Zakon o Privrednim Drustvima

Zakon o privrednim drutvima - Neslubeni preieni tekst (Slubene novine Federacije BiH, br.
23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)
ZAKON O PRIVREDNIM DRUTVIMA Neslubeni preieni tekst, bold italic posljednje izmjene, Slubene novine Federacije BiH, broj 84/08
PRVI DIO: ZAJEDNIKE ODREDBE I - OPE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uje se osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak privrednih drutava (u daljem tekstu: Drutvo) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). 1. Pojam i oblici drutava lan 2. Drutvo je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vrenja usluga na tritu radi sticanja dobiti. Drutvo mogu osnovati domaa i strana fizika i pravna lica, ako zakonom nije drugaije odre eno. lan 3. Drutvo moe biti organizovano u jednom od sljedeih oblika: 1) drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou; 2) komanditno drutvo; 3) dioniko drutvo; 4) drutvo s ogranienom odgovornou. Odredbe ovog zakona u kojima je upotrijebljena rije drutvo bez punog naziva jednog od oblika iz stava 1. ovog lana, odnose se na sva drutva. lan 4. Brisan 2. Pravna sposobnost i odgovornost za obaveze lan 5. Svojstvo pravnog lica Drutvo stie danom upisa u registar drutava. Drutvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom. Prije upisa u registar drutava niko ne moe nastupati u ime drutva. Lice koje postupi suprotno odredbi stava 3. ovog lana odgovara za stvorene obaveze cjelokupnom svojom imovinom, a kada tako nastupa vie lica za obaveze odgovaraju neogranieno solidarno. lan 6. Svaki lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou i komplementar u komanditnom drutvu, odgovara za obaveze drutva neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Dioniar u dionikom drutvu, vlasnik udjela drutva s ogranienom odgovornou i komanditor u komanditnom drutvu ne odgovara za obaveze drutva, osim kada: 1) koristi drutvo za postizanje linog cilja koji nije saglasan ciljevima drugih lanova i drutva u cjelini; 2) upravlja imovinom drutva kao svojom imovinom; 3) koristi drutvo za prevaru ili oteenje svojih povjerilaca; 4) utie na smanjenje imovine drutva u svoju korist ili korist treih lica, ili utie da drutvo preuzme obaveze iako je znao ili morao znati da drutvo nije ili nee biti sposobno da izvri svoje obaveze. 3. Djelatnost lan 7. Drutvo moe kao svoju djelatnost obavljati sve poslove, osim onih koji se po zakonu ne mogu obavljati kao privredna djelatnost.
1
Zakon o privrednim drutvima - Neslubeni preieni tekst (Slubene novine Federacije BiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)
Zakonom moe biti utvr eno da se odre ene djelatnosti mogu obavljati samo na osnovu prethodnog odobrenja ili drugog odgovarajueg akta nadlenog organa. Drutvo moe poeti s obavljanjem djelatnosti danom upisa u registar drutava i kada organu nadlenom za inspekcijski nadzor dostavi obavjetenje o poetku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehnike opremljenosti, zatite na radu, zatite i unapre enja ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti. lspunjenost uvjeta iz stava 3. ovog lana nadzire nadleni organ u postupku inspekcijskog nadzora. Propise o uslovima za obavljanje djelatnosti iz stava 3. ovog lana donosi nadleno federalno ministarstvo. lan 8. Drutvo moe obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u registar drutava. Drutvo moe obavljati i druge poslove koji se uobiajeno obavljaju uz djelatnosti upisane u registar drutava, u obimu i na nain koji su potrebni za poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova kao redovne djelatnosti. lan 9. Poslovi koje zakljui lice koje je svojim poloajem ili na drugi nain ovlateno za zastupanje i predstavljanje drutva, valjani su za tree lice i u sluaju da su zakljueni poslovi izvan djelatnosti upisane u registar drutava, osim ako je tree lice znalo ili moralo znati da su takvi poslovi izvan djelatnosti drutva. 4. Sjedite lan 10. Sjedite drutva je mjesto koje je kao sjedite upisano u registar drutava. Sjedite se utvr uje osnivakim aktom ili statutom. 5. Podrunice lan 11. Drutvo moe imati podrunice izvan mjesta sjedita drutva. Podrunice su poslovne jedinice koje nemaju svojstvo pravnog lica, ali mogu obavljati sve poslove u okviru djelatnosti drutva upisane u registar drutava i pri tome sticati prava i preuzimati obaveze u ime i za raun drutva. Podrunice se upisuju u registar drutava u registarskom sudu kod kojeg je upisano drutvo. II - FIRMA 1. Pojam, sastojci i jezik lan 12. Firma je ime pod kojim drutvo posluje. Firma se obavezno istie na poslovnim prostorijama drutva. lan 13. Firma drutva s neogranienom solidarnom odgovornou mora sadravati prezime najmanje jednog lana, uz oznaku da ih ima vie, i oznaku d.n.o.. Firma komanditnog drutva mora sadravati prezime najmanje jednog komplementara i oznaku k.d., a ne smije sadravati imena komanditora. Firma drutva s ogranienom odgovornou mora sadravati oznaku d.o.o.. Firma dionikog drutva mora sadravati oznaku d.d..
2
Firma iz stava 1. i 2. ovog lana obavezno sadri firmu drugog drutva koje je lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou ili komplementar komanditnog drutva. lan 14. Firma mora biti napisana na jeziku u slubenoj upotrebi u Federaciji, a prevod na strani jezik moe se upotrebljavati samo zajedno sa firmom na jeziku u slubenoj upotrebi u Federaciji. Firma moe sadravati strane rijei koje su uobiajene ili za njih nema odgovarajue rijei u jeziku u slubenoj upotrebi u Federaciji. lan 15. Firma moe sadravati dodatne sastojke koji blie oznaavaju drutvo i sjedite drutva. Drutvo moe koristiti skraenu firmu, koja mora sadravati oznake po kojim se razlikuje od drugih firmi i oznaku oblika drutva. Firma podrunice mora sadravati punu firmu drutva, oznaku da je podrunica i sjedite podrunice. 2. Zabranjeni sastojci lan 16. Firma ne smije sadravati: 1) rijei i oznake koji su protivni zakonu; 2) zatiene robne ili uslune znakove drugih pravnih i fizikih lica; 3) slubene simbole i znakove; 4) nazive ili znakove stranih drava ili me unarodnih organizacija; 5) rijei i oznake koji bi mogli stvoriti zabunu u pogledu vrste i obima poslovanja ili dovesti do zamjene s firmom ili znakom drugog drutva ili povrijediti prava drugih lica. lan 17. Firma moe sadravati rijei Bosna i Hercegovina i njene izvedenice i kratice na osnovu odobrenja nadlenog organa odre enog posebnim zakonom. Firma moe sadravati rije Federacija i njene izvedenice i kratice samo na osnovu odobrenja federalnog ministara nadlenog za poslove uprave i pravosu a, a naziv kantona, grada i opine i njegove izvedenice i skraenice samo na osnovu odobrenja kantonalnog ministarstva nadlenog za poslove uprave i pravosu a, gradonaelnika ili opinskog naelnika na podruju na kojem drutvo ima sjedite. Firma moe sadravati ime i prezime lica koje nije osniva drutva samo uz odobrenje tog lica ili njegovih zakonskih nasljednika. Na zahtjev organa i lica iz st. 1. i 2. ovog lana, registarski sud e izbrisati iz registra rijei i imena unesene kao dodatne sastojke firme. 3. Ime lana drutva kao sastojak firme lan 18. Ukoliko firma drutva s neogranienom solidarnom odgovornou ili komanditnog drutva sadri prezime koje je ve sadrano u ranije registrovanoj firmi, u firmu se mora unijeti ime ili drugi dodatni sastojak po kojem e se razlikovati od ve registrovane firme. Ako je prezime lica ostalo u firmi i nakon prestanka njegovog lanstva u drutvu, na zahtjev tog lica ili njegovih nasljednika sud e brisati njegovo prezime iz firme u sudskom registru. 4. Naelo iskljuivosti firme lan 19. Firma drutva mora se jasno razlikovati od firme drugih drutava. Registarski sud e odbiti upis u registar drutava firme koja je protivna odredbama ovog zakona ili se jasno ne razlikuje od ve registrovanih firmi u Federaciji.
Ako smatra da firma drugog drutva nije jasno razliita od njegove ranije registrovane firme, Drutvo ima pravo zahtijevati prestanak upotrebe i brisanje iz registra drutava firme drugog drutva i naknadu pretrpljene tete, tubom kod suda u roku od tri godine od dana upisa osporavane firme u registar drutava. 5. Obaveza upisa u registar drutava lan 20. Firma i skraena firma upisuje se u registar drutava. Drutvo je duno u poslovanju koristiti punu ili skraenu firmu kakva je upisana u registar drutava. 6. Poslovna korespondencija lan 21. Sva poslovna pisma i narudbe drutva moraju sadravati: 1) punu firmu i adresu sjedita drutva; 2) punu firmu i adresu sjedita podrunica drutva; 3) naziv i sjedite institucije kod koje i broj pod kojim je drutvo upisano u registar; 4) broj rauna sa nazivom i sjeditem finansijske organizacije kod koje drutvo dri raun; ukoliko drutvo ima vie rauna, za svaki od njih; 5) porezni broj drutva. 7. Prenos firme lan 22. Firma se moe prenijeti na drugog samo zajedno s Drutvom. III - ZASTUPANJE lan 23. Drutvo zastupa uprava. Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja Drutvo i odgovara za zakonitost poslovanja drutva. Upravu ine lica koja su osnivakim aktom ili statutom drutva, u skladu sa zakonom, ovlatena da vode poslovanje drutva. Drutvo mogu zastupati i druga lica odre ena osnivakim aktom ili statutom, u skladu sa zakonom. lan 24. Lica ovlatena za zastupanje upisuju se u registar drutava. Lice s ovlatenjima za zastupanje upisanim u registar drutava, ovlateno je da preduzima sve radnje i obavlja sve poslove u ime i za raun drutva u okviru ovlatenja upisanih u registar drutava. lan 25. Lice kome je povjereno obavljanje odre enih poslova u okviru djelatnosti drutva, ovlateno je preduzimati sve radnje i zakljuivati poslove koji se uobiajeno obavljaju ili nastaju uz poslove koji su mu povjereni. Drutvo odgovara za obaveze koje u njegovo ime, od njega ovlateno lice stvori prekoraenjem ovlatenja, ako tree lice nije znalo ili nije moglo znati za prekoraenje ovlatenja. lan 26. Prokura je pismeno ovlatenje za preduzimanje svih pravnih radnji i poslova u ime i za raun drutva, osim prenosa i optereenja nekretnina ako ovlatenje za to nije posebno i izriito navedeno. Prokura se moe dati samo za podrunicu, to se izriito navodi u sudskom registru i prilikom istupanja prokuriste, a u protivnom se smatra da je prokura data za Drutvo u cjelini.
4
Prokura se moe dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi bez obzira na dunost i poslove koje obavlja izuzev ako drugaije nije predvi eno aktom o osnivanju drutva, odnosno statutom. Prokura se ne moe dati pavnom licu. lan 27. Drutvo moe dati prokuru jednom ili vie fizikih lica, u skladu s osnivakim aktom ili statutom. Prokura se moe dati istovremeno za vie lica koja zajedno zastupaju drutvo, a izjava volje treeg lica data samo jednom od njih pravno je valjana. lan 28. Ako je prokura data dvaju ili vie lica bez naznake da se radi o zajednikoj prokuri, svako od tih lica je prokurist koji samostalno zastupa Drutvo u granicama ovlatenja utvr enih zakonom. Prokura data dvaju ili vie lica smatrat e se zajednikom prokurom samo ako je tako izriito naznaeno u prokuri. Izjave volje ili pravne radnje koje uine zajedniki prokuristi proizvode pravne posljedice samo ako ih uine svi zajedniki prokuristi zajedno. Valjane su izjave volje ili pravne radnje koje uini jedan od zajednikih prokurista samo uz izriitu prethodnu saglasnost ili izriito naknadno odobrenje ostalih zajednikih prokurista. Izjava volje ili pravna radnja uinjena prema jednome prokuristi ima pravni uinak kao da je uinjena prema svima. Znanje o pravno odluujuim injenicama ili krivnja jednog skupnog prokuriste proizvodi pravne posljedice za davaoca prokure bez obzira na znanje ili krivnju ostalih zajednikih prokurista. lan 29. Ogranienje prokure koje nije predvi eno ovim zakonom nema uinka prema treim licima, bez obzira na to je li tree lice za nju znalo ili moralo znati. Ogranienje prokure na poslovanje jedne ili vie podrunica ima uinka prema treim licima samo ako je upisano u registar drutava. lan 30. Prokurist ne moe bez posebnog ovlatenja drutva nastupati kao druga ugovorna strana i s Drutvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj raun, u svoje ime a za raun drugih lica, ili u ime i za raun drugih lica. lan 31. Davanje i prestanak prokure Drutvo je duno prijaviti za upis u registar drutava. Prokurist deponuje svoj potpis kod registarskog suda, a prilikom zastupanja drutva duan je uz potpis staviti naznaku da nastupa kao prokurist. Prokurist ne moe svoja ovlatenja prenijeti na drugo lice. Prokura prestaje opozivom od drutva i otkazom od prokuriste. IV - POSLOVNA TAJNA I ZABRANA KONKURENCIJE 1. Poslovna tajna lan 32.
Poslovnom tajnom smatraju se informacije o poslovanju za koje je oito da bi prouzrokovale znaajnu tetu drutvu ako do u u posjed treeg lica bez saglasnosti drutva. lan 33. Nadleni organ drutvaje duan pismenim aktom odrediti informacije koje imaju karakter poslovne tajne i lica odgovorna za njihovo koritenje i zatitu.
5
Za poslovnu tajnu ne mogu se odrediti podaci koji su javni po zakonu i drugim propisima i podaci o krenju zakona i drugih propisa. 2. Zabrana konkurencije lan 34. lan drutva s neogranienom odgovornou, komplementar komanditnog drutva, vlasnik udjela i lan uprave u drutvu s ogranienom odgovornou, lan nadzornog odbora i uprave dionikog drutva i prokurist, ne smije u tom svojstvu ili kao zaposleni u drugom drutvu i kao samostalni poduzetnik sudjelovati u djelatnosti koja je ili bi mogla biti u konkurentnom odnosu s djelatnou prvog drutva. Osnivakim aktom ili statutom drutva moe se odrediti trajanje zabrane i nakon prestanka svojstva iz stava 1. ovog zakona, a najdue dvije godine. lan 35. Drutvo moe od lica koje prekri zabranu konkurencije traiti naknadu tete i ustupanje zakljuenih poslova, ili prenos ostvarene koristi ili prava iz zakljuenih poslova, u roku od tri mjeseca od saznanja za prekraj, a najkasnije pet godina od uinjenog prekraja zabrane konkurencije. 3. Sindikalno organizovanje i zabrana nesindikalnih aktivnosti lan 36. Zaposleni u drutvu mogu organizovati sindikat, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata. Ukoliko je u drutvu organizovano vie sindikata, za upravu su mjerodavni stavovi i zahtjevi o kojim su sindikati postigli saglasnost, a kada te saglasnosti nema, stavovi i zahtjevi sindikata koji zastupa veinu zaposlenih u drutvu. lan 37. U drutvu se ne mogu osnivati organizacije i provoditi aktivnosti koji nemaju karakter sindikata i sindikalnih aktivnosti u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata. V - OSNOVNI KAPITAL I ULOZI 1. Osnovni kapital lan 38. Osnovni kapital drutva je iznos kapitala koji su upisali osnivai drutva i koji se navodi u aktima drutva. Drutvo s ogranienom odgovornou i dioniko drutvo ima osnovni kapital, najmanje u iznosu utvr enom ovim zakonom. Posebnim zakonom za drutva koja obavljaju posebne djelatnosti moe se utvrditi vei iznos osnovnog kapitala. Dio osnovnog kapitala koji je jednak ulozima u gotovini moe biti potpuno ili djelimino uplaen (upisan ali neuplaen osnovni kapital). Osnovni kapital drutva se moe uveavati ili umanjivati, me utim u sluaju umanjivanja kapitala osnovni kapital ne moe biti umanjen ispod iznosa minimalnog osnovnog kapitala utvr enog ovim zakonom. 2. Ulozi lan 39. Osnovni kapital prilikom osnivanja drutva obezbje uje se ulozima lanova u novcu i stvarima i pravima ija je vrijednost iskaziva u novcu.
Ulog u stvarima i pravima izraava se u novcu i mora se u cijelosti unijeti prije upisa drutva u registar drutava. 3. Vrijednost uloga lan 40. Vrijednost uloga u stvarima i pravima mora biti odre ena u osnivakom aktu ili statutu drutva, ako ovim zakonom nije drugaije utvr eno. Vrijednost uloga u stvarima i pravima u drutvu s ogranienom odgovornou i dionikom drutvu odre uje se na osnovu procjene prihvaene ugovorom od svih osnivaa. lan 41. Procjena iz lana 40. stav 2. ovog zakona obavezno ukljuuje opis, nain iskazivanja i procijenjenu vrijednost uloga i ocjenu da li ulog odgovara cijeni upisanih dionica dionikog drutva ili udjela u drutvu s ogranienom odgovornou koji se tim ulogom plaaju. 4. Obaveza namirenja ugovorene vrijednosti uloga lan 42. Kada procijenjena vrijednost uloga u stvarima i pravima ne dostigne ugovoreni iznos do upisa drutva u registar drutava ili do ugovorenog roka uplate u sluaju pristupanja drutvu, lan drutva koji se obavezao na taj ulog duan je razliku uplatiti u novcu. Ako drutvo nije steklo vlasnitvo na stvari koju je lan bio obavezan unijeti kao ulog, lan drutva mora uplatiti u novcu vrijednost te stvari, koju mu drutvo mora vratiti. Kada ulog ini uspostavljeno ili preneseno pravo koritenja odre ene imovine koje prestane prije isteka ugovorenog perioda, tete nastale uslijed toga duan je platiti u novcu lan koji se obavezao na taj ulog. lan 43. Ulog daje lanu pravo na dionicu ili udio u drutvu. 5. Poslovne knjige i finansijski izvjetaji lan 44. Drutvo je duno voditi poslovne knjige i sainjavati finansijske izvjetaje u skladu sa zakonom i drugim propisima. VI - POVEZANA DRUTVA 1. Pojam lan 45. Povezana drutva su: 1) vladajue i zavisno drutvo; 2) drutva sa uzajamnim ueem; 3) holding; 4) koncern. 2. Vladajue i zavisno drutvo lan 46. Ako jedno drutvo ima veinsko uee u osnovnom kapitalu drugog drutva ili ako na osnovu ugovora zakljuenog sa drugim drutvom ima pravo da imenuje veinu lanova nadzornog odbora tog drugog drutva, odnosno ima veinu glasova u skuptini, to se drutvo smatra vladajuim, a drugo drutvo zavisnim. Vladajue drutvo sa veinskim ueem u osnovnom kapitalu je drutvo koje, neposredno ili posredno preko drugog drutva, na osnovu vie od 50% uea u osnovnom kapitalu drugog drutva ima vie od 50% glasova u skuptini zavisnog drutva.
7
Neposredno uee u osnovnom kapitalu koji pripada vladajuem drutvu ili drugom licu koje ga dri za njegov raun odre uje se na osnovu odnosa nominalnog iznosa tog uea prema ukupnom osnovnom kapitalu zavisnog drutva. Pri odre ivanju uea iz stava 3. ovog lana, od ukupnog osnovnog kapitala zavisnog drutva oduzimaju se vlastite dionice i udjeli zavisnog drutva i dionice i udjeli koje za raun zavisnog drutva dri tree lice. Posredno uee u osnovnom kapitalu koji pripada vladajuem drutvu obuhvata dionice i udjele koji pripadaju drutvu koje zavisi od njega ili koji pripadaju drugom licu za raun tog drutva ili za raun drutva koje zavisi od njega (zavisna drutva). Zavisno drutvo moe u vladajuem drutvu pribaviti dionice i udjele i ostvariti svoje pravo glasa na osnovu dionica i udjela kojima ve raspolae, u skladu sa odredbama ovog zakona o drutvu sa uzajamnim ueem. 3. Drutva sa uzajamnim ueem lan 47. Drutva sa uzajamnim ueem u osnovnom kapitalu su povezana drutva kod kojih svako drutvo ima uee u osnovnom kapitalu drugog drutva. 4. Holding lan 48. Ako se vladajue i jedno ili vie zavisnih drutava, na osnovu zakljuenog ugovora o vo enju poslova, objedine jedinstvenim vo enjem poslova od strane i vladajueg drutva, ona ine holding, a pojedinana drutva su drutva holdinga. 5. Koncern lan 49. Ako vladajue drutvo, na osnovu zakljuenog ugovora o vo enju poslova, pored jedinstvenog vo enja poslova zavisnih drutava, obavlja i druge djelatnosti, ona ine koncern, a pojedinana drutva su drutva koncerna. lan 50. Holding i koncern, u skladu sa l. 48. i 49. ovog zakona, mogu formirati i pravno samostalna drutva, koja nisu zavisna jedno o drugome. 6. Zajednike odredbe za povezana drutva lan 50.a Vladajue drutvo odgovara neogranieno solidarno povjeriocima u postupku steaja zavisnog drutva ako je steaj prouzrokovan obavezujuim nalozima, odlukama ili uputstvima vladajueg drutva. Ako vladajue drutvo dovede zavisno drutvo u poloaj da izvri za sebe tetan pravni posao ili da na svoju tetu neto uini ili propusti da uini, nadoknadit e zavisnom drutvu tetu prouzrokovanu po tom osnovu. Zahtjev za naknadu tete iz stava 2. ovog lana, u ime zavisnog drutva, mogu podnijeti dioniari i lanovi zavisnog drutva koji posjeduju ili predstavljaju najmanje 10% osnovnog kapitala tog drutva ili statutom odre eni manji dio, kao i povjerioci drutva ija potraivanja iznose vie od 10% osnovnog kapitala zavisnog drutva. Pored vladajueg drutva, kao solidarni dunici odgovaraju lanovi uprave vladajueg drutva koji su zavisno drutvo doveli u poloaj da izvri za sebe tetan pravni posao ili da na svoju tetu neto uini ili propusti da uini. Kao solidarni dunici odgovaraju i lanovi uprave zavisnog drutva ako su povrijedili svoje dunosti, osim ako su postupali po uputstvima uprave vladajueg drutva.
