BOLJI VID BEZ NAOALA

HARRY BENJAMIN :

UVOD

Doputajui mi uitak i povlasticu pisanja uvodne rijei za knjigu o prirodnim nainima lijeenja tegoba vida, gospodin Benjamin mi je takoer pruio priliku da istaknem koliko je rairena potreba za sistemom koji zagovara. Dugo sam bio svjestan nedostataka Batesovog sistema, ma koliko on bio pohvalan i koristan. Mnogi moji pacijenti priznali su da nisu uspjeli poboljati svoje stanje koritenjem tog sistema, sve dok, pod mojim nadzorom, nisu proistili tkiva svojih tijela, toliko da bi konano bili u stanju osigurati najbolje rezultate. Mogu potvrditi izjavu gospodina Benjamina da su mnogi sluajevi onih tegoba rijeeni lijeenjem samim postom. Poslije dugog posta, mnogi od onih ljudi koji su nosili naoare mogli su ih sasvim ostaviti ili ih zamijeniti slabijima. Cijeli sistem lijeenja tako je prikazan u ovoj knjizi gospodina Benjamina, da e osposobiti mnoge ljude da savladaju najtee i najupornije sluajeve onih tegoba, pod uvjetom da su strpljivo i istrajno predani postizanju cilja. Da je knjiga poput ove potrebna, posvjedoilo je iroko za nimanje za niz lanaka Benjamina u asopisu Zdravlje za sve, i siguran sam da e ova, njegova prva knjiga, postii zapaen uspjeh. U svakom sluaju, autor je siguran da e njegova knjiga donijeti mnogo dobra. Champneys, Tring, Engleska STANLEY LIEF

PREDGOVOR

Nita nije uvjerljivije od osobnog iskustva, pa mislim da bi bilo zanimljivo za itaoce da kao predgovor dam svoju kratku biografiju. Ona, kratko i bez hvalisanja pokazuje kako sam skoro uao u tamnu dolinu sljepila i kako sam se izbavio nainima opisanim u slijedeim poglavljima. Moj uspjeh u nadvladavanju strane nesposobnosti s kojom sam bio suoen, trebao bi svim onim koji pate od manjkavog vida uliti nadu u uspjeh pomou vjebanja vida. Ne mogu rei da li sam roen kratkovidan ili ne, ali svakako, prvog dana kad pooh u kolu, kad mi je bilo etiri godine, usta novljeno je da je moj vid manjkav, i majci su savjetovali da me odvede na pregled oiju. Naoale u petoj godini Majka me je odvela u Vestminstersku onu kliniku, gdje je pri pregledu otkriveno da imam veliku miopiju; morao sam nositi naoale od 10 dioptrija, u petoj godini. Nastavio sam posjeivati kliniku s vremena na vrijeme da vidim kako moje oi napreduju", i svake dvije ili tri godine morao sam mijenjati naoale za jai par, sve dok u etrnaestoj godini ne poeh nositi naoale od 14 dioptrija. Cijelo vrijeme sam redovno iao u kolu, uspijevajui uz upotrebu naoala obavljati kolski rad, i konano sam zavrio kolu i zaposlio se u dravnoj slubi.

Kriza Kriza je nastupila oko sedamnaeste godine; puno sam uio (jednog dana sam htio postati netko), i iznenada mi se razvila hemoragija u lijevom oku. U isto vrijeme moje ope stanje se pogoralo, i moje vratne lijezde se znatno poveae, pa su odstranjene, zajedno s kraj nicima. U bolnici je ustanovljeno da mi je oslabio vid, i da bih od morio oi dozvoljeno mi je bolovanje od est mjeseci. Naoale koje sam dobio bile su od 18 dioptrija, 4 dioptrije jae od prethodnih. U opasnosti da izgubim vid Nastavio sam s naoalama 18 kroz itavo razdoblje rata u razliitim vladinim predstavnitvima, no 1918. mi je savjetovano da sasvim napustim inovniki posao, jer je postojala opasnost da sasvim izgubim vid. Ovaj savjet, usput reeno, dao mi je speci jalist iz Harley Streeta. Posluao sam i potraio neki prikladan posao, ali uspio sam nai samo jedan koji je davao nade zanimanje trgovakog putnika... Najjae mogue naoale Nakon nekoliko neuspjelih pokuaja, na sreu, uskoro sam naiao na poslodavca koji me je razumio i suosjeao sa mnom, tako da mi je dozvolio da nastavim svoja prouavanja filozo fije, psihologije i politikih nauka (koje su me najvie zanimale). Cijelo vrijeme redovno sam odlazio specijalisti, postepeno mi je postalo jasno da je moj vid sve loiji i loiji, uprkos radu na zraku sve dok mi nije u mojoj 26. godini specijalist dao naj jae mogue naoale: desno oko: 20 sph. 3 cyl. 170 lijevo oko: - 2 0 , 5 sph. -3 cyl. 170 Nita se vie nije moglo uiniti za mene" Rekao mi je da nije u stanju vie nita uiniti za mene, da moram prestati potpuno s itanjem mojom najveom radosti,

i da moram biti vrlo paljiv da se mrenice oba oka ne bi odvojile uslijed naprezanja. Veseo razgovor, zar ne? Meutim, ja sam nastavio po starom, putujui irom zemlje, boravei u najskupljim hotelima, i bijah uspjean u svom zanimanju (zahvaljujui poslodavevoj ljubaz nosti prema meni), no pomisao da u ostatak ivota provesti bez knjiga i uz uvijek prisutnu opasnost od potpunog sljepila, nije davala mnogo nade. Snane naoale beskorisne Nastavio sam godinje posjete Harley Street-u, i uvijek su me tjeili" izvjetajem specijaliste o mom stanju, sve do 28. godine kad sam osjetio da moje oi ne mogu vie dugo izdrati. Vid mi je brzo propadao bilo mi je teko ita itati ili pisati, uprkos vrlo jakim naoalama koje sam nosio. U glavi bi mi se javljali bolovi pri najmanjem pokuaju da gledam neto na blizinu, i konano sam shvatio da drastino treba uiniti neto ali to? Specijalist mi nije mogao pomoi, tako mi je rekao! udo se dogaa U oujku, 1926, odluio sam napustiti posao koji mi je donosio lijep prihod i otii ivjeti na selo, i upravo u to vrijeme dogodilo se udo. Od prijatelja sam dobio da proitam knjigu, ili bolje da mi se proita (nisam bio u stanju sam itati). Naslov je bio: Savr en vid bez naoala", autora W. H. Batesa, iz New Yorka. Prija teljev brat je vjebao po Batesovom nainu i znatno mu se po boljao vid, tako su mi rekli. Ponio sam knjigu kui, brat mi ju je itao, i odmah sam shvatio da je Batesovo gledanje na uzrok manjkavog vida i njegovo lijeenje pravo; znao sam to instiktivno. Oftalmolozi grijee dr. Bates je u pravu Uvidio sam da specijalist iz Harley Streeta, i vojska oftalmo loga i okulista, koji daju ljudima naoale, grijee i da je dr. Bates u pravu. Naoale ne e nikad izlijeiti" manjkav vid one ine oi jo loijim i sve dok ih netko nosi ne postoji mogunost

povratka normalnog vida. Trebalo bi odmah odstraniti naoale i dati oima priliku da gledaju oputeno, u emu ih noenje naoala sprijeava. Posjetio sam ovjeka u londonskom West Endu koji je radio po Batesobom nainu. Da bih pronaao najbolji nain primjene Batesovih naela, napustio sam posao, odbacio naoale poslije 23 godine i poeo sam ponovno uiti svoje oi da gledaju. Poboljanje za nekoliko dana Zamislite kako sam se osjeao kad sam ih prvi put skinuo! Jedva sam ita vidio, no za nekoliko dana nastupilo je pobolj anje, i za kratko vrijeme mogao sam etati bez tekoa. Naravno, jo nisam mogao itati, trebalo mi je godinu dana da stignem do tog stupnja), i jedino kroz vezu s jednim drugim sljedbenikom Batesovog naina, koji je ivio u Walesu, nastalo je poboljanje. Prirodno lijeenje pomae Poslije susreta s ovim mladim ovjekom odluio sam otii i ostati kod njega nekoliko tjedana u Cardiffu i lijeiti se prema njegovim uputama. On me je odmah podvrgao razboritom nainu ishrane Prirod nog lijeenja vou, salatama itd... Kroz nekoliko dana oi su mi se poele popravljati i za tjedan dana mogao sam itati po nekoliko rijei. Pri kraju treeg tjedna bijah u stanju itati vrlo polagano i bolno svoju prvu knjigu bez naoala. Prole su dvije i pol godine od kada sam skinuo naoale, i sposoban sam itati i pisati. Vid na daljinu mi nije tako dobar, ili vidim dovoljno dobro da mogu proetati itavom okolinom lagano i ugodno. Moje zdravlje i opi izgled su bolji no to su ikad ranije bili, i zadovoljstvo mi je da sam uz pomo i savjete to mi ih je dao prijatelj, Batesov sljedbenik iz Cardiffa, odluio posvetiti naturopatiji. Naporno sam uio da bih se upoznao s teorijom i praksom Prirodnog lijeenja, i zavrio sam privatni teaj kod jednog od najpoznatijih londonskih naturopata. Od tog vremena lijeim oi prirodnim nainom ... London,1929. Harry Benjamin

1
UVODNO
Manjkav vid danas je raireniji no u bilo kom razdoblju svjetske povijesti. Spominje se mnogo uzroka, od kojih se glav nim smatra poveano koritenje umjetnog svjetla, uglavnom elektrinog i popularnost kina, tv, kompjutera. Tenja da ljudi sve vie vremena provode u uvjetima nunog koritenja umjetnog svjetla, i svakodnevno sve vea popu larnost televizije, uzrok je oekivanju da e se manjkav vid iriti bre u godinama koje dolaze. injenica da se za ovakvo stanje stvari okrivljuju uvjeti pod kojima danas ivimo otkriva da noenje naoala ne uspjeva zaustaviti ovu rastuu prijetnju ljudskom zdravlju, i da je takvo lijeenje samo privremeno. zapravo, niko ne oekuje da lijei manjkav vid pomou na oala. Najvie, to se njima namjerava postii je da se onaj koji pati od manjkavog vida oslobodi to je mogue vie neugo dnosti. Mnogi ljudi e se sloiti da su ova vidna pomagala runa sama po sebi; postoji uvijek opasnost njihovog lomljenja i nanoenja povreda onom tko ih nosi; naoale sprijeavaju mnoge ljude da se bave sportskim aktivnostima i drutvenom razonodom uope; ipak, uprkos sveg ovog, na naoale se gleda kao na blagodat i sreu ovjeka, i, jedan od velikih pronalazaka civilizacije na nivou vrijednosti telefona i radija. Lako je shvatiti zato su naoale tako visoko cijenjene; bez njih milijuni ljudi ne bi uspjeli ivjeti i raditi kao to to sa njima rade, a svakog dana sve ih je vie koji se oslanjaju na njihovu pomo. Uzrok ovakvoj praksi je uvjerenje javnosti da se manjkav vid ne da izlijeiti, i da je jedini mogui lijek noenje naoala.

Ako se, meutim, onim milijunima koji pate od onih tegoba pokae (to nadam se ovom knjigom inim) da ih noenje naoala moe trajno sprijeiti da se rijee svojih o nih mana, i da, zapravo, tee pogoranju svoje nesposobnosti, onda e rairena vjera u djelotvornost i neophodnost ovih vidnih taka" poeti blijediti i zamijenit e je saznanjem da je, ono to smo do ovog asa smatrali jednim od uda nauke, prije smetnja nego pomo boljem vidu. Vjera u vrijednost i neophodnost naoala u svim sluaje vima manjkavog vida je vrsto uvrijeena u javnom mnijenju. Osnovana je na pretpostavci da je veina mana vida posljedica stalnih promjena u obliku oka, i da, je jedino to se moe uiniti olakanje uvjeta ivljenja propisivanjem odgovaraju ih lea. Relativno nedavno, meutim, zahvaljujui istraivanjima dr. W. H. Batesa, koja su trajala tridesetak godina, nastala je nova kola uenja o uzrocima i lijeenju manjkavog vida, i osnivai ovog pokreta su uvjerljivo dokazali da manjkav vid n i j e u velikoj veini sluajeva posljedica s t a l n i h promjena u obliku oka, ve jedino f u n k c i o n a l n i h poremeaja koji se mogu odstraniti u mnogim sluajevima jednostavnim, prirod nim nainima lijeenja koji zabranjuju noenje naoala. Iz ovog se vidi da manjkav vid lijee suparnike kole oni koji slijede stare naine razmiljanja i smatraju manjkav vid sam po sebi neljeivim, i oni koji shvaaju da su mane vida posljedica brojnih uzroka, od kojih se veinu moe odstraniti. Uvijek postoji nada da se pomogne onom koji pati od manjka vog vida da ga zaista popravi svoj i da mu se esto vrati norma lan vid, oslanjanjem na najprirodnije i najjednostavnije naine. Dr. Batesu (oftalmologu koji je radio kao oni lijenik na sistematskim pregledima njujorkih aka) pripada ast osniva a ovog naina lijeenja oiju (poznatog kao Batesov nain"), koji je nebrojenim probama i pokusima pokazao da su mnoga ope prihvaena gledanja na prirodu manjkavog vida pogrena. On je dokazno svoju tvrdnju vraajui normalan vid u tisua ma sluajeva koje su najvei specijalisti za oko proglasili ne izljeivim!

