Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
2Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
ReprezenT [broj 259, 11.7.2011]

ReprezenT [broj 259, 11.7.2011]

Ratings: (0)|Views: 233 |Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Nov 01, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/13/2014

pdf

text

original

 
Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić boravio u dvodnevnoj posjeti Velikoj Kladuši
Internacionalnitradicionalnibiciklistički maraton"Bihać-Srebrenica"
Str. 03
Adaptiran Odsjek za administracijuPolicijske uprave Cazin
CAZIN:SANSKI MOST:BUŽIM:
Str. 07Str. 12Str. 09
Održana Smotra folklora u Čavi:Baštinjenje tradicije i kultureOpćinsko vijeće usvojilo Odlukuo kreditnom zaduženju Općine
BROJ 259
11. JULI 2011.
GODINA VI
CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50
Tema sastankaupravljanje otpadom
Str. 04
Krajišniciispratili
učesnike maratona
Str. 12,13
Telefoni: 037/775-085, 037-775-086
Velika Kladuša
BIHAĆ:
Posjeta koja ohrabruje
I DAJE OPTIMIZAM
SVE PRIPREME
TEKU PO PLANU
RIZAH
Sarajlija
predsjednik Organizacionogodbora 14. Krajiškog teferiča, Waterloo, Iowa, SAD
INTERVJU:
Str. 11
Uručenje ključeva za novih
25
SANITETSKIH VOZILA
Svečanost ucazinskomDomu zdravlja
Str. 04
Održan Kolegij općinskih načelnikaUnsko-sanskog kantona
 