8
7. Poslovno udruenje lan 50.b Poslovno udruenje mogu osnovati dva ili vie drutava, radi unapre enja sopstvenog privre ivanja i uskla ivanja svoje djelatnosti. Poslovno udruenje se ne osniva radi sticanja dobiti. Prava lanova poslovnog udruenja ne mogu biti izraena u vrijednosnim papirima. Poslovno udruenje je pravno lice. Poslovno udruenje upisuje se u registar drutava. Oznaka "poslovno udruenje" navodi se u firmi. Poslovno udruenje istupa u pravnom prometu u svoje ime i za raun svojih lanova i u ime i za raun svojih lanova. Za obaveze preuzete u pravnom prometu poslovno udruenje odgovara svojom imovinom, a lanovi odgovaraju na nain odre en ugovorom o osnivanju, odnosno ugovorom s treim licem. Ugovorom o osnivanju utvr uje se naziv, vrijeme osnivanja, cilj i djelatnost, sjedite, upravljanje, zastupanje, odgovornost, pristupanje, istupanje, istupanje u pravnom prometu, iskljuenje, imovina, nadzor, prestanak, kao i druga pitanja znaajna za ostvarivanje ciljeva osnivanja poslovnog udruenja. 8. Ostali oblici povezivanja drutava lan 50.c Drutva se mogu povezivati ugovorom i u druge oblike povezivanja (konzorcij, franizing, zajednica drutava, poslovna unija, poslovni sistem, pul i drugi). VII - REGISTAR DRUTAVA lan 51. Podaci o drutvu utvr eni ovim zakonom upisuju se u javni registar koji vodi institucija odre ena posebnim zakonom kojim se uspostavlja i ure uje organizacija i nain rada javnog registra pravnih osoba (u daljem tekstu: registar drutava). Registar drutava obuhvata registar podataka i registar isprava. Postupak upisa u registar drutava ure uje se posebnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona. lan 52. Upis u registar drutava vri se u roku od 15 dana od dana podnoenja uredne prijave i potpunih registarskih isprava.Upis u registar drutava proizvodi pravni uinak prema treim licima 16. dana od dana objavljivanja rjeenja o izvrenom upisu u skladu s lanom 53. ovog zakona, a prije toga dana samo prema treim licima za koje drutvo na koje se upis odnosi dokae da su znala ili mogla znati za podatke i isprave predate u registarski spis ili upisane u registar drutava. lan 53. Rjeenje o upisu podataka u registar drutava po slubenoj dunosti se objavljuje u Slubenim novinama Federacije BiH i/ili u drugom tampanom javnom glasilu redovno dostupnom na cijelom podruju Federacije, odre enom posebnim zakonom iz lana 51. ovog zakona ili propisom donesenim na osnovu tog zakona. U sluaju da su podaci i isprave predati u registarski spis ili upisani u registar drutava razliiti od podataka objavljenih u skladu sa stavom 1. ovog lana, objavljeni podaci ne obavezuju trea lica, ali se ona mogu pozvati na objavljene podatke, osim ako drutvo na koje se oni odnose dokae da su
9
trea lica znala ili mogla znati za podatke i isprave predate u registarski spis ili upisane u registar drutava. lan 54. Podaci i isprave upisani u registar drutava moraju biti dostupni za uvid i sainjavanje kopija, ukljuujui i ovjeru vjerodostojnosti, po zahtjevu zainteresiranog lica, uz naknadu stvarnih administrativnih trokova po tarifi utvr enoj i objavljenoj u skladu sa posebnim zakonom iz lana 51. ovog zakona ili propisom donesenim na osnovu tog zakona. Fiziko i pravno lice na koje se odnosi podatak upisan u registar drutava ne moe isticati prigovor drugoj strani koja se poziva na taj podatak. lan 55. U registar drutava upisuju se sljedei podaci o identitetu drutva: 1. puna firma i, ako postoji, skraena firma, sve u skladu sa odredbama l. 12-20. ovog zakona, i adresa sjedita drutva; 2. oblik drutva; 3. djelatnost; 4. podrunice; 5. ime i prezime, adresa prebivalita, funkcija i obim ovlatenja lica ovlatenih za zastupanje drutva; i 6. firma, sjedite, djelatnost i lice ovlateno za zastupanje podrunice. lan 56. U registar drutava upisuju se sljedei podaci o lanovima, ulozima i odgovornosti za obaveze drutva, osnovnom kapitalu drutva, udjelima i dionicama u drutvu: 1) ime i prezime i adresa prebivalita, ili firma i adresa sjedita, lanova drutva s neogranienom solidarnom odgovornou, komanditnog drutva i drutva s ogranienom odgovornou; 2) visina ugovorenog (upisanog) i iznos uplaenog osnovnog kapitala dionikog drutva i drutva s ogranienom odgovornou; 3) iznos ugovorenih (upisanih) i iznos uplaenih uloga komanditora u komanditnom drutvu i lanova drutva s ogranienom odgovornou; 4) ukupan broj udjela i visina pripadajuih udjela, iskazana procentualnim ueem u osnovnom kapitalu, za svakog lana drutva s ogranienom odgovornou; 5) oznaka klase, broj i nominalna vrijednost dionica dionikog drutva, po klasama. lan 57. U registar drutava upisuje se zabiljeba pokretanja postupka likvidacije ili steaja drutva, ime i prezime i adresa prebivalita likvidacionog ili steajnog upravnika i datum obustavljanja ili okonanja postupka. lan 58. Zakonom i propisima iz lana 51. stav 3. ovog zakona odre uju se isprave koje se upisuju i pohranjuju i u registru drutava. lan 59. Prijavu za upis u registar drutava ovlateno i duno je podnijeti lice koje je po aktima drutva ovlateno za zastupanje drutva. Promjene podataka i isprava upisanih u registar drutava upisuju se u registar drutava. lan 60. Registar drutava e odbiti prijavu za upis osnivanja drutva u sluaju: 1) nitavosti osnivakog akta; 2) kada prije podnoenja prijave za upis osnivanja drutva u registar drutava nisu uplaeni ulozi u iznosu utvr enom osnivakim aktom, u skladu sa zakonom; 3) kada je djelatnost ili cilj poslovanja drutva protivan zakonu; 4) ako osnivai drutva to ne mogu biti po zakonu;
10
5) ako je osniva veinski vlasnik u drutvu koje ima nepodmirene dospjele obaveze prema povjeriocima, odnosno nepodmirene poreze; 6) ako je osniva ili jedan od osnivaa drutva lan postojeeg drutva sa neogranienom solidarnom odgovornou ili komplementar u komanditnom drutvu; 7) ako je osniva ili jedan od osnivaa drutva jedini lan drutva s ogranienom odgovornou nad kojim je pokrenut postupak steaja ili likvidacije ili je protiv toga drutva podignuta tuba iz lana 367. stav 1. taka 1) ovog zakona. lan 61. Sudovi, upravni organi i druge institucije, koji su zakonom ovlateni za odobravanje i/ili nadzor osnivanja i/ili poslovanja drutava, emisije i prometa vrijednosnih papira, duni su bez odlaganja pismeno izvijestiti registar drutava o saznanjima steenim u vrenju nadlenosti koja dovode u sumnju potpunost i tanost podataka i isprava upisanih u registar drutava. VIII - SPAJANJE, PRIPAJANJE, PODJELA, PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUTVA 1. Pojam spajanja, pripajanja, podjele i promjene oblika drutva lan 62. Dva ili vie drutava mogu se spojiti tako da prenosom imovine i obaveza bez provo enja likvidacije osnuju novo drutvo, koje postaje njihov pravni sljednik. Drutvo se moe pripojiti prenosom imovine i obaveza bez provo enja likvidacije drugom drutvu, koje postaje njegov pravni sljednik. Drutvo se moe podijeliti prenosom imovine i obaveza bez provo enja likvidacije na dva ili vie drutava, koja postaju njegovi pravni sljednici, solidarno odgovorni za njegove obaveze na jedan od sljedeih naina: pripajanjem, kada drutvo koje se dijeli prenese na dva ili vie postojeih drutava ukupnu imovinu i obaveze, ili, osnivanjem novih drutava, kada drutvo koje se dijeli prenese na dva ili vie novih drutava ukupnu imovinu i obaveze. U sluajevima spajanja, pripajanja ili podjele drutva, u smislu odredaba st. 1. do 3. ovog lana, dioniari ili vlasnici udjela spojenog, pripojenog ili podijeljenog drutva dobijaju dionice (udjele) drutva sljednika, uz mogunost isplate u novcu do 10% ukupne nominalne vrijednosti dionica (udjela) koje drutva sljednici emituju po tom osnovu. Svako drutvo, iskljuujui drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou i otvoreno dioniko drutvo, moe promijeniti oblik. Otvoreno dioniko drutvo moe se podijeliti, u skladu sa stavom 3. ovog lana, pripajanjem sa dva ili vie postojeih otvorenih dionikih drutava ili podjelom na dva ili vie novih otvorenih dionikih drutava. Drutvo sa ogranienom odgovornou, koje ispunjava kriterije za otvoreno dioniko drutvo prema ovom zakonu, duno je promijeniti oblik u dioniko drutvo i izvriti upis u registar emitenta i kod nadlenog suda u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ukoliko drutvo ne uskladi oblik organizovanja, u skladu sa stavom 7. ovog lana, nadleni sud donosi odluku o njegovom prestanku. 2. Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli i promjeni oblika drutva lan 63. Odluku o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika drutva, u drutvu s neogranienom solidarnom odgovornou i komanditnom drutvu donose lanovi drutva, a u drutvu s ogranienom odgovornou i dionikom drutvu, takvu odluku donosi skuptina drutva, na nain utvr en osnivakim aktom ili statutom, u skladu sa zakonom. U postupku spajanja, istovjetnu odluku moraju donijeti sva drutva koja se spajaju, a u postupku pripajanja, istovjetnu odluku moraju donijeti drutvo koje se pripaja i drutvo kojem se ono pripaja.
11
3. Plan reorganizacije lan 64. Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika donosi se na osnovu plana reorganizacije, koji uprava i nadzorni odbor ili drugi organ svakog drutva uesnika, ovlaten osnivakim aktom ili statutom, moraju pripremiti i o njemu obavijestiti dioniare, odnosno lanove drutva i povjerioce drutva najmanje 30 dana prije datuma odluivanja. Odluku o namjeravanoj reorganizaciji drutvo je duno objaviti u sredstvima javnog informisanja. lan 65. Plan reorganizacije obavezno sadri: 1) oblik, firmu i sjedite drutava uesnika i drutava sljednika; 2) vlasnika prava dioniara ili lanova drutava prethodnika u drutvu sljedniku; 3) opis, procjenu i raspodjelu imovine i obaveza drutava prethodnika, koji se prenose na drutvo sljednika, sa izvjetajem revizora; 4) datum od kojeg e vlasnici dionica ili udjela drutva sljednika moi uestvovati u dobiti i uslove koje utiu na to pravo; 5) datum od kojeg e se poslovi drutva prethodnika raunovodstveno iskazivati za drutvo sljednika. U sluaju podjele drutva, uz elemente iz stava 1. ovog lana, plan reorganizacije obavezno sadri i sljedee dodatne elemente: 1) omjer zamjene prava; 2) uslove alokacije dionica ili udjela i iznos isplata u novcu; 3) prava u drutvima sljednicima koja pripadaju vlasnicima dionica ili udjela podijeljenog drutva koji su sadravali posebna prava, kao i vlasnicima drugih vrijednosnih papira podijeljenog drutva; i 4) opis i alokaciju imovine i obaveza koji se prenose na svako drutvo sljednika. lan 66. Plan reorganizacije obavezno sadri pismeni izvjetaj revizora o raunovodstvenim iskazima drutava uesnika, koji ukljuuje i: 1) naznaku metoda koritenih u utr ivanju omjera zamjene; 2) miljenje revizora da li je primijenjen odgovarajui metod, naznaku vrijednosti do kojih bi se dolo koritenjem drugih metoda i miljenje o relativnom znaaju svakog od metoda u utvr ivanju omjera zamjene; 3) opis problema vrednovanja sa kojim se revizor suoio, ako jeste. lan 67. lanovi uprave drutva i druga lica koja su pripremila plan reorganizacije i revizori koji su izvrili pregled i dali miljenje za drutva uesnike, odgovorni su neogranieno solidarno drutvima uesnicima i njihovim dioniarima ili lanovima za tetu, ako u utvr ivanju omjera zamjene prava pri spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika drutva nisu postupali po pravilima struke. lan 68. Prije odluivanja o planu reorganizacije, uprava drutva uesnika duna je svakom dioniaru ili lanu drutva na njegov zahtjev dati na uvid ili predati kopije plana reorganizacije, godinjih finansijskih izvjetaja drutava uesnika za posljednje tri poslovne godine, vanredni financijski izvjetaj za tri mjeseca koja prethode izradi plana reorganizacije, ako su podaci u njemu stariji od est mjeseci, s izvjetajima i miljenjem revizije. 4. Upis reorganizacije u registar drutava lan 69. Istovremeno sa upisom u registar drutava drutva nastalog spajanjem drutava, pripajanja drutva drugom drutvu i podjele drutva na vie novih drutava, u registar drutava upisuje se prestanak drutva koje je spojeno, pripojeno ili podijeljeno. 5. Prestanak drutva
12
lan 70. Drutvo prestaje gubitkom svojstva pravnog lica. Drutvo prestaje na dan upisa prestanka u registar drutava. Ukoliko ovim zakonom nije drugaije odre eno, po prestanku drutva provodi se likvidacija. lan 71. Drutvo prestaje u sluaju: 1) isteka perioda za koji je osnovano; 2) spajanja, pripajanja i podjele; 3) okonanjem steajnog postupka ili odbijanjem zahtjeva za otvaranje steajnog postupka uslijed nedostatka imovine; 4) prestankom na osnovu odluke suda; 5) odlukom skuptine drutva. lan 72. Drutvo moe prestati odlukom suda donesenom na osnovu zahtjeva nadlenih organa ili lica koje dokae pravni interes, kada: 1) najvii organ utvr en osnivakim aktom ili statutom ne sastaje se i ne vri svoja ovlatenja ili nije vren izbor organa iji prethodni mandat je istekao, due od dvije godine; 2) due od dvije godine Drutvo ne ostvaruje prihode; 3) je drutvu oduzeto odobrenje za obavljanje djelatnosti 4) vie ne postoje zakonom utvr eni uslovi za daljnje postojanje drutva u obliku u kojem je upisano u registar drutava. Prije donoenja odluke o prestanku drutva, sud moe odrediti rok za otklanjanje uzroka zbog kojih je donoenje odluke predloeno. lan 73. Ukoliko ukupna imovina po prestanku drutva nije prela na pravnog sljednika, provodi se likvidacija u skladu s posebnim zakonom, ako ovim zakonom nije drugaije odre eno. St. 2., 3. i 4.1 brisani (SNFBiH broj 84/08) lan 74.2 Brisan (SNFBiH broj 84/08) lan 75.3 Brisan (SNFBiH broj 84/08) lan 76.) 4 Brisan (SNFBiH broj 84/08 lan 77. 5 Brisan (SNFBiH broj 84/08)
Pokretanje postupka likvidacije upisuje se u registar drutava. Za vrijeme likvidacije, firma sadri dodatak u likvidaciji. Danom upisa u registar drutava pokretanja postupka likvidacije, prestaje mandat uprave i drugih organa i njihova ovlatenja se prenose na likvidatora, ije ime, prezime i adresa prebivalita se upisuje u registar drutava. 2 Likvidatora imenuje organ drutva koji je donio odluku o prestanku drutva. Kada drutvo prestaje na osnovu sudske odluke, istom odlukom sud e imenovati likvidatora. Likvidator moe biti samo fiziko lice.Kada je imenovano vie likvidatora, svaki ima potpuna ovlatenja, ako odlukom o imenovanju nije drugaije odre eno. 3 Likvidator je ovlaten u ime drutva preduzimati i zakljuivati samo radnje i poslove koji se odnose na likvidaciju. U vrenju svojih ovlatenja, likvidator izmiruje obaveze i naplauje potraivanja drutva, zastupa drutvo, zakljuuje sporazume o poravnanju i sporazume o promjeni i prestanku prava i obaveza drutva, a nove ugovore moe zakljuivati samo ako se odnose na raskidanje nezavrenih poslova. Ako likvidator utvrdi da Drutvo u likvidaciji nije sposobno izmiriti obaveze, duan je bez odlaganja podnijeti zahtjev za otvaranje steajnog postupka. 4 Likvidator je duan obavijestiti sve poznate povjerioce da je Drutvo u likvidaciji. Likvidator je duan objaviti javni poziv za prijavu potraivanja, u roku koji ne moe biti krai od tri mjeseca od dana objavljivanja poziva.
1 5
Likvidator je duan u roku utvr enom aktom o imenovanju podnijeti na odobrenje dioniarima ili lanovima drutva finansijski izvjetaj sa konanim izvjetajem o toku likvidacije i prijedlogom za raspodjelu preostale dostupne imovine dioniarima ili lanovima drutva. Ako je neko potraivanje prema drutvu u postupku likvidacije osporeno, preostala imovina moe se podijeliti nakon to se izdvoji odgovarajui iznos kao osiguranje povjeriocu za sporno potraivanje. Likvidator je duan podnijeti prijavu za upis u registar drutava 13
DRUGI DIO: DRUTVO S NEOGRANIENOM SOLIDARNOM ODGOVORNOU 1. Pojam i osnivanje lan 78. Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou je drutvo najmanje dva lica koja su neogranieno solidarno odgovorna za obaveze drutva. lan 79. Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou osniva se ugovorom o osnivanju. Ugovor o osnivanju drutva s neogranienom solidarnom odgovornou obavezno sadri ime, prezime i adresu prebivalita ili firmu i sjedite lanova drutva, firmu, sjedite i djelatnost drutva i prava i obaveze lanova. Izmjene i dopune ugovora vre se uz saglasnost svih lanova. lan 80. Prijavu za upis osnivanja drutva s neogranienom solidarnom odgovornou u registar drutava potpisuju svi lanovi drutva. 2. Ulozi lanova lan 81. Ulozi lanova u drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou mogu biti u novcu, stvarima, pravima i izvrenim uslugama. Vrijednost uloga u stvarima, pravima i vrenju usluga utvr uje se ugovorom o osnivanju drutva. Ulozi lanova su jednake vrijednosti. Svaki lan e uplatiti ili unijeti svoj ulog u roku utvr enom ugovorom, a u sluaju da rok nije ugovoren, najkasnije dva mjeseca nakon upisa osnivanja drutva u registar drutava. Ulozi lanova postaju imovina drutva. 3. Upravljanje i zastupanje lan 82. Svaki lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou ima pravo i obavezu da upravlja drutvom, u skladu s ugovorom. Ugovorom se moe odrediti da za odre eno vrijeme drutvom potpuno ili djelimino upravlja jedan ili vie lanova, ime se ostali lanovi u istoj mjeri odriu prava upravljanja. lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou moe svoje pravo upravljanja prenijeti na lice koje nije lan drutva, samo uz saglasnost ostalih lanova. Ako svi lanovi ili vie lanova imaju pravo upravljati drutvom, svaki od njih ima pravo voditi poslovanje. Ako se jedan od lanova s pravom upravljanja protivi preduzimanju neke radnje ili izvrenju nekog posla, ostali lanovi s pravom upravljanja nemaju pravo preduzeti radnju ili izvriti posao. Ako je ugovorom odre eno da lanovi drutva ovlateni za upravljanje mogu samo zajedno djelovati, svaka radnja i posao se moe izvriti samo saglasnou svih ovlatenih lanova. lan 83. Ukoliko je ugovorom odre eno da o odre enim pitanjima odluuju svi lanovi drutva s neogranienom solidarnom odgovornou, o tim pitanjima se odluuje saglasnou svih lanova drutva.
prestanka drutva, u roku od 30 dana od dana odobrenja izvjetaja iz stava 1. ovog lana. Platu likvidatora odre uje organ koji ga je imenovao, na teret imovine drutva. 14
lan 84. lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou moe se pismenom izjavom za odre eno vrijeme odrei prava na upravljanje i ostalim lanovima, uz njihovu saglasnost, prepustiti pravo potpunog upravljanja. lan 85. Ovlatenje za upravljanje drutvom s neogranienom solidarnom odgovornou dato jednom ili vie lanova moe se opozvati saglasnou svih ostalih lanova, ako ugovorom nije drugaije odre eno. Nakon opoziva ovlatenja, do postizanja novog sporazuma lanova o ovlatenju, lanovi upravljaju drutvom u skladu sa lanom 82. stav 1. ovog zakona. lan 86. lan s ovlatenjem za upravljanje drutvom s neogranienom solidarnom odgovornou duan je ostale lanove drutva na njihov zahtjev obavijestiti o svim poslovima. Svaki lan drutva ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave drutva. lan 87. Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou zastupa svaki lan, ako ugovorom nije drugaije odre eno. Ako su ugovorom samo neki lanovi ovlateni da zajedno ili pojedinano zastupaju drutvo, ostali lanovi ne mogu zastupati drutvo. lanovi ovlateni da zajedno zastupaju drutvo, mogu jednog od njih pismeno ovlastiti za izvrenje odre enih poslova. Svaki lan drutva neogranieno solidarno odgovara treim licima za obaveze drutva, osim ako tree lice prilikom sklapanja pravnog posla sa jednim od lanova zna da taj lan nije ovlaten zastupati drutvo. 4. Dobit i gubitak lan 88. lanovi drutva s neogranienom solidarnom odgovornou uestvuju u raspodjeli dobiti i pokriu gubitka u jednakim iznosima, ako ugovorom nije odre eno drugaije. 5. Zabrana konkurentskog djelovanja lan 89. lanovi drutva s neogranienom solidarnom odgovornou mogu obavljati druge poslove i djelatnosti i time stvarati imovinske obaveze uz saglasnost svih ostalih lanova, ako ugovorom nije drugaije odre eno. 6. Obim odgovornosti lanova lan 90. Lice koje pristupi drutvu s neogranienom solidarnom odgovornou, odgovara i za obaveze drutva nastale prije njegovog pristupanja. lan koji je izmirio obavezu drutva nastalu prije njegovog pristupanja, ima pravo regresa od ostalih lanova za izmirenu obavezu drutva i trokova koje je imao u vezi s tim. lan koji istupi iz drutva koje nastavi poslovanje, odgovara samo za obaveze drutva nastale do dana upisa njegovog istupanja u registar drutava. 7. Istupanje iz drutva i pristupanje drutvu lan 91. lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou moe istupiti iz drutva.
15
Drutvu moe pristupiti novi lan. Istupanje lana iz drutva i pristupanje drutvu novog lana ure uje se ugovorom. lan drutva moe svoja prava i obaveze prenositi na trea lica samo uz saglasnost svih ostalih lanova drutva. 8. Prestanak drutva lan 92. Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou prestaje, osim osnova i naina iz l. 71. i 72. ovog zakona, i u sluaju: 1) kada jedan lan najkasnije est mjeseci prije kraja kalendarske godine podnese pismenu obavijest o istupanju i raskidu ugovora zakljuenog na neodre eno vrijeme, ako ugovorom nije odre eno drugaije; 2) smrti lana, osim ako po ugovoru nasljednik umrlog postane novi lan; 3) prestanka pravnog lica kao lana drutva; 4) steaja jednog od lanova drutva; 5) gubitka ili ogranienja pravne sposobnosti jednog od lanova drutva; 6) odluke suda o prestanku drutva. lan 93. U sluajevima iz lana 92. ta. 1. do 5. ovog zakona, ostali lanovi drutva s neogranienom solidarnom odgovornou mogu izvriti izmjene ugovora i nastaviti poslovanje. lan ije je lanstvo prestalo ili njegov nasljednik, odnosno pravni sljednik ima pravo namirenja udjela, koje se obraunava kao i udio u ostatku imovine nakon likvidacije. lan 94. Ako drutvo nastavi postojati nakon smrti jednog lana, nasljednik moe postaviti pismeni zahtjev da ga naslijedi u drutvu, najkasnije 30 dana od dana pravosnanosti odluke o naslije ivanju. Prihvatanjem lanstva u drutvu, nasljednik preuzima prava i obaveze umrlog lana od dana njegove smrti. Nasljednik umrlog lana koji nije prihvatio lanstvo u drutvu, ima pravo traiti od drutva namirenje udjela, a kada ima vie nasljednika, vlasnika prava preminulog lana u imovini drutva dijele se me u nasljednicima u omjeru utvr enom testamentom ili sudskom odlukom o naslije ivanju. Nasljedniku koji je prihvatio lanstvo u drutvu izvrie se kompenzacija srazmjerna njegovom udjelu u nasljedstvu. Nasljednici koji prihvate lanstvo u drutvu, postaju lanovi sa vlasnikim pravima srazmjerno njihovom ueu u naslije enoj imovini umrlog lana. lan 95. U sluaju likvidacije drutva s neogranienom solidarnom odgovornou, lanovi imaju pravo na srazmjeran dio ostatka imovine drutva nakon likvidacije. Imovina drutva nakon likvidacije dijeli se me u lanovima prvo do iznosa njihovih uplaenih uloga, a zatim na jednake dijelove. Ostatak imovine drutva nakon likvidacije koji nije dovoljan za povrat uplaenih uloga, dijeli se me u lanovima srazmjerno ulozima, ako ugovorom nije odre eno drugaije. TREI DIO: KOMANDITNO DRUTVO 1. Pojam i osnivanje lan 96.