Batesov nain se sad primijenjuje u nekoliko zemalja s velikim uspjehom, no njegove kolege okulisti potpuno odba cuju njegov rad. Zapravo, bio je prognan iz New Yorka od Amerikog lijenikog udruenja zbog svojih neortodoksnih teorija, i umro je kao medicinski izgnanik, nekoliko godina na kon to je sadanja knjiga prvi put objavljena. Zbog toga posto je mali izgledi da ova epohalna otkria dou do javnosti uo biajenim kanalima. Zato je ostavljeno ljudima, poput mene, koji su izvukli veliku korist iz sistema, da mu pjevaju hvalo spjeve, u nadi da e izazvati zanimanje drugih koji pate od manjkavog vida, i na taj nain im pokazati da i oni sad imaju priliku ostaviti naoale zauvijek, i poeti odmah vraati svojim oima sposobnost normalnog vida, koje je njihovo pravo po roenju.

2
KAKO OKO RADI
Da bi se u potpunosti razumjela razlika izmeu naina raz miljanja nove i stare kole, treba znati neke osnovne injenice iz anatomije i fiziologije oka, jer je glavna toka razilaenja su parnikih kola, tumaenje pojave akomodacije (Akomodacija je prijelaz oka s bliskih na udaljene predmete ili obratno.) Zbog toga je bitna slijedea kratka skica grae i rada oka. Oko ili ona jabuica je loptastog oblika i promjera oko 25,4 mm. Sastoji se od tri ovojnice: 1. bjeloonica, ili vanjska ovojnica; 2. ilnica, ili srednja ovojnica; i 3. mrenica, ili unutranja ovojnica. B j e l o o n i c a je bijela i prelijeva se kao opal, osim u sredi njem dijelu, koji je proziran i zove se r o n i c a . Svjetlost kroz ronicu dolazi u oko. i l n i c a sadri krvne ile kojima krv cirkulira kroz oko. Odmah iza ronice ilnica postaje vidljiva, i zove se arenica, sa z j e n i c o m u sreditu. Iza arenice smjetena je ona leca koja skuplja svjetlo koja prolazi kroz zjenicu i stvara sliku na m r e n i c i . Oko one lee ilnica tvori nabore poznate kao c i l i j a r n i nastavci, koji sadre u sebi c i l i j a r n i mii. Cilijarni mii je povezan s onom leom pomou malog ligamenta, tako dla cilijarni mii moe upravljati skupljanjem i irenjem one lee. Mrenica ili unutranja ovojnica je zapravo produetak vidnog ivca (smjetenog u stranjem dijelu oka); krajnje je tanka i osjetljiva i na njoj se javljaju slike vanjskih predmeta

unutar vidnog polja. ( A k o se mrenica razori, vid se ne moe vratiti.)

Slika 1:1) spojnica; 2) ronica; 3) bjeloonica; 4) kanal vidnog ivca; 5) ilnica; 6) cilijarni nastavci; 7) arenica; 8) zjenica; 9) mrenica; 10) prednja granica mrenice; 11) ona lea; 12) ligamenti; 13) cilijarni mii; 14) ona komora; 15) staklasto tijelo; 16) uta pjega; 17) slijepa pjega
(Furneaux i Smart: Fiziologija ovjeka)

Znajui ove injenice lako je slijediti s t v a r n i p r o c e s gle danja: Svjetlo prolazi kroz ronicu, bone zrake odstranjuje zjenica, tako da samo sredinje zrake stvarno dolaze u oko. One prolaze

kroz onu leu, koja ih skuplja na mrenici u obrnutu sliku. Slika se vidnim ivcem prenosi do mozga i tako nastaje vidni osjet. Upoznajui se s nunim potankostima grae i djelovanja oka, itaoc moe sada ocijeniti bitnu razliku izmeu nove i stare kole u teoriji procesa naina akomodacije.

Slika 2: Pogled na one jabuice odozgora, s prikazom miia i arterija. 1) vidni ivac; 2) gornji ravni mii; 3) donji ravni mii; 4) vanjski ravni mii; 5) unutranji ravni mii; 6) gornji kosi mii; 7) donji kosi mii; 8) suzne lijezde; 9) oni kapak u presjeku; 10) kapak iznutra; 11) ona arterija; 12) grana k suznoj lijezdi; 13) grana k mrenici; 14) grana k arenici; 15) grana k gornjem kapku; 16) grana k vjei; 17) grana k nosnoj upljini.

Kad oko promatra udaljen predmet, razmak izmeu lee i mrenice je manji od normalnog, a vei je od normalnog kad promatra bliske predmete. U medicinskim udbenicima se ova promjena razmaka izmeu one lee i mrenice smatra posljedicom irenja i stezanja one lee, koje izvodi cilijarni mii. Po ovoj teoriji oko kao cjelina ne m i j e n j a svoj o b l i k jedino ga mijenja ona lea. Meutim, eksperimenti dr. Batesa su pokazali da se oblik oka mijenja za vrijeme akomodacije, kao posljedica djelovanja vanjskih miia one jabuice, koji pomiu oko u svim pravci ma (gore, dolje, u stranu, itd.). Ustanovljeno je da ovi miii pomiu s t r a n j i d i o oka k onoj lei kada ono promatra udaljene predmete, pomou stezanja odreene grupe miia o kojima je rije. Time skrauje njegovu d u i n u , ili je pove ava kad promatra bliske predmete, na nain koji je slian uotravanju objektiva kamere. Kad se zna da je myopia (kratkovidnost) stanje u kojem je ona jabuica produena, a hypermetropia (dalekovidnost), i presbyopia (staraki vid), su stanja u kojima je ona jabuica skraena du uzdune osi (linija one lee mrenica), odjed nom postaje jasno da su, s Batesovog gledita ova stanja jedino posljedica nesavrene akomodacije, koja je izazvana neisprav nim djelovanjem vanjskih miia oka. U sluaju miopije oko je u poloaju koji oteava opaanje udaljenih predmeta. Ukratko, Batesov zakljuak je da su mnogi s l u a j e v i m a n j k a v o g vida p o s l j e d i c a naprezanja v a n j s k i h o n i h miia, to s vremenom dovodi do promjene oblika one ja buice. Ovo je temeljno naelo Batesovog sistema i tvrdi da se od stranjivanjem napregnutosti miia mogu lijeiti mnoga stanja manjkavog vida. U svojoj knjizi Savren vid bez naoala, Bates daje detaljan opis eksperimenata kojima dokazuje svoju teoriju, a njegovo gledite za razliku od stare kole, donosi ohrabrenje svima onima koji pate od manjkavog vida, na temelju svakodnevnih uspjeha, kako u Americi, tako i u Engleskoj.

3
ZATO SU NAOALE TETNE
Moramo se okrenuti vanjskim miiima oka kao glavnom uzroniku manjkavog vida. U prolosti se na ove miie gledalo kao na one ija je jedina uloga pomicanje oka. Nije bilo prihvaeno gledite da oni neprekidno djeluju na mjenjanje oblika oka za vrijeme procesa gledanja, tako da su svi pokuaji da se pronae uzrok miopije, hipermetropije itd., vodili zakljuku da ove mane (za koje se zna da su posljedica promjena u obliku one jabuice) moraju biti organskog karaktera, kao posljedica izlaganja oiju mutnim uvjetima - kao: kompjutor, loe osvjetljenje, TV, previe itanja, itd. Novo gledanje, meutim, pokazuje da loi radni uvjeti, itd., ne dovode do manjkavog v i d a . Sve to ovi uvjeti mogu ui niti je da pogoraju ve postojeu t e n j u k manjkavom vidu, izazvanu napregnutou vanjskih miia oka, tako da je ono to se smatra u z r o k o m tegoba oka samo drugorazredni inilac. Bez poznavanja uzroka, i prihvaanja stava da se kratkovidno, dalekovidno i starako dalekovidno, ne moe vratjti u normalno stanje, nije se moglo nita uiniti. Optiko zanimanje se bavilo jedino pitanjem kako najbolje pomoi da se nadoknadi ova nesposobnost na najprikladniji nain, i zbog tog su uvedene naoale. Dajui pacijentu odgovarajue naoale, oni specijalist smatra da je uinio sve to je u njegovoj moi. Omoguujui svojom pomoi onom koji ih nosi da vidi jasnije nego ranije, i tako na vodei ga da zakljui da je njegova mana uklonjena naoale za varavaju onog koji pati od manjkavog vida. On prirodno zamilja da ako moe vidjeti bolje, onda je nje govim oima sigurno bolje, i jedino poslije dugogodinjeg noenja naoala i iz potrebe sve eih zamjena za jae, shvaa da, stalno

noenje naoala umjesto p o b o l j a v a n j a kvari oi. Kakva je, onda, vrijednost naoala? U najboljem sluaju one su brzo i lako sredstvo privremenog osposobljavanja poreme enog stanja vida ali gledati na njih kao na trajnu p o m o vidu sasvim je krivo. Da bi ovo bilo jasno potrebno je jedino shvatiti da noenje naoala poremeuje itav prirodni proces gledanja. Umjesto da se oku dopusti da se akomodira na bliske i dale ke predmete, daju mu se naoale koje vre akomodaciju za njega na utvren i nepromjenljiv nain, a posljedica je da se, napregnu to stanje miia (koje je ometalo akomodaciju), pojaalo dra njem oiju u k r u t o m p o l o a j u djelovanjem naoala. Ovo objanjava zato neprekidno oslanjanje na naoale esto kvari o i . Uzrok tegobe ne samo da se ne otklanja, ve se pojaava uvoenjem ovih tzv. vidnih pomagala". Isto vremeno ne ini se nikakav pokuaj da se promijene umjetni uvjeti koji jo vie napreu ve napregnute miie, i tako propisi vanje naoala za manjkav vid je samo po sebi glavni uzrok pro duenog pojaanja onog stanja za ije rjeavanje su namijenjene.

NAOALE i PRIRODNO LIJEENJE Kad onaj koji pati od manjkavog vida jednom postane svje stan uloge koju igraju naoale u odravanju onog to bi inae bio privremeni poremeaj procesa gledanja (ako bi se lijeio prirod nim nainima) on e se nastojati upoznati s novim nainima lije enja; no, vjerovatno e osjetiti da bi bilo previe oekivati od njega da skine naoale odmah, i proe kroz poetno razdoblje neugodnosti, koje nuno mora protei, izmeu poetka lijeenja i dovoljnog poboljanja vida koje vie ne zahtijeva pomo naoala. Meutim, kad jednom lijeenje pone, nije neophodno da se sasvim prestane s noenjem naoala (premda se tako postiu najbolji i najbri rezultati), mnogi pacijenti su izlijeeni a da su za vrijeme veeg dijela lijeenja nosili naoale. Tokom lijeenja mijenjali su naoale za sve slabije, dok im na kraju lijeenja vie nisu bile potrebne.

Za vrijeme lijeenja naoale se mogu nositi jedino za potre be posla, dunosti u domainstvu, itd., a trebalo bi ih skidati u vrijeme dokolice, vjebi i drugih radnji kod lijeenja. ak ako se naoale skidaju samo po n e k o l i k o sati dnevno, omoguava se oima da funkcioniraju normalno, i poslije nekoliko tjedana lije enja pacijenti e biti ugodno iznenaeni poboljanjem svog vida u to e ih uvjeriti injenica da su naoale koje nose postale pre jake - i morat e, da iz ladice i ormara iakati stare, slabije na oale koje su tamo godinama leale beskorisne. Vidi se da prihvaanje novih naina lijeenja ne ometa pa cijenta u njegovom svagdanjem nainu ivota jer su oni namije njeni slobodnom vremenu, u njegovoj kui i kad je najpogodnije. Kad se jednom objasne osnove lijeenja, i daju upute onaj koji pati od manjkavog vida moe odmah poeti, a nagrada njegovih napora bit e postepen i neprekidan napredak. Naravno, povratak normalnom vidu e zavisiti od stupnja manjkavosti vida i duine njegovog trajanja; to su naoale due noene, bit e potrebno vie vremena da se odstrani napregnutost koju su uzrokovale, kako u samim oima, tako i u miiima i ivcima koji su s njima povezani. U veini sluajeva, meutim, ako se prirodno lijeenje tono i redovno provodi, p o b o l j a n j e mora u s l i j e d i t i .

