva koja su dana pod predusjev - prosjeno se dodaje 160 180 kg Nm 80 120 kg P2O5 i 80 120 kg K2O - ZATITA - korov usjev gustog sklopa, herbicidi - tetnici poljski mi, hrak zatrovani mamci, direktno trovanje i kemijskim putem balci , itna stjenica, itne muhe, tripsi, itni pivci, nematode - bolesti pale, crni bus, polijeganje, pepelnica, hre, smea pjegavost lia - ETVA vri se itnim kombajnom (jednofazno) kad vlaga zrna padne na 1314 % - ako se etva obavlja kod vee vlage (20 23 %) onda zrno treba suiti poveavaju se trokovi proizvodnje - dvofazna etva: a) konja b) rezanje u snopove c) slaganje, dozrijevanje d) vridba - oekivani dobar prinos je 5.5 6.5 t/ha, ali potencijal sorata je puno vei (ovisi o tehnologiji, uvjetima uzgoja) - povrede penice uzrokuju mraz, stvaranje ledene kore, debeli snjeni pokriva (usjevi gnjile), jaki zimski vjetrovi - KOMPONENTE PRINOSA U PENICE: 1) Broj biljaka/povrini 2) Broj klasova (izboja) 3) Broj klasia 4) Broj cvjetova i klasia 5) Masa zrna i kvaliteta zrna

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

- u proljee busanjem se formira ukupan broj izboja u busu - razlikujemo ope busanje (prosjean broj izdanaka/busu) obino 3 4 produktivno busanje (prosjean broj vlati s klasom/busu) - u busanju se poinje formirati vreteno klasa, zaeci klasia u klasu - u vlatanju se formira ukupan broj produktivnih vlati, cvjetovi u klasu

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

RA (Secale cereale)
- strna itarica; stranooplodna; BDD - najvie se uzgaja u planinskim i brdskim podrujima - sadri dosta proteina, vitamina A, E i B - uzgaja se kao krmna kultura, koristi se u industriji alkohola i octa - brano i kruh, alkohol, slama (vrsta, elastina i duga), pleteni proizvodi, papir, stona hrana - kruh ima vie ugljikohidrata, a manje bjelanevina; vlaniji je, due vremena ostaje svje, kaloriniji je - postoji ozima i jara ra - najvie se sije u Rusiji i Poljskoj - prinosi: svijet 2.0 t/ha Danska 7.1 t/ha - postoje jednogodinje i viegodinje vrste kod nas se uglavnom uzgaja S. cereale (jednogodinja)

Klimatski uvjeti - TEMPERATURA - bioloki minimum klijanje nicanje i formiranje vegetativnih organa formiranje generativnih organa i cvatnja formiranje ploda i zrioba - proizvodni optimum nicanje 6 12C formiranje ploda i zrioba 16 22C - ra ima male zahtjeve za temperaturom podnosi i do -25C

1 2C 4 5C 10 12C 10 12C

- VLAGA otporna je prema sui ima dobro razvijen korijen - 3 kritina razdoblja jesenska faza busanja najvie busa u jesen od poetka vlatanja do klasanja formiranje manjeg broja klasia i cvjetova, abnormalnost cvjetova (sterilnost klasa, smanjenje prinosa) faza cvatnje prekomjerne oborine dovode do slabije oplodnje

Tehnologija - PLODORED najbolje su jednogodinje i viegodinje mahunarke (leguminoze) najloije su strne itarice
- SORTE tetraploidne sorte imaju vei % sterilnosti koriste se za zelenu silau - Kustro, Animo, Baulieu - usjevi rai pridonose ienju povrine od korova jer ve u proljee zagui korove prije nego se osjemene - OBRADA isto kao i za penicu, ali se tlo mora slegnuti - dubina oranja je plia nego za penicu uzgaja se na pliim i lakim, pjeskovitim tlima - SJETVA ima dormantno sjeme, pa se uzima prologodinje - meuredni razmak je 10 12 cm

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

- dubina sjetve je 2 2.5 cm na tekim i vlanim tlima, a na lakim i suhim tlima 5 6 cm - sjetvena norma manja je nego za penicu, jer vie busa 350 400 biljaka/m2 - rok sjetve nizina kraj 9 poetak 10 mjeseca brda poetak 9 mjeseca - izboji su pri nicanju crvenkasto-ljubiasti
- NJEGA zatita od korova - primjena preparata za skraivanje stabljike (CCC chlorkolinchlorid) zbog spreavanja polijeganja - ponekad povlaenje konopa preko usjeva za opraivanje - valjanje ako je tlo suho na jesen - drljanje - ISHRANA trai dosta kalija - najvee potrebe su od zavretka busanja do klasanja i cvatnje (4 i 5 mjesec) - gnojidba 80 100 kg N/ha 70 100 kg P2O5/ha i K2O/ha - fosfor rast korijena i nadzemnog dijela; otpornost na zimu i stajae vode - kalij poveana koliina poremeen metabolizam - duik u jesen sjetva ili poetak busanja 1. prihrana poetak vegetacije poveanje broja klasia 2. prihrana poetak vlatanja poveanje broja zametnutih cvjetova 3. prihrana u klasanju poveanje mase 1000 zrna -

itnim kombajnom prije pune zriobe, dosta se osipava potrebno je dosuivanje u klasiima ima 2 cvijeta, ali nisu svi cvjetovi oploeni (sterilnost) vor busanja je najblii povrini tla vlatanje i klasanje 40 50 dana nakon kretanja vegetacije u proljee cvjetanje traje 10 15 dana nakon pune zrelosti zrno je dormantno 20 30 dana
ETVA

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

JEAM (Hordeum sativum) - strna itarica; BDD - koritenje silaa, pivarska industrija, komina, sladne klice, stona hrana, farmaceutska industrija, proizvodnja whisky-a, prehrambena industrija, sijeno - zrno je golo ili sa pljevicama - podjela prema Kornicke-u: 1) Hordeum sativum ssp. vulgare 3 razvijena klasia, vieredni (stoni) 2) Hordeum sativum ssp. distichum 1 razvijeni klasi, dvoredni, ujednaeno zrno (pivarski) 3) Hordeum sativum ssp. intermedium 1 3 razvijena klasia, prijelazni - stoni estoredan; sitnije zrno, vie pljevica, vie bjelanevina, vii prinos, rjei sklop - pivarski dvoredan; vee zrno masa 1000 zrna = 38 50 g sadraj pljevica do 8 %, sadraj bjelanevina do 10 %, manji prinos istoa 95 %; klijavost 95 % i ujednaeno svijetlouta boja i sjaj, miris na slamu, sadraj ekstrakta >75 %, sadraj kroba >58 %; branava zrna Klimatski uvjeti - TEMPERATURA klijanje ozimog i jarog jema min. 1 2C, opt. 15 22C, max 28 30C - ozimi jeam izdri mrazeve -4 do -5C, nakon kaljenja izdri -10 do -12C (-20C) - jari kratkotrajni mrazevi; -4 do -6C; oteenje vrhova listova - od nicanja do klasanja jari opt. 20 22C - nastavak vegetacije do klasanja ozimi opt. 20 22C; zrioba opt. 23 24C - ozimi prolaenja termo stadija 35 40 dana, temp. 4 8C 5 20 dana, temp. 2 5C 3 15 dana, temp. 2 5C - jari prolaenje termo stadija 3 15 dana, temp. 2 5C
- VLAGA ozimi jeam treba vie vode - jeam treba najmanje vlage za klijanje od drugih pravih itarica (48 50 % od mase zrna) - troi dosta vode u fazi nicanja izmeu poetka vlatanja i klasanja, faza nalijevanja zrna - vlano i oblano vrijeme stvaranje kroba - suho, sunano i toplo stvaranje polena (nepovoljno za pivski jeam - TLO optimalan pH 6.5 7.2 - ne podnosi jako kisela i pjeskovita tla - s obzirom na slabije razvijen korijen, jeam treba uzgajati na plodnijim tlima i to osobiti pivarski jeam

PLODORED

Tehnologija jednogodinje biljke: soja, grah, graak, bob viegodinje: djetelina i djetelinsko-travne smjese, leguminoze okopavine: kukuruz, eerna repa, krumpir uljana repica, suncokret

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

10

- OBRADA ovisno o pretkulturi - ako je ranije skinuta kultura, prvo se zaoravaju biljni ostaci na 25 30 cm, proe se tanjuraama i sjetvospremaem ako je tlo laganije ne trebamo tanjurati - za jari jeam radimo osnovnu obradu u jesen, jer se sije rano u proljee (da se ne gubi vlaga)

izbor sorte --- stona ishrana estoredni jeam (stoni) --- za proizvodnju slada dvoredni (pivski); uglavnom su jari - pokazatelji za izbor sorte prinos zrna, vrstoa stabljike, sposobnost prezimljavanja, otpornost na bolesti - kvaliteta sjemena klijavost >95 % tretiranje sjemena sisteminim fungicidima masa 1000 zrna 38 55 i vie godina - sjetvena norma za jari jeam je vea pivski se sije gue, ali treba paziti da nije previsok radi polijeganja - rok sjetve ozimi 1 dekada listopada (1. 10.10.), 300 500 bilj./m2 jari rano u proljee (kraj veljae, poetak oujka) 450 500 bilj./m2 - ako je prerana sjetva nije dobro za prezimljenje, prevelike biljke - ako je prekasna sjetva ne prolazi kaljenje - nain sjetve meuredni razmak 10 12 cm (itna sijaica) dubina = jari 3 4 cm; lagana suha tla 4 5 cm ozimi 3 5 cm i dublje; tea, vlana tla 3 cm
SJETVA

- ISHRANA za pivski jeam je potrebno da ima manje proteina - od nicanja do kraja busanja potroi 1/2 P, 2/3 K, a N najvie u vlatanju - duik izaziva polijeganje; koriste se manje koliine za pivski, nego za krmni jeam - % proteina stoni poboljava hranidbenu vrijednost pivski pogorava tehnoloku vrijednost - o pristupanosti N od busanja do vlatanja ovisi koliina bjelanevina - kod poleglog jema se poveava % proteina, a opada % kroba - fosfor nakupljanje kroba, smanjuje % bjelanevina u zrnu; poveava ekstraktnost jema - za pivski jeam se preporua vea koliina P - kalij metabolizam proteina, sinteza ugljikohidrata, odnos duinih i neduinih tvari; poveanje kroba; ubrzava sazrijevanje; smanjuje % proteina, poboljava kvalitetu pivarskog jema - gnojidba ozimi jeam 1/3 pri predsjetvenoj obradi I. prihrana 60 % poetkom vegetacije u proljee II. prihrana 40 % na kraju busanja jari jeam 1/2 pri predsjetvenoj obradi I. prihrana ostatak (1/2) tijekom busanja - prihrane N se vre obavljaju KAN-om ETVA

itni kombajn na kraju votane i poetkom pune zriobe ako je vlaga 14 % ide se na dosuivanje