N
a ovom mjestu u prošlombroju smo najavili kako uVeliku Kladušu konačno stiže jedan važan musafir koji je ovaj diodržave godinama zaobilazio. Reisu-l-ulema
dr. Mustafa ef. Cerić
stigao je ibio impresioniran onim što je vidio idoživio. Kazao je kako nikad i nigdje nijevidio takvu organizaciju jedne skupštinemedžlisa, kako je Velika Kladuša čistgrad, kako su Krajišnici odbranili Bosnui Hercegovinu,te kako je ponosan naKrajišnike, na sve i jednoga, ma gdjebio. Zamjerio je vlastima u Sarajevu štodo sada nisu izgradili bolju putnu komu-nikaciju sa glavnim gradom i Krajinom.Došao je da ujedini Krajišnike koji suodavno ujedinjeni, ali bolje da je došaoikad nego nikad.Što se novinara RedakcijeReprezenT-a tiče, razočarani smo činje-nicom da je izbjegao dati intervju kojegsmo na vrijeme tražili te što su iz njego-vog kabineta inzistirali na pitanjima. Nato nismo pristali jer smo pitanja planiralipostaviti na osnovu onoga što čujemona hutbi u džamiji Todorovo, iz razgovo-ra u kabinetu načelnika, govora na sve-čanoj sjednici Skupštine MedžlisaIslamske zajednice Velika Kladuša, ikonačno, nakon obraćanja na otvorudžamije u Begluku. Planirali smo posta-viti pitanje postojanja Fetve i njenogdefinitivnog statusa, ponešto o vehabi- jama u Velikoj Kladuši i ulozi vjere izloupotrebi vjerskih objekata u među-muslimanskom sukobu,te zašto je ovo-liko dugo čekao da dođe u VelikuKladušu. Ovu problematiku koja žuljaKrajišnike ovog dijela Krajine, niko nijespomenuo te Fetva i dalje ostaje kamenspoticanja ka boljoj saradnji i povjerenjumeđu Krajišnicima zbog čega je nakraju reis i došao.
Hasan ef. Makić
,muftija bihaćki, autor i potpisnik Fetve,govorio je prisutnima bez imalo grižnjesavjesti na ono što je Fetva izazvala pri-likom dženaza u ratnom i poratnomperiodu na ovim prostorima i unutar onih na koje se ona odnosila.Kada smo kopiju Fetve pokazalinekim ljudima iz pratnje premijeraLipovače, nisu mogli da vjeruju u njensadržaj, a tek kada smo naveli nekolikolokacija na kojima su ukopani Kladušanimuslimani koje Fetva tretira kao „otpad-nike od vjere“, čuđenje je bilo još veće.Takvi ukopi, bez vjerskog obreda, obav-ljani su u dvorištima ili negdje usamlje-no na njivi, uglavnom izvan mezarja.Dakle, takvih primjera nažalost ima naovim prostorima i treba ih na adekvatannačin riješiti. Muftija Makić je u svojimranijim istupima tvrdio kako je dejstvoFetve prestalo prestankom rata, među-tim, oni Krajišnici na koje se Fetvaodnosila,pa i mi novinari, često istuzloupotrebljavamo jer se smatra da onatreba biti ukinuta na način kako je idonešena. A donešena je aktomIslamske zajednice u BiH iz kabinetabihaćkog muftijstva pod brojem 35/93od 23.11.1993. godine. Na aktu Fetvekoju je potpisao Hasan ef. Makić je ipečat Odbora Islamske zajedniceCazin. Trebalo je konačno ovaj akt poja-sniti Krajišnicima,a ova prilika bila jenajprimjerenija za takav čin, tim prije što je vrhovni poglavar Islamske zajedniceu BiH najvjerodostojniji za njeno tuma-čenje,pa i ukidanje. O tom -po tom!Propuštena je veoma pogodna prilikada se njeno (ne)postojanje razjasni idefiniše jer bi i tada neki rekli -nikad nijekasno. Ovako, možda će biti(pre)kasno!
Šta nas je sve snašloi kako smo preživjeli?