4
UZROCI MANJKAVOG VIDA
1. Mentalna napregnutost Prethodna poglavlja su se bavila nepodesnou starog naina lijeenja manjkavog vida, a uzrok takvih mana kao to su miopija, hipermetropija, presbiopija itd., je pripisavan napregnutom stanju miia koji okruuju oi. Dr. Bates tvrdi da je uzrok svih mana m e n t a l n a napregnu tost koja dovodi do odgovarajue fizike napregnutosti oiju i njihovih miia i ivaca to uzrokuje manjkav vid. On smatra da vrlo nervozan temperament, s tenjom k men talnoj napetosti i krutosti misli, predstavlja uzrok veine sluaje va ozbiljnih vidnih nedostataka, a na manje nedostatke gleda kao na posljedice umne napetosti izazvane pretjeranim radom, za brinutou, strahom, itd., pri emu se stupanj manjkavosti vida u svim sluajevima mijenja u zavisnosti od temperamenta i psi hikog stanja pojedinca. Rukovodei se ovom teorijom, dr. Bates je usredotoio sve svoje napore na naine lijeenja koji e odstraniti stanje mentalne napetosti, i kljuna toka Batesovog naina" je, oputenost. Ako pacijent moe opustiti svoj um, onda se i oi (zajedno s miiima i ivcima koji su povezani s njima) oputaju, i slino, ako su oi i njihovi miii i ivci oputeni, oputen je i mozak. Vidimo da Batesov nain lijeenja ide za tim da postigne men t a l n u i f i z i k u o p u t e n o s t , i jedino kad se ovo upotpunjeno stanje uma i tijela postigne mogu je savren vid. Uspjeh njegovog sistema pokazuje da je Batesovo gledite, uglavnom ispravno, no ima dosta sluajeva (posebno onih dugo trajnijih) gdje je poboljanje bilo sporo, a u nekim sluajevima

ga uope nije bilo. Po miljenju autora ove knjige, nedostaci sistema lee u zanemarivanju najvanijih fizikih inilaca. Pretpostavka da samo mentalna napregnutost dovodi do napregnutog stanja miia oka je oigledno nerazumijevanje djelovanja ljudskog organizma, jer je oigledno da, ako je uzrok manjkavog vida napregnuta vanjska muskulatura oiju, onda bilo koji inilac (ne samo mentalni, ve i fiziki) koji moe izazvati napetost u ovim miiima moe b i t i u z r o n i k o m manj kavog vida. U zanemarivanju drugih moguih uzroka napregnutosti i napetosti Batesov nain pokazuje svoja ogranienja, te ga stoga ne moemo smatrati p o t p u n i m sistemom prirodnog lijeenja manjkavog vida. Svrha ove knjige je, meutim, da otkloni ovaj nedostatak i da prikae sadrajan i sveobuhvatan nain pogodan za savladavanje mnogih vrsta onih tegoba na najbolji i najloginiji nain. 2. Ishrana U nastojanju da se otkriju mogui fiziki uzroci napregnutosti i zgrenosti miia oka mora se imati na umu da je oko dio tijela, i kao takvo dijeli sudbinu tijela kao cjeline (gledati na oko kao na neto izdvojeno pogreno je). Odnedavno je poznato da bolesti kao to su dijabetes i nefritis (bolest bubrega) imaju utjecaja na oko, i medicinari su pri hvatili da su neki sluajevi k a t a r a k t a dijabetikog porijekla. Isto tako, veina laika zna da su zvjezdice pred oima povezane s nepravilnim radom jetre i poremeajima probave; samo iridolozi dovoljno razumiju prisnu povezanost izmeu oka i svakog dijela tijela. Posao pionira iridijagnoze je bio da pokau da se svaka pro mjena (bilo da je funkcionalna ili organska) u bilo kom organu ili dijelu tijela odraava u oima promjenom boje u dijelu arenice (iris) koji je izravno povezan s tim organom ili dijelom. Ova divna povezanost arenice oka s ostalim dijelovima tijela je posljedica udesne mree puteva meusobnih veza ivaca oka i autonomnog ivanog sistema.

Ako na oko utjee (a utjee) promjena stanja udaljenih organa tijela, koliki li e tek utjecaj biti ako je ukljuen itav organizam. Mnogi lijenici prirodnog lijeenja su ustanovili da na upalna stanja oiju, kao to su konjuktivitis, iritis i keratitis, ne bi trebalo gledati jednostavno kao na bolesti koje pogaaju oi i nita drugo (to je rasprostranjeno miljenje meu lijenicima), ve kao na simptome opeg toksinog stanja tijela posljedi cu pretjeranog unoenja uglavnom kroba, eera i proteina. Istovremeno oni su doli do zakljuka da je katarakt samo znak mnogo dublje ukorjenjenog (i to kronino) pojavljivanja istog stanja. Pievo vlastito iskustvo je pokazalo da pogrena ishrana djeluje ne samo na same oi (kako je upravo pokazano), ve na procese gledanja, zato to se i u miiima i krvnim ilama koje okruuju oi javljaju tetni procesi to nastaju u itavom tijelu izazvani nesavrenim metabolizmom do kog dovodi neuravnote ena i jednolika ishrana ... Do sada je smatrano injenicom, da kad osoba dostigne srednju dob ivota oi prirodno mijenjaju svoj oblik i tako oteavaju gledanje b l i s k i h predmeta, i dovode do presbiopije. Ovo se smatra nezgodnom, no nunom cijenom koju treba platiti za tako dug boravak u svijetu! Ta neugodnost je otklonje na noenjem konveksnih naoala. Vrlo mali broj od milijuna onih to pate od starakog vida (ili njihovih lijenika-savjetnika) shvaa da loe navike u is hrani od 45 ili 50 godina ivota mogu biti odgovorne za ovu promjenu u njihovoj moi gledanja; to je meutim sigurno, i mnogi koji pate od presbiopije mogu vratiti normalan vid uvoe njem razumne ishrane i izvoenjem nekoliko jednostavnih vjebi oka. Da bi se naglasila ivotna povezanost ishrane i vida, potrebno je samo rei da je zabiljeeno da su mnogi autentini sluajevi manjkavog vida izlijeeni jednostavno pomou posta. Postom poveano odstranjenje tetnih proizvoda koji su se nagomilavali u miiima i krvnim ilama koje okruuju oko oslo baa miie i vid se popravlja.

3. Nepravilno snabdijevanje krvlju i ivanom energijom Do sada su razmatrana dva glavna uzroka manjkavog vida naime, mentalna n a p r e g n u t o s t i nepravilna ishrana, no postoji i trei inilac koji je u stanju ugroziti vid a to je nepra vilno snabdijevanje krvlju i ivanom energijom. Sve dok se oi potpuno ne opskrbe krvlju i ivanom energi jom, proces gledanja ne moe se odvijati pravilno; i tako bilo koji inilac koji je u stanju utjecati bilo na krvne ile ili na ivce oiju je mogui uzrok manjkavog vida. Razumije se da i mentalna napregnutost i nepravilna ishrana utjeu na pravilnost opskrbe oiju krvlju i ivanom energijom, no postoje i neki isto mehaniki naini koji dovode do toga. Miii koji pokrivaju gornji dio kime (na lenom dijelu vrata) igraju glavnu ulogu u mehanici opskrbe oiju krvlju i iv anom energijom. Zgrenost ovih miia uzrokuje blago pomicanje iz mjesta prljena povezanih s njima (stvarajui ono to je poznato kao subluxatio nepotpuno iaenje) a ovo s vremenom poinje sprijeavati izravan tok ivane energije od simptomatikog ivanog sistema k oima; uz t o , pogoeni su vazomotorni ivci koji upravljaju veliinom malih arterija i time je smanjena opskrba glave krvlju. Nuno je, stoga, da se u svim sluajevima manjkavog vida provjeri da li su miii lenog dijela vrata potpuno oputeni i labavi, i da nema nedostataka u kimenom stupu. Ispravljanje kime je neobino vano, zapravo, mnogi sluajevi manjkavog vida su izlijeeni jednostavno otklanjanjem nedostataka kime (ovo pokazuje kako veliki utjecaj ima zgrenost vratnih miia na snabdjevanje krvlju i ivanom energijom). Druga stvar koju bi trebalo shvatiti je da u veini sluajeva manjkavog vida (bez obzira koji su uzronici) napregnutost oiju i njihovih miia, krvnih ila i ivaca (uglavnom izazvana stalnim noenjem naoala) se prenosi na miie lenog dijela vrata i ovi postaju zgreni. Moe se stoga openito rei, da oni koji pate od manjkavog vida imaju ukoene vratne miie. Oigledno je sad da potpun povratak normalnom vidu nije mogu sve dok se ovi zgreni miii ne opuste ...

5
LIJEENJE MANJKAVOG VIDA
Sistem koji uzima u obzir vie inilaca Kako postoje tri glavna uzronika manjkavog vida, tako po stoje tri jasna i odvojena pristupa svim sluajevima koji se podvr gavaju prirodnom lijeenju. Budui da je nemogue pouzdano utvrditi koji je uzrok u pojedinom sluaju (vjerovatnije je da su dva ili, moda, sva tri inioca ukljuena), najuspjeniji sistem lije enja je onaj koji uzima u obzir sva tri istovremeno. Do danas nije postojao tako obuhvatan nain lijeenja. Ba tesov nain se bavio jedino prvim iniocem naime, mental nom n a p r e g n u t o u a zanemarivao je druga dva; oni koji se bave prirodnim lijeenjem a pokuavali su lijeiti manjkav vid smatrali su da su pravilna ishrana i post najbolji nain i pritom su uglavnom zanemarivali Batesov nain; dok su se osteopati i kiropraktori, kada bi imali pacijente koji pate od tegoba oka, jedino oslanjali na lijeenje kime. Svaki od ovih naina lijeenja ima divnih primjera izlijeenja (posebno Batesov nain), no bilo je isto tako i neuspjeha, oito zato to je svaki od njih naglaavao jedan inilac iskljuujui ostale, pa je zato jedino u onim sluajevima koji su bili izazvani iniocem za koji je lijeenje bilo primjereno bilo mogue izlijeenje. Kroz osobno iskustvo pisac ove knjige je saznao vrijednost sva tri naina lijeenja, i spajanjem njihovih najvrednijih odlika u jednu cjelinu datu u ovom djelu, stvoren je obuhvatan sistem lije enja pogodan da praktino lijei b i l o k o j i oblik vidne mane (koliko je piscu poznato).

Sve vjebe i mjere lijeenja su stvorene na takav nain da se mogu izvoditi u vlastitoj kui i u najpogodnije vrijeme. Oito je nemogue tonije odrediti ishranu pogodnu za sve sluajeve, ili neto osim naglasiti vrijednost rada na kimi za sve one koji su u prilici da se podvrgnu ovom obliku lijeenja u slu ajevima u kojima se smatra neophodnim; ipak jedno poglavlje je posveeno ishrani uope, da bi omoguilo itaocu da sam od redi razumnu ishranu; a da bi se pomoglo onima koji nisu u prili ci da im se izvodi rad na kimi, dat je odreen broj vjebi za olabavljivanje stegnutih miia vrata. Svi oni koji ele lijeiti svoje vidne mane, nainima koji e biti izloeni na slijedeim stranicama, trebali bi imati na umu moguu trostruku prirodu uzroka svog stanja, i obratiti isto toli ko panju na svoju ishranu i vjebe za oputanje vrata, koliko i na razline naine kojima se oi sa svojim miiima i ivcima oputa ju. Jedino na ovaj nain mogu je povratak normalnom vidu. Oi i oputanje Da bi normalan vid bio mogu, oi i njihovi okolni miii i ivci moraju biti potpuno oputeni. Ne smije postojati napregnutost jer ona dovodi do stanja u k r u e n j a i u k o e n j a o i j u i u z r o k u j e b u l j e n j e p r v i znak m a n j k a v o g vida. Normalno oko se u v i j e k kree n i k a d nije u k o e n o ; neprekidno kretanje oka je bitno za zdrav rad, a postie se jedino potpunim oputanjem svih njegovih dijelova. Da bi izazvao oputeno stanje u oima onih koji pate od ma njkavog vida, dr. Bates je uveo dva postupka poznata kao palming (dlanovanje) i swinging (njihanje).