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

11

ZOB (Avena sativa) - strna itarica; BDD - stona ishrana, zelena krma, ljudska ishrana (zobena kaa, pahuljice, mijea se s branom) - antioksidant, stabilizator, sadri dosta ulja (manje ugljikohidrata, vie masti), slama - ima dobro razvijen korijen - ne podnosi visoke temperature - ozima i jara kultura - stabljika je glatka i uplja; najvie polijee; ima veliku lisnu masu - Avena sativa 90 % orientalis (pljeviasto zrno) nudae (golo zrno) - Avena byzantina 10 % Klimatski uvjeti - TEMPERATURA - min. temperature za: klijanje nicanje cvatnja i dozrijevanje - opt. temperature za: nicanje vegetativne organe generativne organe dozrijevanje

1 2C 4 5C 10 12C 6 12C 12 16C 16 20C 16 22C

- VLAGA ima velike zahtjeve prema vodi kritian period je od vlatanja do metlienja

Tehnologija - PLODORED zadnja kultura; dobro razvijen korijen, dobro koristi ostatke hranjiva - nije ju dobro uzgajati kao monokulturu, lo je predusjev iscrpljuje i isuuje zemlju - predusjevi okopavine, jednogodinje i viegodinje leguminoze
OBRADA SJETVA

kao i penica; ore se na 25 30 cm

ozimi do kraja 10 mj.; dubina 3 4 cm jari poetak 3 mjeseca; dubina 2 cm

- ISHRANA treba paljivo gnojiti radi polijeganja - jari P, K u osnovnoj obradi u jesen N sua podruja u osnovnoj obradi i predsjetvenoj vlana podruja I. prihrana - faza busanja - ozimi P i K 1/2 osnovna obrada; 1/2 predsjetvena obrada N 1/4 - 1/2 osnovna obrada ostatak prihrana u proljee (sua podruja) II. prihrana rano proljee (poetak vlatanja) - osjetljiv je uz duboku sjetvu na gnojidbu

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

12

- ETVA neravno dozrijeva dvofazna etva kad vrni dio metlice dosegne punu zrelost KUKURUZ (Zea mays)

- prosolika itarica; stranooplodan; BKD - upotreba stoarstvo (silaa, smjesa), ishranu ljudi (krupica, brano), alkoholna industrija, farmaceutska i kozmetika industrija - uz riu i penicu vodea poljoprivredna biljka u svijetu kod nas najvanija kultura - klasifikacija kukuruza: 1) ZUBAN (Zea mays identata) udubljenje na vrhu zrna neravnomjerno suenje, boni dio caklav, vrh branast, zrno je uto ili bijelo; najrodniji, formira 1 klip; rijetko formira zaperke (bone stabljike oko baze); masa 1000 zrna 270 450 g; kasniji hibrid 2) TVRDUNAC (Zea mays indurata) okruglo-ovalno zrno, tvrdo, sjajno, uto, bijelo ili crveno, dio oko klice je branast; klipovi konusnog oblika; skloni zapercima; raniji hibrid; vie proteina 3) EERAC (Zea mays saccharata) zrno smeurane povrine, malo kroba; rani hibrid; puno zaperaka; koristi se za ljudsku ishranu (u fazi mlijene zriobe) dekstrini daju sladak okus 4) KOKIAR (Zea mays everta) sitno, tvrdo zrno, 2 oblika: a) biserasti, sjajan, okrugli, b) riasti, izduen s iljastim vrhom; skloni zapercima; rani hibridi 5) KROBNI, MEKUNAC (Zea mays omylacea) branasti endosperm industrija alkohola 6) KROBNI EERAC (Zea mays amylo-saccharata) gornji dio sladak, donji branast 7) VOTANI KUKURUZ (Zea mays ceratina) podsjea na vosak 8) PLJEVIAR (Zea mays tunicata) 9) POLUZUBAN (Zea mays semidentata) malo udubljenje na vrhu zrna, plosnato, dublje, po krajevima zadebljano - prije su prevladavale sorte, ali danas prevladavaju hibridi - hibridi prema linijskom sastavu: a) SINGLECROSS jednostruki (dvolinijski) AB, kontroliranim opraivanjem 2 inbred linije najrodniji i najujednaeniji, kasnija grupa dozrijevanja sitno sjeme, slaba sjemenska proizvodnja b) THREEWAYCROSS trolinijski A+BC, majka je ve odreeni singlecross, otac je linijski hibrid krupno sjeme, dobra sjemenska proizvodnja, hibridi ranijih vegetacijskih grupa c) DOUBLECROSS dvostruki (etverolinijski hibridi) A+BC+D lo prinos i ujednaenost, visoka sjemenska proizvodnja, vee genetske raznolikosti - sorte nii prinos - hibridi zatita od bolesti i tetnika u svojoj genetskoj osnovi, titi se samo od korova imaju dobar prinos, ali samo 1 godinu; novi hibridi se uvode postupno kroz 2 3 godine

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

13

Klimatski uvjeti - TEMPERATURA osjetljiv je na mraz, toploljubiva biljka optimum za rast je 24 29C - min. temp. nakon nicanja 12 13C, maksimalna 40 45C - rani hibridi bezmrazno razdoblje min. 120 dana, 900 toplinskih jedinica (tvrdunac, eerac, kokiar) - kasni hibridi bezmrazno razdoblje min.150 dana, 1500 1600 toplinskih jedinica (zuban) - najosjetljiviji su kad imaju 5 6 listova na mraz prekida se nalijevanje zrna, uniteni listovi smanjen prinos, dobro je bezmrazno razdoblje od 5.5 mjeseci - kod svilanja nije dobro da su visoke temperature, jer dolazi do slabije oplodnje
- OBORINE 500 600 mm oborina, ravnomjerno - najvea potreba je u fazi svilanja i nalijevanja zrna - TLO duboka, propusna, rastresita tla sa dosta H2O, srednje teka ilovasta tla s organskom tvari - nagib mora biti 3 5 % ne vie radi erozije

- utjecaj klimatskih imbenika na rast kukuruza po fazama razvoja: 1) SJETVA-NICANJE ovisi o vlazi i temperaturi - temperatura za klijanje minimalno 8 10C, opt. 25 30C, max. 45C, dubina na tekim tlima 3 5 cm - temperatura tla za sjetvu 12 15C, optimalna duina tog razdoblja je 10 dana 2) NICANJE-METLIANJE a) rana etapa vegetativnog porasta min. 10 12C, opt. 20C b) etapa brzog vegetativnog porasta od visine 50 cm do razvoja metlice (zavrava vegetativni rast), lisna masa se povea 5 10, masa stabljike 50 100 najvei porast je poslijepodne, naveer i rano ujutro - optimalna temperatura tla 28C - visoke temperature, malo vode metlianje bre, sporije svilanje - razdoblje 9 listova do metlienja potrebno H2O i NPK 3) METLIANJE-SVILANJE vana opskrba vodom, ne visoke temperature - metlica se javlja 2 3 dana prije svile - prvo se javi donji klip, ali se prvo popunjuje gornji 4) OPLODNJA-ZRIOBA 50 60 dana - u prvom dijelu je pojaan rast listova komuine, klipa i zrna, a u drugom nalijevanje zrna Tehnologija - PLODORED moe se uzgajati u monokulturi - predusjev penica i ostale itarice - zajedniki korovi zrnate mahunarke uljana repica plodnost tla, gui korove i ostavlja isto tlo; najbolji eerna repa lucerna (isuuje tlo), djetelina tetnici (injaci)

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

14

- OSNOVNA OBRADA ako je pretkultura bila itarica onda se prvo prai strnite - osnovna obrada se provodi na 25 30 cm dubine, oranje na 30 35 cm u sunim podrujima duboku obradu prati gnojidba - obavlja se u jesen ili proljee ovisno o predusjevu, vlazi tla, svojstvima tla, nagibu terena treba paziti da se tlo ne isui - predsjetvena priprema tanjuranje i drljanje sjetvospremaem - 3 naina koritenja kukuruza: 1. Proizvodnja suhog zrna berba zrno zrelo, tvrdo sa 25 28 % vode, sui se do 14 % vlage - treba postii 35 % vode 15 dana prije prvih mrazeva (kraj 9 mjeseca) - istona Slavonija, Baranja (300 600), srednja Hrvatska (300 500), zapadna Hrvatska (200 400) 2. Proizvodnja vlanog zrna (klipa) u fiziolokoj zrelosti 35 % vlage u zrnu, za silau 3. Proizvodnja silane mase cijele biljke vlanost zrna 45 % - nije zavreno nalijevanje zrna, gornja polovica zrna je tvrda, a donja je meka; vlanost biljne mase je 65 75 % - istona Slavonija, Baranja (600 i 700), srednja Hrvatska (500 i 600), zapadna Hrvatska (300 i 400) - potrebno je da je udio zrna i listova vei nego stabljike

- hibridi specijalnih tipova: 1) VOTANI boja zrna je kao boja voska, u industrijskoj preradi 2) EERAC prehrambena industrija 3) ULJNI zuban ili tvrdunac s poveanom klicom; sadraj ulja je 6 7 % 4) VISOKOLIZINSKI zrno sadri povean sadraj lizina 5) KOKIAR zrno mu pri zagrijavanju puca 6) KUKURUZ BIJELE BOJE tipa zubana, tvrdunca ili prijelazni tip - za uzgoj specijalnih kukuruza potrebna je izolacija da se izbjegne krianje
- SJETVA izbor sjemena treba sijati hibridno sjeme proizvedeno prethodne godine od ovlatenog proizvoaa i doraivaa - rok sjetve optimalan rok je 15 20.04. - proireni rok sjetve je 10.04 5.5. (hibridi krae vegetacije) - tlo mora biti ugrijano na 10C i dovoljno prosueno - ranije posijani hibridi cvatu ranije, dozore ranije, ranija je berba (manji gubici) - rast i razvoj pri niim temperaturama nii klip, nia stabljka, visokokvalitetno sjeme - ako imamo vie grupa onda prvo posijemo rane, a kasnije kasne razlika u cvatnji je 10 20 dana, berba je u razliito vrijeme - kasnija sjetva nakon skidanja ozimih krmnih usjeva (zapadna, vlanija podruja) sa vrlo ranim hibridima za proizvodnju silae - kasnija sjetva se obavlja i u podrujima u kojima postoji mogunost poplava - nain sjetve meuredni razmak 70 cm - dubina ovisi o tlu, temperaturi, vlanosti tea tla 4 5 cm ranija sjetva 2.5 3 cm