Drutvo u kojem jedan ili vie lanova odgovara za obaveze drutva neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom (komplementari), a jedan ili vie lanova odgovara za obaveze drutva samo do iznosa njihovih uloga upisanih u registar drutava (komanditori) je komanditno drutvo.
16
Na komanditna drutva primjenjuju se odredbe ovog zakona o drutvima s neogranienom solidarnom odgovornou, ukoliko drugim odredbama ovog zakona nije propisano drugaije. Komanditno drutvo se moe transformisati u komanditno drutvo na dionice. lan 97. Komanditno drutvo se osniva ugovorom, koji obavezno sadri: 1) firmu i sjedite drutva; 2) ime, prezime i adresu prebivalita, odnosno firmu i sjedite lanova; 3) odre enje koji lanovi su komplementari, a koji komanditori; 4) vrsta i iznos uloga svakog lana; i 5) djelatnost komanditnog drutva. lan 98. Za izmjene ugovora o osnivanju komanditnog drutva potrebna je saglasnost svih lanova. Ugovorom se moe odrediti da za prijenos vlasnikih prava komanditora na drugo lice nije potrebna saglasnost svih lanova. lan 99. Prijavu za upis osnivanja komanditnog drutva u registar drutava potpisuju svi lanovi. 2. Upravljanje i zastupanje lan 100. Poslovima komanditnog drutva upravljaju komplementari. Komanditor ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave drutva i godinji financijski izvjetaj. lan 101. Komanditno drutvo zastupa svaki komplementar, ako ugovorom nije izriito odre eno drugaije. lan 102. Komanditor moe zastupati komanditno drutvo samo na osnovu posebnog ovlatenja datog saglasnou svih lanova. Komanditor koji bez ovlatenja zakljui ugovor u ime drutva, odgovora za obaveze iz tog ugovora kao komplementar. 3. Dobit lan 103. Dobit komanditnog drutva dijeli se na dio za komplementare i dio za komanditore, u omjeru utvr enom ugovoru. Dio dobiti namijenjen komplementarima dijeli se me u njima na jednake dijelove. Dio dobiti namijenjen komanditorima dijeli se me u njima srazmjerno uplaenim ulozima, ako ugovorom nije odre eno drugaije. 4. Prestanak komanditnog drutva lan 104. Svi lanovi komanditnog drutva imaju pravo na srazmjeran udio u ostatku imovine drutva nakon likvidacije. lan 105. Ako je ostatak imovine nakon likvidacije komanditnog drutva nedovoljan za povrat uplaenih uloga, komanditori imaju pravo prvenstva na povrat uloga. Ostatak imovine nakon povrata uloga, dijeli se me u lanovima drutva po omjeru za raspodjelu dobiti.
17
Ugovorom se moe odrediti drugaiji nain raspodjele ostatka imovine komanditnog drutva nakon likvidacije. lan 106. Komanditno drutvo ne prestaje u sluaju smrti, gubitka ili ogranienja pravne sposobnosti ili prinudne prodaje i naplate iz imovine komanditora. ETVRTI DIO: DIONIKO DRUTVO I - OPE ODREDBE lan 107. Dioniko drutvo je drutvo iji je osnovni kapital podijeljen na dionice. Dionika drutva mogu biti otvorena i zatvorena. Otvorena dionika drutva su drutva ije su dionice emitovane putem javne ponude i koja ispunjavaju jedan od slijedeih kriterija: 1) da se radi o bankama ili drutvima za osiguranje, ili 2) da imaju osnovni kapital najmanje u iznosu od 4.000.000,00 KM i najmanje 40 dioniara. Pod dionicama emitovanim putem javne ponude smatraju se dionice emitovane po Zakonu o vrijednosnim papirima ("Slubene novine Federacije BiH", br. 39/93 i 36/99). Otvoreno dioniko drutvo ne moe ograniiti prijenos dionica treim licima. Zatvoreno dioniko drutvo postaje otvoreno kada ispuni jedan od kriterija iz stava 3. ovog lana. lan 108. Dioniko drutvo ne odgovara za obaveze dioniara. II - OSNIVANJE 1. Osnivai i osnivaki akt lan 109. Dioniko drutvo mogu osnovati jedan ili vie osnivaa. Osnivai su obavezno i dioniari dionikog drutva. lan 110. Dioniko drutvo se osniva ugovorom o osnivanju, koji obavezno sadri: 1) ime i prezime ili firmu, i adresu prebivalita ili sjedita osnivaa; 2) firmu i sjedite dionikog drutva; 3) djelatnost; 4) prava i obaveze osnivaa; 5) iznos osnovnog kapitala; 6) oznaku klase, ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica; 7) opis prava sadranih u dionici; 8) broj dionica koji upisuje svaki osniva; 9) postupak i rokove prodaje i banku kod koje se vri uplata dionica; 10) opis i procjena vrijednosti uloga u stvarima i pravima; 11) nain naknade trokova osnivanja; 12) posljedice neizvravanja obaveza osnivaa; 13) nain rjeavanja sporova izme u osnivaa; i 14) ime i prezime lica koje predstavlja dioniko drutvo u postupku osnivanja. Ugovor o osnivanju dionikog drutva mora biti potpisan od svih osnivaa ili njihovih punomonika, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom.
18
Uz potpis punomonika prilae se ovjereno pismeno ovlatenje. Kada dioniko drutvo osniva jedan osniva, osnivaki akt je odluka o osnivanju dionikog drutva. lan 111. Prilikom osnivanja dionikog drutva, sve dionice mogu otkupiti osnivai (u daljem tekstu: simultano osnivanje), ili ugovoreni broj dionica otkupljuju osnivai, a preostale dionice kupuju druga lica na osnovu javnog poziva za upis i uplatu (u daljem tekstu: sukcesivno osnivanje), u skladu sa zakonom kojim se ure uje emisija i promet vrijednosnih papira 2. Simultano osnivanje lan 112. Upis dionica pri simultanom osnivanju dionikog drutva izvren je potpisom ugovora o osnivanju od strane osnivaa. Uplata dionica vri se na osnovu rjeenja Komisije za vrijednosne papire u Federaciji (u daljem tekstu: Komisija) kojim se utvr uje uspjela emisija dionica. Uplata dionica je bezuslovna. 3. Sukcesivno osnivanje lan 113. Ugovor o sukcesivnom osnivanju dionikog drutva, uz elemente iz lana 110. ovog zakona, obavezno sadri i: 1) mjesto, vrijeme i nain upisa dionica; 2) mjesto, vrijeme i nain uplate dionica; 3) vrstu uloga kojim se mogu platiti dionice; 4) postupak kada upisani iznos premauje iznos objavljen u javnoj ponudi; 5) nain odre ivanja cijene dionica po okonanju upisa; i 6) nain sazivanja osnivake skuptine dionikog drutva. lan 114. Osnivai podnose Komisiji zahtjev za odobravanje javne ponude dionica, uz koji su duni dostaviti: 1) ugovor o osnivanju; 2) prijedlog statuta dionikog drutva; 3) prijedlog prospekta, u skladu sa zakonom kojim se ure uju emisija i promet vrijednosnih papira; 4) ugovor zakljuen izme u osnivaa i Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Registar); 5) ugovor zakljuen izme u osnivaa i banke putem koje emitent izvrava obaveze prema vlasniku vrijednosnog papira (u daljem tekstu: Depozitar); i 6) ugovor o otvaranju privremenog rauna za deponovanje uplata dionica. O zahtjevu iz stava 1. ovog lana, Komisija donosi rjeenje u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. lan 115. Nakon dobijanja rjeenja Komisije o odobrenju javne ponude dionica, osnivai su obavezni objaviti javni poziv za upis i uplatu dionica, u skladu sa Zakonom o vrijednosnim papirima. Rok za upis dionica ne moe biti dui od 90 dana od dana objavljivanja javnog poziva. Upis dionica vri se potpisivanjem izjave o upisu, u skladu sa zakonom i propisima Komisije. lan 116. Osnivai su obavezni objaviti izvjetaj o ukupnom iznosu i broju upisanih i uplaenih dionica, najmanje u jednom domaem dnevnom listu, u roku od osam dana od dana prijema rjeenja Komisije kojim se utvr uje da je emisija dionica uspjela. Izvjetaj iz stava 1. ovog lana obavezno sadri:
19
1) 2) 3) 4) 5) 6)
ime i prezime ili firma i adresu prebivalita ili sjedita upisnika dionica; klasu, broj i nominalnu vrijednost upisanih dionica; podatke o nainu i roku plaanja upisanih dionica; iznos uplaen pri upisu dionica; popis i procijenjenu vrijednost stvari i prava kojima su plaene upisane dionice;i cijenu dionica prilikom emisije. lan 117.
Za izvrene uplate upisanih dionica po cijeni nakon emisije osnivai su duni izdati pismenu privremenu potvrdu, koja obavezno sadri klasu, broj, nominalnu vrijednost i cijenu upisanih dionica nakon emisije. Osnivai ne mogu raspolagati izvrenim uplatama dionica. Dioniko drutvo raspolae novanim uplatama i unesenim stvarima i pravima nakon upisa drutva u registar drutava. Naknade i drugi trokovi osnivanja ne mogu se isplaivati na teret osnovnog kapitala. lan 118. Ako sve dionice iz lana 116. stav 2. taka 2. ovog zakona nisu upisane u objavljenom roku, osnivai i drugi upisnici mogu upisati preostale dionice, najkasnije 15 dana nakon isteka objavljenog roka za upis. Ako osnivai i drugi upisnici ne upiu sve dionice, osnivanje dionikog drutva nije uspjelo. U sluaju iz stava 2. ovog lana, osnivai su duni izvjetaj o neuspjelom osnivanju dionikog drutva, sa podacima i nainu i roku povrata izvrenih uplata, objaviti na nain objavljivanja prospekta, i najkasnije 15 dana od isteka roka iz stava 1. ovog lana. 4. Osnivaka skuptina lan 119. Osnivai su duni sazvati osnivaku skuptinu dionikog drutva najkasnije 60 dana od dana prijema rjeenja Komisije kojim se utvr uje da je emisija dionica uspjela. Ukoliko osnivaka skuptina nije sazvana u roku iz stava 1. ovog lana, upis dionica postaje nitavan i smatra se da dioniko drutvo nije osnovano. U sluaju iz stava 2. ovog lana, osnivai su duni objaviti izvjetaj u skladu sa lanom 118. stav 3. ovog zakona. lan 120. Osnivaka skuptina moe odluivati ukoliko joj prisustvuju, lino ili putem punomonika, dioniari sa vie od polovine ukupnog broja dionica s pravom glasa. Ukoliko kvorum iz stava 1. ovog lana ne postoji po proteku 60 minuta od zakazanog vremena poetka skuptine, osnivaka skuptina se odga a i ponovo saziva najranije 15, a najkasnije 30 dana od prvobitno zakazanog datuma odravanja. U sluaju ponovnog sazivanja, osnivaka skuptina moe odluivati ukoliko je zastupljeno vie od jedne treine ukupnog broja dionica s pravom glasa. Osnivakom skuptinom, do izbora predsjedavajueg, predsjedava jedan od osnivaa. lan 121. Osnivaka skuptina: 1) usvaja izvjetaj o osnivanju; 2) usvaja statut; 3) bira predsjedavajueg skuptine; 4) imenuje lanove nadzornog odbora; 5) potvr uje vrijednost uloga u stvarima i pravima i utvr uje broj dionica emitovanih po tom osnovu.
20
lan 122. Izvjetaj o osnivanju dionikog drutva obavezno sadri: 1) broj upisanih dionica; 2) nominalnu vrijednost i cijenu po kojoj su dionice upisane; 3) uplate za upisane dionice izvrene prije odravanja osnivake skuptine, 4) popis i procijenjenu vrijednost svakog uloga u stvarima i pravima; 5) podatke o upisnicima iskljuenim u skladu sa lanom 139. ovog zakona. lan 123. Statut dionikog drutva obavezno sadri: 1) firmu, sjedite i djelatnost; 2) iznos osnovnog kapitala, klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica; 3) postupak u sluaju neplaanja upisanih dionica; 4) nain poveanja i smanjivanja osnovnog kapitala; 5) nain formiranja i koritenja fonda rezervi; 6) nain podjele dobiti i isplate dividende; 7) nain pokria gubitka; 8) broj glasova po klasi dionica; 9) nain sazivanja skuptine i odluivanja, sastav i nadlenosti odbora; 10) sastav, nain imenovanja i razrjeenja, i ovlatenja nadzornog odbora i uprave drutva; 11) postupak pripajanja, spajanja, podjele i promjene oblika drutva; 12) prestanak drutva; i 13) postupak izmjena i dopuna statuta. 5. Upis u registar lan 124. Nakon odrane osnivake skuptine, u sluaju simultanog ili sukcesivnog osnivanja uprava dionikog drutva duna je podnijeti zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira kod Komisije (u daljem tekstu: registar emitenata), najkasnije 15 dana od dana odravanja osnivake skuptine. Uz zahtjev iz stava 1. ovog lana, dostavlja se: 1) zapisnik osnivake skuptine; 2) dokaz o uplati ukupnog iznosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije; 3) statut; i 4) popis lanova nadzornog odbora i uprave. lan 125. Dionice za koje dospjele uplate nisu izvrene i koje prije upisa u registar emitenata nisu preuzeli i uplatili osnivai ili drugi upisnici, osnivai su duni proglasiti nevaeim. Osnivai su duni pismeno obavijestiti Komisiju o proglaenju dionica nevaeim u sluaju iz stava 1. ovog lana. lan 126. Na osnovu rjeenja Komisije o upisu u registar emitenata, uprava dionikog drutva podnosi prijavu za upis dionikog drutva u registar drutava. III - OSNOVNI KAPITAL 1. Osnovni kapital prilikom osnivanja lan 127. Osnovni kapital dionikog drutva iznosi najmanje 50.000 (pedeset hiljada) KM. Nominalna vrijednost dionice ne moe biti manja od 10 (deset) KM.
21
lan 128. Ako se osnovni kapital prilikom osnivanja dionikog drutva, osim ulozima u novcu, obezbje uje i ulozima u stvarima i pravima, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti manji od iznosa iz lana 127. stav 1. ovog zakona. lan 129. Pri sukcesivnom osnivanju, nakon upisa dionica do iznosa osnovnog kapitala iz javnog poziva za upis i uplatu dionica, osnivai su duni odbiti daljnji upis dionica, ako je to utvr eno ugovorom o osnivanju. Od dana donoenja odluke iz stava 1. ovog lana, osnivai su neogranieno solidarno odgovorni za povrat sredstava uplaenih iznad iznosa osnovnog kapitala, sa kamatom obraunatom po kamatnoj stopi na depozite po vi enju kod banke kod koje je vrena uplata dionica. lan 130. Cijena dionice prilikom emisije ne moe biti nia od njene nominalne vrijednosti. Razlika cijene dionice prilikom emisije iznad njene nominalne vrijednosti ini dioniku premiju. 2. Poveanje osnovnog kapitala lan 131. Poveanje osnovnog kapitala vri se na osnovu odluke koju, na prijedlog nadzornog odbora, donosi skuptina dionikog drutva dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s pravom glasa, po svakoj klasi dionica. lzuzetno za iznos investicionih ulaganja po zakljuenom kupoprodajnom ugovoru u postupku privatizacije, nakon to kupac izvri sve ugovorom preuzete obaveze, moe se poveati osnovni kapital drutva, o emu odluku donosi skuptina. lan 132. Nadzorni odbor dionikog drutva moe statutom ili odlukom skuptine biti ovlaten za donoenje odluke o poveanju osnovnog kapitala, i to: 1) emisijom novih dionica; 2) iz fonda rezervi iznad iznosa iz lana 188. stav 3. ovog zakona; 3) emisijom dionica za zaposlene iz dobiti. U sluajevima iz stava 1. ta. 1. i 2. ovog lana poveanje osnovnog kapitala moe se izvriti najvie do jedne treine iznosa osnovnog kapitala na dan donoenja odluke. Ovlatenje iz statuta ili odluka skuptine iz stava 1. ovog lana vai najdue pet godina i obavezno sadri nain procjene stvari i prava ijim unosom se uplauju nove dionice. lan 133. Prijedlog odluke iz lana 131. i odluka iz lana 132. ovog zakona o poveanju osnovnog kapitala dionikog drutva obavezno sadri: 1) razloge, obim i nain poveanja; 2) novu nominalnu vrijednost dionica nakon poveanja osnovnog kapitala; 3) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica nove emisije; 4) rok za upis i cijenu dionica prilikom emisije ili nain njenog odre ivanja; 5) opis prava sadranih u dionicama nove emisije i posljedice na prava sadrana u dionicama ranijih emisija; 6) ogranienje ili iskljuenje prava pree kupnje dionica nove emisije; i 7) mogunosti uplate dionica nove emisije unosom stvari i prava i nain procjene njihove vrijednosti. lan 134. Poveanje osnovnog kapitala postaje pravno valjano upisom u registar emitenata.
22
lan 135. Uplata dionica nove emisije u novcu moe se vriti u ratama, u roku koji ne moe biti dui od est mjeseci od dana donoenja rjeenja Komisije o uspjeloj emisiji dionica. Uplaenim ratama prvo se izmiruje dionika premija za sve upisane dionice, a zatim nominalna vrijednost pojedinanih dionica. Plaanje dionica ne moe se vriti prebijanjem potraivanja prema dionikom drutvu. Izuzetno u drutvu koje se nalazi u postupku privatizacije plaanje dionica moe se vriti konverzijom potraivanja prema dionikom drutvu. lan 136. Upisnik se moe osloboditi obaveze plaanja upisanih dionica samo u sluaju smanjenja osnovnog kapitala drutva prije isteka roka za uplatu dionica u ratama, i to srazmjerno smanjenju. lan 137. Za uplate nominalne vrijednosti dionica i dionike premije, dioniko drutvo duno je (izdati?) privremenu pismenu potvrdu (u daljem tekstu: privremenica), koja vai do uplate pune cijene dionice i obavezno sadri: 1) oznaku privremenica; 2) firmu i adresu sjedita dionikog drutva; 3) iznos osnovnog kapitala; 4) ime i prezime ili firmu vlasnika privremenice; 5) klasu i broj dionica za koje je izdata privremenica; 6) broj i nominalni iznos upisanih dionica koje nisu uplaene u cijelosti; 7) uplaeni iznos cijene dionice prilikom emisije; 8) rok za plaanje ukupnog iznosa upisanih dionica; i 9) datum izdavanja privremenice, sa potpisom ovlatenog lica. lan 138. Prenos privremenice vri se indosiranjem. lan 139. Upisnika dionica koji ne plati punu cijenu dionica prilikom emisije u roku utvr enom odlukom o emisiji, nadzorni odbor e iskljuiti iz dionikog drutva odlukom, koju je drutvo duno odmah upisati u knjigu dioniara, javno objaviti i preporuenom potom dostaviti upisniku. Upisnik dionica iz stava 1. ovog lana duan je dionikom drutvu vratiti privremenicu, najkasnije 30 dana od dana donoenja odluke o iskljuenju iz dionikog drutva, a u protivnom nadzorni odbor e je proglasiti i objaviti nevaeom na nain za sazivanje skuptine utvr en ovim zakonom i statutom dionikog drutva . lan 140. Nadzorni odbor e, umjesto privremenice proglaene nevaeom, izdati novu privremenicu ili emitovati dionice drugom licu, u skladu s odlukom skuptine dionikog drutva. Iz prihoda od novih privremenica i dionica iz stava 1. ovog lana izmiruju se dionika premija, kamate na zaostale uplate i trokovi objavljivanja odluke i obavjetavanja iskljuenog dioniara, a ostatak se isplauje iskljuenom dioniaru, do iznosa izvrenih uplata za nominalnu vrijednost dionica. 2.1. Emisija novih dionica lan 141. Osnovni kapital se moe poveati emisijom novih dionica samo ako su dionice ranijih emisija uplaene u cjelini. Odredba stava 1. ovog lana ne primjenjuje se ako se dionice nove emisije plaaju iskljuivo unosom stvari i prava u dioniko drutvo.
23
lan 142. Odluka o poveanju osnovnog kapitala emisijom novih dionica obavezno sadri: 1) iznos poveanja osnovnog kapitala; 2) mogunost upisa dionica i nain utvr ivanja iznosa upisanog iznad poveanja osnovnog kapitala utvr enog odlukom; 3) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica; 4) u sluaju emisije dionica nove klase, prava sadrana u dionici nove klase; 5) mjesto i rok upisa dionica; 6) pravo pree kupnje, nain, mjesto i rok upisa dionica po osnovu tog prava; 7) cijenu ili nain odre ivanja cijene dionice prilikom emisije, koja mora biti ista za sve upisnike; 8) naziv banke depozitara kod koje upisnik plaa dionice; 9) u sluaju emisije putem zatvorene prodaje u kojoj je predvi eno plaanje dionica prenosom stvari ili prava, opis, nain procjene i procijenjenu vrijednost stvari ili prava, kojima se plaaju dionice, omjer njihove zamjene za dionice i mjesto, nain i rok za predaju stvari ili prenos prava kojima se plaaju dionice. lan 143. Poveanje osnovnog kapitala emisjom novih dionica obavlja se putem javne ponude, ako odlukom nije izriito drugaije utvr eno. Nadzorni odbor dionikog drutva je duan podnijeti Komisiji zahtjev za odobravanje javne ponude dionica, najkasnije 30 dana od dana donoenja odluke o poveanju osnovnog kapitala. Upis dionica nove emisije vri se na osnovu rjeenja Komisije o odobrenju javne ponude dionica i objavljenog javnog poziva za upis i uplatu dionica, ili prijave zatvorene prodaje, u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se ure uje emisija i promet vrijednosnih papira. lan 144. Uplata dionica nove emisije vri se u rokovima utvr enim odlukom, s tim da prije upisa poveanja osnovnog kapitala u registar emitenata mora biti plaen iznos dionike premije u cjelini i najmanje 30% nominalne vrijednosti dionica, a stvari i prava kojim se plaaju dionice moraju biti u cjelini unesene u drutvo. lan 145. Pravo na dividendu po osnovu novih dionica stie se za godinu u kojoj je osnovni kapital povean, ako statutom dionikog drutva nije drugaije utvr eno ili datum isplate dividende nije unaprijed odre en. lanovi 146. do 151. Brisani 2.2. Poveanje nominalne vrijednosti dionica lan 152. Poveanje osnovnog kapitala poveanjem nominalne vrijednosti emitovanih dionica moe se vriti samo na teret fonda rezervi, i to za iznos iznad obavezne visine fonda rezervi utvr ene odredbama ovog zakona. Dioniari snose trokove poveanja nominalne vrijednosti dionica. lan 153. Dioniko drutvo moe, umjesto poveanja nominalne vrijednosti postojeih dionica, emitovati besplatne nove dionice. Besplatne dionice sadre prava koja sadre obine dionice. lan 154. Dioniko drutvo je duno prijaviti Registru poveanje nominalne vrijednosti dionica ili emisiju besplatnih dionica.