6
POMONA SREDSTVA OPUTANJA
1. Dlanovanje Kad spavamo odmaramo svoja tijela i stvaramo novu zalihu ivane energije za sutranje koritenje, ali, kod organa koji nisu u normalnom stanju, ne postoji mogunost odravanja koraka sa sretnijim lanovima nae ivotne ekonomije. U takvim sluajevima neophodno je pribjei nainima iza zivanja odmora u pogoenom organu, a u sluaju oiju kod kojih postoji manjkav vid p o t p u n o d m o r od pola do j e d n o g sata, ili vie, svakog dana, je bitniji u dovoenju do punijeg i svjesni jeg oputanja oiju i okonih tkiva, od onog kod spavanja. Tokom dana esto odmaramo oi (posebno kad su umorne) zatvarajui ih za trenutak, a dlanovanje je jedino poboljanje ovog prirodnog i nesvjesnog procesa. Da bi d l a n o v a l i (vidi sl. 3), treba sjesti u dobni poloaj, u naslonjau ili u stolici za odmaranje; opustite se to je mogue vie, onda sklopite kapke i pokrijte oi dlanovima, tako da lijevi dlan pokrije lijevo oko a desni dlan desno oko, pri emu su oba blago savijena, ostavljajui dovoljno mjesta da nos bude slobodan. Nikako ne pritiskajte dlanovima oi. S ovako pokrivenim oima dozvolite laktovima da kliznu na koljena, drei pri tom koljena blizu jedno drugom. Ovo je vrlo udoban poloaj, i kad ga jednom proba, itaoc e ga biti u stanju zauzeti automatski. Ako mu neki drugi nain sjedenja vie odgovara moe ga slobodno koristiti. O i m o r a j u b i t i zatvorene, to je mogue vie, oputene, i p o k r i v e n e dlanovima.

Slika 3.

Ovako se oi odmaraju efikasnije no na drugaiji nain, a to je tamnija boja koju vidite pri dlanovanju, to su oi opute nije. Um treba biti oputen isto kao i oi, i zato pacijent ne treba misliti na ono to ga uznemirava, ili na stanje svojih oiju, ve treba zamiljati crnou koju vidi sve jaom i jaom, ili, ako vie voli, prepusti um lutanju po ugodnim i zanimljivim vizijama. Ako se dlanovanje provodi po 10, 20 ili 30 minuta dva ili tri puta dnevno (u zavisnosti od ozbiljnosti sluaja) uskoro e nastupiti znaajno poboljanje, a ovaj nain oputanja je jedno od najveih prednosti prirodnog lijeenja manjkavog vida.

2. Njihanje Dlanovanje izravno odmara i oputa oi, no postoji i drugi nain izazivanja oputenosti oiju i okolnih tkiva svojim umiru juim i oputajuim djelovanjem na itav ivani sistem. On ima oputajue djelovanje i na um i na tijelo istovremeno, i pomae u odstranjivanju napregnutosti oiju. Ovaj nain se zove n j i h a n j e (sl. 4) i izvodi se na slijedei nain: Stanite uspravno razdvojenih stopala oko 30-ak cm, ruku oputenih sa strane tijela; zatim oputeni koliko je mogue,

Slika 4.

njeno njiite i t a v o t i j e l o u jednu pa u drugu stranu zami slite da ste klatno sata i pomiite se to laganije. Odiite svako stopalo naizmjenino, ali ne itavo ve samo petu. (Zapamtite da se i t a v o tijelo njie, a ne samo glava i trup; u struku ne smije biti savijanja.) Njeno njihanje uzrokuje oputanje itavog ivanog sis tema, i trebalo bi ga izvoditi dva do tri puta, po pet do deset mi nuta na dan, ili uvijek kad su oi umorne ili nas bole. Njihanje bi trebalo izvoditi ispred prozora, i primijetit ete dok se njiete, da se ini kao da se prozor kree u suprotnom smjeru od vaeg njihanja. Ovo suprotno kretanje morate uoiti i na njega obratiti panju. Poslije nekoliko minuta, obino, jedne minute njihanja otvorenih oiju (oi su uvijek labave i oputene, ne krute i zategnute) zatvorite oi i, jo u v i j e k n j i u i se, kretanje prozora u suprotnom smjeru se zamilja im jasnije. Onda oi opet otvorite i nastavite s njihanjem otvorenih oiju tokom slijedee minute i tako nastavite s izmjeninim otvaranjem i zatvaranjem oiju, a svaka faza traje po minutu. (Oi su to je mogue vie oputene, i, zapamtite, trepite dok su otvorene. Ako pravilno izvodite ovu vjebu ona doista blagotvorno djeluje na oi i ivani sistem, i najbolji je nain (osim dlanovanja) za uklanjanje prenapregnutosti oiju. (Naravno, pri ovim vjebama n i k a d ne treba nositi naoale.)

3. Treptanje Kao dodatni nain dlanovanja i njihanja za oputanje oiju izvodi se t r e p t a n j e . Normalno oko trepe u redovnim razmacima sve dok je otvoreno; treptanje je tako brzo da ga ne vidimo no kod onih koji pate od manjkavog vida, oi su postale ukoene i napregnu te, i treptanje, umjesto da je nesvjestan i nenaporan proces, izvodi se svijesno,s naporom i grevito. Svi oni koji pate od manjkavog vida trebali bi razvijati na viku estog i redovnog treptanja, za sprijeavanje napregnutosti.

Nauite se treptati jednom ili dva puta svakih deset sekundi (ali bez naprezanja), bez obzira to radili u kui, a posebno kad itate. Ovo je vrlo jednostavan ali djelotvoran nain odstranjivanja napregnutosti, i ustanovit ete da ete na ovaj nain biti u stanju daleko vie itati no ranije, a da pri tom oi ni priblino nee b i t i toliko umorne. 4. Sunanje Vrijednost sunanja u svim sluajevima manjkavog vida je vrlo velika, i svima koji pate od manjkavog vida preporuuje se sunanje to vie, ako im to inae zdravlje dozvoljava. Najbolji nain je z a t v o r i t i oi, izloiti suncu, a glavu lagano pomicati u jednu i drugu stranu kako bi sunani zraci padali na sve dijelove oiju podjednako. Ovo treba raditi oko deset minuta, tri puta dnevno, kad god je mogue. Sunanje uzrokuje povlaenje krvi u oi, i oputanje miia i ivaca. ( N i k a d ne nosite naoale dok se sunate u terapijske svrhe. 5. Hladna voda Hladna voda je vrlo djelotvorna u jaanju oiju i okolnih tkiva, i trebalo bi je primjenjivati na slijedei nain: Kad god se umivate, napunite ake vodom i ustro isplju skajte z a t v o r e n e oi s razmaka od oko 5 cm. Ponovite dvade setak puta, onda se obriite i bodro istrljajte oi runikom minutu-dvije. Tako ete dobro zagrijati, osvjeiti i ojaati oi. Ovo je dobro raditi kad god osjeate da su vam oi umorne, ali svaka ko, najmanje t r i puta dnevno. Pri tom je vano da voda bude hladna, ne mlaka. Posebna n a p o m e n a : Na temelju iskustava s pacijenti ma, autor je ustanovio da je e k s t r a k t vidca [Euphrasia officinalis) od velike pomoi u jaanju i osvjeavanju oiju, i ljekovit

u sluajevima razliitih bolesti oka. Moe se nabaviti kod svakog homeopatskog apotekara, a koliina je t r i do pet kapi u kupki tople vode. Moe se koristiti i ujutro ili samo na veer, ili kad je potrebno. Najbolje je da voda provrije pa da se onda hladi dok ne postane topla.

7
POMONA SREDSTVA
1. Pamenje i sposobnost zamiljanja U prethodnom poglavlju opisani su razliiti naini izazivanja oputenosti oiju i odstranjivanja buljenja i napregnutosti, a sad dolazimo na one podjednako vane mjere kojima se vid pojedinca popravlja i omoguuje vraanje normalnom vidu. Prva dva pomo na sredstva su pamenje i sposobnost zamiljanja. Sposobnost gledanja je prisno povezana s pamenjem i sposobnou zamiljanja, i oba ova inioca igraju veu ulogu u stvarnom procesu vienja nego to je ope poznato. Poznati predmet se uvijek mnogo bre raspoznaje od nepo znatog a jednostavno zbog toga jer nam pamenje i sposobnost zamiljanja priskau u pomo lik predmeta je utisnut u na um kroz prijanje asocijacije, a pamenje ovih asocijacija, i lik, pomau nam da ga uoimo mnogo lake od predmeta koji vidimo prvi put. Svako to moe isprobati. Svi lake prepoznajemo prija telje od stranaca u grupi ljudi. Kod onih koji pate od manjkavog vida zato je vano da oplemene i razviju mo pamenja i sposobnost zamiljanja, na slijedei nain: Promatraj neki mali predmet, uoi njegov oblik i veliinu, obii pogledom sve njegove rubove i onda, poslije stjecanja to je mogue jasnije mentalne slike, zatvori oi, i pokuaj ga vidjeti to savrenije. Otvori oi, opet gledaj u predmet, i ponovi postu pak. (Ovo treba raditi oko pet minuta dnevno, bez naoala.)

Rije u knjizi (ili slovo u rijei) nekad su bolji za ovu svrhu od predmeta. Zamisli je to moe jasnijom i crnijom, onda zatvori oi, dri sliku pred sobom, i ponovo otvori o i . Pri novom gledanju rijei, ili slova, ona se pojavljuje crnijom no ranije. To je znak popravljenog vida. Ponovi ovu vjebu nekoliko puta, onda prijei na druga slova ili rijei. Redovno izvoenje ove vjebe vodi znaajnom pobolj anju vida.

2. Centralna fiksacija Centralna fiksacija zapravo znai v i d j e t i n a j b o l j e o n o to se gleda. Ovo moda zvui nelogino, ali oni s manjkavim vidom n i k a d ne vide najbolje ono to gledaju. Kroz stalnu napregnutost zbog naoala sredinji dio mre nice je postao manje sposoban za primanje slika od rubnih dijelova, zato jer naoale dovode do koritenja jedino sredi njeg dijela mrenice. Zato, kad pokuaju gledati bez naoala, oni s manjkavim vidom e ustanoviti da bolje vide stranama svojih oiju nego sredinjim dijelom. Jedino kad vidna mo sredinjeg dijela mrenice postane ponovo normalna (to jest, kad se postigne centralna fiksacija) bit e mogue normalno gledanje. Svi prethodno opisani naini pomau centralnoj fiksaciji, no postoje i drugi odreeniji naini za njeno postizanje. Najbolji je slijedei: Promatraj jedan tampani red u knjizi i usredotoi se na jednu rije u sredini reda. Zatim zatvori oi i zamisli pred sobom red s rijeju jasnije odreenom i otrijih obrisa od ostalih nek ostale rijei budu nejasne. Otvori oi, pogledaj rije i ponovi. Vjebaj ovako oko pet minuta, pokuavajui rije vidjeti sve jasnije a ostatak reda sve maglovitije. Uskoro e ustanoviti da rije d o i s t a postaje j a s n i j a od ostatka reda. To je siguran znak popravljenog vida.

S popravljanjem vida, umjesto r i j e i u r e d u , odaberi d i o r i j e i . Nastavi odabirajui manje i manje rijei i dijelove rijei sve dok ne stigne do sloga. Kad bude mogao savreno jasno zamisliti jedno slovo rijei od dva slova, a da pri tom drugo slovo bude maglovito i nejasno, onda si se pribliio centralnoj f iksaciji.

3. itanje Smatra se da je i t a n j e odgovorno za veliki dio napregnutosti oka, posebno itanje pri looj svjetlosti; ali, zapravo itanje je jedan od najboljih naina ouvanja oka djelotvornim i zdravim, i nikad ne moe uzrokovati manjkavi vid, bez obzira koliko se ita, pod uvjetom da su oi o p u t e n e cijelo vrijeme. Ljudi s normalnim vidom mogu itati pri bilo kakvoj svje tlosti bez tetnih posljedica,, ali oni iji je vid manjkav, a posebno oni koji nose naoale, izlau svoje oi dodatnom naprezanju sva ki put kad itaju. Uprkos toga, jedan od najboljih naina vraanja normalnom vidu je svakodnevno itanje (bez naoala, naravno). Ako se ita pravilno, posljedice mogu biti samo dobre, ali ako se ita na uobiajeni nain stanje e se pogorati. Tajna uspjenog itanja je i t a t i bez naprezanja, a to se postie ovako: Dlanuj nekoliko minuta, onda uzmi knjigu ili novine i poni itati, na razmaku na k o j e m n a j b o l j e vidi slova. (Za one koji pate od m i o p i j e , izmeu 30 i 15 cm, a za one s p r e s b i o p i j o m , 60 cm ili vie. U nekim sluajevima k r a j n j e m i o p i j e , moda e hiti potrebno da se ita jednim okom, poto je razmak s kojeg se ita prekratak da bi se oba oka mogla koristiti istovremeno. Proitaj stranicu, pola stranice, nekoliko redova, jedan red, ili ak nekoliko rijei, ovisno o osjeaju da se oi poinju umara i, onda stani, zatvori oi sekundu-dvije, i poni ponovo. Trepi redovno cijelo vrijeme itanja, i tako e moi itati s l a k o o m i bez naprezanja.