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

15

kasnija sjetva pjeskovita tla

6 7 cm 10 13 cm

- GNOJIDBA - duik mineralni organski ne u poetku vegetacije, jer temperatura nije dovoljna za rad bakterija - najintenzivnija apsorpcija 10 15 dana nakon oplodnje (poetak formiranja zrna) - fosfor najvie se akumulira u zrnu, pa u stabljici, pa u listu - najosjetljiviji je od nicanja prvih 40 dana vegetacije - vaan je za nicanje - kalij u fazi velikog porasta i od metlianja do oplodnje - sumpor u fazi metlianja i svilanja; unosi se s NPK - kalcij u vegetacijskom porastu - magnezij kroz itavu vegetaciju - primjena gnojiva: o P i K u jesen prije oranja 70 % u sjetvi ili prije sjetve u proljee 30 % o N osnovna obrada NPK (stajski gnoj) predsjetvena priprema ne sav N (slabije klijanje) NPK prihrana KAN o istoni dijelovi 1/3 1/2 predsjetvena priprema drugi dio dopunska obrada ili sa sjetvom prihrana ne mora je biti o zapadni dijelovi 1/3 osnovna obrada 1/3 dopunska obrada ili sa sjetvom 1/3 prihrana (zajedno sa kultivacijom prije faze brzog vegetacijskog porasta) KAN-om I. prihrana 4 5 listova II. prihrana 7 8 listova - NJEGA valjanje, drljanje, okopavanje, meuredna kultivacija (1 2 ), prihrana, fitozatita - zatita od korova herbicidi (ovisno o iduoj kulturi) - zatita od tetnika injaci, ptice (kemijskim putem) - zatita od bolesti selekcijom se biraju otporni hibridi

za silau itave biljke vlaga 45 %, mlijena linija na polovici zrna za silau klipa ili zrna vlaga 35 %, fizioloka zrelost - suho zrno vlaga 25 28 % - dosuivanje na 14 % berba kombajnom oekivani prinos 8 12 t suhog zrna/ha 40 60 t zelene mase/ha za silau
BERBA

- UVANJE - klipa najjeftinije; sui se u koevima; pomou sunca - sporo; vee koliine vlage kvarenje; upotreba ventilatora - zrna u suarama i prozraivanje; konzervacija vlanog zrna; suenje zrakom

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

16

SIRAK (Sorghum vulgare) - prosolika itarica; BKD - stona i ljudska hrana (Afrika, Indija, Kina), zelena masa (sijeno, silaa), postrni usjev; za dobivanje kroba, glukoze, sirupa, ulja, alkohola, metlice za metle - vea otpornost na suu, uspijeva i na zaslanjenim tlima - 2 vrste: Andropogon sorghum & Andropogon sudanese - nain koritenja za zrno zrno golo sa malo tanina (S.v. var. ensorghum) za sirup eerni sirak (S.v. var. saccharatum) metla tehniki sirak (S.v. var. technicum ) za sijeno i silau (S.v. var. sudanese) za zelenu krmu i silau Klimatski uvjeti - TEMPERATURA klijanje 10 12C, opt. 15 18C - optimalna temperatura za rast 27 30C - oborine 350 400 mm/god - otporan je na suu ima veliku upojnu mo korijena; dolazi do privremenog zaustavljanja rasta pri dugotrajnoj sui - list debeli, votana prevlaka, graa pui - samooplodna biljka, a moe biti i stranooplodna - vegetacija traje 90 140 dana due nego kod kukuruza Tehnologija - PLODORED predusjevi strne itarice, krupne mahunarke, itd.
OBRADA

kao kukuruz

- SJETVA sitnije sjeme, kasnija sjetva (oko 15.05.), a u poetku je sporo razvijanje - slabo podnosi niske temperature i preveliku vlanost - dubina sjetve 4 6 cm; gustoa sklopa 200 000 300 000 biljaka - temperatura tla treba biti 15 - 18C

osnovna obrada stajski gnoj, 2/3 P i K, 1/4 N NPK, KAN, urea predsjetvena 1/3 K i P; 1/4 N prihrana u vlanijim podrujima 1/2 N (20 30 dana nakon nicanja) - velike su potrebe za kalijem 20 30 dana nakon nicanja
GNOJIDBA

- NJEGA herbicidi; kultivacija (osjetljiv je na korove, 2 3 kultivacije); prihrana; prorjeivanje, navodnjavanje - ETVA u punoj zrelosti itnim kombajnima - zrno sadri 20 25 % vode dosuivanje na 12 13 % vode - metla pomou mlatilica

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

17

PROSO (Panicum milaceum; P. italicum; P. germanicum) - prosolika itarica; BKD - stona i ljudska ishrana (kaa, peciva), alkoholna industrija (pivo, alkohol), postrna kultura Klimatski uvjeti - kratka vegetacija 60 110 dana moe se uzgajati kao naknadni ili postrni usjev - ima dlakave stabljiku i lie - TEMPERATURA dobro podnosi visoke temperature i suu pri dugotrajnijoj sui privremeno zaustavlja rast anabioza - najbolje suu podnosi od nicanja do vlatanja
- TLO bitno je da je isto od korova i dobre strukturiranosti srednje teko tlo - sirak ne podnosi kisela tla

Tehnologija - PLODORED ne smije dolaziti iza kukuruza opasnost od kukuruznog moljca


OBRADA

kao i kukuruz kao i kukuruz

GNOJIDBA

- SJETVA tlo mora biti zagrijano na 10 12C - irokoredno 25 40 cm - uskoredno 10 12 15 cm - u traku 2 4 reda uskoredno, pa razmak 45 60 cm - NJEGA na suhom i rastresitom zemljitu primjenjuje se valjanje rebrastim valjcima - kultivacija, prihrana, razbijanje pokorice - ETVA dvofazna; kad su zrna u srednjem dijelu metlice na kraju votane zriobe; kombajnom - neujednaeno je dozrijevanje - prinos iznosi 5 7 t/ha - talijanski proso vei meuredni razmak 45 60 cm, u traku (2 4 reda uskoredno) - manja je sjetvena norma; sitnije, lake sjeme - manja je dubina sjetve - ravnomjernije dozrijevanje

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

18

RIA (Oryza sativa) - prosolika itarica; BKD - ishrana, proizvodnja kroba, griza, pudera, slastica, dodatak branu, aceton, ulje za proizvodnju margarina, sapuna, tehnike boje; slama, pljeva, omotai zrna i klice Klimatski uvjeti - TEMPERATURA - nicanje traje 6 8 dana, min. temperatura 10 -12C, optimalna 25 30C - busanje najbolje je kod vodenog sloja od 2 cm, sunano, bez padalina; na kraju (2 3 sekundarne vlati) se poveava sloj vode da se ne pojave druge sekundarne vlati - vlatanje 30 35C; cvatnja 25 30C
- VODA zahtijeva neprekidno navodnjavanje stalni vodeni sloj od 10 20 cm (titi od korova, temperature i zbog ranije sjetve)

Tehnologija - PLODORED obiaj je u monokulturi, ali je bolji uzgoj u plodoredu (leguminoze, povre, okopavine)
- OBRADA u jesen oranje 20 30 cm (aeracija, poboljanje m.o. aktivnosti, protiv korova) - predsjetvena priprema je u proljee - NJEGA riino polje zahtijeva trajnu njegu - 50 60 cm visoki nasipi; parcela 500 1 500 m 120 150 m, ovisno o nagibu - parcele se niveliraju, gradi s i mrea kanala za navodnjavanje - GNOJIDBA prije sjetve se zaore sav P i K i 1/2 N - nakon razlaganja gnojiva pusti se nova voda - prihrana 1/2 N I. prihrana busanje II. prihrana vlatanje -

zrno s pljevicama prije sjetve se zrno stavlja na sunce i provjetrava (poveanje prinosa 10 15 %) zrno se moi da potone rok sjetve sredinom 4. mjeseca sredine 5. mjeseca sije se runo, avionski, omake razmak izmeu redova 20 30 cm presaivanje kasnije dolazi u polje, ranije dozrijeva, potrebno je manje sjemena
SJETVA

- NAVODNJAVANJE neprekidno sa vodenim slojem, periodino sa vodenim slojem ili povremenim prosuivanjem; navodnjavanje bez vodenog sloja NJEGA

borba protiv algi (kemijsko suzbijanje)

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta - ETVA parcela se sui postepeno da ne polegne - u jesen kombajnom ili runo HELJDA (Fagopyrum esculentum, F. cymosum, F. tataricum)

19

- ima riino zrno i nain koritenja, pa se svrstava u itarice, a po morfolokim i fiziolokim svojstvima se bitno razlikuje od drugih itarica - bjelanevine heljde su kvalitetnije od drugih itarica; sadri vitamine B1 i B2; medonosna kultura - postrni usjev - vegetacija traje 84 90 dana - stabljika 30 150 cm i 2 m, rebrasta, razgranata, kad sazri crvena, srcoliki listovi - korijen vretenast, 80 cm - cvat 1 biljka ima 1 500 2 000 cvjetova oplodi se samo 10 % - poslije formiranja drugog pravog lista formiraju se pupoljci razvijaju grane, istovremeno na granama se formiraju cvjetovi - cvatnja poinje 20 30 dana nakon nicanja, a traje 30 60 dana - plod je orai Klimatski uvjeti - TEMPERATURA klijanje min. 4 5C, optimalno 26C - sjetva 15C; cvatnja 17 19C - osjetljiva je na hladnou i najraniji mraz, na visoku temperaturu (>30C) i suu (oborine 500 600 mm) - este kie i visoke temperature bujan rast s malo zrna - kultura humidnih podruja u fazi oplodnje trai puno vode
VLAGA

presudna od cvatnje do etve

Tehnologija tlo slabe plodnosti na odlinim tlima ima prebujan razvoj predsjetveno 1/2 P i K sjetveno 1/2 P i K prihrana N u fazi 30 90 cm; utjee na razvoj biljaka usvaja teko topive P korjenov sustav 80 cm
GNOJIDBA

- OBRADA dubina 12 cm - bez obrade, dobro tlo posebnom sijaicom poslije strnih itarica - SJETVA sjeme brzo gubi klijavost, treba se uzeti iz prethodne godine - 15. 26.06., irokoredno; 45 cm - 20. 30.05, uskoredno; 7 8 cm 5 6 cm - NJEGA kultivacija I. put kad je biljka visine 10 15 cm, II. put uz prihranu - prihrana, doprema pela - ETVA jednofazna i viefazna - neujednaeno dozrijeva, mogue je osipavanje, teko je odrediti trenutak etve 2/3 zrna mrke boje