24
2.3. Uslovno poveanje osnovnog kapitala lan 155. Odluku o uslovnom poveanju osnovnog kapitala skuptina dionikog drutva donosi u sluaju: 1) emisije zamjenjivih obveznica i obveznica sa pravom pree kupnje, u obimu prava koja proizilaze iz ovih obveznica; 2) spajanja i pripajanja dionikih drutava; i 3) upisa novih dionica od strane zaposlenih, u skladu sa planom raspodjele dobiti dionikog drutva. Uslovno poveanje osnovnog kapitala moe iznositi vie od 50% iznosa osnovnog kapitala upisanog u registar emitenata na dan donoenja odluke iz stava 1. ovog lana samo ako je ta odluka donesena dvotreinskom veinom ukupnog broja zastupljenih dionica s pravom glasa, po svakoj klasi dionica. lan 156. Odluka iz lana 155. stav 1. ovog zakona obavezno sadri: 1) iznos i razloge uslovnog poveanja osnovnog kapitala; 2) naznaku da se radi o uslovnom poveanju po osnovu prava zamjene ili prava pree kupnje, ili upisu dionica od strane zaposlenih; 3) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica koje se mogu emitovati po osnovu uslovnog poveanja osnovnog kapitala. Odlukom o uslovnom poveanju osnovnog kapitala utvr uje se rok za emisiju novih dionica po tom osnovu, koji ne moe biti dui od pet godina od dana donoenja odluke. lan 157. Dioniko drutvo je duno podnijeti Komisiji zahtjev za odobravanje uslovnog poveanja osnovnog kapitala, najkasnije 30 dana od dana donoenja odluke iz lana 155. stav 1. ovog zakona. Upis zamjenjivih obveznica i obveznica sa pravom pree kupnje moe se vriti nakon dobijanja rjeenja Komisije i objavljivanja javnog poziva za upis i uplatu. lan 158. Pravo na zamjenu se ostvaruje pismenim zahtjevom dionikom drutvu za zamjenu obveznica u dionice. Pravo pree kupnje ostvaruje se upisom dionica. Upis dionica na osnovu prava pree kupnje obavlja se u skladu sa odredbama l. 146. do 150. ovog zakona.* lan 159. Nakon isteka roka iz lana 156. stav 2. ovog zakona, nadzorni odbor je duan podnijeti zahtjev za upis ostvarenog poveanja osnovnog kapitala u registar emitenata. 2.4. Poveanje iz vlastitih sredstava lan 160. Nakon usvajanja godinjeg finansijskog izvjetaja sa izvjetajem revizije, i izvrenog obaveznog izdvajanja u fond rezervi, skuptina moe donijeti odluku da dio dobiti koristi za poveanje osnovnog kapitala. lan 161. Odluka iz lana 160. ovog zakona obavezno sadri iznos poveanja osnovnog kapitala i odre enje da li se poveanje vri poveanjem nominalne vrijednosti dionica ili emisijom novih dionica.
Redaktorski propust prilikom izmjena Zakona 2003. godine: ostali su navedeni lanovi koji su tom prilikom brisani; za pravo pree kupnje relevantni su l. 213. do 215. 25
lan 162. Poveanje osnovnog kapitala iz vlastitih sredstava moe se vriti samo iz fonda rezervi, za iznos iznad obavezne visine fonda rezervi utvr ene odredbama ovog zakona. Dio fonda rezervi namijenjen za naknadu gubitka ne moe se koristiti za poveanje osnovnog kapitala dionikog drutva iz vlastitih sredstava. lan 163. Poveanje osnovnog kapitala iz vlastitih sredstava raspore uje se na sve dionice srazmjerno nominalnoj vrijednosti. lan 164. Promjena nominalne vrijednosti dionica upisuje se kod Registra, na osnovu prijave dionikog drutva i izvoda iz registra emitenata. 2.5. Integrisano poveanje lan 165. Dioniko drutvo duno je prilikom poveanja osnovnog kapitala, iz vlastitih izvora platiti dio cijene dionica nakon emisije u sluaju kada dionice u prometu na berzi ili drugom ure enom javnom tritu na dan donoenja odluke imaju cijenu niu od nominalne vrijednosti, ili se poveanje osnovnog kapitala vri upisom dionica zaposlenih. U sluaju iz stava 1. ovog lana uplata dionica vri se iskljuivo u novcu. lan 166. Odluka o poveanju osnovnog kapitala u skladu sa lanom 165. ovog zakona obavezno sadri: 1) iznos poveanja osnovnog kapitala; 2) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica; 3) podatke iz l. 147. i 151.** ovog zakona; 4) nain prodaje dionica koje nisu upisane po osnovu prava pree kupnje; 5) mjesto i rok upisa dionica za dioniare bez prava pree kupnje, cijenu dionica prilikom emisije ili nain njenog odre ivanja, 6) naziv banke kod koje upisnik plaa dionice nakon emisije; 7) opis prava sadranih u dionicama nove klase; 8) mogunost upisa dionica iznad iznosa utvr enog odlukom o integrisanom poveanju; 9) dio cijene dionice nakon emisije koji plaa drutvo i izvor sredstava. lan 167. Upisnici dionica emitovanih po osnovu integrisanog poveanja duni su najmanje 50% cijene dionice uplatiti prije upisa poveanja osnovnog kapitala u Registar emitenata. lan 168. Na integrisano poveanje osnovnog kapitala primjenjuju se odredbe l. 141. stav 1, lana 142. stav 1, 146. do 148, 151***, 160. i 162. stav 2. ovog zakona. 3. Smanjenje osnovnog kapitala lan 169. Smanjenje osnovnog kapitala vri se na osnovu odluke skuptine donesene dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s pravom glasa. Odluka o smanjenju osnovnog kapitala donosi se odvojenim glasanjem za svaku klasu dionica i objavljuje se najmanje u jednom domaem dnevnom listu, dva puta u roku od 30 dana od dana donoenja. Osnovni kapital se ne moe smanjiti ispod iznosa utvr enog u lanu 127. stav 1. ovog zakona.
** ***
Isto kao prethodno. Isto kao prethodno. 26
Smanjenje osnovnog kapitala ne smije uticati na izvravanje obaveza prema povjeriocima dionikog drutva. lan 170. Odluka iz lana 169. ovog zakona obavezno sadri: 1) iznos i razlog smanjenja osnovnog kapitala; 2) nain smanjenja osnovnog kapitala; i 3) nain povlaenja dionica, cijenu povuene dionice ili nain njenog odre ivanja. Smanjivanje osnovnog kapitala povlaenjem dionica moe se vriti samo ako je mogunost povlaenja predvi ena statutom dionikog drutva ili odlukom o emisiji dionica. Povlaenje dionica vri se kupovinom na berzi i drugim ure enim javnim tritima ili ponudom dioniarima, u skladu sa statutom i odlukom skuptine o smanjenju osnovnog kapitala. lan 171. Dioniko drutvo je duno podnijeti zahtjev Komisiji za odobravanje smanjenja osnovnog kapitala, najkasnije 30 dana od dana donoenja odluke iz lana 169. stav 1. ovog zakona. Komisija je duna donijeti odluku o zahtjevu i upisati smanjenje osnovnog kapitala u registar emitenata u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva iz stava 1. ovog lana, osim u sluaju iz lana 178. ovog zakona. Prije upisa smanjenja osnovnog kapitala u registar emitenata, dioniko drutvo ne moe vriti isplate po osnovu smanjenja osnovnog kapitala ili odustati od emisije dionica ija nominalna vrijednost nije u cjelini plaena. lan 172. Dioniko drutvo je duno obavijestiti povjerioce o smanjenju osnovnog kapitala, u roku 30 dana od dana upisa odluke u Registar emitenata. Povjerioci mogu zahtjevati osiguranje potraivanja, u roku od 90 dana od dana prijema obavijesti iz stava 1. ovog lana ili 90 dana od dana drugog objavljivanja odluke iz lana 169. stav 1. ovog zakona. Ako povjerioci i dioniko drutvo ne postignu dogovor o osiguranju potraivanja povjerioci mogu pokrenuti postupak kod suda. lan 173. Odredbe lana 172. ovog zakona ne primjenjuju se ako: 1) drutvo Komisiji podnese izvjetaj revizora sa dokazima, kojim se utvr uje da drutvo nema povjerilaca; 2) se smanjenje osnovnog kapitala vri radi naknade gubitka; ili 3) najvie 10% osnovnog kapitala prenosi u fond rezervi za pokrie buduih gubitaka. Revizor koji u izvjetaju iz stava 1. ovog lana navede nepotpune i netane podatke odgovoran je povjeriocima za obaveze dionikog drutva sa stanjem na dan podnoenja izvjetaja i do iznosa smanjenja osnovnog kapitala utvr enog odlukom skuptine. Dioniko drutvo ne moe vriti otkup dionica u sluaju smanjenja osnovnog kapitala u skladu sa stavom 1. ta. 2) i 3) ovog lana. lan 174. Dioniko drutvo je duno, nakon isteka roka iz lana 172. stav 2. ovog zakona podnijeti Komisiji zahtjev za upis u registar emitenata. Komisija e upisati smanjenje osnovnog kapitala u registar emitenata samo ako je odluka skuptine o smanjenju osnovnog kapitala objavljena u skladu lanom 169. stav 1. ovog zakona i ako drutvo podnese izvjetaj revizora iz lana 173. ovog zakona ili dokaz o sporazumu sa povjeriocima o osiguranju njihovih potraivanja.
27
lan 175. Smanjenje osnovnog kapitala vri se, prvo, povlaenjem vlastitih dionica koje dri drutvo na dan donoenja odluke, a zatim, odustajanjem od emisije dionica koje nisu u cjelini uplaene do dana donoenja odluke o smanjenju osnovnog kapitala. Ukoliko mogunosti za smanjenje osnovnog kapitala u skladu sa stavom 1. ovog lana ne postoje ili se njihovim koritenjem ne dostie iznos smanjenja osnovnog kapitala utvr en odlukom, smanjenje osnovnog kapitala do ukupnog iznosa utvr enog odlukom vri se smanjivanjem nominalne vrijednosti dionica koje dre dioniari, do najnieg iznosa utvr enog lanom 127. stav 2. ovog zakona, ili otkupom i povlaenjem dionica koje dre dioniari. lan 176. Smanjenje osnovnog kapitala smanjivanjem nominalne vrijednosti dionica primjenjuje se na sve dionice. lan 177. Dioniko drutvo je duno prijaviti Registru upis obustave prometa dionica koje su predmet povlaenja, odmah po donoenju odluke. lan 178. Povlaenje dionica se mora okonati najkasnije 10 dana od dana podnoenja prijave iz lana 177. ovog zakona. Dioniko drutvo duno je isplatiti povuene dionice najkasnije 90 dana od dana upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata. lan 179. Dioniko drutvo je duno o rezultatima povlaenja dionica pismeno obavijestiti Komisiju, u roku od osam dana od okonanja povlaenja. lan 180. Dioniko drutvo je duno, odmah nakon upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata kod Komisije, podnijeti prijavu Registru za opoziv povuenih dionica i opoziv obustave prometa dionica koje nisu otkupljene. Uz prijavu iz stava 1. ovog lana dostavlja se i izvod iz registra emitenata o upisu smanjenja osnovnog kapitala. lan 181. Smanjenje osnovnog kapitala povlaenjem dionica moe se vriti na osnovu javne ponude dioniarima za otkup dionica, u skladu sa odredbama zakona kojim se ure uje emisija i promet vrijednosnih papira i statuta dionikog drutva. lan 182. Javna ponuda iz lana 181. ovog zakona obavezno sadri naznaku da li se otkupljuju sve ponu ene dionice ili do odre enog iznosa, i da li dioniari snose trokove povlaenja. lan 183. Ako zbir nominalne vrijednosti dionica iz lana 182. ovog zakona ne dostigne iznos smanjenja osnovnog kapitala utvr enog odlukom skuptine dionikog drutva, skuptina dionikog drutva duna je donijeti odluku kojom utvr uje smanjenje osnovnog kapitala za iznos otkupljenih dionica. lan 184. Dioniko drutvo je duno o rezultatima povlaenja dionica po osnovu javne ponude pismeno obavijestiti Komisiju, u roku od osam dana od okonanja povlaenja. Dioniko drutvo je duno odmah nakon upisa smanjenja osnovnog kapitala u registar emitenata kod Komisije, podnijeti prijavu Registru za opoziv povuenih dionica.
28
lan 185. Smanjenje osnovnog kapitala moe se vriti odustajanjem od emisije dionica, do iznosa nominalne vrijednosti dionica koji nije plaen. 4. Istovremeno poveanje i smanjenje osnovnog kapitala lan 186. Skuptina dionikog drutva moe donijeti odluku o poveanju istovremeno sa odlukom o smanjenju osnovnog kapitala, ako se osnovni kapital smanjuje odustajanjem od emisije dionica koje nisu uplaene i radi naknade gubitka ili prenosa osnovnog kapitala u fond rezervi za pokrie buduih gubitaka. lan 187. Drutvo moe na osnovu odluke skuptine iz lana 186. ovog zakona poveati osnovni kapital samo nakon izvrenog upisa smanjenja osnovnog kapitala u registar emitenata. 5. Fond rezervi lan 188. Dioniko drutvo obavezno je imati fond rezervi. Fond rezervi formira se iz dobiti i drugih izvora, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima. Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala dionikog drutva. Uplate po osnovu zamjene obinih za prioritetne dionice iz lana 201. stav 2. ovog zakona i po osnovu razlike od nominalne vrijednosti do cijene dionica iz l. 203. i 204. ovog zakona obavezno se izdvajaju u fond rezervi bez obzira na njegovu visinu. lan 189. U fond rezervi izdvaja se najmanje 10% godinjeg iznosa neto dobiti sve dok fond rezervi ne dostigne iznos iz lana 188. stav 3. ovog zakona. Ukoliko izdvajanjima iz stava 1. ovog lana fond rezervi ne dostigne visinu iz lana 188. stav 3. ovog zakona do kraja pete poslovne godine, po godinjem obraunu za petu i naredne poslovne godine dioniko drutvo e poveati izdvajanja za ove namjene na 20% godinjeg iznosa neto dobiti, sve dok fond rezervi ne dostigne iz lana 188. stav 3. ovog zakona. lan 190. Fond rezervi koristi se za pokrie gubitka i drugih nepredvi enih trokova u poslovanju dionikog drutva. U sluaju smanjivanja vrijednosti fonda rezervi ispod 25% iznosa osnovnog kapitala, dioniko drutvo je duno vriti izdvajanja u skladu s odredbama lana 189. stav 2. ovog zakona. Fond rezervi iznad iznosa utvr enog u lanu 188. stav 3. ovog zakona, moe se koristiti i za: 1) dopunu dividendi, najvie do 5% osnovnog kapitala; 2) poveanje nominalne vrijednosti dionica u skladu sa lanom 152. ovog zakona; i 3) emisiju besplatnih dionica u sluaju iz lana 153. ovog zakona. lan 191. Dioniko drutvo koje je vrijednosne papire u svojoj imovini u polugodinjem ili godinjem obraunu iskazalo u vrijednosti veoj nego u prethodnom obraunu, duno je ovu razliku iskazati kao posebnu rezervu za pokrie buduih razlika kursa vrijednosnih papira. lan 192. Dioniko drutvo moe izdvajati i posebne rezerve za potrebe zaposlenih, koje se vode na odvojenom raunu. Nain izdvajanja i koritenja rezervi iz stava 1. ovog lana utvr uju se statutom dionikog drutva.
29
U upravljanju ovim rezervama mogu uestvovati i zaposleni, na nain i pod uslovima utvr enim statutom ili odlukom skuptine dionikog drutva. 6. Gubitak lan 193. Kada dioniko drutvo u polugodinjem ili godinjem obraunu iskae gubitak u iznosu veem od zbira treine osnovnog kapitala i fonda rezervi iz lana 188. ovog zakona, ili kada nastanu okolnosti koje ukazuju da je vrijednost imovine dionikog drutva manja ili bi do kraja godine mogla biti manja od iznosa obaveza, nadzorni odbor je duan sazvati skuptinu dionikog drutva. Na osnovu izvjetaja nadzornog odbora, koji ukljuuje bilans stanja i bilans uspjeha sa izvjetajem revizije, skuptina donosi odluku o nastavku rada, prestanku ili likvidaciji dionikog drutva. IV - DIONICE I DIONIARI 1. Dionice lan 194. Dionice dionikog drutva su dematerijalizovane, nedjeljive i glase na ime. Dionice su neogranieno prenosive, osim u sluajevima utvr enim statutom dionikog drutva u skladu sa zakonom. Dionica sadri prava na uee u: 1) upravljanju dionikim drutvom; 2) raspodjeli dobiti; 3) diobi imovine preostale nakon steaja ili likvidacije dionikog drutva. lan 195. Dioniko drutvo moe emitovati dionice razliitih klasa. Dionice iste klase imaju istu nominalnu vrijednost i sadre ista prava. Dionice, osim obinih dionica, sadre oznaku klase. lan 196. Dioniko drutvo je duno u skladu sa posebnim zakonom i propisom Komisije, zakljuiti ugovor sa Registrom i dostaviti Registru podatke o dionicama i dioniarima, u roku od 30 dana od dana upisa u registar emitenata. Registar uspostavlja listu dioniara i registruje promjene vlasnitva na dionicama dionikog drutva (u daljem tekstu: Lista dioniara). lanovi 197. i 198. Brisani 2. Dioniar lan 199. Dioniar ima pravo uestvovati u radu i odluivanju skuptine dionikog drutva. Dioniar ima pravo na jedan glas za svaku obinu dionicu. Drutvo ne moe izdavati dionice koje daju pravo na vie od jednog glasa po dionici. Dioniar ne moe glasati o odlukama koja se odnose na njegove postupke, odgovornost i potraivanja dionikog drutva od njega. lan 200. Brisan lan 201. Dioniar je obavezan uplatiti cijenu dionice prilikom emisije, u iznosu, na nain i u roku utvr enom odlukom o emisiji.
30
Dioniko drutvo moe od dioniara zahtijevati doplatu za obinu dionicu prilikom njene konverzije u prioritetnu dionicu, u skladu sa odlukom o konverziji. lan 202. Uprava dionikog drutva je duna pozvati dioniare koji ne izvravaju obavezu plaanja cijene dionice nakon emisije, da vrate privremenice bez prava na zamjenu za dionice, na nain i u roku utvr enim odlukom skuptine o odustajanju od emisije dionica. Dioniko drutvo e vlasnicima privremenica izvriti povrat plaenog dijela cijene dionice nakon emisije, umanjen za potraivanja dionikog drutva, najkasnije osam dana od dana upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata. Poziv iz stava 1. ovog lana obavezno sadri upozorenje da e, u sluaju neispunjenja obaveze dioniara i vlasnika privremenica, njihove dionice i privremenice biti javno proglaene nitavnim. Dioniko drutvo je duno javno oglasiti nitavnim dionice i privremenice najkasnije 15 dana od dana isteka objavljenog roka iz stava 1. ovog lana i o tome obavijestiti dioniare i vlasnike privremenica, na nain i u roku utvr enim odlukom skuptine. lan 203. Prodaju dionica i privremenica koje se emituju umjesto ponitenih vri profesionalni posrednik u prometu vrijednosnih papira, ovlaten od nadzornog odbora. Dioniko drutvo je duno objaviti mjesto i nain prodaje dionica i privremenica iz stava 1. ovog lana najmanje 14 dana prije dana prodaje i o tome pismeno obavijestiti dioniare i vlasnike privremenica iz lana 202. ovog zakona. Trokove prodaje snose dioniari i vlasnici ije je dionice i privremenice nadzorni odbor proglasio nitavnim. lan 204. Iz prihoda ostvarenih prodajom dionica i privremenica koje se emituju umjesto ponitenih dionica i privremenica, plaaju se obaveze, umanjene za potraivanja dionikog drutva, prema dioniarima i vlasnicima privremenica iz lana 202. ovog zakona. lan 205. Dioniari i vlasnici privremenih potvrda iz lana 202. ovog zakona imaju pravo zahtijevati od drutva isplatu uplaenih iznosa dionica i obaveza iz privremenica, i u sluaju da dioniko drutvo ne emituje nove dionice i privremenice. lan 206. Dioniar ima pravo uea u dobiti dionikog drutva, naplatom dividende ili sticanjem novih dionica, u skladu sa zakonom i statutom. Dividenda se isplauje srazmjerno nominalnoj vrijednosti dionica, a za dionice koje nisu u cjelini uplaene, srazmjerno izvrenim uplatama i vremenu od dana uplate do kraja poslovne godine za koju se dividenda isplauje. Dividenda se isplauje dioniaru koji je bio na listi dioniara na dan donoenja odluke o isplati dividende. lan 207. Skuptina dionikog drutva moe donijeti odluku o isplati dividende kada je dioniko drutvo sposobno izvravati obaveze iz poslovanja i kada je trina vrijednost imovine najmanje jednaka iznosu ukupnih godinjih obaveza dionikog drutva. Dioniko drutvo je obavezno da isplati dividendu po osnovu prioritetnih dionica i u sluaju da je ukupan iznos dobiti i dijela fonda rezervi iznad obaveznog iznosa iz lana 188. stav 3. ovog zakona dovoljan samo za isplatu te dividende.
31
Skuptina dionikog drutva moe donijeti odluku da se dividenda ne isplauje, kojom istovremeno odre uje svrhu upotrebe dobiti koja pripada dioniarima. lan 208. Prava dioniara po osnovu dionica nove klase utvr uju se odlukom o emisiji, u skladu sa zakonom. Prava sadrana u dionici ostvaruje lice upisano u listu dioniara kod Registra ili od njega ovlateno lice. lan 209. Dioniar koji je dionice stekao naslije em preuzima prava prethodnika u kontinuitetu. lan 210. Dioniar ima pravo prodati ili po drugom osnovu svoje dionice prenijeti drugom licu. Prodaja ili prenos dionica po drugom osnovu, iskljuujui naslje ivanje, moe se iskljuiti za odre eni period ili na drugi nain ograniiti, odlukom o emisiji dionica putem zatvorene prodaje koja u tom smislu proizvodi uinak prema svim kupcima tih dionica, i ugovorom zakljuenim izme u dioniara, koji obavezuje samo njegove potpisnike. lan 211. Brisan lan 212. Kada je predsjednik ili lan nadzornog odbora, direktor ili drugi lan uprave, kupac dionica nove emisije dionikog drutva u obimu veem od 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa, smatra se transakcijom unutar dionikog drutva, koja mora biti objavljena u skladu s propisima Komisije. 3. Pravo pree kupnje lan 213. Prilikom nove emisije dionica postojei dioniari imaju pravo kupiti nove dionice, u roku od 30 dana po isteku roka za upis novih dionica, u obimu kojim zadravaju uee u osnovnom kapitalu koje su imali prije nove emisije. Odluka o emisiji, javni poziv za upis novih dionica koje se emituju putem javne ponude, kao i ponuda za kupnju dionica koje se emituju putem zatvorene prodaje, moraju sadravati naznaku da li je zadrano, ogranieno ili iskljueno pravo postojeih dioniara na kupnju novih dionica radi zadravanja uea u osnovnom kapitalu, u skladu sa stavom 1. ovog lana. lan 214. Utvr ivanje broja novih dionica ijom kupnjom postojei dioniari zadravaju uee u osnovnom kapitalu dionikog drutva obavlja se istovremeno za sve dioniare koji koriste to pravo, najkasnije 15 dana po isteku roka za upis novih dionica. Pravo pree kupnje dionica nije prenosivo. U ostvarivanju prava iz lana 213. ovog zakona, dioniari mogu zakljuiti pisani ugovor o kupovini dionica nove emisije, koji sadri broj dionica upisanih od svakog potpisnika ugovora i zamjenjuje pojedinane izjave o upisu i listu upisnika. lan 215. Pravo pree kupnje dionica pojedinane emisije moe se iskljuiti ili ograniiti odlukom skuptine dionikog drutva, koja se donosi natpolovinom veinom glasova ukupnog broja dionica s pravom glasa. 4. Pravo uvida u isprave lan 216. Dioniari i njihovi punomonici imaju pravo uvida u sljedee isprave: 1) ugovor o osnivanju, sa svim izmjenama i dopunama;
32
2) bilanse stanja, bilanse uspjeha i izvjetaje o plaenim porezima za tri posljednje poslovne godine, i druga dokumenta koja je drutvo duno dostavljeati skuptini ili institucijama izvan dionikog drutva; 3) zapisnike skuptine i odbora za reviziju; 4) popis osoba ovlatenih za zastupanje dionikog drutva; i 5) popis lanova nadzornog odbora i uprave, sa podacima o adresi, datumu izbora ili imenovanja i periodu na koji je izabran ili imenovan, i o funkcijama koje oni obavljaju u drugim pravnim licima. Zahtjev dioniara za uvid u isprave iz stava 1. ovog lana mora se ispuniti bez odlaganja tokom radnog vremena u prostorijama dionikog drutva. Podatke i isprave o poslovanju koje su oznaene kao povjerljive dioniar je duan uvati kao poslovnu tajnu. 5. Dionice zaposlenih lan 217. Statutom dionikog drutva moe se utvrditi mogunost emisije posebne klase dionica za zaposlene, odlukom skuptine iz lana 131. ili odlukom nadzornog odbora iz lana 132. ovog zakona, donesenom na osnovu i u okviru odluke skuptine iz lana 131. ovog zakona kojom je izvren raspored dobiti za tu namjenu. Zbir nominalnih vrijednosti svih dionica za zaposlene ne moe biti vei od 5% osnovnog kapitala dionikog drutva. Dionice za zaposlene sadre ista prava kao i obine dionice, osim u sluajevima utvr enim ovim zakonom. lan 218. Dionice za zaposlene mogu se prenositi jedino na druge zaposlene i penzionisane radnike dionikog drutva. Prava sadrana u dionicama za zaposlene prestaju danom smrti ili prestanka zaposlenja kod emitenta. Drutvo je obavezno otkupiti dionice zaposlenih, isplatom po pravinoj trinoj vrijednosti na dan prestanka svojstva zaposlenog. Uslovi i nain sticanja, prenosa i otkupa dionica zaposlenih blie se ure uje odlukom o emisiji, u skladu sa statutom dionikog drutva 6. Prioritetne dionice lan 219. Dioniko drutvo moe emitovati dionice koje sadre pravo prioritetne naplate dividende i srazmjernog dijela ostatka imovine nakon likvidacije dionikog drutva, uz ogranieno pravo glasa (u daljem tekstu: prioritetne dionice). Pravo glasa po osnovu prioritetnih dionica ne moe se ograniiti za sluajeve odvojenog izjanjavanja za svaku klasu dionica. Nominalna vrijednost prioritetnih dionica moe iznositi najvie do 50% osnovnog kapitala dionikog drutva. lan 220. Prioritetne dionice sadre pravo: 1) naplate dividende za posljednih pet godina, prije isplate dividende za obine dionice; 2) uea u raspodjeli ostatka imovine nakon likvidacije dionikog drutva, prije obinih dionica; 3) koje pripada dioniarima sa 10% dionica s pravom glasa, i za prioritetne dionice koje ine 5% svih dionica s pravom glasa; 4) konverzije u obine dionice, ako dividenda za prioritetne dionice nije isplaena za dvije uzastopne godine, sve do isplate zaostale dividende.