Ovakovo itanje p o p r a v l j a v i d , i prua oima priliku da rade ono to ele da vide ali ne s m i j u n i k a d b i t i napete. O pojedincu ovisi koliko dugo e itati; no, u veini slua jeva, za kratko vrijeme e moi itati dva ili vie sata bez napora. Oni koji moraju poeti s jednim okom ne bi se trebali osjeati obeshrabreni, jer dok itaju jednim okom, drugo se od mara. Vremenom e ustanoviti da im se vid popravio i fokus po veao to e omoguiti upotrebu oba oka istovremeno. (Oni kod kojih je jedno oko slabije od drugog trebali bi vie itati okom koje je slabije.) Nitko s manjkavim vidom ne bi se trebao plaiti itati dok slijedi ove upute, i jednom kad mu bude postalo jasno da moe itati bez naoala, osjetit e elju da ih sasvim skine.

8
VJEBE ONIH MIIA

Slijedee vjebe slue olabavljivanju napregnutih i stegnutih miia oka, ukoenih i krutih kod onih koji pate od manjkavog vida. inei ih savitljivim i gipkim, omoguavamo oku da se slobodnije kree i akomodira, a to omoguuje bri povratak normalnom vidu. Vjebe bi trebalo izvoditi sjedei udobno u naslonjau.

Vjeba 1 (sl. 5): Drei glavu mirno i oputeno lagano pomii oi gore-dolje est puta. Oi bi se trebale kretati lagano i neprekidno pre ma dolje i prema gore to je mogue vie, bez napo ra, koristei najmanju snagu. Kad miii postanu oputeniji bit e u stanju gledati jo nie i jo vie. P o n o v i est pokre ta dva ili t r i puta, s odmorom od sekundu-dvije izmeu.

Slika 5.

Vjeba 2: Pomii oi u stranu to je mogue vie, bez napora, est puta. Kao i u prethodnoj vjebi, kad se miii opuste, bit e ih u stanju pomicati dalje i lake. P o n o v i dva i l i t r i p u t a , ali ne zaboravi da uvijek upo trebljava najmanju snagu, jer su vjebe namijenjene odstranji vanju napregnutosti a ne njenom poveanju. Odmori se sekundu-dvije izmeu ponavljanja. Vjeba 3 (sl. 6): Dri kaiprst desne ruke oko dvadeset oiju, onda prebaci pogled s kaiprsta na udaljen t r i metra ili vie vrata ili prozor. Ponovi deset puta, onda se odmori deset prebacivanja pogleda dva ili tri puta.

centimetara ispred neki vei predmet, sekundu, i ponovi Vjebu izvodi brzo.

Slika 6.

(To je najbolja vjeba za popravljanje akomodacije, i trebalo bi je vjebati onoliko esto koliko voli i gdje voli.) Vjeba 4: Pomii oi njeno i lagano po krugu, a zatim ih pomii u s u p r o t n o m smjeru. Ponovi ovo etiri puta. Onda se odmori sekundu, i ponovi ova etiri pokreta dva ili tri puta, pazei da to bude uz najmanji napor. Sve spomenute vjebe trebalo bi izvoditi poslije dlanovanja, s dlanovanjem od nekoliko sekundi izmeu vjebe 1 i 2, 2 i 3, 3 i 4. (Nikad ne nosi naoale za vrijeme vjebi.) Ove vjebe bi trebale trajati oko etiri ili pet minuta svakog dana. VJEBE VRATA Slijedee vjebe slue olabavljivanju zategnutih miia vrata. Najbolje vrijeme za njihovo izvoenje je poslije ustajanja, a traju etiri do pet minuta.

Vjeba 1 (sl. 7 ) : Stanite to oputeni je, drite ruke sa strane, onda podignite ramena to vie moete. Drei ih podignuta, povucite ih natrag koliko moete, on da ih spustite i vratite u normalan poloaj. Po kreti kruenja moraju biti snani. Ponovite dvadesetpet puta, neprekidno kru no kretanje podiui i sputajui ramena.

Slika 7.

Vjeba 2: Isto kao vjeba 1, samo u suprotnom smjeru. Vjeba 3 (sl. 8): Pri oputenom vratu, neka brada padne to vie naprijed k grudima ... 12 puta.

Slika 8. Vjeba 4 (sl. 9): Kao u prethodnoj vjebi neka se brada spusti prema grudi ma, onda neka opie puni krug udesno. Ponovi isto u suprotnom smjeru ... 12 puta. Vjeba 5 (sl. 10): Okreni glavu ulijevo to vie moe, drei tijelo mirno. Vrati je u normalan poloaj a zatim okreni udesno. Ponovi lagano deset puta. Ako se ovih pet vjebi izvodi redovito svakog jutra, omo gui e oputanje gornjeg dijela kraljenice i vrata, i tako bolju opskrbu glave i oiju krvlju i ivanom energijom.

Slika 9.

Slika 10.

9
ISHRANA
Tokom posljednjih nekoliko godina izdano je toliko knjiga o ishrani da izgleda nepotrebno o njoj potanje govoriti i u ovoj knjizi. Ishrana igra tako vanu ulogu u izazivanju manjkavog vida (i isto tako u njegovom lijeenju) da je nuan kratak pregled nekih najvanijih naela. Jedemo da bismo ivjeli, i zato unosimo hranu u tijelo; ali ljudi su izgleda zaboravili ovu jedinu svrhu hrane, i umjesto da gledaju na hranjenje kao normalnu funkciju kao to su disanje i spavanje, na nj se poelo gledati kao na sredstvo zadovoljavanja naih elja za ugodom (ne kao samo zadovoljavanje gladi), i glavno mjerilo njegove vrijednosti nije da li sadri najpotrebnije elemente za zdravlje naeg tijela, ve da li godi naim nepcima i osjetilima uope. Budui je izgubljen osnovni smisao hranjenja, danas se jela rade to je mogue ugodnijim za oko. To je dovelo do proiavanja i odstranjivanja minerala iz eera, kruha i itarica (kao to su ria, jeam, itd.) i konzervi rana voa, meso, ribe, itd. Dolazi do prenatrpanosti demovima, kolaima, okoladom, itd., na utrb prirodne hrane, voa, salate, zelenog povra i kotiavih plodova, a tamo gdje se povre k o r i s t i u ishrani ono se neizbjeno kuha, oduzimajui mu vri jedne soli i zdrave sastojke. Onima meu nama koji nisu nikada razmiljali o ovim stvarima, umjetna i proiavana hrana koju vidimo svuda oko nas izgleda sasvim u redu; a budui je svi jedu i izgleda da im prija zato se brinuti oko nje? Hrana je hrana, u svakom sluaju!

Na povrini ovo zvui logino, posebno ako nam neki vodei medicinski autoriteti kau da j e d e m o ono to v o l i m o . No, tokom posljednjih dvadeset ili trideset godina (zahvaljujui radu pionira Prirodnog lijeenja) postaje sve jasnije da je umjetna ishrana civiliziranog dijela Zemlje odgovorna za najvei broj ozbiljnih bolesti tako maglovito pripisanih bacilima" od istih medicinskih autoriteta koji nam kau da jedemo ono to naa mata nareuje. Upotrebljavajui zdravu hranu, zagovornici Prirodnog lije enja u Americi, Njemakoj i u Engleskoj postigli su znaajne uspjehe u savladavanju reumatizma, tuberkuloze, dijabetesa, bolesti bubrega, bolesti srca, itd., u sluajevima koje su vodei ljudi profesionalne medicine proglasili neizljeivima. Ovakvo lijeenje je posljedica poznavanja vrsta hrane koju tijelo zahtijeva i najboljih naina njihovog spajanja kako bi se postigla najvea djelotvornost; zajedno s jednostavnim, prirodnim mjerama, kao to su pranje hladnom vodom, hladni oblozi, sunanje i konano kupanje, itd. Najbolje je jesti p r i r o d n u n e k u h a n u hranu: Svjee voe (narane, jabuke, groe, kruke, ljive, trenje, itd.) Zeleno povre (salata, kupus, pinat, zimska salata, repa, kelj, karfiol, krumpir, mrkva, luk, cikla itd.) Kotiavi plodovi; Sueno voe (urme, suho groe) M l i j e n i p r o i z v o d i (mlijeko, sir, kajmak) jaja, med ... Nema razloga da se ne jede meso ili riba, no umjereno, a meso i riba moraju biti svjei. itarice su takoer potrebne, no i one umjereno (jedan put dnevno je dovoljno) a za to je najbolji prirodni crni kruh. Demovi, kolai, slatkii, bijeli eer, bijeli kruh, torte, aj, kava itd., zajedno s mesom, ribom ili jajima, dva, tri ili etiri puta svakog dana, uskoro opustoe nau probavu i naa tijela. Kao to je pokazano u prethodnom poglavlju, veliki broj sluajeva manjkava vida ili je izazvan ili p o j a a n dugogodi-

njim podvrgavanjem ishrani prebogatoj krobom, eerom i proteinima, i da bi se osigurao potpun povratak normalnom vidu, uz razline ve opisane mjere, nune su p r o m j e n e u ishrani. Najbolje je zapoeti dan voem. Svjee voe i (ili sueno voe sa svjeim h l a d n i m m l i j e k o m je najbolji mogui doru ak). (Ne jesti kruh s voem samo voe i mlijeko.) Za ruak ili veeru jesti salatu koja se sastoji od loike, ce lera, paradajza, krastavca, draguca (Nasturtium officinale), strugane sirove mrkve, zajedno s crnim kruhom, maslacem i masnim sirom. U salatu se moe dodati sok od l i m u n a i isto maslinovo ulje. Uz ovakva dva jela, tree jelo moe biti meso, riba, jaja ili pareno povre. (Ako se koristi krumpir, onda uvijek peen u ljusci.) Tree jelo mogu predstavljati sueno voe i orasi, peena jabuka itd. N i k a d ne k o r i s t i zaine n i t i pij uz j e l o . Prestani ili smanji na najmanju mjeru aj i kavu.... Jedi uvijek najsvjeiju hranu. K r u h jedi jedanput dnevno. Ako ne moe bez aja u podne, nek bude slab i bez eera. Ovakva ishrana e vrlo brzo popraviti ope zdravstveno stanje, a uinak na oi e biti iznenaujui, ako se i ostale opi sane mjere primjenjuju redovno i savjesno. P r i m j e d b a : Treba naglasiti vrijednost vitamina A za poboljanje vidne moi, posebno gledanja u mraku. U svim slu ajevima manjkavog vida ili oboljenja oka bilo koje vrste (po sebno nono sljepilo) kao svakodnevnu mjeru primjenjivati unoenje najvee koliine ovog vitamina. Najbolji izvori ovog vitamina po redu v r i j e d n o s t i s u : ulje bakalarove jetre, telea jetra, sirova govea jetra, sirovi pinat, plod ipka, mladi sirovi repini izdanci iz prologodinjeg korijena, suene marelice, masni sir, perun, metvica, maslac, margarin obogaen vitaminima, kitova mast, umanjak jajeta, suhe ljive, paradajz, edarski sir (Chedar cheese), loika. mrkva, draguac, zelje, soja, graak,

listii proklijalih itarica, svijee mlijeko, narane, pasterizirano mlijeko, urme. (Ishranom se autor potanje bavi u knjizi YOUR DlET IN HEALTH AND DISEASE.)

10
KAKO IZVODITI LIJEENJE
... Sve to je vrijedno zahtijeva odreeni napor, i rad na vraanju normalnog vida nije izuzetak. Svi oni koji misle poduzeti lijeenje moraju, zato, biti spre mni na promjene svog dnevnog ritma ... To ne znai da moraju posvetiti cijelo svoje vrijeme lije enju na utrb svega drugog; treba lijeenje uiniti d i j e l o m svog i v o t a , i trenutno najvanijom stvari, sve dok se ne vrati normalan vid. Naoale se mogu ostaviti za uspomenu koja e podsjeati zadivljene prijatelje na pobjedu nad fizikom manom uz pomo vjere, s t r p l j e n j a i o d l u n o s t i . MORA SE UVIJEK IMATI NA UMU DA KAD SE JED NOM NAOALE SKINU, OI SE NE SMIJU SILITI NITI NAPREZATI PREKOMJERNIM RADOM, I MORA IM SE POKLONITI SVA BRIGA I PANJA KAKO BI SE IZGRADILA NJIHOVA VIDNA MO, NE SAMO MJERAMA PRIKAZANIM U OVOJ KNJIZI, VE STALNIM PODSJEANJEM N A T O DA SE IZBJEGAVA NAPETOST, I FIZIKA I MENTALNA, TOKOM ITAVOG DANA. INAE NAPREDAK MOE BITI OMETEN ILI NEKAD DOVEDEN U PITANJE. Primjeri sluajeva MIOPIJA Sluaj 1: Uiteljica, stara 26 godina. Pati od miopije i nosi naoale od svoje desete godine (pri emu ih tokom vremena mijenjala za jae).