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

20

KULTURE ZA PROIZVODNJU KROBA, EERA I ALKOHOLA


EERNA REPA (Beta vulgaris var. altissima) - uskladitenje eera u korijenu u parenhimskim stanicama izmeu prstenova (4 5 krug najbogatiji eerom najvie eera (80 90 %) ima u donjoj treini tijela repe - razlika izmeu stone i eerne repe: 1) Tijelo eerne repe je veim dijelom ispod povrine tla, a stone repe je dijelom iznad povrine tla 2) Popreni presjek eerna repa ima 9 12 koncentrinih krugova, a stona 3 5 3) eerna repa ima brazdicu, a stona nema 4) Tkivo stone repe je sonije - kemijski sastav 75 % vode i 25 % suhe tvari (eera 17.5 % i neeera 7.5 %) - eer je sadran u soku - neeerne tvari tvari topive u vodi organski neeeri s N 1.1 %, organski neeeri bez N, min. tvari 0.5 % tvari netopive u vodi 2 % pektina, 1.2 % celuloza, 0.1 % mineralne tvari - tehnoloka kvaliteta odnos eera i neeera u suhoj tvari soka - pokazatelji tehnoloke kvalitete: 1) Digestija sadraj eera u korijenu eerne repe u momentu analize 2) Sadraj neeera 3) Sadraj primjesa 4) Sadraj iskoristivog (preraenog eera) 5) Iskoritenje na digestiju 6) Bioloki prinos eera (na polju) 7) Tehnoloki prinos eera (u eerani) - KOMPONENTE PRINOSA u pazucima zaperci postranih grana; osi cvati; cvjetni zaeci
- PRIVREDNI ZNAAJ proizvodnja eera (ljudska ishrana), repini rezanci, melasa, saturacijski mulj (otpad pri proizvodnji eerne repe, koristi se kao melioracijsko gnojivo pri kalcifikaciji) - RETROVEGETACIJA dobiva novo lie - nakon sue obnavlja se zelena masa, poveava se glava korijena malo eera, puno neeerne tvari - nepravilan rast korijena eerne repe ravast taban pluga, zbiti sloj, nezreli stajski gnoj fascijacije skraivanje sjemenskih grana u iroke trake, na vrhu grana, sitni plodovi i cvjetovi koji nisu preporuljivi za daljnju reprodukciju proraslica u 1. godini formira stabljiku, laki korijen, manje eera

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

21

prkosnica ni u 2. godini ne formira stabljiku - ZAPERCI postrane grane koje izbijaju iz pazuca listova; stabljika 1.5 2 m visine - za krmu se koriste glave i lie direktna ishrana, silaa - 3 tipa: a) Masovna stona repa korijen iznad tla, visoki prinos i manje suhe tvari b) Sadrajna repa vie suhe tvari, nii prinos, korijen u tlu, teko se vadi c) Stona repa kombiniranih svojstva - podjela korijena: o GLAVA listovi, u 2 godine iz pazuca lista, stabljka (1 3 stabljike) od vrha do gdje je bio najstariji list malo eera, vie neeerne tvari, poveava se retrovegetacija o VRAT nema listova, korjenia, brazdica najdeblji dio korijena od peteljke najstarijeg lista do brazdice o TIJELO pravi korijen od mjesta formiranja korijenovih ila o REP promjer 1 cm, dubina 2 m ne smije se ravat, stona repa zaobljen Klimatski uvjeti - vegetacijsko razdoblje traje 160 200 dana - TEMPERATURA klijanje min. 4 5C, opt. 25C ravnomjerno, jednolino ~9C proklije za 8 dana - najintenzivnije nakupljanje eera min. 16C, opt. 25C zastoj u nakupljanju eera kad temperatura padne ispod 6C
- VLAGA potrebe za vodom rastu od 4 7 mjeseca, a od 8 10 opadaju - prema Wolthmanu - u vegetaciji je potrebno 384 400 mm oborina s pravilnim rasporedom o njima ovisi visina prinosa posebno znaajno utjee na digestiju - 3 kritina razdoblja: 1. Poetak 4. mjeseca kraj 5. mjeseca previe oborina ili previsoka temperatura loe utjee na prinos - ako su nepovoljni uvjeti biljke zaostaju u rastu i usporen je rast korijena i lia 2. 7. mjesec tad se formira maksimalna lisna povrina - visoke temperature (35 38C) nepovoljno utjeu na rast 3. 8. 9. mjeseca tad se nakuplja slador u korijenu - niske temperature ili puno oborina negativno utjeu na ve nakupljeni eer - TLO nepovoljna su teka i hladna tla (zamuljuju se i stvara se pokorica); jako vlana tla; skeletna tla; tla loe strukture; kisela tla (treba gnojiti sa P) - dobro je duboko tlo, dobre strukture; pH 7 8; vodozrani reim

Tehnologija - SORTE triploidi - 3 grupe hibrida: a) eerni Z-tip visok sadraj eera, nii prinos, kraa vegetacija 150 160 dana

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

22

b) Normalni N-tip osrednji prinos i sadraj eera, vegetacija 160 180 dana c) Prinosni E-tip manje eera, visoki prinos, vegetacija vie od 180 dana - PLODORED ne podnosi monokulturu na istu povrinu svakih 4 5 godina - predusjevi strne itarice, jednogodinje leguminoze, povre, krumpir, soja, silani krumpir nikako ne kukuruz, Beta-vrste - dobar predusjev za eernu repu jari jeam, penica, zrnate leguminoze
- OBRADA najzahtjevnija u pogledu dubine, vremena, kvalitete i naina osnovne obrade tla - shema nakon strnih ita: 1.Praenje strnita 12 15 cm, nakon etve tanjurasti praai, plugovi strnikai 2. Oranje 20 25 cm u kolovozu (stajski gnoj + NPK ili PK) 3.Jesensko duboko oranje 30 40 cm + min. + org. gnojiva 4.Na teim tlima je potrebno zatvoriti brazdu 5.Predsjetvena obrada tla sjetvospremaem - povrinski sjetveni sloj dubine 2 3 cm mora biti fino mrviast da se ne stvara pokorica - posteljica u koju se polae sjeme mora biti tvra radi uspostavljanja kapilarnosti i kasnijeg breg i ujednaenog nicanja - SJETVA jara kultura; klijavost 85 %, istoa 97 % - dubina sjetve 2 3 cm; razmak 45 50 cm; optimalan sklop 85 000 95 000 b/ha, zadovoljavajue i 70 000 75 000 b/ha - rok sjetve kad temperatura sjetvenog sloja dostigne 6 8C (10.03. 10.04.) - sije se na razliit razmak biljaka u redu kod konanog sklopa 15 18 cm; kod sjetve s planiranom korekcijom 11 - 12 cm (skuplje, ali sigurnije) - GNOJIDBA osnovna gnojidba sav K i P, neto N (NPK 7:20:30, stajski gnoj) - predsjetvena priprema mineralno gnojivo s izbalansiranim sadrajem svih gnojiva (NPK 15:15:15) - prihrana (faza 2 4 lista) N sa KAN-om - kasna gnojidba N i pretjerana koliina uree negativno utjeu na digestiju i tehnoloku kvalitetu korijena N se treba davati najmanje u 2 navrata - kalcifikacija; mikroelementi analizom utvrditi B, Cu, Mn - NJEGA prorjeivanje (do pojave prvih prvog para listova); kultiviranje; navodnjavanje (srpanj, kolovoz 2-3 navrata); primjena herbicida, insekticida i fungicida - ETVA u tehnolokoj zrelosti prirast je usporen, konc. eera je visoka, smanjen je sadraj neeera kada korijen ima 15 17 % eera - vri se dvorednim, etverorednim ili estorednim vadilicama ili kombajnima - prinosi istog korijena 40 60 t/ha; digestija 13 17 % - sorte s duljom vegetacijom imaju vei prinos, vei sadraj eera, bolju tehniku kvalitetu (sadraj eera i sadraj tetnih tvari)

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

23

- nakon vaenja mogu nastati gubici u teini i sadraju eera ako se repa uskladitava zbog "disanja repe" (ovisi o temperaturi) - to je sklop ravnomjerniji, ravnomjerniji je rast repe, pa su manji gubici pri vaenju KRUMPIR (Solanum tuberosum) - koristi se za sonu i ljudsku ishranu, industrijsku preradu (krob, alkohol) - sadri proteine, izvor lizina - glavna hranjiva vrijednost krob 11 25 %, bjelanevine 1 2 % (visoka bioloka vrijednost), C-vitamin (vei dio se gubi pri kuhanju) - najvanija ratarska kultura nakon kukuruza i penice kod nas - viegodinja zeljasta kultura kod nas se uzgaja kao jednogodinja Klimatski uvjeti - TEMPERATURA ne podnosi visoke temperature (21 25C) - nadzemni dio strada pri temperaturi -1 do -4C osjetljiv je prema mrazu - gomolji ne podnose niske temperature radi visokog sadraja vode - klijanje optimalno 18 20C; nicanje je 10 12 dana nakon sadnje - formiranje gomolja optimalna temperatura tla je 16 19C, poinje u vrijeme cvatnje - najbolji uvjeti su u brdsko-planinskom podruju
- VLAGA troi manje vode od drugih kultura - najvee potrebe su u fazi cvatnje nedostatak vode daje znatno snienje prinos gomolja - najpovoljnija vlanost je 60 80 % - krumpir ima slabo razvijen korijen pa ne moe crpsti vodu iz velike dubine - pri viku vode se smanjuje suha tvar i razvijaju se gljivice

- heliofit je ne smije rasti u sjeni


- TLO propusna, rastresita, pjeskovito-humusna (ilovasta) tla, mrviaste strukture, dobri vodozrani odnosi - optimalan pH 5.4 6.5 na alkalnim tlima cima jako raste na raun gomolja

Tehnologija - SORTE - prema duini vegetacije: a) vrlo rane i rane veg. 70 90 dana b) rane - srednje rane veg. 100 120 dana c) srednje rane - srednje kasne veg. 120 140 dana - prema upotrebi: a) stolne (kuhanje, salata) b) industrijski c) stoni
-

podnosi monokulturu, ali je onda smanjen prinos predusjevi zrnate mahunarke (lupina), djetelina, travnjaci, panjaci, strne itarice dobra pretkultura za strne itarice optimalan plodored je 3 4 godine najloiji predusjev je kukuruz herbicidi, nepravovremena obrada
PLODORED