33
lan 221. Pravo glasa po osnovu prioritetnih dionica ne moe se iskljuiti prilikom odluivanja o: 1) smanjenju osnovnog kapitala; 2) spajanju, pripajanju, podjeli, promjeni oblika i prestanku dionikog drutva; 3) kupovini, prodaji, zamjeni, uzimanju u lizing i drugim transakcijama imovinom, direktno ili preko supsidijarnih drutava, u obimu veem od jedne treine knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine dionikog drutva; 4) izmjenama i dopunama statuta. lan 222. Prioritetne dionice stiu pravo glasa kao obine dionice narednog dana od dana donoenja odluke da se dividenda nee isplatiti ili od isteka roka za plaanje dividende za drugu uzastopnu poslovnu godinu za koju dividenda nije isplaena. Glasaka prava iz stava 1. ovog lana traju do dana isplate dividende po osnovu prioritetnih dionica. 7. Zamjenjive obveznice i obveznice sa pravom pree kupnje dionica lan 223. Dioniko drutvo moe, na osnovu odluke skuptine, emitovati obveznice koje sadre pravo na zamjenu za dionice dionikog drutva (zamjenjive obveznice) ili obveznice koje sadre pravo pree kupnje dionica (obveznice s pravom pree kupnje). Dioniari imaju pravo pree kupnje zamjenjivih obveznica i obveznica s pravom pree kupnje dionica, u skladu sa odredbama l. 213. do 215. ovog zakona. lan 224. Odluka skuptine iz lana 223. ovog zakona donosi se dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s pravom glasa, i obavezno sadri: 1) nominalnu vrijednost i stopu prinosa obveznica; 2) broj obveznica; 3) nain ostvarivanja prava po osnovu zamjenjive obveznice i obveznice s pravom pree kupnje dionica; 4) klasu, nominalnu vrijednost i broj dionica za koje se obveznice mogu zamijeniti, pri emu nominalna vrijednost dionica ne moe biti vea od zbira cijene obveznica nakon emisije; 5) cijenu ili nain utvr ivanja cijene nakon emisije, za dionice koje e se upisati ostvarivanjem prava pree kupnje. Pravo na zamjenu obveznica za dionice i pravo pree kupnje dionica ima lice koje je upisano u Registar na dan na koji se ova prava mogu izvravati. 8. Sticanje vlastitih dionica lan 225. Dioniko drutvo ne moe, direktno ili indirektno, upisati vlastite dionice. Dioniko drutvo moe na osnovu odluke skuptine sticati vlastite dionice ija nominalna vrijednost, ukljuujui dionice koje je steklo lice direktno ili indirektno kontrolirano od drutva i drugo lice u svoje ime, a za raun drutva, ne premauju 10% vrijednosti osnovnog kapitala. Sticanjem vlastitih dionica iz stava 1. ovog lana ne moe se smanjiti fond rezervi iz lana 188. stav 3. ovog zakona. lan 226. Odluka iz lana 225.ovog zakona obavezno sadri: 1) broj vlastitih dionica koje dioniko drutvo moe stei i nain sticanja; 2) rok u kome dioniko drutvo moe sticati vlastite dionice, koji ne moe biti dui od 12 mjeseci od dana donoenja odluke; i 3) cijenu ili nain odre ivanja cijene po kojoj drutvo moe sticati dionice, ako sticanje ukljuuje plaanje.
34
lan 227. Dioniko drutvo moe sticati vlastite dionice na osnovu odluke nadzornog odbora samo kada je to neophodno radi spreavanja ozbiljne tete koja neposredno prijeti drutvu. U sluaju iz stava 1. ovog lana, nadzorni odbor e na prvoj narednoj sjednici skuptine obavijestiti dioniare o razlogu sticanja, broj i nominalnu vrijednost steenih dionica, njihovo uee u osnovnom kapitalu i cijenu po kojoj su dionice steene. lan 228. Dioniko drutvo moe sticati vlastite dionice za zaposlene bez prethodne odluke skuptine samo u sluaju smrti vlasnika ovih dionica i prestanka svojstva zaposlenog, iskljuujui penzionisanje. Steene dionice zaposlenih kojima je to svojstvo prestalo drutvo je duno podijeliti ostalim zaposlenim najkasnije 12 mjeseci nakon sticanja. lan 229. Dioniko drutvo duno je o svakom sticanju vlastitih dionica u pismenom obliku obavijestiti Komisiju, u roku od osam dana od dana sticanja. Dioniko drutvo je duno, odmah nakon upisa sticanja vlastitih dionica u Registar emitenata, podnijeti prijavu Registru za opoziv steenih vlastitih dionica. lan 230. Dioniko drutvo duno je postupiti u skladu sa odredbama lana 229. ovog zakona i kada je vlastite dionice steklo: 1) kao pravni sljednik, ako ih nije prodalo u roku od 12 mjeseci od dana sticanja; 2) ispunjavanjem obaveze utvr ene zakonom i sudskim nalogom radi zatite manjinskih dioniara, naroito u sluajevima spajanja, pripajanja i podjele, uvo enja ogranienog prijenosa dionica i opoziva dionica u prometu na berzi i drugim ure enim javnim tritima; 3) prinudnim izvrenjem potraivanja dionikog drutva na osnovu sudskog naloga; i 4) od upisnika koji ne ispunjava obavezu plaanja, ako ih nije prodalo u roku od 12 mjeseci od dana sticanja. lan 231. Dioniko drutvo je duno za iznos nominalne vrijednosti steenih vlastitih dionica smanjiti osnovni kapital i fond rezervi, ali ne ispod visine iz lana 188. stav 3. ovog zakona. lan 232. Ako dioniko drutvo stekne vlastite dionice posredstvom drugog lica koje nastupa u svoje ime, a za raun dionikog drutva, dioniko drutvo ne moe ostvariti prava sadrana u tim dionicama. lan 233. Nadzorni odbor je duan u pismenom obliku obavijestiti prvu narednu skuptinu dionikog drutva o sticanju vlastitih dionica. Obavijest iz stava 1. ovog lana obavezno sadri: 1) 2) 3) 4) razloge za sticanje dionica; broj i nominalnu vrijednost i uee u osnovnom kapitalu steenih i prodatih vlastitih dionica; cijene kupljenih i prodatih dionica, ukljuujui najniu i najviu cijenu; broj i nominalnu vrijednost vlastitih dionica i njihovo uee u osnovnom kapitalu, na poetku i na kraju izvjetajnog perioda. lan 234. Na upis, sticanje i davanje u zalog dionica dionikog drutva od strane supsidijarnog drutva, ili od strane pravnog lica koje je direktno ili indirektno kontrolirano od supsidijarnog drutva primjenjuju se odredbe l. 225. do 227. ovog zakona.
35
Ogranienje iz lana 225. ovog zakona obuhvata sve vlastite dionice u imovini dionikog drutva i supsidijarnih drutava. lan 235. Osnovni kapital ne moe se poveavati po osnovu sticanja vlastitih dionica od strane lica iz lana 234. ovog zakona. lan 236. Ako dioniko drutvo unosi vlastite dionice u poslovne knjige kao imovinu, iznos fonda rezervi mora poveati za iznos ukupne nominalne vrijednosti tih dionica. 9. Zabrana finansiranja kupovine dionica lan 237. Dioniko drutvo ne smije davati i garantirati avanse, zajmove i kredite za prodaju svojih dionica. lan 238. Dioniko drutvo ili drugo lice za raun dionikog drutva, moe kao zalog prihvatiti vlastite dionice samo u sluajevima iz lana 230. ovog zakona. V - UPRAVLJANJE DIONIKIM DRUTVOM lan 239. Organi dionikog drutva su: 1) skuptina; 2) nadzorni odbor; 3) uprava, i 4) odbor za reviziju. 1. Skuptina lan 240. Skuptinu dionikog drutva ine dioniari. Skuptina se, u pravilu, odrava u mjestu sjedita dionikog drutva. Skuptinom, do izbora predsjednika skuptine, predsjedava prisutni dioniar ili punomonik dioniara, sa najveim brojem dionica sa pravom glasa. Skuptina veinom glasova, izme u prisutnih dioniara i punomonika dioniara, bira predsjednika skuptine i dva ovjerivaa zapisnika skuptine. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora i odbora za reviziju, direktor i drugi lanovi uprave duni su prisustvovati skuptini. U dionikom drutvu sa jednim dioniarem ovlatenja skuptine vri dioniar. lan 241. Skuptina se odrava najmanje jednom godinje, radi izjanjavanja o godinjem izvjetaju drutva, koji ukljuuje finansijske izvjetaje drutva i izvjetaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju. Skuptinu saziva nadzorni odbor, po vlastitoj inicijativi, prijedlogu uprave ili zahtjevu ovlatenih dioniara, a moe je sazvati ovlateni dioniar ili grupa dioniara u sluajevima utvr enim ovim zakonom. Pravo odluivanja u skuptini ima dioniar koji se na listi dioniara kod Registra nalazio 30 dana prije datuma odravanja skuptine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. Trokove odravanja skuptine snosi dioniko drutvo.
36
Utvr ivanje kvoruma i rezultata glasanja na skuptini vri odbor za glasanje, u sastavu od najmanje tri lana, koje imenuje nadzorni odbor odlukom o sazivanju skuptine. Skuptini drutva mogu prisustvovati dioniari ili punomonici dioniara, koji su se prijavili odboru za glasanje prije poetka rada skuptine u roku utvr enom statutom, koji ne moe biti dui od tri dana prije dana odre enog za odravanje skuptine. Nain i rok prijavljivanja za prisustvo skuptini obavezno se objavljuju u obavjetenju o sazivanju skuptine. 1.1. Sazivanje skuptine lan 242. Obavjetenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu odravanja skuptine, te nainu davanja punomoi i nainu glasanja na skuptini mora biti objavljeno najmanje u jednom dnevnom listu koji se izdaje u Federaciji, najkasnije 20 dana prije datuma odre enog za zasjedanje skuptine. Ako je odravanje skuptine zakazano van mjesta sjedita dionikog drutva, obavjetenje iz stava 1. ovog lana mora biti u istom roku upueno svakom dioniaru preporuenim pismom, telefaksom ili elektronskom potom, na adresu iz liste dioniara iz lana 241. stav 3.ovog zakona. Osim objavljivanja i dostavljanja obavjetenja u skladu sa odredbama st. 1. i 2. ovog lana, otvoreno dioniko drutvo duno je osigurati i dodatno objavljivanje, u sluajevima, pod uslovima i na nain utvr enim propisima Komisije. lan 243. Dioniar ili grupa dioniara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pismeno predloiti pitanja i prijedloge odluka za uvrtavanje na dnevni red naredne skuptine drutva, u svako doba prije objavljivanja obavjetenja o odravanju skuptine, kao i izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka skuptine koja je sazvana, najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavjetenja iz lana 242. stav 1. ovog zakona. Nadzorni odbor duan je o prijedlozima dioniara iz stava 1. ovog lana objaviti obavjetenje na isti nain kao i obavjetenje o sazivanju skuptine. Stav 3. 6 brisan (SNFBiH broj 84/08) Trokove objavljivanja pojedinanih prijedloga iz stava 1. ovog lana koji sadre do 100 rijei snosi dioniko drutvo, a za due prijedloge trokove snosi predlaga. lan 244. Zahtjev za sazivanje skuptine moe podnijeti: 1) dioniar ili grupa dioniara sa vie od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa; 2) lan nadzornog odbora; 3) odbor za reviziju. Zahtjev za sazivanje skuptine, sa prijedlogom dnevnog reda, podnosi se nadzornom odboru u pismenoj formi. Ukoliko nadzorni odbor, u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva, ne objavi obavjetenje o sazivanju skuptine, na nain iz lana 242. ovog zakona, podnosilac zahtjeva ovlaten je na isti nain neposredno sazvati skuptinu i obavezan je o tome pismeno obavijestiti Komisiju. Lica iz stava 1. ovog lana ovlatena su neposredno sazvati skuptinu, bez prethodnog podnoenja zahtjeva nadzornom odboru, u sluaju da pet mjeseci po isteku poslovne godine nadzorni odbor nije
Prijedlog iz stava 1. ovog lana nadzorni odbor nije duan objaviti ako je: 1) nezakonit ili suprotan odredbama statuta dionikog drutva; 2) zasnovan na netanim i nepotpunim podacima ili sadri takve podatke; 3) isti prijedlog bio razmatran na skuptini najmanje dva puta u posljednjih pet godina i nije bio podran od drugih dioniara sa vie od 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa; 4) predlaga najavio da nee prisustvovati skuptini.
6
37
sazvao skuptinu radi izjanjavanja o godinjem izvjetaju drutva, koji ukljuuje finansijski izvjetaj i izvjetaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju. Podnosilac zahtjeva iz stava 1. ovog lana, ukoliko neposredno saziva skuptinu, moe zaduiti sekretara drutva da izvri utvr ivanje sastava radnih tijela skuptine, objavljivanje obavjetenja o sazivanju skuptine na nain iz lana 242. ovog zakona, te da poduzme i sve druge radnje neophodne za odravanje skuptine drutva. 1.2. Odluivanje lan 245. Skuptina moe odluivati ukoliko je na njoj zastupljeno vie od 30% ukupnog broja dionica s pravom glasa. Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog vremena poetka skuptine nije postignut kvorum za odluivanje iz stava 1. ovog lana, skuptina se odga a, a saziva skuptine je duan najranije za 15, a najkasnije za 30 dana od prvobitno zakazanog dana odravanja objaviti obavjetenje o ponovnom sazivanju skuptine. U sluaju iz stava 2.ovog lana, ponovno sazvana skuptina moe odluivati ukoliko je na njoj zastupljeno vie od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa. Statutom dionikog drutva moe se utvrditi vei, ali ne manji procenat od iznosa utvr enih u st. 1. i 3. ovog lana. Izuzetno predsjednik skuptine moe prekinuti rad skuptine najdue do 15 dana, uz utvr ivanje tanog datuma i mjesta nastavka rada zapoete skuptine. lan 246. Skuptina dionikog drutva odluuje o: 1) poveanju i smanjenju osnovnog kapitala; 2) emisiji novih dionica postojee ili nove klase i emisiji obveznica i drugih dunikih vrijednosnih papira; 3) ogranienju ili iskljuenju prava pree kupnje novih dionica, u okviru odluke o emisiji novih dionica dionica postojee ili nove klase; 4) usvajanju godinjeg izvjetaja drutva, koji ukljuuje finansijski izvjetaj i izvjetaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju; 5) rasporedu dobiti i isplati dividende; 6) nainu pokria gubitka; 7) spajanju sa drugim drutvima i pripajanju drugih drutava dionikom drutvu ili dionikog drutva drugom drutvu; 8) promjeni oblika i podjeli dionikog drutva; 9) prestanku dionikog drutva sa provo enjem likvidacije i o odobravanju poetnog likvidacionog bilansa i zavrnog rauna po okonanju postupka likvidacije; 10) kupovini, prodaji, razmjeni, uzimanju ili davanju u lizing, uzimanju ili davanju kredita, i drugim transakcijama, direktno ili posredstvom supsidijarnih drutava, u toku poslovne godine u obimu veem od treine knjigovodstvene vrijednosti imovine dionikog drutva po bilansu stanja na kraju prethodne godine, kao i o takvoj transakciji u manjem obimu za ije odobrenje je ovlaten nadzorni odbor, ako on takvu predloenu transakciju nije odobrio jednoglasnom odlukom; 11) izboru i razrjeenju lanova nadzornog odbora pojedinano; 12) izboru vanjskog revizora i izboru i razrjeenju lanova odbora za reviziju; 13) osnivanju, reorganizaciji i likvidaciji supsidijarnih drutava, i odobravanju njihovih statuta; 14) naknadama lanovima nadzornog odbora i odbora za reviziju; 15) izmjenama i dopunama odredaba statuta koje se ne odnose na pitanja iz ta. 1.), 2.), 7.) i 8.) ovog lana ili druga pitanja o kojima, u skladu sa zakonom ili statutom drutva, skuptina donosi posebne odluke iji pravni uinak ukljuuje izmjenu odgovarajuih odredaba statuta drutva; 16) izuzimanju stalnih sredstava u neprivatizovanim privrednim drutvima; 17) drugim pitanjima bitnim za poslovanje dionikog drutva, u skladu sa zakonom i statutom dionikog drutva.
38
lan 247. Dioniar ima pravo, od dana objavljivanja obavjetenja o sazivanju skuptine, u prostorijama dionikog drutva izvriti uvid u listu dioniara, finansijski izvjetaj, sa izvjetajima revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju i uvid u sve druge isprave koje se odnose na prijedlog odluka uvrtenih u dnevni red skuptine. lan 248. Skuptina odluuje dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s pravom glasa o pitanjima za koja je pojedinim odredbama ovog zakona izriito tako propisano, ukljuujui odvojeno glasanje po klasama dionica, a natpolovinom veinom zastupljenih dionica s pravom glasa, zajednikim glasanjem svih klasa dionica, odluuje o svim ostalim pitanjima iz svoje nadlenosti, osim izbora lanova nadzornog odbora i odbora za reviziju koji se vri u skladu sa odredbama lana 262. ovog zakona. U drutvima sa ueem dravnog kapitala veim od 50% i koja se nalaze u postupku privatizacije, aktom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine moe biti utvr eno da skuptina drutva o svim ili o pojedinim pitanjima iz svoje nadlenosti odluuje veinom glasova veom od dvotreinske i natpolovine veine iz stava 1. ovog lana. Skuptina je duna najkasnije est mjeseci od zavretka poslovne godine odluiti o godinjem izvjetaju drutva, koji ukljuuje finansijski izvjetaj i izvjetaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju, te o rasporedu dobiti ili nainu pokria gubitka za tu poslovnu godinu. lan 249. Glasanje u skuptini vri se putem glasakih listia koji sadre ime ili firmu dioniara i broj glasova kojim raspolae. Glasanje se vri zaokruivanjem na glasakom listiu odgovora za ili protiv prijedloga odluke ili imena kandidata pri izboru organa dionikog drutva. Rezultate glasanja utvr uje odbor za glasanje. 1.3. Odluivanje putem punomonika lan 250. Pravo uea u radu i odluivanju skuptine dionikog drutva dioniar moe ostvariti lino ili putem punomonika, koji je duan postupati u skladu sa uputama dioniara, a ako upute nije dobio, u skladu sa razumnom prosudbom najboljeg interesa dioniara - vlastodavca. Osim svakog poslovnog sposobnog fizikog lica, punomonik moe biti pravno lice registrirano za poslove posredovanja u prometu vrijednosnih papira i udruenje sa svojstvom pravnog lica osnovano i registrirano radi udruivanja i zastupanja dioniara, u kojim sluajevima ovlatenja iz punomoi vri zakonski ili opunomoeni zastupnik takvog pravnog lica. Punomo za uee u radu i odluivanju skuptine dionikog drutva daje se u obliku pisane izjave, potpisane od strane dioniara vlastodavca i punomonika, i dostavlja se dionikom drutvu lino, potanskom poiljkom, faksom ili putem e-maila, najkasnije u roku koji je statutom ili odlukom drutva utvr en za registraciju dioniara za uee u radu skuptine. Punomo prestaje ako se dioniar vlastodavac registruje za uee i prisustvuje skuptini s izriitom iskazanom namjerom da lino glasa, zatim, izdavanjem punomoi drugom licu ili opozivom punomoi u obliku pisane izjave potpisane od strane dioniara vlastodavca, sa uinkom danom dostavljanja drutvu u skladu sa stavom 2. ovog lana, te danom upisa kod Registra prenosa dionica od strane dioniara - vlastodavca. Izuzetno od stava 1. ovog lana, u otvorenom dionikom drutvu, i to u sluajevima, pod uslovima i na nain utvr enim statutom drutva u skladu s propisima Komisije, pravo uea u odluivanju skuptine dioniar moe ostvariti glasanjem putem popunjenih i potpisanih glasakih listia dostavljenih drutvu putem pote, faksa ili e-maila prije datuma odravanja skuptine. lan 251. Punomonik je duan predati odboru za glasanje pismeno ovlatenje za zastupanje dioniara.