Poput veine ljudi koji pate od miopije, ona je razdraljiv i nervozan karakter, koji uvijek o neem brine, esto u stanjima introspekcije i sklona sanjarenju. Ovi mentalni i emocionalni inioci su uzrok njenog stanja, koje je dalje pojaano uobia jenom ishranom prebogatom krobom, eerom i proteinima, s nedovoljno prirodne hrane poput voa i salata. Uz to, leni miii vrata su postali napeti kao posljedica stalnog naprezanja ivanog sistema izazvanog stalnim noenjem naoala u nje nom sluaju 16 godina. U nastojanju da vrati normalan vid, usvojila je razuman nain ishrane zajedno s mjerama koje su izloene u ovoj knjizi, i kad joj je ukazano da je glavni inilac koji mora savladati tokom lijeenja ona sama, poela je prihvaati stvari mnogo mirnije i lake, i bila je mnogo oputenija. Nosi naoale samo na poslu, i navikava se da ih ne nosi u kui. Svako jutro poslije ustajanja izvodi vjebe za labavljenje vrata i kadgod se umiva u toku dana, prska oi hladnom vodom. U podne nalazi vremena za 20 minuta dlanovanja i 10 minuta njihanja, a svaku veer poslije posla jo pola sata dlanovanja i 10 minuta njihanja. Oplemenjuje svoje pamenje i sposobnost zamiljanja gle danjem u rijei i slova (bez naoala, naravno) i njihovim zami ljanjem pri zatvorenim oima. U poetku ita 15 minuta dnevno bez naoala, a uskoro produava na jedan sat, a kasnije na dva sata (uz pomo treptanja i odmaranja oiju). U toku itanja, sve vie odmie knjigu kako bi poveala fokus, i s vremena na vrijeme zastaje da ojaa centralnu fiksa ciju zamiljanjem slova u rijei jasnijim od ostalih. Zatim sklapa oi, zadrava sliku slova pred sobom pri emu ostatak rijei postaje maglovit i onda otvara oi i ponavlja nekoliko puta. Tokom jutarnje vonje na posao izvodi vjebe za one miie, a kad joj se ukae prilika izlae oi suncu desetak minuta. Ustanovila je da joj se vid toliko brzo popravlja da je poela izlaziti bez naoala, a da bi izbjegla svoju naviku sanjarenja (koja

izaziva napregnutost) promatra kretanje prometa bez naprezanja. Tako su njene oi potaknute na gledanje, i s vremenom je ustanovila da su joj naoale prejake za posao, i sasvim ih ski nula. U poetku joj je bilo malo tee obavljati kolski posao bez njih, no koritenjem slabijih za sluaj potrebe, u stanju se je snai. S rastuim samopouzdanjem oekuje postepen povratak normalnom vidu. HIPERMETROPIJA Sluaj 2: Alfred B., star 14 godina, ima hipermetropiju (dalekovidost) koja je posljedica komplikacija izazvanih u djejoj dobi pri lije enju arlaha i nosi naoale. im je poeo s lijeenjem roditelji su mu omoguili ishranu prirodnog lijeenja. Ohrabrivali su ga da izvodi vjebe za vrat uveer i ujutro, i da prska oi hladnom vodom. U koli nosi naoale, dok je ostalo vrijeme bez njih (uvijek ih je mrzio nositi), a kad je sunce izlae oi desetak minuta suncu. Uveer i ujutro dlanuje petnaest minuta i izvodi vjebe za miie oka. Svake veeri ita na sve veoj daljini bez naprezanja, odmarajui se, i trepui esto i redovno cijelo vrijeme, bez na prezanja. Otkrio je da ovako moe itati prilino dugo, i s vremenom, uspjeva itati na normalnoj udaljenosti od etrdesetak centi metara. Za nekoliko mjeseci sasvim je prestao nositi naoale i moe lako bez njih, no jo uvijek mora esto odmarati oi. Oekuje se da e za nekoliko tjedana vidjeti normalno. ASTIGMATIZAM Sluaj 3: Gospodin C. je inovnik, star 30 godina; ima astigmatizam i nosi naoale deset godina. Njegova mana je posljedica

nejednakog povlaenja miia koji okruuje onu jabuicu, a na prvom mjestu pogrenih navika u ishrani, pojaanih stalnim radom pri umjetnom svjetlu. Tako zgreni miii stalno su napregnuti. Noenjem naoala ni jedan od ovih uzroka nije se izmijenio, vid mu se pogoravao te je esto morao mijenjati na oale. U njegovom sluaju, dva glavna inioca su ishrana i vjebe onih miia. U skladu s preporukama iznijetim u ovoj knjizi mijenja ishranu i dlanuje deset minuta, t r i puta dnevno, pri emu poslije svakog dlanovanja izvodi vjebe onih miia. Uveer i ujutro radi vjebe za vrat i esto prska oi hladnom vodom. Kod kue je bez naoala. Potie svoje oi itajui bez naoala, trepui redovno i odmarajui se esto, i poboljava svoje pamenje i sposobnost zamiljanja gledanjem u slova ili rijei i to jasnijim zamilja njem pri zatvorenim oima. Vid mu se uskoro popravio, i u stanju je raditi nekoliko sati na dan bez naoala uprkos umjetnom svjetlu. Nastavlja s lijeenjem i zadovoljan je da su mu oi ponovno normalne. PRESBIOPIJA Sluaj 4: Gospodin D., star je 54 godine, ima presbiopiju (staraki vid). Trgovac je i nikad nije nosio naoale, ali mu ovakvo stanje smeta u poslu. Njegova mana je izravno izazvana nepravilnim navikama u ishrani, koja je bila prebogata proteinima i krobom, praena predanou kavi i puenju. Preporuena mu je razumna, prirodna ishrana, i potaknut je na vjebanje i odravanje zdravlja uope. Dvaput dnevno dlanuje po petnaest minuta, a zatim radi vjebe za one miie; poslije ita novine to blie moe bez na prezanja, trepui redovito. Kako se stanje oiju popravlja, pove ava vrijeme itanja.

Ujutro i uveer izvodi vjebe za vrat i prska oi nekoliko puta dnevno. Njegov napredak je neprekidan, i za tri tjedna od kada je poeo lijeenje vid mu je blizu normalnom. Za nekoliko tjedana bit e zdrav. STRABISMUS (RAZROKOST) Sluaj 5: Molly E., stara 7 godina, ima unutranji strabizam u lijevom oku, koji je posljedica atrofije jednog miia tog oka, do koje je dovela ivana inhibicija uslijed lijeenja djeje paralize na kla sian nain. Odmah je prela na ishranu voem i salatama, i izvoena joj je masaa kraljenice. Zajedno sa estim zatvaranjem desnog oka da bi se samo slabije koristilo, to je uskoro proizvelo uda. Dvaput dnevno dlanuje po 20 minuta, izvodi vjebe miia oka, i potiu je da ita koliko moe lijevim okom (s od morima). Daju joj posebne vjebe za slabije oko, dok je drugo zatvo reno. Olovka koja se dri ispred oka pomie se, uglavnom ude sno kako bi se oko okrenulo im vie k vanjskoj strani. Ovo se radi minutu-dvije, tri puta dnevno, pri emu se olovka pomie naprijed-natrag ispred oka, iji pokret pacijent slijedi, posebno u pravcu od razrokosti. Za dva mjeseca ustanovljeno je da se oko postepeno opo ravlja i da joj je ope zdravlje poboljano. KATARAKT Sluaj 6: Gospoa F., stara 56 godina. Pati od katarakta u oba oka. Katarakt je kod nje u poetnom stadiju, no rekli su joj da za nju nema lijeka, i sve to moe uiniti je saekati dok ne sazrije" i tada e biti odstranjen operacijom u bolnici. U meuvremenu je ula za Prirodno lijeenje i odluila je pokuati.

Objanjeno joj je da je uzrok katarakta zamuljivanje one lee kao posljedica taloenja otpadnih tvari ostataka nepravil nog metabolizma i da je to znak tijela punog otrova sakuplje nih uobiajenim kanalima nepravilnom ishranom i loim od stranjivanjem otpadnih tvari. Podvrgnuta je strogoj prirodnoj ishrani, jedanput dnevno se klistira, i izveden joj je odreeni zahvat na kraljenici. Dva puta dnevno po pola sata dlanuje, a zatim izvodi vjebe za one miie, a ujutro i uveer radi vjebe za vrat. esto prska oi hladnom vodom, a kad je mogue suna ih dese tak minuta. Izvodi i njihanje po deset minuta dnevno (dva puta). Kroz mjesec dana vid joj se poeo popravljati, a isto tako i ope zdravstveno stanje. Svakog dana ita, i isto tako radi vjebe pamenja i zamiljanja i centralne fiksacije, i presretna je da joj se vid poeo vraati. Kako je lijeenje napredovalo, napredak je postao tako iz razit da je u stanju vidjeti dobro na oba oka, a uz to njeno je ope zdravlje bolje no to je godinama bilo. Poslije est mjeseci shvatila je da joj je Prirodno lijeenje uz vid vratilo i novi ivot i zdravlje. Posebna primjedba: Spomenuti sluajevi su primjeri uobiajenih vrsta vidnih mana koje se svakodnevno susreu, no ne smije se misliti da su samo oni podloni prirodnom lijeenju. Mogue je pruiti djelo tvornu pomo ovim nainima mnogim drugim vrstama vidne manjkavosti, pod uvjetom da nisu previe napredovale. Tako su, zajedno s ve spomenutim vrstama lijeeni: s l j e p i l o za b o j e , nono sljepilo, nystagmus (bolesno trzanje oima), a m b l i o p i j a (nedovoljna osjetljivost mrenice). ODVOJENOST MRENICE moe nastati kao posljedica udarca ili povrede, ili pak krajnje miopije i stalnog noenja vrlo jakih naoala. Dugo dlanovanje moe pomoi, no na alost ve ini sluajeva se ne moe pomoi nainima iznijetim u ovoj knjizi.

TOKICE KOJE LEBDE PRED OlMA su esto iza zvane poremeajima jetre ili bubrega, i zahtijevaju lijeenje ishranom; drugi sluajevi su izazvani prisustvom estica otpadnih tvari iz stanica u staklastog tijela oka. Nisu patolokog znaaja, ali se esto upliu u vid i uznemiruju. Proiavajua ishrana esto pokazuje poboljanje, ali u veini sluajeva ne moe se nita uiniti a bolesniku se preporua da ih zaboravi. S i l i k a t (Si0 2 ) uziman u obliku b i o k e m i j s k i h tkivnih soli esto pomae oslobaanju od prisustva staninih otpadnih tvari u staklastom tijelu. JEMENAC. Pranje toplom vodom i epsemskom solju je djelotvorno. liica soli na 300 ml vrue vode. Dri oi zatvo renima dok ih umiva. (Upotreba ekstrakta vidca isto tako moe biti vrlo djelotvorna u ovim sluajevima.) NONO SLJEPILO. Novija istraivanja su otkrila da je nono sljepilo uglavnom posljedica nedostatka vitamina A u ishrani. Ovog vitamina ima najvie u jetri bakalara i drugih riba, i hrani spomenutoj na str. 49. Onima koji pate od nonog sljepila savjetuje se da svakodnevno uzimaju ulje jetre bakalara, kao terapijsku mjeru, i isto tako i drugu hranu bogatu vita minom A. BIOKEMIJSKE TKIVNE SOLI U LIJEENJU ONIH BOLESTI I DRUGIH MANA Autor je ispitivao vrijednost biokemijskih tkivnih soli u lijeenju bolesti oka i drugih mana, i smatra da se njihovom primjenom mogu postii dobri rezultati u kombinaciji s meto dama opisanim u ovoj knjizi. Rad s tkivnim solima zahtijeva struan nadzor, i autor ali to ne moe dati opu shemu za nji hovu upotrebu.