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

24

- OBRADA u osnovnoj obradi treba napraviti dobro tlo s mrviastom strukturom - praenje strnita zaoravanje biljnih ostataka, do 15 cm - u jesen se ore na punu dubinu od 25 40 cm; unosi se 1/2 P i K - predsjetvena priprema tla u proljee stvaranje rastresitog sloja i uvanje vlage i kontrola korova - tanjuranje, drljanje, sjetvosprema - unosi se druga polovica P i K i 1/2 N

a) Kvaliteta sjemena zdravi, zreli, nepovrijeeni, sortirani po krupnoi, najbolji 35 45 mm; krupniji gomolji se mogu rezati na 2 3 dijela (3 6 dana prije sadnje da rana zacijeli) - nicanje nenaklijalih gomolja 4 5 tjedana - nicanje naklijalih gomolja 2 3 tjedna b) Naklijavanje gomolja - za proizvodnju ranog krumpira manji broj stabljika, manje gomolja, ali krupniji; postupno podizanje temperature 4- 20C - za proizvodnju sjemenskog krumpira vei broj stabljika, vei broj sitnijih gomolja, naglo dizanje temperature na 20C (toplotni ok) - kad se pojave klice, temperatura se sniava postepeno; mora biti dovoljno svjetlosti - konzumni krumpir naklijavanje se vri u vreama ili sanducima
SADNJA

- rok sadnje u brdsko-planinskom podruju = poetak 4. poetak 5. mjeseca ravniarsko podruje = polovica 3. mjeseca sredina 4. mjeseca Jadran do kraja veljae - dubina 8 12 cm; gomolje treba prekrivati 5 6 cm tla, krupniji se sade dublje - na teim tlima sadi se plie vlano tlo 12 cm, suho tlo 18 cm - gustoa sklopa konzumni (srednje ranih, srednje kasnih sorata) 15 20 b/m2 - meuredni razmak 60 80 cm, u redu 20 55 cm - GNOJIDBA obilna i pravilna gnojidba - najvie hranjiva troi u 6. i 7. mjesecu - zreli stajski gnoj 20 40 t/ha; 1/2 P i K pri osnovnoj obradi, 1/2 P i K + 1/2 N u predsjetvenoj obradi, 1/4 N se daje prilikom sadnje, a 1/4 prilikom nagrtanja - duik 1/3 prije sadnje (NPK), 2 puta 1/3 prihranjivanje (KAN) - intenzivno usvajanje bujni porast lisne mase - traje ~30 dana, tj. 50 80 dana nakon sadnje - fosfor dodaje se u obliku P ili kompleksnim gnojivima, a na kiselim tlima Thomas-fosfat - jaa korijen, ubrzava rast, zriobu gomolja, poveava otpornost na virusne infekcije , poveava sadraj kroba, poboljava sjemenska svojstva krumpira - najintenzivnije se usvaja kod punog razvoja lisne mase - kalij velike potrebe 50 80 dana nakon sadnje - povoljno djeluje na tednju vode, pa u sunim godinama omoguuje biljci da lake izdri suu

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

25

- NJEGA drljanje nakon sadnje, prije nicanja (unitavanje korova) - nagrtanje vei dio stabljike e razviti stolone (dodavanje N 1/4-prihrana KAN-om) - u suem podruju i na lakim tlima se nagre dublje - kultivacija I. biljke visoke 10 12 cm II. biljke visoke 16 20 cm malo se nagnu III. pred sklapanje redova konano nagrtanje - navodnjavanje - VAENJE nakon zavretka fizioloke zriobe kad odumre nadzemni dio biljke (cima) - gomolji se lako otkidaju sa stolona, moraju imati vrstu pokoicu - vaenje runo vadilicama kombajnom krupni gomolji, okruglog oblika, glatke pokoice, plitkih okaca i kratkih stolona - prije skladitenja se sortira prema krupnoi, zdravstvenom stanju, oteenju - nakon sortiranja se dri 8 14 dana na 15 18Ci 85 90 % vlanosti da se stvori kalus (pluteni sloj) na povredama

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

26

CIKORIJA (Cichorium intibus) uzgaja se zbog korijena prerauje se u kavovinu, alkohol i fruktozu listovi slue kao stona ishrana najvie suhe tvari ima u centru korijena najvaniji sastojak je inulin sjetva jara kultura ima sitno sjeme sije se u prvoj polovici travnja razmak 40 45 cm

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

27

ULJARICE
ULJANA REPICA (Brassica napis ssp. oleifera) - nastala je krianjem kelja i ogrtice - jara i ozima - koristi se za proizvodnju ulja sjeme 45 % ulja, 18 25 % proteina; rafinirano, kvalitetno ulje za prehranu (linolenska kiselina u ulju spreava arterosklerozu) - za proizvodnju biodizel goriva, za zelenu gnojidbu (zaoravanje do faze pupanja u jesen ili rano proljee), za ishranu stoke (zeleno stanje, siliranje), medonosna kultura (prvi med u proljee) - anje se poetkom 7 mjeseca obogauje tlo organskom tvari - plod komuka ima 2 pregrade, a u svakoj 5 10 sjemenki - sastav ulja varira radi selekcije i GMO ulje za sapune, deterente, maziva - ciljevi selekcije prinos smanjenje eruka kiselina i glukozinolata poveanje sadraja ulja poveanje linolne u odnosu na linoleinsku kiselinu otpornost na izmrzavanje, polijeganje, bolesti, osipanje u etvi - stare sorte su imale preko 50 % eruka kiselina u ulju bez hranjive vrijednosti, oteuju krvoilni sustav - stvorene su nove sorte sa manje od 2 % eruka kiselina "0" sorte - nakon ekstrakcije ulja nastaju uljane pogae i sama i sadre tetne tvari glukozinolate (tvari otrovne za stoku, poveavaju titnjau - guavost) - stare sorte su imale vie od 150 mol/g glukozinolata nove sorte "00" imaju manje od 15 mol/g glukozinolata - kasnije je stvorena sorta "000" bez eruka kiselina i glukozinolata - najvaniji cilj selekcije je prinos - elementi prinosa broj komuki/biljci duina komuki broj sjemenki/komuki teina 1000 sjemenki broj cvjetova i postranih grana - sortiment bi trebao biti sastavljen od linijskih i multilinijskih sorti ira genetska varijabilnost; bolja adaptibilnost; razlike u gospodarskim svojstvima - multilinijske sorte vieg rasta, neujednaenog porasta, gueg sklopa Klimatski uvjeti - TLO duboko, humozno, bogato tlo - prozrano, dobro podnosi kisela tla (pH 6.6 -7.6) - jako osjetljiva na zadravanje vode potrebna su dobro drenirana tla Tehnologija - PLODORED obavezan, 4 5 godina - predusjevi strne itarice, rani krumpir, povre; ozimi krmni usjevi, leguminoze - loi predusjevi suncokret, soja bolesti (Sclerotinia), tetnici (buhai, pipe)

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

28

- dobra pretkultura za kukuruz, strne itarice - nije dobra pretkultura za stonu i eernu repu
- OBRADA tlo se treba slei - ako je pretkultura bila itarica provodi se praenje strnita na 5 10 cm sa unoenjem uree - 3 tjedna prije sjetve oranje do 30 cm - brazda se zatvara tanjuranjem, drljanjem, sjetvospremaem sitno sjeme - reducirana obrada obrada lakih tala rotirajuim oruem freza, drljaa, tanjuraa, 15 20 cm - GNOJIDBA stavljaju se organska i mineralna gnojiva prije praenja - duik najvee potrebe su u proljee poetak vegetacije do pupanja - 1/2 gnojiva se zaorava, 1/2 baca na oranje, u tlo u predsjetvenoj pripremi - 2/3 u proljee prihrana KAN-om, ureom I. pred poetak vegetacije II. 3 tjedna poslije I. (formira se broj postranih organa i zaeci komuaka) - SJETVA sjeme najbolje iz prethodne etve, 00 kvalitete - kraj kolovoza i poetak rujna (25.08. 05.09.) bolje ranije nego kasnije - meuredni razmak 20 30 cm; dubina 1.5 2.5 cm; koliina sjemena 4.5 6 kg/ha - linijske sorte imaju veu gustou sklopa u etvi, 50 70 b/m 2, a sintetske 40 60 b/m2 sklop se odreuje prema promjeru stabljike - sije se pneumatskim sijaicama i klasinim itnim sijaicama - u zimu mora ui sa ~8 listova i korijenom duine 15 20 cm postie se rokom sjetve (prerano prebujni usjev, prekasno nedovoljno razvijene biljke), sklopom, pravilnom gnojidbom, zatitom - NJEGA - tetnici u jesen buhai, osa listarica, puevi - tretiranje sjemena, kasnije prskanje u proljee pipa, sjajnik, lisna u, muica komuarica - bolesti crnilo, trule, plijesan tretira se 2 puta (u punoj cvatnji i 14 dana nakon toga) - korovi kamilica, osjak, pirika tretiraju se prije sjetve; poslije sjetve i prije nicanja; nakon nicanja - ETVA dozrijeva krajem lipnja, poetkom srpnja - dozvoljeni gubici su 2 % - anje se u tehnolokoj zrelosti, vlaga sjemena <15 % (10 15 %); kad su donje komuke zrele - provodi se adaptiranim itnim kombajnom (vertikalna kosa, produen hederski stol)

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

29

SUNCOKRET (Helianthus annuus) - stranooplodna vrsta Helianthus ruderales Helianthus cultus ssp. ornamentalis ukrasni Helianthus cultus ssp. sativus obini - obini se dijeli u 3 grupe: 1) Helianthus cultus ssp. sativus micocarpus uljni; visina 1.5 2.5 m, sitnije sjemenke, jezgra u potpunosti ispunjava upljinu ploda 2) Helianthus cultus ssp. sativus macrocarpus krupnosjemeni; visina 4 5 m, krupne sjemenke, jezgra u potpunosti ne ispunjava upljinu ploda 3) Helianthus cultus ssp. sativus intermedius prijelazni; visina 2 3 m, manje ulja i bjelanevina - ANENIJA plod suncokreta ima 1 sjemenku koja se sastoji od ljuske i jezgre u jezgri 53 -56 % ulja - u sreditu su najsitnije sjemenke - sastav ulja nezasiene masne kiseline (80 90 % linolna 60 %); vitamini A, D, E, K; 20 % bjelanevina - upotreba prehrambena industrija (ulje, margarin, brano, sjeme); kemijska industrija (sapun, glicerin, boje, lakovi); farmaceutska industrija (kozmetika, lijekovi); ptija hrana; ukrasno bilje; nusproizvodi (pogae, same, glave, silaa i itave biljke stona hrana; ljuske sirovina za dobivanje etilnog alkohola - prosjeni prinos u Hrvatskoj 1.7 t/ha
-