39
Odbor za glasanje duan je provjeriti valjanost ovlatenja i identitet punomonika. lan 252. Ukoliko dioniar ili njegov punomonik, u roku od sedam dana od dana odravanja skuptine, dostavi odboru za glasanje ovjerenu izjavu dioniara, javnu ispravu ili drugi vjerodostojan dokaz koji pobija valjanost ovlatenja, odbor za glasanje e proglasiti nevaeim glasove po osnovu tog ovlatenja i o tome pismeno izvijestiti nadzorni odbor. Nadzorni odbor je duan obustaviti od izvrenja odluku za ije donoenje su nevaei glasovi bili odluujui i sazvati skuptinu radi ponovnog odluivanja o tim pitanjima najkasnije 30 dana od dana prijema obavjetenja odbora za glasanje o nevaeim glasovima. 1.4. Zapisnik skuptine lan 253. O radu skuptine sainjava se zapisnik koji obavezno sadri: 1) firmu i adresu sjedita dionikog drutva; 2) mjesto i vrijeme odravanja skuptine; 3) ime i prezime predsjedavajueg, zapisniara, lica koja ovjeravaju zapisnik i lanova odbora za glasanje; 4) dnevni red; 5) odluke; 6) podatke o glasanju; 7) prigovore dioniara i lanova nadzornog odbora na odluke skuptine. Uz zapisnik se prilau pismeni prijedlozi i izvjetaji podneseni skuptini. Sekretar Drutva je duan osigurati da se zapisnik saini u roku od 30 dana od dana odravanja skuptine. Zapisnik potpisuju predsjedavajui skuptine, zapisniar i lica koja ovjeravaju zapisnik. Dioniar moe zahtijevati da mu se dostavi kopija zapisnika ili izvod iz zapisnika za sve skuptine drutva. lan 254. Dioniko drutvo je obavezno trajno uvati zapisnike skuptine, evidenciju o prisustvu i glasanju dioniara, obavjetenja i pozive za skuptinu. Likvidator je duan obezbijediti uvanje dokumenata iz stava 1. ovog lana najmanje 10 godina nakon prestanka dionikog drutva. 1.5. Zatita manjine u odluivanju i pobijanje odluka skuptine lan 255. Dioniar koji je, pisanom izjavom dostavljenom nadzornom odboru prije datuma odravanja skuptine ili usmeno u zapisnik prije poetka glasanja na skuptini, izjavio da se protivi prijedlogu odluke koja uzrokuje znaajne promjene u drutvu ili pravima dioniara, a koju je skuptina potom usvojila, ima pravo u roku od osam dana od dana odravanja skuptine podnijeti pisani zahtjev da drutvo otkupi njegove dionice, osim u sluaju restrukturiranja ili reorganizacije drutva sa veinskim dravnim kapitalom. . U smislu stava 1. ovog lana, smatrae se da znaajne promjene u drutvu ili pravima dioniara uzrokuje odluka skuptine kojom se usvaja ili odobrava: 1) emisija novih dionica postojee ili nove klase; 2) emisija obveznica zamjenjivih za dionice drutva ili obveznica s pravom pree kupnje dionica drutva; 3) ogranienje ili iskljuenje prava pree kupnje novih dionica u okviru odluke o emisiji novih dionica dionica postojee ili nove klase; 4) promjena oblika, podjela ili spajanje drutva, ili pripajanje drutva drugom drutvu ili obrnuto.
40
Po zahtjevu dioniara iz stava 1. ovog lana, drutvo je duno otkupiti njegove dionice u roku od tri mjeseca od dana prijema zahtjeva, uz isplatu po pravinoj trinoj vrijednosti za period od dana objavljivanja obavjetenja do datuma odravanja skuptine. U sluaju da obaveze drutva iz stava 3. ovog lana ukljuuju otkup dionica ukupne nominalne vrijednosti vee od 10% osnovnog kapitala drutva i pravine trine vrijednosti u ukupnom iznosu veem od zbira iznosa rezervi i zadrane dobiti prema bilansu stanja drutva za prethodnu poslovnu godinu, zahtjev ili, ako ih je vie, svaki od zahtjeva iz stava 1. ovog lana drutvo je duno ispuniti u roku iz stava 3. ovog lana uz smanjenje broja dionica ili otkupne cijene srazmjerno navedenim ogranienjima, a preostali dio zahtjeva u daljem roku od est mjeseci. U sluaju kada drutvo nije ispunilo obavezu otkupa dionica u skladu sa st. 1., 2., 3. i 4. ovog lana, dioniar ima pravo ispunjenje obaveze drutva zahtijevati podnoenjem tube nadlenom sudu, osim u sluaju restrukturiranja ili reorganizacije drutva sa veinskim dravnim kapitalom. lan 256. Ako skuptina odbije prijedlog dioniara sa vie od 20% dionica s pravom glasa za imenovanje vanjskog revizora za vanredno ispitivanje svih predmeta koji se odnose na osnivanje i poslovanje dionikog drutva u posljednjih pet godina, revizora e imenovati Komisija. lan 257. Odluka skuptine dionikog drutva nitavna je ako: 1) skuptina nije sazvana na nain utvr en lanom 242. ovog zakona; 2) nije unesena u zapisnik; 3) je nitavnost utvr ena odlukom suda. lan 258. Postupak za pobijanje i ponitenje odluke skuptine, kod suda kod kojeg je dioniko drutvo upisano u registar drutava moe pokrenuti: 1) dioniar zastupljen na skuptini, iji je prigovor na odluku unesen u zapisnik; 2) dioniar koji nije prisustvovao skuptini zbog sazivanja skuptine protivno odredbama lana 242. ovog zakona; 3) dioniar iji prijedlog ili prigovor nije pravilno unesen u zapisnik; 4) nadzorni odbor i uprava i svaki lan nadzornog odbora i uprave, ukoliko bi izvrenjem odluke poinio privredni prijestup ili krivino djelo ili dionikom drutvu nanio tetu. Postupak iz stava 1. ovog lana moe se pokrenuti u roku od 60 dana od dana odravanja skuptine. U postupku iz stava 1. ovog lana, dioniko drutvo zastupa direktor ili drugi lan uprave, po ovlatenju direktora. Ako je tuitelj lan uprave, dioniko drutvo zastupa lice imenovano od nadzornog odbora, a kada su tuitelji nadzorni odbor i uprava ili njihovi lanovi, zastupnika dionikog drutva postavlja sud, ako ga nije imenovala skuptina. 2. Nadzorni odbor lan 259. Nadzorni odbor sainjavaju predsjednik i najmanje dva lana, koje imenuje i razrjeava skuptina, s tim da ukupan broj lanova nadzornog odbora mora biti neparan. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora imenuju se istovremeno na period od etiri godine, s tim da po isteku perioda od dvije godine od dana imenovanja, skuptina drutva glasa o povjerenju lanovima nadzornog odbora. Isto lice moe biti imenovano za predsjednika ili lana nadzornog odbora vie puta bez ogranienja. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora upisuju se u registar kod Komisije. Skuptina moe razrijeiti predsjednika i lanove nadzornog odbora i prije isteka perioda na koji su imenovani:
41
1) 2) 3) 4)
kad nadzorni odbor ili pojedini njegov lan izgubi povjerenje dioniara, kad skuptina odbije usvojiti godinji izvjetaj drutva, koji ukljuuje finansijski izvjetaj i izvjetaj revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju, kad skuptina utvrdi odgovornost predsjednika i lanova nadzornog odbora za tetu koju je pretrpilo dioniko drutvo zbog razloga iz l. 270. i 273. ovog zakona, i u drugim sluajevima utvr enim statutom dionikog drutva. lan 260.
Predsjednik i lan nadzornog odbora ne moe biti lice: 1) osu ivano za krivino djelo i za privredni prijestup nespojive s dunou u nadzornom odboru, pet godina od dana pravosnanosti presude, iskljuujui vrijeme zatvorske kazne; 2) kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadlenosti nadzornog odbora; i 3) starije od 65 godina na dan imenovanja. lan 261. Kandidata za lana nadzornog odbora moe predloiti dioniar ili grupa dioniara s najmanje 5% dionica s pravom glasa. Prijedlog iz stava 1. ovog lana podnosi se pismeno, najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavjetenja o sazivanju skuptine u iji je dnevni red ukljueno i pitanje izbora predsjednika i lanova nadzornog odbora. Stav 3. 7 brisan (SNFBiH broj 84/08) Kandidati za predsjednika i lanove nadzornog odbora moraju prije glasanja dati pismenu izjavu o prihvatanju kandidature. lan 262. lanovi nadzornog odbora biraju se glasanjem, u skladu sa lanom 249. ovog zakona, pri emu svakoj dionici sa pravom glasa pripada broj glasova jednak u broju lanova nadzornog odbora koji se biraju. Ukupan broj glasova koji nosi svaki glasaki listi raspore uje se ravnomjerno na sve kandidate ija imena su zaokruena na istom listiu. Kandidate koji su dobili najvei broj glasova skuptina proglaava za lanove nadzornog odbora. Na prvoj konstituirajuoj sjednici nadzornog odbora, koju u roku od 15 dana od dana odravanja skuptine iz stava 3. ovog lana saziva sekretar drutva, nadzorni odbor jednog od svojih lanova bira za predsjednika nadzornog odbora. Nadzorni odbor, moe razrijeiti lana nadzornog odbora sa dunosti predsjednika, uz istovremeno imenovanje jednog od svojih lanova za predsjednika nadzornog odbora. lan 263. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora u prvom mandatu biraju se na osnivakoj skuptini u skladu sa odredbama l. 261. i 262. ovog zakona. lan 264. 8 Direktor i lan uprave dionikog drutva ne moe biti predsjednik i lan nadzornog odbora ili upravnog odbora u privrednim drutvima ili institucijama, ukljuujui, ali i ne ograniavajui se na: fondove, banke, agencije, komisije.
7 Prijedlog iz stava 1. ovog lana koji je dostavljen nadzornom odboru prije objavljivanja obavjetenja iz lana 242. ovog zakona, mora biti dostavljen dioniarima, zajedno sa drugim materijalima. 8 Raniji tekst glasio: Direktor i lan uprave dionikog drutva ne moe biti predsjednik i lan nadzornog odbora. Isto lice ne moe istovremeno biti predsjednik ili lan nadzornog odbora u vie od tri drutva.
42
Dioniar sa 50% i vie dionica, direktor i lan uprave bilo kojeg dionikog drutva kao i vlasnik sa 50% i vie vlasnitva, direktor i lan uprave bilo kojeg drutva sa ogranienom odgovornou ne moe biti predsjednik i lan nadzornog ili upravnog odbora u drutvima sa veinskim dravnim kapitalom ili institucijama. Predsjednik ili lan nadzornog ili upravnog odbora drutva sa veinskim dravnim kapitalom ili institucije ne moe istovremeno biti predsjednik ili lan nadzornog ili upravnog odbora drugog drutva ili institucije. Lice koje je predsjednik ili lan nadzornog ili upravnog odbora drutva sa veinskim dravnim kapitalom ili institucije, a koje prema odredbama ovog zakona to ne moe biti, duno je podnijeti ostavku na mjesto predsjednika ili lana nadzornog ili upravnog odbora drutva sa veinskim dravnim kapitalom ili institucije, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora i lanovi uprave privrednog drutva sa veinskim dravnim kapitalom, duni su proi odgovarajue struno usavravanje u skladu sa propisom koji donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Ogranienja iz st. 2., 3. i 4. ne odnose se na lanove nadzornog odbora privrednog drutva sa veinskim dravnim kapitalom, koji su imenovani ispred privatnog kapitala. lan 265. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora zakljuuju sa dionikim drutvom ugovor koji odobrava skuptina. Ugovor u ime dionikog drutva potpisuje direktor, u skladu sa odobrenjem skuptine. lan 266. Sjednica nadzornog odbora odrava se najmanje jednom u tri mjeseca. Sjednicu nadzornog odbora saziva predsjednik nadzornog odbora. Predsjednik nadzornog odbora duan je sazvati sjednicu na zahtjev direktora dionikog drutva ili dva lana nadzornog odbora, najkasnije 14 dana od dana podnoenja zahtjeva, a u protivnom sjednicu je ovlaten sazvati podnosilac zahtjeva. lan 267. Pismeni poziv za sjednicu nadzornog odbora, u kojem su naznaeni mjesto i datum odravanja, vrijeme poetka i dnevni red sjednice, dostavlja se lanovima nadzornog odbora najkasnije 14 dana prije datuma odravanja sjednice. Uz poziv za sjednicu, dostavljaju se materijali za svaku taku dnevnog reda. U hitnim sluajevima utvr enim statutom drutva moe se utvrditi i krai rok od roka iz stava 1. ovog lana. lan 268. Za odravanje sjednice nadzornog odbora potreban je kvorum od dvije treine ukupnog broja lanova. Nadzorni odbor donosi odluke veinom glasova prisutnih lanova. Predsjednik i lan nadzornog odbora ne moe glasati o pitanjima koja se odnose na njega lino. Lica koja nisu lanovi nadzornog odbora mogu prisustvovati sjednici samo na osnovu pismenog poziva predsjednika nadzornog odbora. lan 269. Nadzorni odbor dionikog drutva nadlean je da: 1) nadzire poslovanje dionikog drutva; 2) nadzire rad uprave;
43
usvaja izvjetaj uprave o poslovanju po polugodinjem i godinjem obraunu, sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvjetajem revizije; 4) podnosi skuptini godinji izvjetaj o poslovanju dionikog drutva, koji obavezno ukljuuje izvjetaj reviziora, izvjetaj o radu nadzornog odbora i odbora za reviziju, i plan poslovanja za narednu poslovnu godinu; 5) bira predsjednika nadzornog odbora; 9 6) predlae raspodjelu i nain upotrebe dobiti i nain pokria gubitka; 7) odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje u lizing i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih drutava u toku poslovne godine u obimu od 15% do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine dionikog drutva; 8) imenuje predsjednike i lanove odbora za naknade i odbora za imenovanje; 9) obrazuje povremene komisije i utvr uje njihov sastav i zadatke; 10) saziva skuptinu; i 11) odobrava emisiju novih dionica postojee klase u iznosu do treine zbira nominalne vrijednosti postojeih dionica i odre uje iznos, vrijeme prodaje i cijenu ovih dionica, koja ne moe biti manja od prosjene trine vrijednosti postojeih dionica iste klase u 30 uzastopnih dana prije dana donoenja odluke. lan 270. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora duni su svoje obaveze i odgovornosti izvravati u skladu sa interesima dioniara i dionikog drutva i ne mogu obavljati djelatnost konkurentnu djelatnosti dionikog drutva bez obavjetavanja i saglasnosti drugih lanova nadzornog odbora. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora duni su prilikom predlaganja emisije novih ili otkupa vlastitih dionica dionikog drutva i drugih vrijednosnih papira saoptiti sve bitne podatke koji se odnose na poslovanje dionikog drutva. Predsjednik i lan nadzornog odbora duni su prijaviti nadzornom odboru svaki direktni ili indirektni interes u pravnom licu s kojim dioniko drutvo ima ili namjerava da stupi u poslovni odnos. U sluaju iz stava 3. ovog lana predsjednik i lan nadzornog odbora ne mogu odluivati o pitanjima koja se tiu odnosa dionikog drutva i drugih pravnih lica u kojima predsjednik i lan nadzornog odbora imaju direktni ili indirektni finansijski interes. lan 271. Ako predsjednik i lan nadzornog odbora postupaju suprotno odredbama lana 270. ovog zakona, dioniko drutvo ima pravo na naknadu tete koju je usljed toga pretrpilo. lan 272. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora neogranieno solidarno odgovaraju za tete koje prouzrokuju neizvravanjem ili neurednim izvravanjem svojih dunosti. lan 273. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora su odgovorni za tetu koju je pretrpilo dioniko drutvo ako su suprotno odredbama ovog zakona, statuta dionikog drutva i odlukama skuptine: 1) vratili uplate dioniarima; 2) dioniarima isplatili dividendu; 3) vlasnicima obveznica dionikog drutva isplatili kamatu; 4) upisali, sticali ili otkupljivali dionice; 5) prodavali imovinu drutva; 6) vrili plaanja nakon to je dioniko drutvo postalo nesolventno; 7) produavali rokove vraanja kredita dionikom drutvu; 8) izdavali dionice po osnovu uslovnog poveanja osnovnog kapitala. Dioniko drutvo moe odustati od potraivanja iz stava 1. ovog lana nakon isteka tri godine od dana isticanja zahtjeva za naknadu tete, ako se sa odustajanjem saglasi skuptina, a protiv te odluke nije podnesen prigovor dioniara koji posjeduju najmanje sa 10% dionica s pravom glasa.
9
3)
Izmjena ranijeg teksta: imenuje upravu dionikog drutva. 44
lan 274. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora imaju pravo zahtijevati sve podatke o poslovanju i prisustvo lanova uprave sjednicama nadzornog odbora. Predsjednik i lanovi nadzornog odbora imaju pravo prisustvovati sjednicama uprave dionikog drutva. 3. Uprava lan 275. Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja dioniko drutvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Upravu dionikog drutva ini direktor, ili direktor i jedan ili vie izvrnih direktora. Postupak izbora, imenovanja, razrjeenja, sastav i nain odluivanja uprave dionikog drutva utvr uje se statutom. Odredbe lana 260. i lana 270. stav 2. ovog zakona primjenjuju se i na lanove uprave dionikog drutva. lan 276. Direktor predsjedava upravom, rukovodi odgovara za zakonitost poslovanja. Mandat lanovima uprave je etiri godine. Poloaj, ovlatenja, odgovornosti i prava uprave ure uju se ugovorom. lan 277. Nain razrjeenja lanova uprave dionikog drutva i prije isteka mandata na koji su imenovani, utvr uje se statutom drutva. U sluaju razrjeenja lanova uprave dionikog drutva prije isteka mandata shodno se primjenjuju odredbe lana 259. stav 5. ovog zakona. lan 278. Direktor pismeno ovlauje jednog od izvrnih direktora da ga zamjenjuje u sluaju sprijeenosti, i utvr uje ovlatenja. lan 279. Direktor i izvrni direktor duni su prijaviti nadzornom odboru svaki direktni ili indirektni interes u pravnom licu sa kojim dioniko drutvo ima ili namjerava da stupi u poslovni odnos. U sluaju iz stava 1. ovog lana, direktor i izvrni direktor mogu uestvovati u tom poslovnom odnosu na osnovu pismene saglasnosti predsjednika nadzornog odbora. lan 280. Ukoliko direktor podnese ostavku, duan je nastaviti obavljanje poslova u otkaznom roku koji utvr uje nadzorni odbor i koji ne moe biti krai od 30 dana. lan 281. Dioniko drutvo ima sekretara. Postupak izbora, imenovanja i razrjeenja sekretara drutva utvr uje se statutom drutva. Me usobni odnosi u obavljanju poslova, visina novane naknade, odgovornost u izvravanju propisanih obaveza sekretara drutva, kao i druga pitanja ure uju se ugovorom. poslovanjem, zastupa i predstavlja dioniko drutvo i
45
lan 282. Sekretar je odgovoran za vo enje knjige dioniara, registra zapisnika skuptine i nadzornog odbora i uvanje dokumenata utvr enih ovim zakonom i statutom dionikog drutva, osim finansijskih izvjetaja. Sekretar je ovlaten za provo enje odluka skuptine, nadzornog odbora i direktora. Sekretar je odgovoran za pripremu sjednica i vo enje zapisnika skuptine i nadzornog odbora. 4. Odbor za reviziju lan 283. U dionikom drutvu se formira odbor za reviziju. lan 284. Predsjednik i lan odbora za reviziju ne moe biti lan nadzornog odbora i uprave, zaposlen niti imati direktni ili indirektni finansijski interes u dionikom drutvu, izuzev plae po osnovu te funkcije. Naknada i druga prava lanova odbora za reviziju ure uju se ugovorom na osnovu odluke skuptine. lan 285. Odbor za reviziju je duan izvriti reviziju polugodinjeg i godinjeg obrauna i reviziju finansijskog poslovanja dionikog drutva na zahtjev dioniara s najmanje 10% dionica s pravom glasa, i o tome dostaviti izvjetaj skuptini i nadzornom odboru, najkasnije osam dana po okonanju revizije. lan 286. Odbor za reviziju ovlaten je zahtijevati sazivanje sjednice nadzornog odbora i skuptine kada smatra da su ugroeni interesi dioniara ili utvrdi nepravilnosti u radu predsjednika ili lanova nadzornog odbora, direktora ili lanova uprave. VI - PROMJENA OBLIKA, PRIPAJANJE I SPAJANJE I PRESTANAK DIONIKOG DRUTVA 1. Promjena oblika lan 287. Zatvoreno dioniko drutvo moe promijeniti oblik u drutvo sa ogranienom odgovornou, na osnovu odluke skuptine donesene dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s pravom glasa, tako da dioniari steknu udio u drutvu s ogranienom odgovornou srazmjeran njihovom ueu u osnovnom kapitalu dionikog drutva. lan 288. Drutvo s ogranienom odgovornou nastalo promjenom oblika dionikog drutva mora imati osnovni kapital najmanje u iznosu utvr enom ovim zakonom. lan 289. Dioniko drutvo podnosi Komisiji zahtjev za odobrenje promjene oblika potpisan od lanova nadzornog odbora, koji su glasali za prijedloge odluka o promjeni oblika i lanova uprave koji su predloili plan reorganizacije i odluku o promjeni oblika. Komisija je duna donijeti odluku najkasnije 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva iz stava 1. ovog lana. lan 290. Na osnovu odluke Komisije o odobrenju promjene oblika, izvrie se upis promjene oblika dionikog drutava u registar drutava. Drutvo je duno pismeno obavijestiti Registar o promjeni oblika organizovanja, najkasnije osam dana od dana upisa u registar drutava.
46
2. Pripajanje i spajanje lan 291. Dioniko drutvo se pripaja prenosom imovine i obaveza (u daljem tekstu: pripojeno drutvo) drugom dionikom drutvu ili drutvu s ogranienom odgovornou (u daljem tekstu: drutvo sljednik), koje emituje svoje dionice ili udjele u zamjenu za dionice pripojenog drutva. Dioniko drutvo se spaja prenosom imovine i obaveza (spojena drutva) na novo dioniko drutvo ili drutvo s ogranienom odgovornou (drutvo sljednik) koje u zamjenu za dionice spojenih drutava emituje svoje dionice ili udjele. Otvoreno dioniko drutvo moe se pripojiti samo drugom drutvu koje e nakon pripajanja ispunjavati jedan od kriterija za otvoreno dioniko drutvo. Otvoreno dioniko drutvo moe se spojiti sa jednim ili vie drugih drutava samo na nain da tim spajanjem osnuju novo otvoreno dioniko drutvo. lan 292. Komisija e odobriti pripajanje dionikog drutva ako: 1) skuptine pripojenog i drutva sljednika donesu istovjetne odluke o pripajanju; 2) zahtjev za odobrenje pripajanja potpiu lanova nadzornog odbora, koji su glasali za prijedloge odluka o pripajanju i lanovi uprave koji su predloili plan reorganizacije i odluke o pripajanju; i 3) Komisija ocijeni da pripajanje ne ugroava prava dioniara i povjerilaca dionikog drutva. lan 293. Komisija e odobriti spajanje dionikog drutva kada, uz radnje iz lana 292. ovog zakona, dioniko drutvo sa drugim drutvima s kojim se spaja: 1) zakljui ugovor o spajanju, koji utvr uje prestanak spojenih drutava na dan konstituisanja drutva sljednika; 2) pripremi statut drutva sljednika; i 3) veinom glasova svih dionica s pravom glasa izabere organe drutva sljednika. lan 294. Odluka iz lana 292. taka 1. obavezno sadri odredbe o: 1) poveanju osnovnog kapitala drutva sljednika; 2) broju i klasi dionica ili udjela koje drutvo sljednik emituje u zamjenu za dionice ili udjele pripojenih i spojenih drutava; 3) datumu poetka koritenja prava sadranih u dionicama ili udjelima drutva sljednika; 4) vremenu i nainu emisije dionica ili udjela drutva sljednika; 5) doplati za dionice ili udjele drutva sljednika ili isplatama dioniarima ili lanovima pripojenih i spojenih drutava od drutva sljednika; 6) datumu pripreme bilansa stanja i bilansa uspjeha na osnovu kojih se vri pripajanje ili spajanje; 7) datumu podnoenja Komisiji zahtjeva za odobrenje pripajanja ili spajanja. Poveanje osnovnog kapitala drutva sljednika moe se (vriti?) samo emisijom novih dionica ili udjela. Doplate iz stava 1. taka 5. ovog lana ne mogu biti vee od 10% nominalne vrijednosti dionica potrebnih za realizaciju spajanja. lan 295. Komisija je duna donijeti odluku o zahtjevu za odobrenje pripajanja i spajanja dionikog drutva najkasnije 60 dana od dana prijema zahtjeva. Na osnovu odluke Komisije o odobrenju pripajanja i spajanja, vri se upis pripajanja i spajanja dionikog drutva u registar drutava. Drutvo sljednik duno je Registru podnijeti prijavu za upis opoziva dionica pripojenog i spojenog dionikog drutva i upis dionica drutva sljednika, najkasnije osam dana od dana upisa u registar drutava.