11
UZROK BOLESTI OKA
Mnogi ljudi ne shvaaju da bolest oka i manjkav vid pripada ju razlinim kategorijama. Bolesti oka nastaju kao posljedica patolokih promjena u razlinim strukturama oka, do kojih dovode poremeaji funkcije kako samog oka tako i drugih dije lova tijela. Manjkav vid nije posljedica takvih patolokih promje na, ve nesposobnosti oka kao c j e l i n e da se akomodira instiktivnom fiziolokom inu gledanja. Kratkovidnost, dalekovidnost, itd. su mane vida; katarakt, glaukom, iritis itd. su bolesti oka. Kod zdrave osobe moe se razviti manjkav vid, jer je osnovni uzrok mane m e n t a l n a n a p r e g n u t o s t ; ali kad se razvila bolest oka, tada neto nije u redu. Nikad ne smijemo zaboraviti da su oi dio tijela, i kao takve dijele poremeaj funkcije koji zahvaa itav organizam. Doista, ako elimo ukazati na osnovne uzroke bolesti oiju, ovo je najvanija injenica. Ne bi s m j e l i s m a t r a t i same o i u z r o k o m b o l e s t i oka. Treba p r o m a t r a t i i t a v o t i j e l o a o i su jedan njegov d i o . Ortodoksno lijeenje je uglavnom osnovano na pogrenoj pretpostavci da se, ako bolest pogaa oi, njen uzrok stog moe nai u neem to je povezano samo s oima, kao to je lokalna upala, produena napregnutost oka, itd. Ovi inioci takoer uzrokuju bolesti oka, no oni su samo od drugorazrednog znae nja. Ope stanje organizma bolesnika je najvanije. Moe se uzeti kao aksiom da nijedna osoba stvarno dobrog zdravlja ne moe razviti bolesti oka, kao to su konjuktivitis, katarakt, itd. Smanjena vitalnost i zatrovan krvotok, izazvani nepravilnom ishranom i pogrenim nainom ivljenja, su u v i j e k

u korijenu mane. Medicina zanemaruje ove inioce koji su u osnovi; zato su njeni pokuaji lijeenja nezadovoljavajui. Konstitucionalno lijeenje, i samo ono, moe odstraniti bolesti na zdrav i zaddovoljavajui nain, inei bolesnika zdravijim, zbog potpunog ienja kroz koje prolazi njegov organizam. Kad onaj koji pati od bolesti oka jednom shvati da na stanje i t a v o g svog t i j e l a mora gledati kao na uzrok bolesti svog oka, onda je ve na pola puta uspjenog lijeenja. Jedino ga nepoznavanje ove ivotne istine sprijeava u razumijevanju svoje nevolje i u njenom uspjenom savladavanju. Najpoznatija od svih bolesti oka je katarakt, a lijeenje me dicine za njega je operacijom, upravo tetno po prirodi kao i bilo koja druga operacija na nekom drugom organu. Medicina se samo bavi ublaavanjem i uklanjanjem p o s l j e d i c a , a ne i uzroka. Konstitucionalno stanje onog koji pati, koje je klju za rjeenja nevolje na prvom mjestu, je potpuno zanemareno takvim lijee njem; zapravo, konstitucionalni inilac se pogorava. Nita nije moglo jasnije pokazati istinu Prirodnog lijeenja da je tijelo cje lina, i da u bolesti mora tako i biti lijeeno, kao zadovoljavajui uspjeh postignut u prirodnom lijeenju bolesti oka. Takvo je lijeenje usmjereno skoro iskljuivo na proiavanje tijela kao cjeline, iako se izvodi i odreeno lokalno lijeenje samog oka. KATARAKT Odmah iza arenice, ili obojenog dijela oka, nalazi se lea kroz koju svjetlo dolazi u unutranjost oka. U kataraktu, lea postaje neprozirna, i kako se stanje razvija sve manje svjetlosti dolazi u oko. Kad neprozirnost postane potpuna nastupa slje pilo. Smatra se da je jedini nain da se nevolji doskoi uklanja nje lee (ili njezinog veeg dijela) operacijom. Nedostatak lee se moe dosta dobro nadoknaditi naoalama. Ako poemo od toga da, kad se katarakt pone kod nekog razvijati, nita se ne moe uiniti da se sprijei njegov daljnji razvoj, onda moe moda biti opravdan stav medicine prema ka taraktu. Medicinska nauka eka dok katarakt ne sazri" (to

moe trajati nekoliko godina), i onda se vadi lea. injenica da se nesretnik koji pati mora snalaziti kako zna sve te godine to kom kojih njegov vid postaje sve maglovitiji, i s perspektivom prilino opasne operacije kao neim neizbjenim, smatra se neim emu se ne moe nikako pomoi. No stvari se ne bi morale tako odvijati ako bi se lijeenje bavilo uklanjanjem uzroka bolesti, a ne samo njenim posljedica ma. Znamo da se kod ljudi koji pate od dijabetesa ili Brightove bolesti katkad razvija katarakt. Sigurno je da bi sama ova inje nica mogla osvjetliti nastajanje stanja kao cjeline. Ve na osnovi ove injenice moe se zakljuiti da su konstitucionalni inioci u v i j e k prisutni u nastajanju i razvijanju katarakta, nezavisno od tog da li Brightova bolest ili dijabetes postoje ili ne. Osnovni uzronik katarakta je toksino stanje sistema izazvano neprekid nim nepravilnim nainom ishrane i pogrenim nainom ivota uope; a dugotrajna konstipacija je gotovo uvijek uvjetujui inilac, kao to je to i s drugim visoko toksinim stanjima, kakav je reumatizam. Krvotok se napuni toksinim tvarima koje se prenose itavim tijelom i taloe se na nekom pogodnom mjestu. Ako, kroz napregnutost, pretjeranu upotrebu oiju, lokalno nadraivanje, itd., lea pone gubiti sposobnost normal nog reagiranja na podraaj, toksini e poeti vriti svoj sudbono sni utjecaj. S vremenom stanje postaje sve ozbiljnije, i onda se katarakt poinje razvijati. To je, ukratko, pravo nastajanje ka tarakta ... (Katarakt kod djece je esto posljedica dijabetesa majke u vremenu prije poroda.) Onaj tko pati od katarakta ne bi smio pomisliti da se na osnovu reenoga prirodnim lije enjem moe odmah rijeiti svoje nevolje, jer je katarakt najtvrdoglaviji od svih bolesti oka. Ako se katarakt razvijao godi nama, nita osim operacije ne moe pomoi. No, ako je u ranom stadiju razvoja, postoji mogunost odstranjivanja nevolje prirod nim putem; pa ak i u prilino odmaklom stadiju moe se spri jeiti njegov daljnji razvoj. (Ova injenica je utjena za onog koji pati od katarakta i boji se predstojee operacije.) Prirodnim lijeenjem, opisanim u slijedeem poglavlju, krv i tkiva se mogu tako proistiti da u nekim sluajevima ranog katarakta, on

sasvim nestane, dok se u mnogim drugim moe sprijeiti njegov daljnji razvoj.

12
LIJEENJE KATARAKTA

Zakljuili smo da neki sluajevi katarakta u ranom stadiju mogu biti potpuno izlijeeni prirodnim nainima lijeenja, dok se drugi u odmaklom stadiju mogu zaustaviti. Iskreno smo ukazali da ozbiljni dugotrajni sluajevi moraju oekivati opera ciju, ak i ako se primjene naini prirodnog lijeenja, jer je u takvim sluajevima katarakt postao duboko ukorjenjen. Vrlo je udno, no kad sam napisao prethodno poglavlje dobio sam primjerak Homeopatskog svijeta" od izdavaa G J . Ellis Barkera, u kojem on prikazuje vlastito iskustvo savla davanja katarakta prirodnim nainima lijeenja poslije uvjerava nja vodeih okulista da ga nita osim operacije (koja je trebala uslijediti nekoliko godina kasnije) ne moe spasiti od sljepila! Moda e nekoliko odlomaka biti zanimljivo: . . . Prije izvjesnog vremena otiao sam na kontrolu oiju u West End. Uobiajeni test itanjem nije bio zadovoljavajui. Nakon njega, iskusni oni lijenik me je pregledao oftalmoskopom ... Oklijevajui i gledajui me zbunjeno, rekao je: Bojim se da postoji periferna neprozirnost u oba oka. Da li je to katarakt? Ne mogu se odluiti da to nazovem kataraktom ili ne, ali na Vaem mjestu potraio bih prvorazrednog okulistu." . . . Nisam potraio jednog okulistu, ve sam obiao pet-est koje su mi prijatelji preporuili. Prvi od njih mi je sasvim grubo rekao da imam katarakt u oba oka, da nema drugog lijeka osim operacije, a da je nezgodno to to se bolest podjednako razvija u oba oka, te e stoga vid vjerovatno podjednako slabiti.

Rekavi da nikakvog drugog lijeka osim operacije nema, rekao mi je da mi moe propisati kapljice ili mast ako elim, iako su one beskorisne. Drugi specijalisti su mi rekli da imam zamaglji vanje, ili kataraktinu neprozirnost, ili neprozirnost nalik kata raktu, itd., no svi su se sloili da mi nema drugog lijeka osim ope racije ..." Ustanovivi da mu je vid sve slabiji dobio je nove naoale. Nedugo zatim sreo je ovjeka koji se kroz svoje iskustvo uvjerio u blagodat prirodnih metoda lijeenja oka, i koji ga je uvjerio da proba nove naine lijeenja. Ovaj ovjek mu je pregledao oi i rekao mu je da se nada da e mu se vid odmah popraviti ako zapone lijeenje. Evo to kae G. Barker: . . . Sluao sam ga s najveom skepsom. Govorio sam sebi da ako je zaista mogue znaajno popraviti vid vjebama itd., jedan od pet-est vodeih specijalista od kojih sam traio pomo bi to sigurno morao znati i morao mi je to rei. Ipak, utopljenik se hvata za slamku. Odluio sam slijediti njegove upute. Bilo je to prije osam mjeseci ... Od toga vremena dogodila se promjena. Mogla bi se opisati kao udotvorna. Ranije sam morao imati etvore naoale dvo je za itanje i dvoje za daljinu kako bih imao rezervne u slu aju da jedne izgubim. Bio sam potpuno ovisan o naoalama. Prije nekoliko mjeseci skinuo sam naoale za daljinu. Ranije sam osjeao napregnutost u oima kad ih nisam nosio. Sad osje am veliko naprezanje u oima ako ih koristim. U itanju moje je iskustvo jo upeatljivije. Pri dobroj svjetlosti mogu itati knjigu srednje veliine slova sat-dva bez napora. Jednog dana, na putovanju, itao sam etiri-pet sati u vlaku pri emu su naoale bile u depu. Poslije nekoliko mjeseci prirodnog lijeenja, Barker je oti ao jednom specijalisti koji ga je pregledao. Evo to je zaprepa teni lijenik rekao: Ovo ne mogu razumjeti. Vae oi su divno napredovale od prolog puta, a trebalo je nastupiti pogoranje, jer ste prilino preko ezdesete. Ne bi trebali nositi naoale koje sam Vam proli put propisao. Sad su jake za vas ..."

Eto, to je iskustvo G. Barkera, ovjeka koji je nadaleko poznat kao onaj koji se uvijek bori za istinu kad je u pitanju zdravlje. Sigurno je da e njegovo iskustvo s novijim nainima lijeenja oka ohrabriti mnoge druge koji pate od katarakta i drugih mana oka da probaju ove naine u svojim sluajevima. Nastavimo s opisom lijeenja katarakta: dlanovanje, njiha nje, vjebe za vrat, vjebe za one miie, i drugi naini oputanja i jaanja oiju, ranije opisani, osnova su lijeenja. Pacijent bi mo rao posvetiti to vie vremena tokom dana. Onda dolazi na red pitanje proiavanja organizma od toksinih tvari odgovornih za nastajanje katarakta, kako je ranije objanjeno. Najbolji nain da se pone je post u trajanju od tri do est dana, pijui samo sok od narane, ili vodu, ili oboje, ve prema dobi i vitalnosti pacijenta. Poslije poetnog posta, slijedi 10-14 dana ishrane kako slijedi: DORUAK: Narane ili groe. RUAK: Svjea salata (sirova) od sezonskog povra, privla no spremljena, s maslinovim uljem i sokom od limuna. Bez octa, desert suho groe, suhe ljive, smokve ili urme. VEERA: Sirova salata; ili povre pareno u svom soku, karfiol, pinat, zelje, repa (krumpir ne dolazi u obzir). Zavri veeru s nekoliko oraha ili voem, kao jabuka, kruka, groe, itd. Ovom jelovniku ne treba nita dodavati jer se gubi vrijednost dijete. Poslije deset do etrnaest dana ovakve ishrane, onaj koji pati od katarakta moe se poeti hraniti na slijedei nain: DORUAK: Bilo koje svjee sezonsko voe (osim banana). RUAK: Velika mjeana salata s kruhom od neprosijanog brana, ili Rvvita srispbread, i maslac. Ili krumpir u ljusci peen s maslacem. VEERA: Dva-tri komada parenog povra (ne krumpir), s jajem, sirom ili orasima. Prena ili parena riba jedanput tjedno; piletina jedanput tjedno. Nikakvog drugog mesa. Desert: peena jabuka, parene suhe ljive, ili neko svjee voe.