Klimatski uvjeti TOPLINA skromni zahtjevi klijanje min. 5C nicanje min. 8 10C nie za 15 20 dana optimalna temperatura od nicanja do pojave glavica 16 22C u periodu cvatnje 22 25C u periodu sazrijevanja 23 25C
VLAGA

dobro podnosi suu

Tehnologija - PLODORED ne podnosi monokulturu na istu povrinu svakih 5 6 godina - treba izbjegavati uski plodored sa sojom i uljanom repicom - predusjevi ozime itarice (najbolji), kukuruz - ne bi se trebao smjenjivati u plodoredu s eernom repom i lucernom troe zalihe vode u tlu - dobra pretkultura za ozime itarice i kukuruz
- OBRADA osnovnu obradu treba obaviti to ranije (8 10 mj.), dubina 30 35 cm - predsjetvena priprema u to manje prohoda sjetvospremaem SJETVA

jara kultura; druga polovica 4. mjeseca

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

30

- razmak 70 cm (irokoredna); dubina 4 6 cm - klijavost 95 %, istoa 98 %; sklop 45 000 50 000 b/ha; koliina sjemena 4.5 6 kg/ha - GNOJIDBA osnovna gnojidba 1/3 N, 2/3 P i K - NPK 7:20:30, urea - predsjetvena 1/3 N, 1/3 P i K NPK 15:15:15 - prihrana 1/3 N I. prihrana u fazi 3 4 para listova II. prihrana u fazi 7 8 para listova
- NJEGA kultiviranje 1 2 puta - prihrana 1 2 puta - primjena herbicida, insekticida, fungicida - ETVA u tehnolokoj zrelosti sjeme ima 12 % vlage - to su hibridi otporniji na polijeganje gubici u etvi biti e manji - uskladiteno sjeme ne smije imati vie od 10 % vlage

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

31

SOJA (Glycine max) - BKD izraen fotoperiodizam - krmna kultura (pogae, sjeme), za ishranu, u industriji (ulje, proteini) - sastav 40 % bjelanevine (gotovo identine bjelanevinama ivotinja); 20 % ulja; vitamini A, D, E, K, B, C; 30 % razliiti ugljikohidrati
-

Klimatski uvjeti TOPLINA trai dosta topline; kritino vrijeme je cvatnja; podnosi mrazeve (-4C) klijanje min. 6 7C, opt. 20 22C sjetva-nicanje min. 8 10C, opt. 20 22C cvatnja min. 17 18C, opt. 20 25C zrioba min. 8 9C, opt. 19 20C (9 mjesec) ne podnosi velika dnevna kolebanja temperature osobito u fazi cvatnje uspijeva na svim podrujima dobrim za uzgoj kukuruza bitna za klijanje sjeme treba upiti 50 % vode od svoje mase bitna je za formiranje kvrica na suu su otpornije uskolisne soje najvei zahtjevi su u cvatnji (70 80 %) ako nema dosta vlage, loa je oplodnja trai minimalno oborina 600 700 mm/god, opt. 700 800 mm/god najkritinije je u fazama formiranja mahuna i zrna (7, 8 mjesec)
VLAGA

- TLO duboka plodna tla, dobre strukture (glinasto ilovasta); ph neutralan (6 6.8); osnovni zahtjev je dobra dreniranost

Tehnologija - PLODORED ne odgovara joj uzgoj u monokulturi - dobri predusjevi su strne itarice, kukuruz, krumpir, eerna repa - dobro se ukljuuje u uobiajeni plodored penica kukuruz, pa smanjuje bolesti naroito u penici - poboljava fizioloka svojstva tla, pa se nakon nje tlo lako obrauje - nikako je ne treba saditi nakon uljane repice ili suncokreta
- OBRADA osnovna obrada krajem ljeta 25 30 cm; tea tla u jesen, laka u proljee - vano je nakupljanje vode - ciljevi osnovne obrade tla pravilan razvoj korijena, nakupljanje vode, strukturiranje tla, bioloka aktivnost, bolja poroznost, manje korova - u osnovnoj obradi se dodaje 2/3 P i K i malo N radi pospjeenja mineralizacije - predsjetvena obrada bitna je zbog sjetve na istu dubinu - povrina mora biti ravna; posteljica mora biti blago sabijena, a iznad sjemena rastresiti soj - bolje je sijati uskoredno; prihrana samo ako je potrebna SJETVA

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

32

- sjeme verificirano sjeme II. generacije proizvedeno u prethodnoj godini - prije sjetve je obavezna bakterizacija sjemena, osobito ako prije na toj povrini nije sijana soja vri se Bradyrhizobium japonicum => neposredno prije sjetve u hladu - kvrine bakterije su osjetljive na direktnu svjetlost, herbicide, insekticide i fungicide - rok sjetve kada je povrinski sloj tla zagrijan na 8 10C - optimalan rok 15 30. 04. - naknadni ili postrni usjev tijekom lipnja (sorte vegetacijske skupine 000) - dubina sjetve 4 6 cm, ne plie radi fitotoksinosti herbicida - razmak redova uskoredno 20 25 cm (kontrola korova herbicidima) irokoredno 45 50 cm (kontrola korova kultivacijom, bujnije sorte) - gustoa sklopa ovisi o sorti i grupi dozrijevanja - podjela sorata na vegetacijske skupine: 00 iznad 49 zemljop. V 0 irine; manje osjetljive na fotoperiodizam 00 100 110 dana VI Zagreb 0 115 125 dana VII I 130 135 dana VIII II 140 145 dana IX Slavonija, Ist. Hrvatska III X ispod 15 zemljop. irine, najvie su osjetljive na fotoperiodizam IV - sjetva mehanika ili pneumatska sijaica, itne sijaice

najvee potrebe N i K cvatnja i formiranje mahuna P i S formiranje i nalijevanje sjemena - u 80 dana nakon sjetve soja nakupi 50 % suhe tvari N i P se translocira u zrno iz drugih dijelova biljke u vrijeme nalijevanja zrna - 2/3 P i K + 1/3 N (radi razgradnje organske tvari) u jesen, osnovna obrada - ostatak u predsjetvenoj pripremi tla - prihrana N (KAN) samo ako se ukae potreba (nema kvrica ili je soja slaba)
GNOJIDBA

8 9 mjesec; vlaga zrna 14 16 %, zrno se uva na 12 % vlage provodi se itnim kombajnom, to blie tlu treba pokupiti sve mahune prirod >4 t zrna/ha (2.5 3.5 t/ha) veliki su gubici u izvoenju gubici se izbjegavaju: 1) Sjetva samo na dobro niveliranim povrinama 2) Vlaga zrna 14 16 %, uva se na 12 % 3) Sjeme je u gornjim mahunama u punoj zrelosti 4) itnim kombajnom pri 5 km/h, zbog osipanja 5) Broj okretaja bubnja smanjiti da se zrno ne lomi 6) Kositi to blie tlu, jer mahune ostaju u prizemnom dijelu stabljike
ETVA

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

33

PREDIVE KULTURE
KONOPLJA (Canabis sativa) - iz stabljike srednje grubo i vrsto vlakno - muke biljke meko, jako vlakno - enske biljke grubo, vrsto vlakno (uarska proizvodnja) - drvenasti dio stabljike (pozder) u industriji papira - sjeme ulje 35 %, uljne pogae, ljekovita sredstva - za proizvodnju vlakna gui sklop (biljke se granaju samo pri vrhu) - stabljika je uplja - tehnika duina vlakana prema visini mjeri se u cvatnji mukih biljaka => donja granica je hipokotil, a gornja do mjesta gdje su listovi smjeteni ravnomjerno - plod i sjeme oraac - SJETVA - jara kultura - rok sjetve druga dekada travnja (sredina kraja 4. mjeseca) - razmak za vlakno (10 15 cm), za sjeme (50 70 cm) PAMUK (Gossypum sp.) formira vlakno na sjemenu plod valjkasti tobolac => 3 5 gnijezda, u svakom gnijezdu do 9 sjemenki zreli tobolac puca od vrha prema dnu i ispada vlakno u ljusci sjemena nalaze se 2 sloja vlakna lint dugo unter kratko - svako pojedinano vlakno izduena stanica epidermalnog sloja ljuske - osnovni dio vlakna celuloza - sazrijevanje vlakna traje 25 dana zavrava otvaranjem tobolca
- SJETVA koristi se sjeme iz tobolaca koji su blie osnovi biljke - sjeme se mora odvojiti od vlakna nakon dugog vlakna, kratko se odvaja mehanikim ili kemijskim putem (sumpornom kiselinom) - slijedi sortiranje i dezinficiranje - jara kultura - rok sjetve kad temperatura tla dosegne 13C => druga polovica 4. mjeseca - razmak 60 70 cm (irokoredna kultura) - BERBA runo ili striper strojevima - kad je otvoreno 60 70 % tobolaca

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

34

LAN (Linum usitatissimum) - dobivanje vlakna, kuine, konopca, papira, sjemena (22 47 % ulja) Linum elongata predivi lan Linum brevimulticaulia uljni lan Linum intermedia prijelazni lan - jednogodinja, jara kultura - dijeli se u 2 skupine L. usitatissimum forma macrospermum uljni L. usitatissimum forma microspermum predivi - korijen slabo razvijen - stabljika uspravna, glatka, okrugla - vlakno iz stabljike izmeu kotiledonskog nodija i prve grane => 26 31 % vlakna
- PREDIVI LAN do 170 cm; 6 10 tobolaca na postranim granama; tehnika duina vlakana ne krae od 60 cm; stabljika sa to manje grana, povrina glatka, bez oiljaka, svjetlije boje - ULJNI LAN do 50 cm; grana se od baze; ima do 50 tobolaca; sjeme ima 32 45 % ulja - PRIJELAZNI LAN za vlakno i dobivanje ulja; do 60 cm; manje se grana; do 25 tobolaca; 16 18 % vlakna -

plod tobolac sa 6 8 sjemenki; na biljci moe biti do 250 tobolaca zreli tobolac ute boje, obavijeni sa ainim listovima sjeme sitno, plosnato, glatko, sjajno, smee boje prilikom klijanja sjeme upija 100 180 % vode od svoje teine i postaje sluzavo

Klimatski uvjeti - TOPLINA najvei porast u duljinu je pri temp. 18 22C u VII VIII etapi organogeneze - biljka umjereno toplih podruja - klijanje min. 2 5C, opt. 16 17C - osjetljiv je na visoke temperature u fazi cvatnje
VLAGA TLO

troi znatnu koliinu vode

duboka, vlana, plodna tla velike potrebe na svijetlosti (polijeganje)