47
lan 296. Imovinom spojenih drutava upravljat e se posebno, tako da je u odnosu spojenih dionikih drutava i odnosu prema povjeriocima odvojeno predstavljena imovina svakog od spojenih dionikih drutava. Drutvo sljednik je duno, prema sopstvenoj procjeni, tri puta, u razmacima ne kraim od 15 ni duim od 30 dana, objaviti da naputa odvojeno upravljanje imovinomspojenih drutava i pozvati povjerioce da, najkasnije est mjeseci od tree objave, drutvu prijave potraivanja nastala prije upisa spajanja u registar drutava. Odvojeno upravljanje imovinom spojenih drutava ne smije se napustiti prije isteka roka iz stava 2. ovog lana i ispunjavanja obaveza prema povjeriocima koji su od drutva sljednika zahtijevali isplatu ili obezbje enje potraivanja. 3. Prestanak dionikog drutva lan 297. Dioniko drutvo prestaje, u skladu sa zakonom i statutom: 1) odlukom skuptine; 2) spajanjem, pripajanjem i podjelom; 3) odlukom suda; i 4) steajem. lan 298. Odluka skuptine o prestanku dionikog drutva dostavlja se Komisiji i registarskom sudu, najkasnije osam dana od dana donoenja odluke. lan 299. Dioniko drutvo prestaje odlukom suda kada: 1) po tubi povjerilaca ija dospjela a neizmirena potraivanja premauju treinu osnovnog kapitala dionikog drutva; 2) skuptina dionikog drutva nije odrana deset mjeseci od isteka roka za izradu godinjeg obrauna; 3) kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa kojim se ugroavaju interesi povjerilaca ili vlasnika vrijednosnih papira koje je drutvo emitovalo; 4) kada se steaj zavri diobom steajne imovine; 5) steaj nije pokrenut jer imovina drutva nije dovoljna za pokrie trokova steajnog postupka ili se steaj obustavi zbog nedovoljne imovine. Odluka suda upisuje se po slubenoj dunosti u Registar emitenata i registar drutava. 4. Likvidacija lan 300. Ako dioniko drutvo prestane na osnovu odredaba lana 297. ta. 1. i 3. ovog zakona pokree se postupak likvidacije. U sluaju iz lana 297. taka 1. ovog zakona likvidaciju dionikog drutva vri uprava, a u sluaju iz lana 297. taka 3. sud imenuje likvidatora. lan 301. Od dana donoenja odluke o prestanku, organi dionikog drutva rade u skladu sa odredbama ovog zakona kojim se ure uje postupak likvidacije. Sud moe postaviti skrbnika drutva, koji obavlja poslove vezane za likvidaciju, a organi dionikog drutva postupaju samo po nalogu skrbnika. lan 302. Uprava ili likvidator dionikog drutva duni su objaviti najmanje u jednom domaem dnevnom listu da je pokrenut postupak likvidacije, tri puta od dana donoenja odluke iz lana 300. ovog zakona, u razmacima od 15 do 30 dana.
48
Obavjetenje iz stava 1. ovog lana obavezno sadri poziv povjeriocima da prijave potraivanja, najkasnije tri mjeseca od dana posljednjeg objavljivanja. Obavjetenje iz stava 1. ovog lana uprava ili likvidator duni su uputiti poznatim povjeriocima pojedinano. lan 303. Likvidator je duan, najkasnije do kraja poslovne godine u kojoj je pokrenut postupak likvidacije, sainiti i podnijeti skuptini na odobrenje poetni likvidacioni bilans. Skuptina dionikog drutva je duna istovremeno sa odobrenjem poetnog likvidacionog bilansa razrijeiti nadzorni odbor i upravu. Likvidator je duan na kraju poslovne godine skuptini podnijeti bilans stanja i bilans uspjeha i izvjetaj o toku likvidacije. lan 304. Likvidator je duan okonati tekue poslove dionikog drutva, naplatiti potraivanja, unoviti ostalu imovinu i izmiriti obaveze drutva. lan 305. U toku likvidacije ne moe se poveavati fond rezervi dionikog drutva. U posebne rezerve za zaposlene unose se prihodi utvr eni odlukom o obrazovanju tih rezervi, koje se ne mogu koristiti za namirenje povjerilaca i dioniara prije ispunjenja obaveza po tom osnovu prema zaposlenim. lan 306. Likvidator je duan deponovati na posebnom raunu novac potreban za izmirenje: 1) poznatih obaveza za koje se povjerioci nisu prijavili; 2) obaveza koje nisu dospjele; 3) spornih obaveza. Po isteku godine dana od treeg objavljivanja obavjetenja iz lana 302. stav 1. ovog zakona, iz imovine preostale nakon izdvajanja iz stava 1. ovog lana, isplauju se dioniari, u skladu sa pravima sadranim u dionicama. Ako imovina dionikog drutva nije dovoljna za isplatu punog iznosa uplata dioniara, imovina se dijeli srazmjerno izvrenim uplatama. Likvidator je duan deponovati pripadajue iznose iz st. 2. i 3. ovog lana koji dioniarima nisu isplaeni na posebnom raunu. lan 307. Likvidator je duan nakon provedenih radnji iz l. 304. i 306. ovog zakona sazvati skuptinu dionikog drutva i podnijeti zavrni obraun. lan 308. Izmirenje obaveza dionikog drutva za koje likvidator nije znao i koje povjerioci nisu prijavili u roku iz lana 302. stav 2. ovog zakona, moe se zahtijevati samo iz deponovanog novca koji nije isplaen dioniarima. PETI DIO: DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU I - OPE ODREDBE 1. Pojam lan 309. Drutvo s ogranienom odgovornou je drutvo iji je osnovni kapital podijeljen na udjele.
49
Za obaveze drutva s ogranienom odgovornou lan drutva odgovara svojim udjelom. Udjeli osnivaa drutva s ogranienom odgovornou mogu biti razliiti, a svaki osniva moe stei samo jedan udio. lan 310. Odredbe ovog zakona o dionikom drutvu primjenjuju se na drutvo s ogranienom odgovornou, ako posebnim odredbama ovog zakona nije drugaije odre eno. U drutvu s ogranienom odgovornou koje nema nadzorni odbor njegova ovlatenja vre lanovi drutva. 2. Osnivaki akt lan 311. Drutvo s ogranienom odgovornou osniva se ugovorom u pismenoj formi koji zakljuuju osnivai, iji potpisi se ovjeravaju u skladu sa zakonom. Kada drutvo s ogranienom odgovornou osniva samo jedan osniva, osnivaki akt je odluka o osnivanju. lan 312. Ugovor iz lana 311. stav 1. ovog zakona moe potpisati punomonik osnivaa na osnovu punomoi koja se prilae ugovoru, a kojom je punomonik izriito ovlaten za taj posao i na kojoj je potpis vlastodavca ovjeren zakonom. lan 313. Osnivaki akt drutva s ogranienom odgovornou obavezno sadri: 1) ime i prezime i adresu prebivalita ili firmu i sjedite osnivaa; 2) firmu, sjedite i djelatnost drutva; 3) iznos osnovnog kapitala drutva, iznos uloga u novcu, opis i vrijednost uloga u stvarima i pravima, broj i visina udjela lanova; 4) prava i obaveze lanova drutva; 5) postupak u sluaju kada neko od osnivaa ne uplati svoj ulog do ugovorenog roka ili ne ispuni drugu obavezu; 6) nain izmirenja trokova osnivanja drutva; 7) imenovanje lica ovlatenih za vo enje poslovanja i zastupanje drutva i prijavu za upis osnivanja drutva u sudski registar; 8) posljedice neuspjelog osnivanja; 9) posebnu odredbu ako se drutvo osniva na odre eno vrijeme. 3. Osnovni kapital lan 314. Osnovni kapital drutva s ogranienom odgovornou s jednim ili vie osnivaa iznosi najmanje 2.000 (dvije hiljade) KM, ako drugim zakonom nije odre eno drugaije. Vrijednost pojedinanog uloga ne moe biti manja od 100 (stotinu) KM. Ulozi u novcu ne mogu zajedno biti manji od iznosa iz stava 1. ovog lana. Ulozi u stvarima i pravima moraju biti u cijelosti uneseni u drutvo do dana podnoenja prijave za upis osnivanja drutva u registar drutava, tako da drutvo moe njima trajno i slobodno raspolagati. Do dana podnoenja prijave za upis osnivanja drutva u registar drutava mora biti uplaena najmanje polovina uloga u novcu, ali ne manje od iznosa iz stava 1. ovog lana. lan 315. Osnivakim aktom moe se odrediti i obaveza lana da u korist drutva izvri odre enu inidbu ija vrijednost se moe novano izraziti.
50
U sluaju iz stava 1. ovog lana, osnivakim aktom se moraju odrediti vrsta, sadraj i rok inidbe, kriteriji za odre ivanje njene vrijednosti i ugovorna kazna do visine vrijednosti inidbe, za sluaj neispunjenja ili neurednog ispunjenja inidbe. lan 316. Trokove osnivanja drutva snose osnivai srazmjerno svojim udjelima, ako ugovorom nije odre eno drugaije. Trokovi osnivanja ne mogu biti plaeni iz osnovnog kapitala, niti se mogu kao ulog pripisati osnovnom kapitalu. 4. Statut lan 317. Drutvo s ogranienom odgovornou ima statut. Statut drutva donose osnivai, u roku odre enom osnivakim aktom, koji ne moe biti dui od 60 dana od dana upisa osnivanja drutva u registar drutava. Statutom drutva obavezno se ure uje: 1) firma i sjedite; 2) djelatnost; 3) iznos osnovnog kapitala i visina udjela svakog lana; 4) vo enje poslovanja i zastupanje drutva; 5) nain utvr ivanja i diobe dobiti i pokria gubitka; 6) prava i obaveze lanova; 7) organizacija drutva; 8) upravljanje i nain donoenja odluka, sastav, nain imenovanja i razrjeenja, ovlatenja i odgovornosti organa drutva, ako se formiraju; 9) nain informiranja lanova o poslovanju drutva i vo enja knjige udjela; 10) nain promjene visine osnovnog kapitala; 11) nain pristupanja drutvu i prestanka lanstva u drutvu; 12) prestanak drutva; 13) postupak izmjena i dopuna statuta. 5. Upis u registar drutava lan 318. Uz prijavu za upis osnivanja drutva s ogranienom odgovornou u registar drutava prilau se u izvorniku ili ovjerenom prepisu: 1) osnivaki akt; 2) dokaz o izvrenoj uplati uloga u novcu; 3) izvjetaj o procjeni vrijednosti i isprave o unosu uloga u stvarima i pravima; 4) spisak sa linim podacima lanova uprave i nadzornog odbora, ako se on imenuje, sa njihovim izjavama o prihvatanju dunosti. II - PRAVA I OBAVEZE LANOVA 1. Uplata uloga lan 319. lan drutva duan je u roku i na nain odre en osnivakim aktom, statutom i odlukama skuptine drutva izvriti uplatu uloga. Obaveza iz stava 1. ovog lana ne moe se prebiti sa bilo kojim potraivanjem lana prema drutvu ili drugim lanovima drutva, niti se ulog moe povui samovoljno. lan drutva koji je kao ulog unio stvari ili prava ne moe na njima pridrati nikakvo pravo niti drutvu nametnuti ogranienja.
51
Drutvo ne moe uplatu uloga odgoditi, ne moe lana osloboditi obaveze uplate, niti na ime uplate uloga primiti neto drugo osim onoga to je ugovoreno. lan 320. lan drutva koji ne izvri uplatu uloga u ugovorenom roku duan je platiti zateznu kamatu odre enu ugovorom, i naknaditi drutvu i drugim lanovima tetu koju pretrpe usljed njegove docnje. Uprava drutva e lana koji obavezu uplate uloga nije izvrio 60 dana po isteku ugovorenog roka pismeno obavijestiti da je iskljuen iz drutva. Iskljueni lan drutva gubi sva prava iz udjela i davanja uinjenih na ime uloga, ali ostaje obavezan izvriti uplatu uloga u cijelosti, zateznih kamata i naknade tete po osnovu neblagovremene uplate. Drutvo moe putem suda traiti ispunjenje obaveze lana drutva. lan 321. Udio iskljuenog lana uprava drutva moe izloiti prodaji ako ga, uz saglasnost iskljuenog lana, ne otkupi jedan ili vie lanova drutva. Iz prihoda od prodaje udjela, umanjenog za trokove prodaje udjela, zatezne kamate i naknade tete zbog zadocnjenja i zaostalih uplata uloga, drutvo isplauje iskljuenog lana, do iznosa izvrenih uplata. 2. Odgovornost lanova i prethodnika lan 322. Za iznos koji iskljueni lan nije uplatio na ime uloga, sa zateznom kamatom zbog zadocnjenja, drutvu odgovaraju i prethodnici iskljuenog lana koji su u knjigu udjela bili upisani kao lanovi drutva u toku posljednje tri godine prije upuivanja poziva za uplatu iskljuenom lanu. Drutvo e preporuenom poiljkom uputiti neposrednom prethodniku iskljuenog lana poziv na uplatu u roku od najvie 30 dana, i istovremeno o tom pozivu i roku na isti nain obavijestiti ranije prethodnike, koji odgovaraju ukoliko njihovi sljednici na izvre uplatu. Prethodnik koji plati zaostali iznos stie udio iskljuenog lana ako taj udio nije prodat odnosno unoven u skladu sa odredbama lana 321. ovog zakona. lan 323. Uprava drutva moe po svom izboru provesti prvo postupak iz lana 318. a zatim iz lana 321.**** ovog zakona ili obrnuto, bez obzira da li je iskljueni lan tuen, a odgovornost prethodnika smanjuje se za iznos ostvaren prodajom udjela ili tubom protiv iskljuenog lana. Ukoliko udio nije naplaen u cijelosti postupkom iz stava 1. ovog lana, ili ni jedan od tih postupaka nije pokrenut u roku od est mjeseci od dana iskljuenja, razliku do pune vrijednosti udjela iskljuenog lana duni su platiti ostali lanovi drutva u me usobnom srazmjeru njihovih udjela, izuzevi lana koji je udio stekao u skladu sa odredbama lana 320.***** ovog zakona. Iznos koji se u sluaju iz stava 2. ovog lana ne moe naplatiti od pojedinih lanova, naplatie se od ostalih lanova u me usobnom srazmjeru njihovih udjela. Ako u sluaju iz stava 2. ovog lana udio nije prethodno prodat, lanovi drutva stiu pravo na dio dobiti i dio imovine preostale po likvidaciji koji pripada pokrivenom udjelu, srazmjerno ueu u pokriu iznosa do pune vrijednosti udjela. lan 324. Za iznos neplaenog dijela uloga koji je potreban za namirenje steajnih povjerilaca, i bez prethodno provedenih postupaka iz l. 320. i 321. ovog zakona, odgovaraju solidarno lanovi drutva u steaju i prethodnici iji su sljednici u toku posljednje dvije godine prije otvaranja i u toku steaja bili uredno
****
Omaka u redakciji izvornog teksta Zakona iz 1999. godine: umjesto lana 318. trebalo bi da je naveden lan 321. i umjesto lana 321. trebalo bi da je naveden lan 322. ***** Umjesto lana 321. trebalo bi da je naveden lan 320. 52
prijavljeni za upis u knjigu udjela, uz pravo me usobnog regresa za dio izvrene uplate koji prelazi srazmjerno pripadajui iznos obaveze. Ukoliko se postupak iz l. 319. do 322. provodi radi izmirenja neblagovremene uplate poveanja osnovnog kapitala, ne odgovaraju oni prethodnici koji su glasali protiv odluke o poveanju osnovnog kapitala ili u vrijeme njenog donoenja nisu bili lanovi drutva. 3. Udjeli lan 325. Udio lana drutva je srazmjeran ueu njegovog uloga u osnovnom kapitalu. Svaki lan drutva ima jedan udio. Udio lana drutva se poveava kad uplati novi ulog ili stekne udio drugog lana. Kada lan drutva stekne udio drugog lana, prava treih lica i posebna prava ili obaveze lana vezane za raniji ili naknadno steeni udio ne obuhvataju ostatak udjela. lan 326. Uprava drutva duna je voditi knjigu udjela na nain kojim se osigurava tana i potpuna evidencija o lanovima drutva i njihovim udjelima. Uprava drutva duna je, najkasnije osam dana od dana upisa osnivanja drutva u registar drutava, uspostaviti knjigu udjela u koju obavezno unosi: 1) ime i prezime ili firmu i adresu prebivalita ili sjedita lanova drutva, 2) vrstu i iznos ugovorenog uloga i uplaeni iznos, 3) posebna prava i obaveze vezani za udio. Punovaan je svaki akt savjesne tree osobe koji je zasnovan na pouzdanju u tanost upisa u knjigu udjela. lan 327. Uprava drutva duna je odmah upisati svaku izmjenu podataka upisanih u knjigu udjela. Uprava drutva duna je prijaviti za upis u registar drutava promjene u knjizi udjela. Uprava drutva duna je svake godine podnijeti registru drutava spisak lanova drutva sa visinom njihovih ugovorenih i uplaenih uloga, najkasnije 30 dana po isteku zakonom utvr enog roka za sainjavanje godinjeg obrauna. 4. Prenos udjela lan 328. Udjeli u drutvu su prenosivi. Prenos udjela vri se pismenim ugovorom i naslje ivanjem. Udjeli za koje je vezana ugovorena obaveza dodatne inidbe ni u kom sluaju ne mogu se prenijeti bez izriite pismene saglasnosti drutva. lan 329. lanovi drutva imaju pravo pree kupnje udjela. lan drutva koji prodaje udio duan je u pismenoj formi preko uprave drutva obavijestiti ostale lanove o cijeni i drugim uslovima prodaje. Ako niko od lanova u pismenoj formi preko uprave drutva ne prihvati ponudu za kupnju, ili izjavi interes a posao ne bude zakljuen, u roku od 30 dana, lan moe svoj udio prodati treim licima pod uslovima koji ne mogu biti povoljniji od ponude iz stava 2. ovog lana. Kada vie lanova drutva izjavi interes za kupnju, a ne postignu sporazum ko e preuzeti udio ili u kojim omjerima e vie njih preuzeti udio, ili saglasno izjave da se ne ele me usobno nadmetati u
53
pogledu cijene, udio e otkupiti tako to e ga podijeliti srazmjerno me usobnom odnosu njihovih uplaenih uloga. lanovi drutva imaju pravo pree kupnje i kada se udio prodaje u izvrnom postupku. lan 330. lan drutva ili drutvo moe tubom kod suda zahtijevati dozvolu prenosa udjela ako drutvo odbije dati saglasnost za prenos udjela lanu koji je ulog u cijelosti uplatio, ili lan koji je udio ponudio na prodaju bez opravdanog razloga odbije prenijeti udio na lice koje mu drutvo imenuje. Kada sud donese odluku kojom dozvoljava prodaju udjela, drutvo ima pravo u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke obavijestiti lana da doputa da, uz iste uslove, doputa prodaju drugom licu koje je te uslove prihvatilo. lan 331. Kada se udio za iji prenos je potrebna saglasnost drutva prodaje u izvrenju ili steaju, sud je duan procijeniti udio i obavijestiti drutvo, povjerioce koji su dobili dozvolu prinudnog izvrenja putem suda i lica kojima prema knjizi udjela pripada neko stvarno pravo na tom udjelu. Udio e se prodati po odredbama zakona o izvrenju ili zakona o steaju bez saglasnosti drutva, ako drugi lan drutva ili tree lice koje drutvo prihvata ne preuzme udio po isteku 15 dana od dana kada je drutvo obavijeteno za ponu enu cijenu koja dostie procjenu suda ili viu cijenu preuzimanja. lan 332. Ako su vie lica vlasnici jednog udjela, zajedniki ostvaruju prava i solidarno odgovaraju za obaveze koji se odnose na taj udio. Ako vlasnici udjela ne odrede zajednikog zastupnika, pravne radnje poduzete od strane drutva prema jednom od njih djeluju prema svima. lan 333. Naslije ivanje udjela ne moe se ograniiti. lan 334. Udio u drutvu moe se dijeliti na idealne dijelove i tako prenositi u sluaju naslije ivanja i prenosa na druge lanove drutva i drugim sluajevima izriito utvr enim ugovorom ili statutom, uz pismenu saglasnost drutva, ali ne prije isteka jedne godine od dana upisa osnivanja drutva u registar drutava. lan 335. Prijenos i prijelaz udjela proizvodi pravni uinak prema drutvu od trenutka upisa u knjigu udjela. Ako nije upisan u knjigu udjela, prenos i prijelaz udjela proizvodi pravni uinak prema drutvu od dana zakljuivanja pravnog posla ili pravosnanosti odluke o naslije ivanju. 5. Sticanje i zalog vlastitih udjela lan 336. Drutvo moe stei vlastiti udio koji je u cijelosti uplaen. Drutvo ne moe sticati vlastite udjele na teret osnovnog kapitala. lan 337. Drutvo moe uzeti u zalog vlastiti udio koji je u cijelosti uplaen, ako je iznos potraivanja drutva u cijelosti osiguran tim zalogom i ako ukupna vrijednost vlastitih udjela uzetih u zalog nije vea od polovine osnovnog kapitala drutva. 6. Dobit lan 338. Dobit se dijeli me u lanovima drutva u srazmjeri sa visinom udjela, ako drugaije nije ugovoreno.
54
lan 339. Povrat iznosa isplaenog lanu drutva na ime dobiti moe se zahtijevati jedino kada usljed isplate dobiti drutvo nije u mogunosti ispuniti obaveze prema treim licima, i to do iznosa potrebnog za namirenje povjerilaca. Zahtjev za povrat isplaene dobiti u smislu stava 1. ovog lana zastarijeva u roku od tri godine od dana isplate. 7. Istupanje i iskljuenje lana lan 340. Ugovorom ili statutom utvr uju se uslovi, postupak i posljedice istupanja iz drutva. lan drutva ima pravo tubom kod suda traiti istupanje iz drutva, ako su mu ostali lanovi ili organi drutva prouzrokovali tetu ili je sprijeen da ispunjava svoje obaveze, ili mu drutvo namee nesrazmjerne obaveze. lan 341. lan moe biti iskljuen iz drutva iz razloga i u postupku koji su unaprijed odre eni ugovorom ili statutom drutva. Odluka o iskljuenju dostavlja se lanu u pismenoj formi, uz navo enje razloga za iskljuenje. lan koji je iskljuen iz drutva moe pobijati odluku o iskljuenju tubom kod suda u roku od 30 dana od dana kada mu je odluka dostavljena. lan 342. Istupanjem i iskljuenjem iz lanstva u drutvu prestaju prava koja iz tog lanstva proizlaze. lan koji je istupio i lan koji je iskljuen ima pravo na nadoknadu trine vrijednosti udjela na dan prestanka lanstva. Ako je ulog lana bio u obliku prava koritenja odre ene stvari, ona e se vratiti lanu po proteku roka odre enog ugovorom ili statutom, koji ne moe biti dui od tri mjeseca. Po isteku roka iz stava 3. ovog lana, drutvo ima pravo koristiti stvar dok bivi lan ne ispuni obaveze prema drutvu. III - UPRAVLJANJE 1. Skuptina drutva lan 343. Drutvo ima skuptinu, koju ine svi lanovi drutva. Ukupan iznos osnovnog kapitala drutva predstavljen je u skuptini sa 100 glasova, a lan drutva ima broj glasova srazmjeran njegovom udjelu u osnovnom kapitalu drutva. Ugovorom ili statutom moe se odrediti da se o svim ili pojedinim pitanjima odluuje bez sazivanja skuptine, pismenim glasanjem. U sluaju iz stava 3. ovog lana, lanovima drutva se dostavljaju pismeni prijedlozi s obrazloenjem i ostavlja rok za odgovor najmanje 15 dana, a za lana koji se ne izjasni u pismenom obliku smatra se da je glasao protiv prijedloga. Skuptina obavezno odluuje o godinjem obraunu, raspodjeli dobiti i pokriu gubitka. U drutvu sa ogranienom odgovornou sa jednim lanom, ovlatenja skuptine vri lan drutva. lan 344. Skuptinu drutva saziva: 1) uprava; 2) lan ili lanovi iji udjeli ine najmanje desetinu osnovnog kapitala.