Kratak post i razdoblje ograniene ishrane trebalo bi pono vo zapoeti, recimo, dva-trimjeseca nakon poetka lijeenja. Vrlo je v a n o : U vrijeme posta, naveer bi trebalo crijeva proiavati toplim klistirom, a kasnije ako je potrebno. Svje zrak i lagane vjebe na otvorenom su vane znaajke za lijeenje, i ne bi ih trebalo zanemariti. Ako se savjesno provode opisani postupci lijeenja cijelog organizma i vjebe oiju vrlo brzo e se pokazati znaci pobolj anja. Dugotrajni sluajevi ne mogu oekivati toliko blagodati od lijeenja u usporedbi s mlaim sluajevima. Strpljenje i ustrajnost u lijeenju e donijeti zaslunu nagradu, kako oima tako i cijelom organizmu. inilac ishrane je najvaniji, i to je ishrana bogatija voem i povrem proiavajuom hranom organizmu je bolje u svakom pogledu. Nikako bijeli kruh, eer, kreme, rafinirane itarice (zobena kaica, ria, tapioka, itd.) kuhani krumpir, puding i patete, niti teku, tjestastu hranu; nikako jak aj niti kavu. Alkoholna pia isto ne. Nikakvih zaina ... POSEBNA PRIMJEDBA: Stariji ljudi i oni slabijeg zdravlja ne bi trebali pokuavati naporniji post ili stroiju ishranu bez savjetovanja s mjerodavnim strunjakom. Oni koji imaju neku sranu manu trebali bi biti isto obazrivi i ne pokuavati neke stroije lijeenje ishranom bez pravilnih uputa. DRUGA POSEBNA PRIMJEDBA: Oni koji pate od ka tarakta bi isto morali imati na umu ono to je reeno o vrijedno sti onog vidca (Eyebright Extract). Mnogi koji su patili od katarakta su ustanovili da je upotreba vidca uvee i ujutro blagotvorna.

13
KONJUKTIVITIS

Predstavlja upalu konjuktive, unutranjeg dijela onog kapka. Stanje se prepoznaje po crvenilu i oteklim kapcima, pone kad praeno osjeajem zrnaca u oku. esto je praeno obilnim luenjem suza, a u ozbiljnijim sluajevima javlja se gnoj. Medicina vjeruje da je konjuktivitis izazvan ,,bacilom" ili napregnutou oka. Jasno je da dui rad pri umjetnom svjetlu ili pretjerana upotreba oiju pomae pojavi ove nevolje, ali je njen osnovni uzronik sistemskog porijekla i trebalo bi ga traiti u opem katarnom stanju sistema. Onaj koji nije u stanju ope toksemije izazvane nepravilnom ishranom i pogrenim ivotom uope, ne moe razviti konjukti vitis. Onaj koji pati od konjuktivitisa je taj koji je uvijek prehla en ili bolestan, to ukazuje na ope katarno stanje; a kako je katar patoloko stanje bitno povezano sa sluznicom nosa, grla, itd., to jednostavno znai da se ope katarno stanje sluznice proirilo na sluznicu onih kapaka. To je tajna konjuktivitisa, to i nita drugo. Naravno, mora se uvijek imati na umu mogua povezanost napregnutosti oka u slabljenju struktura oka, i na taj nain sklonost bolesti. Kad se shvati pravi uzrok nastanka konjuktivitisa, vidi se beskorisnost tzv. lijekova" kao to su razne masti itd. Lijeenje mora biti k o n s t i t u c i o n a l n o elimo li da bude djelotvorno. Onaj koji pati od konjuktivitisa obino jede previe kroba i eera u obliku bijelog kruha i rafiniranih itarica, kuhanog krumpira, pudinga, pateta, eera, demova itd.

Oigledno je da, samo potpuno u n u t r a n j e ienje organizma, uz usvajanje budue razumne ishrane i opeg na ina ivota, moe pomoi uklanjanju konjuktivitisa. Najbolje je poeti usvajanjem ishrane svjeim voem od sedam do deset dana. Za takvu ishranu stoji na raspolaganju sezonsko voe: jabuke, kruke, groe, itd., ali ne banane, niti druge namirnice. Od pia u ovom razdoblju samo voda, hladna ili mlaka.

14
GLAUKOM

Glaukom je stanje poveanog pritiska u unutranjosti one jabuice, izazvano prisustvom vika tekuine. Oko postaje tvrdo pri dodiru umjesto da je meko i elastino, kakvo je normalno. Jedan od prvih simptoma poetka stanja je pojava koluta ili obo jenih prstena oko udaljenih predmeta, kad ih gledamo nou. renica je pomaknuta naprijed, i postoji stalna bol u obrvi, sljepoonici, obrazu, ili drugim dijelovima blizu oka. Kako se stanje razvija vid se sve vie pogorava, i moe nastupiti sljepilo ako se u poetnom stadiju ne poduzmu odgovarajue mjere. Medicinska nauka smatra jaku napetost oka, ili pretjerani rad pri loem osvjetljenju, kao glavnim uzronikom glaukoma, iako se katkad priznaje da ope stanje pacijenta ima veze s na stankom tegobe. Osnovni uzrok zapravo lei mnogo dublje. On je isti kao i uzrok katarakta, to jest, visoko toksino stanje organizma izazvano nepravilnom ishranom i pogrenim nainom ivota, uz loe, dugo medicinsko lijeenje prethodne bolesti, noem ili lijekovima (ili obima). Napregnutost oka je samo dodatni inilac. U medicini se glaukom lijei operacijom. Ona, meutim nema veze s u z r o k o m vika tekuine, koji se njom odstranju je. Prema tome, ak i kad je operacija izvrena, ona nije nikakva garancija da se tegoba nee vratiti, ili zahvatiti drugo oko. Sve dok se ne shvati pravi uzrok vika tekuine, stvarno lijeenje uope nije mogue a operacije su u najboljem sluaju samo privremena rjeenja.

Pravo lijeenje glaukoma mora biti konstitucionalno a ne samo lokalno i privremeno. Viak tekuine u oku kod glaukoma je posljedica nepravil nog odstranjivanja tetnih tvari i njihovog nagomilavanja u t k i vima oka. Kad se viak tekuine pojavi u nekim drugim dijelovi ma, on se prepoznaje odmah kao znak pogrenog rada organizma; drugim rijeima, kao nesposobnost organa za izluivanje da pra vilno vre svoj rad. Za naturopate, viak tekuine u oku nije izuzetak od pravila, pa viak tekuine znai tjelesni poremeaj funkcije izazvan visoko toksikim stanjem organizma, uz ne savreno lokalno odstranjivanje posljedice. Naravno, napregnutost oka i pretjerana upotreba oiju pri loem svjetlu, itd., smatraju se pomonim uzrocima, a opa iscrpljenost organizma izazvana prekomjernim radom i pretjerivanjem svih vrsta, moe doprinjeti nastajanju stanja, koje se obino ne pojavljuje sve dok pacijent ne zae u godine. Prirodno lijeenje glaukoma se ne razlikuje od lijeenja drugih stanja u kojima postoji visoka toksinost, pa se za lije enje glaukoma u ranom stadiju moe primijeniti opisani po stupak lijeenja katarakta. Sluajevi poodmaklog glaukoma mogu biti teki za lijeenje. Oni mogu biti i neizljeivi; no ak i tada opisanim postupcima se moe dosta ojaati ope zdravlje, i zbog toga vrijedi prihvatiti lijeenje na prirodni nain. U napredovanim sluajevima glaukoma, kao i kod katarakta, ak i ako lije enje nije mogue, esto se moe sprijeiti daljnje napredovanje tegobe. Ako je pacijent u stanju ope istroenosti i razdraljiv, prije poetka lijeenja nuan je period odmaranja.

15
IRITIS, KERATITIS, IR NA RONICI
IRITIS Iritis je upala arenice. To je najbolnija bolest oka, i ako se njegovo lijeenje prepusti ortodoksnim rukama, moe trajati mnogo mjeseci, ostavljajui za sobom trajno oteenje pacijent ovog vida. To je samo zato to pravi uzroci upale nisu shvaeni. Iritis je prvenstveno izazivan visoko toksinim stanjem organizma kao cjeline, i sve dok se itav sistem ne lijei, ima malo nade za njegovo uspjeno okonanje. Osoba koja pati od iritisa je ona koja je u svojoj povijesti bolesti imala neku dugo godinju bolest, i, mnogo ee patila od dugotrajne konstipacije. Za djelotvorno lijeenje iritisa, neophodni su post i stroga ishrana. Jedino potpunim unutranjim proiavanjem organizma toksinost odgovorna za stanje se moe odstraniti, i povratiti normalno zdravlje, kako oka tako i tijela. Zaponi s postom od tri do pet ili ak sedam dana, ve prema ozbiljnosti sluaja. U vrijeme posta pij samo sok od na rane i vodu, nita vie. Tad se post moe prekinuti i zapoeti sa slijedeom ogranienom ishranom: DORUAK: Narana ili groe. RUAK: Sirova salata od sezonskog povra, ukusno pri premljena, prelivena s maslinovim uljem i sokom od limuna. Desert: suho groe, namoene suhe ljive, smokve ili urme. VEERA: Sirova salata; ili jedna ili dvije vrste povra parenih u svom soku: pinat, zelje, karfiol, mrkve itd. Ne k r u m p i r . Zavrite obrok s nekoliko oraha, jabukom, krukom ili groem itd.

Ne dodajte kruh niti neku drugu namirnicu. Ovakva ishrana bi trebala trajati deset do etrnaest dana, i kad se malo proisti, onda preite na puniju ishranu. Ako poslije ovog perioda nisu oiti znaci poboljanja, onda, nakon tjedan dana pune ishrane ponite daljnji post i ogranienu ishranu. KERATITIS Slino iritisu, keratitis ukazuje da je ope stanje visoko toksino, iako su napregnutost oka, povreda oka, itd., naravno, umjetni inioci koji olakavaju njegovo pojavljivanje. Lijeenje slino iritisu. lR RONICE

Ronica je neka vrsta prozora ispred oka koja titi zjenicu i arenicu. esto se na njoj javljaju irii koji zadaju dosta nevo lje. Kao i kod drugih bolesti, uzronik je sistemskog porijekla, i moe se pripisati nepravilnoj ishrani posebno, i opim pogrenim navikama ivljenja. POSEBNA PRIMJEDBA U VEZI S TRAHOMOM Trahom nije ukljuen u ovu knjigu jer on nije est u En gleskoj. Ipak sve to je reeno za konjuktivitis vrijedi vie no dvostruko za trahom, jer je trahom gnojni oblik konjuktivitisa, do kojeg dovode nepravilna ishrana i nehigijenski uvjeti ivljenja, kao dva glavna uzroka.

SADRAJ

Uvod_____2 Predgovor_____3 Naoale_u_petoj_godini_ivota_____3 Kriza_____4 U_opasnosti_da_izgubim_vid_____4 Najjae_mogue_naoale_____4 Nita_se_vie_nije_moglo_uiniti_za_mene_____4 Snane_naoale_beskorisne_____5 udo_se_dogaa_____5 Oftalmolozi_grijee_____5 Poboljanje_za_nekoliko_dana_____6 Prirodno_lijeenje_pomae_____6 Poglavlje_1_____7 Uvodno_____7 Poglavlje_2_____10 Kako_oko_radi_____10 Poglavlje_3_____14 Zato_su_naoale_tetne_____14 Naoale_i_prirodno_lijeenje_____15 Poglavlje_4_____17 Uzroci_manjkavog_vida_____17 1._Mentalna_napregnutost_____18 2._Ishrana_____19 3._Nepravilno_snabdjevanje_krvlju_i_ivanom_energijom_____20

Poglavlje_5_____21 Lijeenje_manjkavog_vida_____21 Sistem_koji_uzima_vie_inioca_u_obzir_____21 Oi_i_oputanje_____22 Poglavlje_6_____23 Pomona_sredstva_oputanja_____23 1.Dlanovanje_____23 2.Njihanje_____25 3.Treptanje_____26 4.Sunanje_____27 5.Hladna_voda_____27 Poglavlje_7_____29 Pomona_sredstva_vida_____29 1.Pamenje_i_sposobnost_zamiljanja_____29 2.Centralna_fiksacija_____30 3.itanje_____31 Poglavlje_8_____33 Vjebe_onih_miia_____33 Vjebe_vrata_____35 Poglavlje_9_____38 Ishrana_____38 Poglavlje_10_____42 Kako_izvoditi_lijeenje_____42 Primjeri_sluajeva_____42 Miopija_____42 Hipermetropija_____44 Astigmatizam_____44 Presbiopija_____45 Strabismus_(Razrokost)_____46 Katarakt_____46 Odvojenost_mrenice______47 Jemenac______48 Biokemijske_tkivne_soli_u_sluaju_onih_bolesti_i_drugih_mana_____48 Poglavlje_11_______59 Uzrok_bolesti_oka______59 Katarakt_______60

Poglavlje_12_______53 Lijeenje_katarakta_______53 Poglavlje_13_______57 Konjuktivitis_______57 Poglavlje_14_______59 Glaukom_______59

Poglavlje_15_______61 Iritis_____61 Keratitis_____62 ir_ronice_____62 Posebna_primjedba_u_vezi__s_trahomom_____62