SVJETLOST

Tehnologija - PLODORED ne podnosi monokulturu, na istu povrinu svakih 6 7 godina - najbolji predusjevi djeteline, kukuruz, krumpir, ozime itarice, eerna repa - dobra pretkultura za ozime itarice, krumpir, eernu repu
- OBRADA osnovna rana jesen, za ozime i jare 15 25 cm - u osnovnoj obradi se unosi 2/3 NPK

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta - predsjetvena obrada u jesen - finalna obrada pred samu sjetvu - GNOJIDBA najvee potrebe su u vrijeme cvatnje - zasniva se na gnojidbi mineralnim gnojivima + stajski gnoj - 2/3 NPK se unese s osnovnom ili predsjetvenom pripremom - 1/3 se unese prihranjivanjem pred poetak intenzivnog porasta -

35

ozima i jara kultura sjeme klijavost 90 %, istoa 99 % rok sjetve krajem 9. mjeseca ili do polovice 3. mjeseca razmak uskoredna kultura => uljni 30 45 cm, predivi 6 12 cm dubina 1.5 3 cm; koliina sjemena 100 160 kg/ha
SJETVA NJEGA ETVA

primjena herbicida, suzbijanje lanenog buhaa

za vlakno anje se u ranoj utoj zrelosti za sjeme i kombinirano u utoj zrelosti za ulje u punoj zrelosti jednofazna etva kombajn za lan vlaga uskladitenog sjemena 11 13 %

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

36

ALKOHOLNA INDUSTRIJA
HMELJ (Humulus lupulus)
- uzgaja se zbog enskog cvata iarica upotreba u industriji piva - razmnoavanje vegetativno - prije osnivanja hmeljarnika treba izgraditi konstrukciju od armiranog betona i iane mree za svaku biljku 2 m2 hranjivog prostora - SADNJA u jesen ili proljee do polovice 4. mjeseca - irokoredna kultura BERBA

u tehnolokoj zrelosti oko 15.08. i traje do 12 dana

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

37

DUHANSKA INDUSTRIJA
DUHAN (Nicotiana tabacum) - uzgaja se zbog lista koji se koristi za puenje, umrkavanje, vakanje - sadri kancerogenu tvar benzopiren ima ga najvie u katranu - iz listova se dobiva isti nikotin slui kao insekticid (nikotinol); farmaceutska ind. - iz sjemena se dobiva ulje (40 %) boje, lakovi, sapuni - cvjetovi industrija parfema - stabljike su izvor celuloze papir - bjelanevine nepoeljne; prosjean sadraj 7.5 %; ako ima vie % duhan slabo sagorijeva, dim je neprijatnog mirisa i drai na kaalj
- KORIJEN dvovrstan prvo se formira glavni vretenasti korijen, koji nakon presaivanja puca, a iz njega izbija plitko postrano korijenje - STABLJIKA zeljasta; nakon odstranjivanja cvatnog vrha iz pazuca svakog lista izbijaju postrane grane (zaperci) tetna pojava - LIST smjeteni su naizmjenino, prekriveni dlaicama - podjela po branju ili inserciji podbir (10 %); nadpodbir (15 %); srednje lie (45 %), podvrak (20 %); ovrak (10 %) => srednje lie ima 6 10 listova, a ostali 2 4 lista - krupnolisni duhan najkvalitetnije je srednje lie i podvrak - sitnolisni duhan najkvalitetniji su vrni listovi - dlaice na liu: a) za transpiraciju b) ljezdaste dlaice to ih ima vie to je list kvalitetniji; sadre smole i eterina ulja - PLOD tobolac; kad sazrije puca; sjemenke sadre 36 40 % ulja

Klimatski uvjeti - u razvojnom ciklusu prolazi 2 etape: 1) Proizvodnja presadnica 60 dana; klijanje, nicanje, ukorjenjivanje, formiranje presadnica 2) Proizvodnja u polju 150 dana; ukorjenjvanje, formiranje biljke, butonizacija, cvjetanje, formiranje i zrioba listova i sjemena - duina vegetacije duhana 190 210 dana - heliofitna biljka uzgajan pri ogranienom svjetlu => sirovina za cigare
- TEMPERATURA opt. temperatura za razvoj 24 28C - niske temperature smanjuju kvalitetu duhana - VLAGA najvee potrebe za vodom su u fazi intenzivnog porasta (srpanj) biljka trai i do 1 l vode dnevno

duhan tipa Virginia laka, rastresita tla dobre strukture duhan tipa Burley tea tla (ali ne suvie teka, zbog slabe aeracije, prevelike vlage i hladnoe), slabo kisela neutralna
TLO

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

38

Tehnologija - SORTE - Virginia zelenkasta boja lia, zlatnouta boja osuenih listova; vie eera i malo hlapljivih kiselina; sporija sagorljivost; listovi se sue u posebno konstruiranim suarama pomou toplog zraka - Burley svijetlozelena boja listova, okoladna boja osuenih listova; sadri vie duika i duinih spojeva imaju ulogu upijanja sosova; listovi se sue pomou vanjskog zraka i ne smiju biti izloeni sunevim zrakama - poluorijentalni duhani krupnolisni, Hercegovina - orijentalni duhani sitnolisni, Makedonija
- PLODORED ne podnosi monokulturu (zbog nematoda, mozaik duhana) - na istu povrinu svakih 4 5 godina - najbolji predusjevi itarice, kukuruz, pamuk - dobra pretkultura za veinu oraninih kultura

Uzgoj presadnica - OBRADA u jesen se tlo duboko prerore (30 cm) i prije usitnjavanja se dodaju organske tvari (zreli stajski gnoj) i mineralna gnojiva - oblikuju se lijehe duine 10 20 m i irine 1 2 m na njih se stavljaju eljezni ili drveni lukovi - prije sjetve se provodi fumigacija tla metilbromidom - 2 dana nakon fumigacije lijehe se prozrauju - obilnim zalijevanjem vode isperu se soli broma s povrine
- SJETVA 1 15.03. - sije se u lijehe sa propusnim i rahlim tlom na sunanom poloaju zaklonjenom od vjetra - mijea se sjeme s suhim pijeskom ili vodom - GNOJIDBA u fazi pojave 4 lista vri se prihrana i zatita 2 3 prihrane svakih 7 10 dana - 1. prihrana sa NPK 7:14:21, a druge sa KAN-om

- pojavom prvog lista otvaraju se i prozrauju lijehe; rasad se prska fungicidima i insekticida - 10 dana prije upanja prestaje se prihranom i zalijevanjem, a lijehe ostaju otkrivene nou (ako nema mraza) - prije upanja obilno zalijevanje da manje strada korijen i uz njega ostane dovoljno zemlje - upa se neposredno pred sadnju i uspravno slae u kutiju Proizvodnja duhana u polju - OBRADA praenje strnita na 12 15 cm - oranje na dubini 30 40 cm

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

39

- u proljee im se tlo prosui dodaje se mineralno gnojivo i sjetvospremaem se zatvori zimska brazda - pred sadnju se formiraju gredice da se ouva vlaga; bolje zagrijavanje tla; manje ispiranje hranjiva; bolje ukorjenjivanje i poetni rast - GNOJIDBA u tlo se na dubinu 7 10 cm unosi NPK 7:14:21 - poeljno je dodati i Ca, Mg i S - od mikrohranjiva se preporuuje B, Mn, Cu - 1/2 NPK se primjeni prije sadnje, a 1/2 se unosi u tlo gredice 15 dana nakon sadnje - SADNJA jara kultura - sadi se 5.5. 15.5. - razmak sadnje 70 100 cm izmeu redova i 35 45 cm unutar reda - gustoa sklopa 22 000 26 000 b/ha
- NJEGA primjena herbicida (prije sadnje, 8 dana nakon sadnje, sa kultivacijom), fungicida, insekticida - kultivacija 2 3; obavezna nakon kie - zalamanje cvati 20 % vei prinos i bolja kvaliteta lista; prije poetka cvatnje na visini 16 18 lista - ienje zaperaka kem. sredstvima - navodnjavanje tijekom srpnja i poetkom kolovoza 1 tjedno - BERBA u stadiju tehnoloke zrelosti - ponavlja se viestruko postepeno sazrijevanje listova - zreli listovi mijenjaju zelenu boju u utu i lako se otkidaju od stabljike - bere se 2 3 zrela lista svakih 7 14 dana runo, slae se u prikolice za transport u suare - 6 7 berbi

1) Faza uenja uto-naranasta boja; vlaga 85 %, temperatura 32C 2) Faza fiksacije boje i isuivanja plojke vlaga se smanjuje na 55 65 %; temperatura se die na 52C; list ne smije posmeiti 3) Faza isuivanja srednjeg rebra vlaga 15 25 %; temperatura 74 78C - duina suenja ovisi o zrelosti i ishranjenosti duhana - nakon suenja se navlauje (12 16 % vlage), klasira, uva na suhom i tamnom mjestu - suenje Burley-a u hladu u suarama u kojima cirkulira zrak - zreli listovi se beru i niu na pagu i stavljaju u suare - osueni Burely ima ujednaenu okoladnu boju listova
SUENJE

- prinos Virginia 2 000 2 500 kg/ha - prinos Burely 2 500 3 000 kg/ha

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

40

KRMNE KULTURE
- prema vremenu trajanja: 1) VIEGODINJE zauzimaju povrinu 2 ili vie godina a) djetelita lucerna (uta, plava, bijela); djeteline (crvena, bijela, vedska); esparzela, kokotac, djetelinsko-travne smjese; smiljkita (rokasta, movarna) b) trave c) travne smjese d) ioka 2) JEDNOGODINJE povrine zauzimaju itavu vegetaciju ili vei dio vegetacije a) stona repa b) stona mrkva c) stona koraba d) grahorica e) jara grahorica f) jari stoni graak g) djeteline (aleksandijska, perzijska, smjese) h) stoni kelj i) kukuruz za zrno i silau j) sirak za zelenu krmu i silau k) sudanska trava 3) KRATKOTRAJNE interpolirani krmni meuusjevi; zauzima povrinu dio godine ili vegetacije - prema vremenu sjetve: 1) OZIMI sjetva u kasno ljeto ili jesen, koritenje u proljee 2) JARI sjetva u proljee nakon ozimih, koritenje u ljeto ili poetkom jeseni 3) POSTRNI sjetva poslije ozimih kultura, a koriste se u jesen ili poetak zime - prema namjeni: 1) LJUDSKA ISHRANA 2) PROIZVODNJA KRME 3) ZELENA GNOJIDBA - podjela prema porodici: 1) LEPIRNJAE ozime i jare grahorice, stoni graak, inkarnatka, soja, aleksandijska i perzijska djetelina, bob 2) KRSTAICE stoni kelj, stona koraba, stona mrkva, postrna repa, ogrtica, repica, rotkva, krianci krstaica 3) TRAVE kukuruz, eerni sirak, sudanska trava, itarice 4) OSTALE suncokret, bundeve, krumpir, seradela, krvara 5) SMJESE KULTURA Landsberka; Istarska; smjese itarica i lepirnjaa; smjese za napasivanje, zelenu krmu, sijeno, silau