Pored ove, izvan svake sumnje,veoma važne teme, mogli bi se osvrnu-ti na još neke također važne i bitnedogađaje. Međutim, naprosto moramoopet nešto prozboriti o sebi kao da sanama sve počinje i sve završava. Nitipočinje a niti završava, ali radi Vas,naših vjernih čitalaca, dužni smo Vamkazati šta nas je sve snašlo i kako ćemo(ako hoćemo, a planiramo) preživjeti.Naših pet godina izlaženja ReprezenT-aprošlo je u trenu, kao da je jučer bio 3. juli 2006. godine kada smo krenuli bavi-ti se ovim šejtanskim poslom. Vrijeme jeste prošlo u trenu ali izdanje našegposljednjeg primjerka ReprezenT-a, broj258, izgleda kao da su u njega utkanedecenije i decenije rada. Nažalost našui naših vjernih čitalaca, već ovo izdanjeReprezenT-a ne izgleda ni približnotako dobro. Ekonomska kriza i sveopćiproblemi iscrpili su nas do mjere da smonaprosto morali poduzeti neke radikalnemjere kojima smo odstupili i od koncep-cije i od standardnog broja stranica,asve u namjeri da nekako preživimo.Ocjena mnogih da je ReprezenT najbo-lja novina na prostorima USK-a je sva-kako naš najveći uspjeh kao što su i ovemjere naš najveći pad. Međutim, akohoćemo biti realni, a jesmo, moglo jelako biti još i gore,ali o tom za sadanećemo niti razmišljati.Evo novog ReprezenT-a na 24 stra-nice od čega osam kolornih. Kakavćemo ReprezenT imati, molimo, nemoj-te cijeniti samo po ovom 259. izdanjuveć na osnovu narednih brojeva kojehoćemo i moramo prilagoditi i željama ipotrebama naših vjernih čitalaca.Vjerujemo da ćete znati cijeniti sve našenapore u tom pravcu, a kakvih smo sveproblema imali samo da preživimo, toćemo znati samo mi. Neke od problema jednostavno ne trebamo dijeliti sa našimčitaocima jer ovo što nas je pritislosigurno nije najgore što nam se moglodogoditi. Na neprijatnosti smo već navi-kli, valjda je to sudbina svih medija,samo je problem što su postale učesta-le pa smo na njih valjda postali imuni.Kada god nekom treba krivac pronađega u medijima i novinarima,pa udarajuk'o Maksim po diviziji dok nama preo-staje samo molba da pripaze na niskeudarce jer su oni i u plemenitoj vještinizabranjeni.U najkraćem, ovo je priča o nama.Istovremeno zadivljujuća i vesela, oporai tužna, optimistična i nevesela, realna iiracionalna. Priča o našim počecima ibosonogom hodanju po trnju jer mi zadrugu nismo ni znali, niti imali vremena.Kakva god je ta priča, ona je naša i midruge nemamo, barem za sada, ali jeona istovremeno i bolja i ljepša od bilokoje druge. Ne samo zato što se nismoimali kada naviknuti na ljepšu, već zatošto je ovo jedna od onih koja se ne dauljepšavati. A počela je sredinom 2006.godine, 3. jula. Neki dan je bio mali jubi-lej, a tada, na početku, je bio podvig.Tada kao odgovor vremenu ništavila ibeščašća, započeli smo projekt izakojeg i danas kao i na početku stojimlada ekipa novinara, saradnika i prija-telja ReprezenT-a, ne samo sa prostoraUSK-a, već i znatno šire.Nekima, koji su dali poseban inemjerljiv doprinos, pripremili smopovodom ovog jubileja prigodnu zahval-nicu za petogodišnju saradnju.Naravno, da projekt ne bi uspio da nijebilo naših oglašivača koji su uReprezenT-u prepoznali svoj interes imogućnost prezentacije svog privred-nog subjekta i proizvodnog programa.Svima njima se najtoplije zahvaljujemouz dodjelu zahvalnica za dosadašnjukorektnu saradnju.Ostaćemo i dalje otvoreni i spremnida profesionalno i kompetentno svjedo-čimo, razmišljamo i istražujemo i darezultate svoga rada prezentiramonama i drugima, uvjereni da je potvrđi-vanje u izdavaštvu u suštini jedina iprava potvrda trajanja. Pri tome, ne želi-mo graditi jednoobraznu, ideološki unifi-ciranu i nekritičku sliku o sebi, svjesnida nismo sami i samodovoljni i da je jednako važno ne samo ono kako vidi-mo sami sebe, već i kako nas drugivide. Otvoreni smo i dalje za sve onekoji su spremni da stručno, profesiona-lno i kompetentno doprinose obogaćiva-nju sadržaja novina. Nama je važnoznanje, a ne to ko ga saopštava, kao štonam je važno da ono što je saopštenone bude uramljeno u bilo kakve zadateobrasce, ideološke, političke i kojekakvedruge vizure. U tom smislu smo svjesnida nas tek čeka veliki posao.Idemo dalje…