55
Uprava je duna sazvati skuptinu najmanje jednom godinje, i u toku godine kada drutvo ostvari gubitak vei od petine osnovnog kapitala prema posljednjem godinjem obraunu. Poziv za skuptinu dostavlja se preporuenom poiljkom, najmanje 15 dana prije datuma odravanja, ako ugovorom ili statutom drutva nije drugaije odre eno. U pozivu se odre uje dnevni red i dostavljaju materijali za svaku taku dnevnog reda. lan ili lanovi drutva iji udjeli ine desetinu osnovnog kapitala imaju pravo izvriti dopunu dnevnog reda, u roku od osam dana od dana prijema poziva za skuptinu. lan 345. Skuptina moe odluivati ako su, lino ili putem punomonika, zastupljeni lanovi iji udjeli ine polovinu osnovnog kapitala drutva. Ako nije postignut kvorum iz stava 1. ovog lana, skuptina se saziva sa istim dnevnim redom najkasnije za 15 dana od prvobitno zakazanog dana odravanja. U sluaju iz stava 2. ovog lana skuptina moe odluivati ako su zastupljeni udjeli koji ine petinu osnovnog kapitala drutva. lan 346. lan drutva ima pravo pobijati odluku skuptine protiv koje je glasao, tubom kod nadlenog suda u roku od 30 dana od dana donoenja odluke. 2. Uprava drutva lan 347. Poslovanje drutva vodi i drutvo zastupa uprava. Upravu ine jedno ili vie lica, koja ne moraju biti lanovi drutva, imenovanih na nain i za period utvr en osnivakim aktom ili statutom drutva. Kada uprava ima vie lanova, osnivakim aktom ili statutom se ure uju njihova ovlatenja i odgovornosti. 3. Nadzor lan 348. Ugovorom ili statutom moe se odrediti da drutvo s ogranienom odgovornou ima nadzorni odbor. Nadzorni odbor obavezno je imati drutvo koje ima vie od deset lanova i drutvo koje ima osnovni kapital u iznosu veem od 1,000.000 KM i najmanje dva lana. lan 349. lan drutva koje nema nadzorni odbor ima pravo da neposredno nadzire poslovanje drutva, poslovne knjige i spise, zalihe i blagajniko poslovanje i saini bilans drutva za svoje potrebe. 4. Zatita prava manjine i revizija lan 350. lan ili grupa lanova drutva iji udjeli ine desetinu osnovnog kapitala mogu traiti od suda da odredi vanjskog revizora. Sud e imenovati revizora ako predlagai uine vjerovatnim da je uinjena ozbiljna povreda zakona, ugovora ili statuta drutva. Naknadu trokova revizije duni su predujmiti predlagai, ako sud ne odredi da drutvo uplati predujam. lan 351. lan drutva koji je traio reviziju ne moe u toku revizije prenijeti svoj udio bez saglasnosti drutva.
56
lan 352. Revizor dostavlja izvjetaj sudu. Ako se strane drugaije ne dogovore, visinu naknade revizora odre uje sud. lan 353. Sud moe, na osnovu nalaza revizije, naloiti drutvu da u odre enom roku odri skuptinu koja e razmotriti izvjetaj revizora. lan 354. lan drutva ima pravo traiti da drutvo podnese zahtjev prema lanovima uprave i nadzornog odbora za naknadu tete prouzrokovane povredom zakona, ugovora ili statuta drutva. Kada je u drutvu odbijen prijedlog da se podnese zahtjev za naknadu tete prema lanovima uprave i nadzornog odbora ili ako o takvom prijedlogu nije blagovremeno odlueno, lan drutva ima pravo tubom kod suda zahtijevati naknadu tete drutvu, u roku od 90 dana od dana kada je prijedlog odbijen ili od kada je proputeno donoenje odluke. U toku spora iz stava 1. ovog lana, tuitelji ne mogu bez saglasnosti drutva raspolagati svojim udjelima. IV - POVEANJE I SMANJENJE OSNOVNOG KAPITALA 1. Poveanje osnovnog kapitala lan 355. Osnovni kapital poveava se na osnovu odluke skuptine drutva s ogranienom odgovornou, uplatom ili unoenjem novih uloga. lanovi drutva imaju pravo prvenstva uplate novih uloga, u srazmjeri svojih udjela u osnovnom kapitalu, u roku od 30 dana od dana donoenja odluke o poveanju osnovnog kapitala, ako osnivakim aktom ili statutom nije drugaije odre eno. Lice koje pristupa drutvu, potpisuje izjavu da prihvata sve obaveze i prava utvr ene ugovorom i statutom. lan 356. Poveanje osnovnog kapitala iz rezervi moe se vriti ako finansijski izvjetaj i izvjetaj revizora za posljednju poslovnu godinu utvr uje da nema nepokrivenog gubitka. Poveanje osnovnog kapitala drutva iz rezervi vri se poveanjem nominalnih iznosa udjela. 2. Smanjenje osnovnog kapitala lan 357. Osnovni kapital drutva moe se smanjiti odlukom skuptine drutva, u skladu sa ovim zakonom, osnivakim aktom i statutom drutva, ali ne ispod iznosa iz lana 314. ovog zakona. lan 358. Odluku o smanjenju osnovnog kapitala drutvo je duno dostaviti sudskom registru i objaviti u Slubenim novinama Federacije BiH. Oglasom iz stava 1. ovog lana, drutvo obavjetava povjerioce da je spremno izmiriti obaveze ili za njih dati osiguranje. lan 359. Po proteku objavljenog roka za prijavu povjerilaca, podnosi se prijava za upis smanjenja osnovnog kapitala u registar drutava.
57
lan 360. Isplata razlike vrijednosti udjela lanovima drutva po osnovu smanjenja osnovnog kapitala moe se vriti nakon upisa smanjenja u registar drutava. Od dana upisa smanjenja osnovnog kapitala u registar drutava prestaju obaveze uplate preostalih neuplaenih uloga. V - PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUTVA 1. Promjena oblika lan 361. Drutvo s ogranienom odgovornou moe promijeniti oblik u dioniko drutvo, na osnovu odluke skuptine donesene dvotreinskom veinom glasova svih lanova drutva. Na osnovu odluke iz stava 1. ovog lana, lanovi stiu dionice dionikog drutva srazmjerno njihovom ueu u osnovnom kapitalu drutva s ogranienom odgovornou. Dioniko drutvo nastalo promjenom oblika drutva s ogranienom odgovornou mora imati osnovni kapital najmanje u iznosu utvr enom ovim zakonom. lan 362. Uprava drutva s ogranienom odgovornou podnosi Komisiji zahtjev za odobrenje promjene oblika u dioniko drutvo, uz koji prilae odluku skuptine o promjeni oblika i ugovor s Registrom. Komisija je duna donijeti odluku najkasnije 60 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 1. ovog lana. Na osnovu odluke Komisije o odobrenju promjene oblika, izvrie se upis promjene oblika drutva u registar drutava. 2. Pripajanje i spajanje lan 363. Drutvo s ogranienom odgovornou moe se spojiti s drugim drutvom s ogranienom odgovornou ili dionikim drutvom ili se pripojiti jednom od njih, ali ne prije isteka dvije godine od dana upisa drutva u registar drutava. lan 364. Imovinom spojenih drutava upravljat e se posebno, tako da je u odnosu spojenih dionikih drutava i odnosu prema povjeriocima odvojeno predstavljena imovina svakog od spojenih dionikih drutava. Drutvo sljednik je duno, prema sopstvenoj procjeni, tri puta, u razmacima ne kraim od 15 ni duim od 30 dana, objaviti da naputa odvojeno upravljanje imovinom spojenih drutava i pozvati povjerioce da, najkasnije est mjeseci od tree objave, drutvu sljednika prijave potraivanja nastala prije upisa spajanja u sudski registar. Odvojeno upravljanje imovinom spojenih drutava ne smije se napustiti prije isteka roka iz stava 2. ovog lana i ispunjavanja obaveza prema povjeriocima koji su od drutva sljednika zahtijevali isplatu ili obezbje enje potraivanja. 3. Prestanak drutva lan 365. Drutvo s ogranienom odgovornou prestaje, u skladu sa zakonom i statutom: 1) spajanjem, pripajanjem i podjelom; 2) odlukom skuptine; 3) odlukom suda; i 4) steajem. U drutvu s ogranienom odgovornou s jednim lanom odluku o prestanku donosi lan drutva.
58
lan 366. Odluka o prestanku drutva s ogranienom odgovornou dostavlja se registarskom sudu, najkasnije osam dana od dana donoenja. lan 367. Drutvo s ogranienom odgovornou prestaje odlukom suda: 1) po tubi jednog ili vie povjerilaca ija dospjela a neizmirena potraivanja premauju polovinu osnovnog kapitala drutva; 2) ako skuptina drutva nije odrana osam mjeseci od isteka roka za izradu godinjeg obrauna; 3) kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa kojim se ugroavaju interesi povjerilaca; 4) kada se steaj zavri diobom steajne imovine, 5) ako steaj nije pokrenut jer imovina drutva nije dovoljna za pokrie trokova steajnog postupka ili se steaj obustavi zbog nedovoljne imovine. Odluka suda upisuje se po slubenoj dunosti u registar drutava. 4. Likvidacija lan 368. Kada drutvo s ogranienom odgovornou prestane na osnovu odluke skuptine ili odluke suda, pokree se postupak likvidacije. U sluaju prestanka drutva na osnovu odluke skuptine, likvidaciju provodi uprava drutva, a u sluaju prestanka na osnovu odluke suda, likvidatora imenuje sud. Likvidatora drutva s ogranienom odgovornou s jednim lanom imenuje sud. lan 369. Od dana donoenja odluke o prestanku, organi drutva s ogranienom odgovornou rade u skladu sa odredbama zakona kojim se ure uje postupak likvidacije. Sud moe postaviti skrbnika drutva, koji obavlja poslove vezane za likvidaciju, a organi drutva postupaju samo po nalogu i uz saglasnost skrbnika. lan 370. Uprava ili likvidator drutva s ogranienom odgovornou duni su objaviti najmanje u jednom domaem dnevnom listu da je pokrenut postupak likvidacije, tri puta od dana donoenja odluke iz lana 368. ovog zakona, u razmacima od 15 do 30 dana. Obavjetenjem iz stava 1. ovog lana, uprava ili likvidator drutva duni su pozvati povjerioce da prijave potraivanja, najkasnije est mjeseci od dana posljednjeg objavljivanja. Obavjetenje iz stava 1. ovog lana, uprava ili likvidator drutva duni su uputiti poznatim povjeriocima pojedinano. lan 371. Likvidator je duan, najkasnije do kraja poslovne godine u kojoj je pokrenut postupak likvidacije, sainiti i podnijeti skuptini na odobrenje poetni likvidacioni bilans. Skuptina drutva s ogranienom odgovornou duna je istovremeno sa odobrenjem poetnog likvidacionog bilansa razrijeiti nadzorni odbor i upravu. Likvidator je duan na kraju svake poslovne godine skuptini drutva podnijeti bilans stanja i bilans uspjeha i izvjetaj o toku likvidacije. lan 372. Likvidator je duan okonati tekue poslove drutva s ogranienom odgovornou, naplatiti potraivanja, unoviti ostalu imovinu i izmiriti obaveze drutva.
59
Od lanova drutva koji udjele nisu platili u cjelini, likvidator e naplatiti dio srazmjeran obavezama drutva. lan 373. Likvidator je duan deponovati na posebnom raunu novac potreban za izmirenje: 1) poznatih obaveza za koje se povjerioci nisu prijavili; 2) obaveza koje nisu dospjele; 3) spornih obaveza. Po isteku godine dana od treeg objavljivanja obavjetenja iz lana 370. stav 1. ovog zakona, iz imovine preostale nakon izdvajanja iznosa iz stava 1. ovog lana, isplauju se lanovi drutva s ogranienom odgovornou, u skladu sa osnivakim aktom i statutom. Ako imovina drutva nije dovoljna za isplatu punog iznosa uplaenih uloga, imovina se dijeli lanovima drutva srazmjerno udjelima. Likvidator je duan deponovati na posebnom raunu pripadajue iznose iz st. 2. i 3. ovog lana koji lanovima drutva nisu isplaeni. lan 374. Likvidator je duan nakon provedenih radnji iz l. 372. i 373. ovog zakona sazvati skuptinu drutva s ogranienom odgovornou i podnijeti zavrni obraun. Nakon sainjavanja zavrnog obrauna, likvidator je duan podnijeti prijavu za upis prestanka drutva u registar drutava. ESTI DIO: KAZNENE ODREDBE lan 375. Za prekraj kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 500 do 15.000 KM Drutvo koje: 1) obavlja djelatnost protivno odredbama lana 7. ovog zakona; 2) nema stvarno sjedite prema sjeditu upisanom u registar drutava ili ne prijavi promjenu sjedita za upis u registar drutava; 3) ima ili koristi firmu protivno odredbama l. 12. do 17. i l. 20. ovog zakona ili u svojim poslovnim pismima i narudbama ne navodi sve podatke iz lana 21. ovog zakona; 4) 10 brisana (SNFBiH broj 84/08) 5) povea osnovni kapital protivno odredbama lana 132. ovog zakona; 6) odobri ili prima uplate dionica u ratama protivno odredbama lana 135. ili oslobodi upisnika obaveze plaanja upisanih dionica protivno odredbi lana 136. ovog zakona; 7) povea osnovni kapital emisijom novih dionica protivno odredbi lana 141. ovog zakona; 8) brisana; 9) brisana; 10) povea nominalnu vrijednost dionica ili emituje besplatne dionice protivno odredbama l. 152. do 154. ovog zakona, 11) povea osnovni kapital iz vlastitih sredstava protivno odredbama l. 160. do 164. ovog zakona; 12) ne plati iz vlastitih sredstava razliku izme u cijene i nominalne vrijednosti dionica u skladu sa odredbama lana 165. ovog zakona; 13) smanjenem osnovnog kapitala ugrozi izvravanje obaveza prema povjeriocima, protivno odredbama lana 169. ovog zakona; 14) vri isplate po osnovu smanjenja osnovnog kapitala ili odustane od emisije dionica ija nominalna vrijednost nije u cjelini plaena, prije upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata, protivno odredbama lana 171. ovog zakona; 15) ne obavijesti povjerioce o smanjenju osnovnog kapitala, u skladu sa odredbama l. 172. i 173. ovog zakona; 16) vri otkup dionica protivno odredbi lana 173. stav 3. ovog zakona; 17) vri smanjenje osnovnog kapitala protivno odredbama lana 175. ovog zakona; 18) ne isplati povuene dionice u roku iz lana 178. stav 2. ovog zakona;
10
ne prijavi za upis u registar drutava podatke i promjene podataka u skladu sa odredbama l. 52. do 55. i l. 58. i 59 ovog zakona; 60
19) ne otkupi ponu ene dionice u skladu sa odredbama l. 181. i 182. ovog zakona; 20) povea osnovni kapital prije izvrenog upisa smanjenja osnovnog kapitala, protivno odredbi lana 187. ovog zakona; 21) ne vri izdvajanje u fond rezervi u skladu sa odredbama l. 188. i 189. ovog zakona; 22) koristi fond rezervi protivno odredbama lana 190. ovog zakona; 23) brisana; 24) dionice i privremenice emitovane umjesto ponitenih prodaje protivno odredbama lana 203. ovog zakona; 25) donese odluku o isplati protivno odredbama lana 207. stav 1. ovog zakona; 26) ako iskljui ili ogranii pravo pree kupnje protivno odredbi lana 215. Zakona; 27) ne omogui dioniaru ili ponumoniku uvid u isprave u skladu sa odredbama l. 216. i 247. ovog zakona; 28) direktno ili indirektno upie vlastite dionice ili stekne vlastitie dionice protivno odredbama l. 225. do 227. ovog zakona; 29) daje ili garantira avanse, zajmove i kredite protivno odredbi lana 237. ovog zakona; 30) ne uva isprave u skladu sa odredbom lana 254. stav 1. ovog zakona; 31) ima nadzorni odbor sastavljen protivno odredbama lana 260. ovog zakona; 32) ne osigura odvojeno upravljanje imovinom spojenog ili pripojenog drutva u skladu sa odredbama 364. ovog zakona; 33) ne vodi knjigu udjela u skladu sa odredbama l. 326. i 327. ovog zakona; 34) nema nadzorni odbor u sluajevima iz lana 348. stav 2. ovog zakona; 35) ne odri skuptinu po nalogu suda u sluaju iz lana 353. ovog zakona; 36) povea osnovni kapital protivno odredbama lana 356. ovog zakona; 37) odluku o smanjenju osnovnog kapitala ne dostavi registru drutava ili ne objavi, u skladu sa odredbama lana 358. ovog zakona. lan 376. Za prekraj iz lana 375. ovog zakona kaznit e se i odgovorno lice u drutvu novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 3.000,00 KM. lan 377. Za prekraj kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 3.000,00 KM predsjednik i lanovi nadzornog odbora drutva koji: 1) ne sazove skuptinu u sluaju iz lana 193. stav 1. ovog zakona; 2) ne prijavi nadzornom odboru kupovinu dionica nove emisije u sluaju iz lana 214. ovog zakona; 3) ne obavijesti dioniare o sticanju vlastitih dionica, u skladu sa odredbama l. 227. i 233. ovog zakona; 4) ne objavi obavjetenje o prijedlozima dioniara u skladu sa odredbama lan 243. ovog zakona; 5) ne objavi obavjetenje o ponovnom sazivanju skuptine u skladu sa odredbama lana 245. ovog zakona; 6) ne sazove skuptinu radi razmatranja godinjeg finansijskog izvjetaja, u roku iz lana 248. stav 2. ovog zakona; 7) ne sazove skuptinu radi ponovnog odluivanja u skladu sa lanom 252. ovog zakona; 8) postupaju protivno odredbama lana 270. i lana 264. stav 5. ovog zakona. Za prekraj kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 3.000,00 KM sekretar drutva koji: 1) ne postupi prema zaduenju iz lana 244. stav 5. ovog zakona i 2) ne sazove konstituirajuu sjednicu nadzornog odbora u skladu sa lanom 262. stav 4. ovog zakona. lan 378. Za prekraj kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 3.000,00 KM direktor i lan uprave drutva koji: 1) ne prijavi nadzornom odboru kupovinu dionica nove emisije u sluaju iz lana 214. ovog zakona; 2) ne prijavi nadzornom odboru finansijski interes ili sudjeluje u poslovnom odnosu, protivno odredbama lana 279. ovog zakona;
61
3) u roku ne postupi po odredbama l. 382. ovog zakona. lan 379. Za prekraj kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 3.000,00 KM lice koje: 1) u drutvu osnuje ili organizuje osnivanje organizacija, ili provodi aktivnosti protivno odredbama lana 37. ovog zakona; 2) 11 brisana (SNFBiH broj 84/08) lan 380. Brisan SEDMI DIO: PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 381. Brisan lan 382. Sva privredna drutva, ukljuujui i ona sa ueem dravnog kapitala u vlasnikoj strukturi, duna su oblik, firmu, osnovni kapital i statut uskladiti sa ovim Zakonom i podnijeti prijavu za upis u registar drutava, najkasnije do 30. 6. 2008. godine. lan 383. 12
Preduzea koja se privatiziraju u skladu sa Zakonom o privatizaciji preduzea (Slubene novine Federacije BiH, broj 27/97), duna su oblik, firmu, osnovni kapital i statut uskladiti sa odredbama ovog zakona najkasnije est mjeseci od donoenja rjeenja iz lana 38. Zakona o privatizaciji preduzea o odobrenju upisa izvrene privatizacije u registar. Ukoliko se reorganizacija privrednog drutva s preteno dravnim kapitalom vri putem izdvajanja pojedinih dijelova u samostalne pravne subjekte, a u cilju breg provo enja privatizacije, prilikom upisa u registar drutava takvog pravnog subjekta nee se primjenjivati odredba lana 60. taka 5. ovog zakona. Za izdvajanje u smislu stava 2. ovog lana privredno drutvo je duno pribaviti prethodnu saglasnost nadlenog organa uprave koji vri ovlatenja i obaveze po osnovu dravnog kapitala, u skladu sa zakonom i drugim propisima.
lan 384. Dionika drutva duna su, uz prijavu za upis u registar drutava uskla enog statusa u smislu odredaba l. 382. i 383. ovog zakona, priloiti izvod iz Registra emitenata kod Komisije. lan 385. Registarski sud e po slubenoj dunosti donijeti i objaviti u Slubenim novinama Federacije BiH odluku o prestanku preduzea koje u roku iz l. 382. i 383. ovog zakona ne podnese prijavu za upis u registar drutava uskla ivanja statusa sa odredbama ovog zakona. Na zahtjev povjerilaca, podnesen u pismenom obliku najkasnije 60 dana od dana objavljivanja odluke iz stava 1. ovog lana, registarski sud e pokrenuti postupak likvidacije preduzea u skladu s odredbama ovog zakona. lan 386. Danom poetka primjene ovog zakona, prestaje da vai Zakon o preduzeima (Slubene novine Federacije BiH, br. 2/95 i 8/96), izuzev l. 157. i 158. koji e se primjenjivati do donoenja odgovarajueg propisa, a najdue est mjeseci, raunajui od dana poetka primjene ovog zakona. lan 387. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH, a primjenjuje se nakon isteka 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Izuzetno od stava 1. ovog lana, ovaj zakon primjenjuje se danom stupanja na snagu na Registar vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine, osnovan posebnim zakonom i na drutva za upravljanje fondovima i investicijske fondove, ukljuujui privatizacijska drutva i privatizacijske fondove, osnovane u skladu s posebnim zakonom.
11 12
kao likvidator postupa protivno odredbama l. 75. do 77. ovog zakona Prestala primjena 01. 07. 2003. godine - lan 75. Zakona o izmjenama Zakona o privrednim drutvima, Slubene novine Federacije BiH, broj 29/03 62
DODATAK: ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIVREDNIM DRUTVIMA Slubene novine Federacije BiH, broj 84/08, stupa na snagu 02. 01. 2009. godine Zavrne odredbe koje nisu ukljuene u preieni tekst: lan 55. Privredna drutva, duna su statut uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu. lan 56. Ovlauje se Zakonodavno-pravna komisija Predstavnikog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da utvrde preieni tekst Zakona o privrednim drutvima u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 57. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH". ****
63

Zakon o Privrednim Drustvima

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Privrednim Drustvima

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zakon o privrednim drutvima - Neslubeni preieni tekst (Slubene novine Federacije BiH, br.

23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

Isto kao prethodno. Isto kao prethodno. 26

Izmjena ranijeg teksta: imenuje upravu dionikog drutva. 44

You might also like