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

41

OZIMI KRMNI USJEVI - koriste kao zelena krma; silaa (itarice i smjese s vie itarica); sijeno (smjese lepirnjaa i itarica, Landsberka smjesa) 1) KRMNE REPICE najranije dospijevaju kao zelena krma do cvatnje (10 15 dana) - Perko- PVH hibridna ozima krmna repica; zelena krma sve do pune cvatnje 2) OZIMA RA 3) SMJESE LEPIRNJAA SA ITARICAMA za zelenu krmu smjese ozimih itarica i ozimih lepirnjaa (grahorica i graak) 4) INKARNATKA jednogodinja lepirnjaa; dobro razvijen korijen; lagana, propusna tla; sjetva 8. mjesec; koristi se u proljee do poetka pune cvatnje (nakon cvatnje odrvene); sijeno samo za konje; bolje je sijati u smjesi; slaba regeneracija 5) LANDSBERKA I ISTARSKA SMJESA prednosti = vii i sigurniji prinosi, iskoritenje due i na vie naina, manje polijeganje, laka konja, manji plodored, izbalansiran omjer hranjiva - Landsberka smjesa obina grahorica (50 kg/ha) + talijanski ljulj (10 kg/ha) + inkarnatka (20 kg/ha); sije se tijekom 9 mjeseca (8 9 mjesec), koritenje 15.5. zelena krma; sijeno (do pune cvatnje - Istarska smjesa inkarnatka (30 kg/ha) + engleski ljulj (10 kg/ha) + rokasta smiljkita (3 kg/ha); nakon konje se slabo regenerira, pa se koristi za napasanje JARI KRMNI USJEVI
1) ALEKSANDRIJSKA DJETELINA mediteransko podruje (ne podnosi mraz); jednogodinja; u toplim podrujima je ozimi usjev, a u kontinetalnim jari i postrni - brzi razvoj; dobra regeneracija nakon konje; 2 3 otkosa, uz navodnjavanje 3 4 - sije se u smjesama s talijanskim i vestervoldskim ljuljem (zelena krma, sijeno, paa) s sudanskom travom (zelena krma, silaa) 2) PERZIJSKA DJETELINA lagano se sui i ne trusi se kao crvena djetelina; pelinja paa; naraste 30 100 cm - formira grm, grana se; cvat je ruiast, intenzivan miris; brzo se regenerira, 2 3 otkosa - sije se u smjesi s lucernom zelena krma, sijeno ostale visoke trave (talijanski i vestervoldski ljulj) 3) STONA REPA 4) BOB 5) LUPINA
POSTRNI KRMNI USJEVI

1) SIRAK & EERNI SIRAK 2) SUDANSKA TRAVA 3) STONA KORABA 4) ULJANA ROTKVA 5) STONI KELJ meu najproduktivnijim kulturama; dugogodinji; vie tipova s odebljalom stabljikom (niski, visoki); razvijen korijen; dobro podnosi vlanost, suu, niske temperature (-6C); dublja glinasta tla

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

42

- sjetva 3 7 mjesec to kasniji rok, vea koliina hranjiva pri sjetvi (glavni postrni usjev); razmak 30 70 cm; koritenje 60 80 dana nakon sjetve - koritenje u zelenom stanju, silaa (sa kukuruzom, kukuruzovinom, sirak) - 2 3 obiranja otpalog lia zelena masa BOB (Vicia faba)
-

BDD, jari krmni usjev; samooplodna vrsta sjeme sadri 26 35 % proteina i 39 44 % kroba ishrana ljudi, stoke, silaa Vicia faba var. equina konjski bob Vicia faba var. major krupnosjemeni; sitnosjemeni bob duina vegetacije 90 160 dana

Klimatski uvjeti - TEMPERATURA podnose mrazove -6, -7C


- VLAGA velike potrebe za vodom u cvatnji i formiranja ploda - ne podnosi suu TLO

dobro uspijeva i na tekim, zbijenim, vlanim, hladnim tlima

Tehnologija - PLODORED ne smije biti u monokulturi - kao predusjev moe ii sve osim leguminoza
- OBRADA osnovna u jesen 25 - 30 cm + unosi se stajski gnoj (40 t/ha) - predsjetvena priprema u proljee + daje se N - SJETVA prva polovica 3. mjeseca sredina 3. mjeseca - irokoredno 50 60 cm - za zelenu masu 30 40 cm - NJEGA valjanje ako je potrebno (od sjetve do nicanja) - kultivacija I. visina biljke 10 12 cm II. 10 15 dana nakon prve kultivacije III. moe, ali do cvatnje - zatita od bolesti se ne provodi, osim ako se pojavi peronospora

jednofazna => 10 15 dana prije desikacije za zelenu masu => u poetku formiranja prvih mahuna - vri se adaptiranim itnim kombajnom - opt. vlaga sjemena 14 16 % - mahune mogu ispucati (izgubi se zrno) ili presuiti (lako se lomi zrno u kombajnu) ako se anje prekasno
ETVA

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

43

LUPINA (Lupinus spp.) - BDD, jari krmni usjev - najvie sadri proteina, moe vezati N iz zraka - koristi se za zelenu gnojidbu - selekcijom su stvorene slatke lupine sa minimalnim sadrajem gorkih otrovnih alkaloida Lupinus albus bijela; najdua vegetacija, toplo umjereno toplo podneblje Lupinus angustifolius plava; najkraa vegetacija, umjereno toplo prohladno podneblje Lupinus leteus uta, toplog umjereno toplog podneblja Klimatski uvjeti - VLAGA velike potrebe za vlagom - najvee potrebe ima plava lupina, a najmanje bijela - najkritiniji period je cvatnja
TLO

laka rastresita i pjeskovita tla

Tehnologija - PLODORED relativno tolerantna na monokulturu - nisu izbirljive za predusjeve


- OBRADA osnovna obrada u jesen 25 30 cm - u podnebljima sa slabim mrazevima bijela lupina se uzgaja kao ozimi usjev, a inae kao jari - predsjetvena obrada proljee - GNOJIDBA dobro koristi hranjiva iz tla; ima velike potrebe na hranjivima - koristi N iz zraka gnojidba ako treba - gnojidba s P i K na dobrim tlima se moe izostaviti - SJETVA inokulacija sjemena - sije se u 1. polovici 3. mjeseca, a bijela lupina neto kasnije - u vlanijim podrujima moe i kao naknadni usjev - irokoredno 30 50 cm - NJEGA za zelenu gnojidbu nema njege - za sjeme 2 kultivacije; ponekad konja vrhova biljaka da bi se ubrzalo dozrijevanje - ETVA dvofazna - jednofazna tretiranje desikantima - zelena masa & zelena gnojidba kad se formiraju mahune

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

44

DJETELINA
A) LUCERNA

b) CRVENA DJETELINA 3 otkosa - slui za zelenu krmu, sijeno, brano, silaa, zelena gnojidba - varijeteti obina oranina - rani, ui podtip, vie otkosa - kasni podtip, 1 otkos divlja livadna centralno alpska C) BIJELA DJETELINA d) VEDSKA DJETELINA (hibridna) e) SMILJKITA (rokasta) f) EKSPARZETA TRAVE

dijele se prema: a) visini visoke maji repak srednje visoke talijanski ljulj niske livadna vlasuljaa b) trajanju kratkotrajne (1 2 godine) talijanski ljulj srednje trajne (3 4 godine) maji repak dugotrajne (5 7 godina) livadna vlasnjaa c) proljetnom rastu rane talijanski ljulj srednje kasne engleski ljulj kasna maji repak d) busanju dugi bus podzemni izdanci nad zemljom kratki bus rahli, zbijeni

DJETELINSKO-TRAVNE SMJESE (DTS) - smjese lepirnjaa (djetelina u irem smislu) i trava koje koristimo za krmu na djeteline otpada >50 % udjela - mogu biti djetelinsko travne siju se na oranicama travno djetelinske nepovoljna stanita sa vikom vode - PREDNOSTI DTS: 1) Vei prinos openito za 5 10 % crvena djetelina + visoke trave = 20 % vei prinos smjese trava + bijele djeteline = 40 % vei prinos 2) Sigurniji prirod dobra otpornost na nepovoljne uvjete (meusobna zatita) 3) Manje zakorjenjivanje 4) Vea plodnost tla ostavljaju vie korijenja u tlu u odnosu na ostale kulture korijenje djeteline je duboko u tlu, a trava plie bolje koritenje vode i hranjiva 5) Laka konja 6) Lake suenje zrak struji kroz masu 7) Lake siliranje same djeteline se teko siliraju jer imaju veliki % bjelanevina i malo eera potrebnog za tvorbu mlijene kiseline

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

45

to je vei udio trava, to je kvalitetnija silaa 8) Ranija konja 9) Manja opasnost od nadimanja trave sadre sirova vlakna smanjena opasnost od nadimanja 10) Sjetva i na neplodnim tlima 11) Due trajanje traju 1 2 godine vie od samih djetelina 12) Manji plodored djeteline same izazivaju "umornost tla" na istu povrinu dolaze tek za 5 6 godina u smjesi sa travama dolaze za 3 4 godine 13) Napasivanje moe se kombinirati konja i napasivanje
PRIPREMA SMJESE

za konju = visoke trave + djeteline za sijeno = udio trava mora biti 20 50 % za napasivanje, konju = udio trava mora biti vii od 50 % - niska trava (engleski ljulj, livadna - niska lepirnjaa (bijela djetelina,

vlasnjaa) smiljkita rokasta)


- PODJELA kratkotrajne smjese 2 godine; 2 ili vie vrsta trava (10 40 %), brzi porast viegodinje 3 4 godine; vei broj vrsta dugotrajne vie od 4 godine; vei broj vrsta - SASTAVLJANJE SMJESA linearna i obina metoda 1 osnovna koliina sjemena za svaku metodu Klappova 3 koliine sjemena za svaku vrstu

T.V. & I.M.: Ratarstvo skripta

46

LUCERNA (Medicago spp.) -

mahunarka stona ishrana, najproduktivnija ima 3 6 otkosa slui za zelenu krmu, sijeno, brano, silau, sokove, pau viegodinja biljka 3 7 godina i vie
PLODORED

predusjev okopavine

- SJETVA - rok sjetve 2. i 3. mjesec ili u kasno ljeto 2. polovica 8. mjeseca i poetak 9. mjeseca - razmak 10 15 cm (uskoredna kultura)

You might also like