Osvrt
Crno svijetbijeli
2
Naši pogledi
ReprezenT
11. juli 2011. godine, broj 259
Reisu-l-ulema u Velikoj Kladuši
pohvalio Krajišnike, sve i jednoga
Bolje da je došao ikad, nego nikad!
B
io sam nastavnik bosanskog jezika i historije u OŠ „25.novembar“ Velika Kladuša (od 07.04.2011. u pripremi zapenziju). U tridesetak godina koje sam proveo u nastav-nom procesu, predavajući pomenute predmete, nailazio sam narazličite greške u udžbenicima kojima sam se služio. U novije vrije-me, u poplavi izdanja i autora, te greške su učestalije i krupnije. Onena učenike djeluje zbunjujuće, a nastavnike dovodi u neugodanpoložaj. Slično je i sa ostalom literaturom.Razumijem da se autori služe različitim izvorima, ali krupnije gre-ške (imena ličnosti, nazivi lokaliteta, datumi i sl.), ne bi se smjeledogađati. Ne vjerujem da se radi o namjeri, niti o nepoznavanju, alise moramo odgovornije ponašati.Ovih dana došla mi je u ruke knjiga „Stari gradovi Unsko-san-skog kantona“ autora
Mirzeta Midžića
(konzervator i restaurator) i
Nijazije Maslaka
(muzejski savjetnik). Djelo vrijedno svake pažnje:detaljno i stručno obrađeno, te bogato ilustrirano. Međutim, nešto mi je u istom zasmetalo pa čak, kao Kladušanina, malo i povrijedilo.Naime, na strani 56. pomenutog djela („Uvodne uspomene“)Nijazija Maslak navodi da je, prilikom okupacije Bosne iHercegovine od strane Austro-ugarske, posljednji pao utvrđeni gradBužim (22.oktobar 1878.). Doduše, u svojoj recenziji doc. dr. sci.
Sabira Husedžinović
kaže: „Nijazija Maslak, detaljno opisujući ovedogađaje, otkriva nam da je austrougarskavojska osvojila poslje-dnje bosansko uporište, utvrđeni grad Bužim, krajem oktobra 1878.godine“.Budući da sam raspolagao drugim i drukčijim činjenicama (a dabih bio potpuno siguran), konzultovao sam nekoliko eminentnihautora (historičara, historiografa i publicista). Uvjerio sam se u onošto svaki iole pismen Kladušanin zna i sa čime se ponosi, a toje:Austougarskoj okupaciji najduže se odupirao utvrđeni grad VelikaKladuša.Autori koje sam konzultovao su:
Hadžija Hadžiabdić
i
EnisaDervišagić
, dr.
Ibrahim Tepić
,
Aleksandar Aco Ravlić
i
Husref Redžić
.U udžbeniku Historija za VII razred autora Hadžije Hadžiabdića iEdise Dervišagić, stoji: „Vojničko zaposjedanje BiH okončano je20.oktobra 1878.godine osvajanjem Velike Kladuše“.U priručniku-monografiji: „BiH od najstarijih vremena do krajaDrugog svjetskog rata“ grupe autora, u dijelu „BiH od kraja XVIII sto-ljeća do austrougarske okupacije 1878.godine“, autora dr. IbrahimaTepića (str.171), piše: „ Još cijeli mjesec (poslije pada Bihaća) je tre-balo trupama generala
Rhein Landera
da zaposjedne Bihaćku kra- jinu i 20.oktobra Kladušu“.Aleksandar Aco Ravlić, u monografiji „Velika Kladuša kroz stolje-ća“, piše: „Potom, bez otpora, trupe novog okupatora razoruzašestanovnike Pećigrada, te susjednih mjesta: Podzvizd (9.oktobra) iVrnograč (10.oktobra), kao i Bužima čiji branitelji se sami predado-še. Vjerujući da je okončao pacifikaciju najzapadnijeg dijela Bosnegeneral austrougarske vojske ode zadovoljan u Bihać. Tek u Bihaćusaznade da se još opire mala tvrđava u Velikoj Kladuši. Tada gene-ral Zach opsjedne Kladušu i počne je tući sa Keserova brda.Malobrojna posada odolijevala je punih četrnaest dana daleko pre-moćnijem neprijatelju. Njihova borba je prestala 20.oktobra. Kad suutihnuli pucnji, okupatorski vojnici požurili su ući u tvrđavu. Međutim,kad su je pretražili, nisu pronašli nikog- grad je bio prazan“.Isto tvrdi i Husref Redžić u svom djelu: „Srednjevjekovni gradoviu Bosni i Hercegovini“.Da se zna!
Zahid Topić 
Zahid Topić
Da se zna!
5 godina ReprezenT-a
(prva, stota, dvjestota naslovnica)
 
11. juli 2011. godine, broj 259
3
ktuelnosti
ReprezenT
VELIKA KLADUŠA -
Poglavar Islamske zajednice u BiH,
dr.Mustafa ef. Cerić
,boravio je u višed-nevnoj posjeti Unsko-sanskom kanto-nu. Razlog je više vjerskih dešavanjau općinama USK-a i Kantonu.Njegovo prvo odredište bila je VelikaKladuša u kojoj je boravio dva dana.Reisu-l-ulema Islamske zajednice uBiH u petak je u džematu Todorovosa džematlijama klanjao džumunamaz a potom je posjetio porodicupreminulog
Hasana ef.Hilića
, bivšegglavnog imama Medžlisa Islamskezajednice Velika Kladuša.U popodnevnim satima reis jeimao prijem u Općini Velika Kladušagdje je bio gost općinskog načelnika
Admila Mulalića
i njegovih saradni-ka. Reisu-l-ulemi je u društvu bio
Hasan ef. Makić
, muftija bihaćki i
dr.Hamdija Lipovača
, premijer VladeUSK-a, potom
Arif ef. Erdić
, pred-sjednik Izvršnog odbora MedžlisaIslamske zajednice Velika Kladuša i
Izudin ef. Hilić
, predsjednik Udruž-enja „Ilmijje“ Velika Kladuša.Inače, ovo je bio prvi put poslijeratnih dešavanja da je reisu-l-ulemaCerić zvanično posjetio VelikuKladušute se sastao sa predstavnici-ma lokalne vlasti, zbog čega je ovaposjeta ocijenjena kao historijska.Posjetu reisu-l-uleme Cerića značaj-nom i historijskom za Veliku Kladušuocijenio je i općinski načelnik AdmilMulalić.
- Za Veliku Kladušu će 8. juliostati upisan u historiju jer smoimali priliku ugostiti velikog musa-fira, našeg reisa Cerića i muftijuMakića i sama činjenica da smo gaskupa dočekali premijer i ja govorio tom da sve one napore koje saMedžlisom Velika Kladuša činimou smislu unaprjeđenja života napodručju Velike Kladuše i Krajineimaju podršku od našeg vjerskogautoriteta. Ja sam iz tog razlogaprezadovoljan i reisu Ceriću sezahvaljujem što je našao vremenada nas posjeti
, kazao je načelnikMulalić.Posebno zadovoljstvo što suKrajišnici imali priliku ugostiti reisaCerića istakao je premijer Lipovača,kazavši da ova posjeta ohrabruje idaje optimizam i dodatnu energijuza bolji rad.
- Svaka posjeta reisu-l-ulemeMustafe ef. Cerića mene kao čovje-ka i premijera,ali i sve moje sarad-nike i građane,ne samo Bošnjake,ohrabruje, daje nam jednu mirno-ću, daje nam jedan smiraj i dajenam jedan optimizam i dodatnuenergiju da radimo s vjerom uBoga i narod kojeg vodimo
, kazao je između ostalog premijer Lipovača.Zadovoljstvo na pozivu i ukaza-nom gostoprimstvu nije krio reisCerić, kazavši da je posebno zadovo-ljan i pozitivno iznenađen urađenimna polju infrastrukture i pomoći mladi-ma od strane Općine Velika Kladuša.
- Danas je meni sretan i dragdan kojeg sam čekao dugo dadoživim. Zahvaljujem se načelnikuopćine na gostoprimstvu, i zado-voljan sam onim što sam čuo odnjega da Velika Kladuša stipendirasve studente i da je među njimasedam onih na Medresi, da plaćaprevoz učenicima i plaća boravaksvojih građana u komuni radi lije-čenja od ovisnosti,da su gotovosvi putevi asfaltirani, da svi građa-ni imaju gradsku vodu i da jeVelika Kladuša veoma čist grad.Zadovoljan sam i sretan zbog toga.Iz Kladuše idem sa puno optimiz-ma za budućnost naše zemlje inašeg naroda. Ponosan sam nasve Krajišnike, na sve do jednog, ione koji su danas u Australiji, uAmerici, u Evropi i pozivam ih dase što prije vraćaju Krajini jer nema ljepše zemlje od Bosne iljepše rijeke od Une
, kazao je reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić.Na prijemu je reis Cerić tokomgovora poručio da svi Krajišnici trebada čuvaju institucionalnost Islamskezajednice i jedinstvo Bošnjaka-Muslimana, kao i da se Krajišnici još jače povežu sa Sarajevom kako bise očuvao kulturni, vjerski i tradicio-nalni identitet Bošnjaka.Po okončanju prijema i sastankasa načelnikom Mulalićem i premije-rom Lipovačom reisu-l-ulema Cerić je prisustvovao i svečanoj sjedniciSkupštine Medžlisa IZ VelikaKladuša. Na sjednici su uručenapriznanja i plakete od straneMedžlisa i Udruženja „Ilmijje“ poje-dincima koji su na bilo koji načinpomogli u izgradnji džamija u VelikojKladuši,kao i za doprinos u jačanjuvjerskog života. Govorilo se o radu iposlovanju Medžlisa, izgrađenimobjektima i aktuelnoj vjerskoj situaci- ji na području velikokladuške općine.Prisutnima su se, između ostalog,obratili Arif ef. Erdić, v.d. glavnogimama Medžlisa IZ V.Kladuša
Zumret ef.Ćoragić
, Izudin ef.Hilić,načelnik Mulalić, premijer Lipovača,muftija bihaćki Hasan ef. Makić i nakraju reisu-l-ulema Cerić. Ovom prili-kom reis Cerić je uručio načelnikuMulaliću i Mushaf 
Fadil-paše Šeri-fovića
, primjerak kojeg posjedujesamo mali broj ljudi u BiH. Posjetareisa Cerića nastavljena je u subotuna otvorenju džamije u džematuBegluk.
Esad ŠABANAGIĆ 
Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić boravio u dvodnevnoj posjeti Velikoj Kladuši
Posjeta koja ohrabruje i daje optimizam
ReprezenT
će u nare-dnom broju objaviti repor-tažne priloge sa svečanesjednice Skupštine Med-žlisa Islamske zajednice,tesa otvaranja džamije u dže-matu Begluk.
Prilikom dolaska musafira u zgradu Općine Velika KladušaNa prijemu u kabinetu općinskog načelnika Admila MulalićaRazgledanje slike u vijećniciSvečana sjednica Skupštine Medžlisa IZ Velika Kladuša u Gradskoj sportskoj dvoraniIzjave za medijeSpecijalni poklon općinskom načelniku Admilu MulalićuPredajapoklonareisu Ceriću

Activity (2)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->